Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

25.11.2010.

BORIS TADIC: IZJAVA MILORADA DODIKA NE DOVODI U PITANJE INTEGRITET BiH (VIDEO)

 

Predsjednik Srbije odgovorio na pitanje novinara da prokomentariše Dodikovu izjavu, dodavši da takva poruka svjedoči o tome da tri naroda i dva entiteta BiH nemaju dobru saradnju

image Foto: Tanjug

Predsjednik Srbije Boris Tadić ocijenio je danas, poslije obilaska manastira Krupa u Hrvatskoj, da izjava predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika da je Bosna i Hercegovina nepovratno podijeljena, ne dovodi u pitanje integritet te države.

On je to rekao na pitanje novinara da prokomentariše Dodikovu izjavu, dodavši da takva poruka svjedoči o tome da tri naroda i dva entiteta BiH nemaju dobru saradnju.

Na isto pitanje novinara hrvatski predsjednik Ivo Josipović nije želio da odgovori.

Poslije obilaska opština Krnjak i Gračac, a zatim i posjete srpskoj povratničkoj porodici u selu Deringaju, Tadić i Josipović su obišli pravoslavni manastir Krupu u koji su nedavno iz Srbije vraćene ikone.

25.11.2010.

MLADI IZ PODIJELJENIH GRADOVA: GRADITI BUDUCNOST NA SLICNOSTIMA

 

Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru

Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru

 25.11.2010.
U Koledžu ujedinjenog svijeta u Mostaru održana je prezentacija na temu mladih i obrazovanja, na kojoj su sudjelovali mladi iz tzv. podijeljenih gradova - Mostara, Vukovara, Bejruta, Belfasta i Mitrovice.

Na skupu je poručeno kako mladima treba dati šansu da se upoznaju - jer se samo kroz sličnosti može graditi bolja budućnost za sve nas.

Tek nakon što je postala učenica Ujedinjenih koledža u Mostaru Andrea Jurković je saznala za, kako kaže, apsurdnosti podjela koje postoje u ovom gradu.

Nakon dva razreda mostarske gimnazije, u Ujedinjenim koledžima kojeg pohađaju učenici iz cijele BiH ali i iz svijeta, prvi put je upoznala svoje vršnjake iz Mostara, druge nacionalnosti. Tužno i istinito - u gradu gdje je većina škola i fizički odvojena.

„Pošto živim u samom centru zapadne strane nisam baš imala prilike razgovarati, i nisam bila baš upoznata s tim. A jeste, tužno je pomalo. Dok sam ja išla u gimnaziju, a postoje i drugi učenici sad na koledžu koji su također išli u gimanziju - nismo imali neke prilike da se družimo npr. kao sada na koledž. To je veoma tužno“, smatra Andrea Jurković.

Podjela ima i stvaraju ih političari. Jurković kaže kako jeste optimistična, ali se boji za izgubljene generacije koje poput nje nisu imale šansu upoznati sličnosti koje nas povezuju.

„Postoje sve ove mlađe generacije koje su nekako odgojene u tom duhu podjela. Biće, postojaće još konflikata sljedećih godina, ali to će se vremenom sve promijeniti“
, kaže Jurković.

Vukovar, novembar 2010
Za razliku od prethodnih godina kada se o Vukovaru često govorilo i zbog učestalih maloljetničkih incidenata, nacionalno motiviranih, ovaj hrvatski grad danas može poslužiti i kao primjer Mostaru, kaže nam i Antonio Prce, učenik Srednje tehničke škole „Nikola Tesla“. Iako se ratna prošlost teško zaboravlja, tenzija je sve manje.

„Nije više podijeljeno toliko koliko je prije bilo, kako su mi roditelji pričali. Mi se družimo svako sa svakim. Nema podijeljenosti“
, kaže Antonio Prce.

Iako pohađaju nastavu na dva nacionalna obrazovna programa, u tehničkoj školi postoje i neki zajednički predmeti - poput etike.

„Nisu zajednički razredi, ali pohađamo istu školu, na istom smo katu, družimo se, idemo kroz iste hodnike - samo što smo podijeljeni po planu i programu“
, navodi Prce.

Početak za bolju budućnost


O politici, ratu i ne tako davnoj prošlosti Lirim Veliju iz Gnjilana, grada u u istočnom dijelu Kosova, ne želi govoriti. Dovoljno je mlad i dovoljno otvoren za sve ljude, bez obzira na religiju i nacionalnost.

Koliko podjelama danas doprinosi i različit jezik uz kojeg odrastaju mladi Srbi i Albanci, Veliju kaže kako svi pomalo pričaju i srpski i albanski, i kada ste čovjek, to može biti sasvim dovoljno:

„U Sjevernoj Mitrovici moram priznati da uvijek postoje neke tenzije, ali kod nas ne. Moja porodica ima prodavnicu keramičkih proizvoda gdje radim povremeno. Naši klijenti su i Srbi, i tako malo pričamo na srpskom, malo na albanskom jeziku - i to je nekakav početak za bolju budućnost i bolje odnose“, kaže Lirim Veliju.

Libanska djevojcica sjeverno od Bejruta, septembar 2010
Duboke muslimansko-kršćanske podjele održavaju se i danas na sve segmente libanonskog društva. U zemlji s pet milijuna stanovnika podijeljenih u 18 vjera i sekti ponekad se teško snaći, prizanje Samija Habli iz Bejruta, ali i dodaje - još je teže u BiH.

Ova simpatična 16-ogodišnjakinja u Mostaru živi već nekoliko mjeseci i učenica je Ujedinjenih koledža. Još uvijek pokušava shvatiti zbog čega postoje tolike podjele u bh. društvu.

„Imate gotovo identičnu historiju, jezik, običaje, sve je to ista zajednica. Uvjerenja starijih generacija nemoguće je promijeniti. Zato treba raditi na mladim ljudima, najbolje kroz školu. Dajte im priliku da se napokon upoznaju“, kaže Samija Habli.

Ko može biti inicijator boljeg sutra, Kendell Palmer iz Irske poručuje - prije svega roditelji. Palmer, koji je doktorirao na alternativnim modelima obrazovanja u Belfastu, podsjeća da je prva integrisana škola u Sjevernoj Irskoj izgrađena 1981. godine upravo na inicijativu grupe roditelja. Četiri godine kasnije u Belfastu su otvorene još tri takve škole koje danas čine mrežu od 57 integrisanih osnovnih i srednjih škola.

„Ova inicijativa je utjecala i na to da se razviju programi u ostalim školama i da država preuzme tzv. školovanje međusobnog razumijevanja, što se svakako ne bi dogodilo da roditelji nisu napravili početni pritisak i na neki način natjerali državu da donese reforme koje će omogućiti društvo bez podjela“
, kaže Palmer.

Dok naglašava kako BiH treba prije svega kvalitetno obrazovanje, Palmer podvlači da „zdrave“ generacije donose bolju budućnost ovoj zemlji, što bi u konačnici i trebao biti zajednički interes svih koji su odlučili živjeti u BiH.
25.11.2010.

SVJEDOK DUSAN JANC: SKORPIONI BILI POD NADLEZNOSTI SRBIJE

 

Dušan Janc na svjedočenju, suđenje Tolimiru, Hag, 25. studenog 2010

Dušan Janc na svjedočenju, suđenje Tolimiru, Hag, 25. studenog 2010

25.11.2010
Na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru, glavnom pomoćniku Ratka Mladića za sigurnosne poslove u vrijeme zauzimanja Srebrenice, iskaz je dovršio istražitelj tužiteljstva Dušan Janc.

Prije dva mjeseca u glavnom dijelu ispitivanja istražitelj Janc je ispričao kako je MUP Srbije polovicom 1995.godine poslao specijalnu jedinicu Škorpioni u kamp kraj Trnova te kako su sporne snimke ubijanja bošnjačkih dječaka i muškaraca pripadnici spomenute jedinice snimili upravo nedaleko toga mjesta.

Sada je u dodatnom ispitivanju tužiteljstvu objasnio na temelju čega je donio zaključke kako su Škorpioni kao jedinica Državne bezbjednosti povezani s Republikom Srbijom.

Prema svjedočenju haškog istražitelja Dušana Janca Škorpioni su kao, specijalna jedinica Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, poslani na zahtjev vlade Republike Srpske, u lipnju 1995. godine u kamp kraj Trnova. Svoje zaključke Janc je potvrdio činjenicama sa suđenja pripadnika Škorpiona polovicom 2005.te godine pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu.

Tužiteljstvo je zato haškim sucima u slučaju Tolimir prezentiralo nekoliko izjava pripadnika Škorpiona, poput Slobodana Stojkovića koji je snimio ubijanje šestorice Bošnjaka što je po prvi puta kao dokaz prikazano na suđenju bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.

Tužitelj Vanderpui (Kweku Vanderpuye) je pročitao dio iskaza Stojkovića o tome zašto je baš on snimao spomenutu, potresnu egzekuciju:

Snimak zarobljenih i pogubljenih Bošnjaka prikazan na sđenju Tolimiru, 25. studenog 2010
„Gospodin Stojković kaže, to se dogodilo jer se Duško Kosanović razbolio i morao je biti vraćen kući. I jedno četiri, pet dana nije nitko snimao. Ja sam sjedio s njima, i zafrkavao se i onda je Boca rekao – ajde uzmi i snimi nešto pošto ništa ne radiš.“

Prema iskazima pripadnika Škorpiona, Boca je bio nadimak za Slobodana Medića, zapovjednika sporne jedinice koji je i prenio naređenje o snimanju njihovog djelovanja.

Naređenja direktno iz Banjaluke i Beograda


Prema svjedoku tužiteljstva svi iskazi pripadnika Škorpiona na Okružnom sudu u Beogradu pokazuju kako su oni bili pod nadležnošću Državne bezbjednosti, organa Republike Srbije, budući da su oružje, opremu i plaće u kovertama dobijali upravo od njezinih operativaca.

Za vrijeme operacija u BiH naređenja su, sudeći prema njihovim izjavama, primali direktno od Milana Milovanovića zvanog Mrgud, ministra obrane Republike Srpske ili iz službe Državne bezbjednosti Srbije iz Beograda. Kako bi što bolje predočio tu vezu tužitelj Van der Pui je pročitao još izjavu pripadnika Škorpiona, izvjesnog Stoperića.

„I kaže se: U Đeletovcima smo izgradili cijeli kompleks zgrada štaba. Misli se na štab Škorpiona. Uključujući zgrade za smještaj, kuhinju, teretanu..itd. Naše troškove su pokrivali DB (Državna bezbjednost) i Naftna kompanija Krajine koja nam je dala najviše novčanih sredstava. Škorpioni su mi izdali vojnu knjižicu s mojom fotografijom i činom. U knjižici je pisalo da sam pripadnik Državne bezbjednosti MU-a Srbije. U mojoj vojnoj knjižici nije pisalo RSK (Republika Srpska Krajina) pisalo je – Republika Srbija“, stoji u izjavi bivšeg pripadnika sporne jedinice.

Prema zaključku istražitelja Janca izjave pripadnika Škorpiona potvrdile su direktnu vezu između njih i službe Državne bezbjednosti Srbije. Sporni video koji prikazuje dovođenja šestorice srebreničkih Bošnjaka u selo Trnovo kraj Sarajeva, gdje su ih pripadnici jedinice Škorpioni sproveli na obližnji proplanak i streljali, optuženi Tolimir je pokušao dovesti u pitanje osporavajući autentičnost.

Tolimir je svjedoka upitao je li tužiteljstvo za koje radi istraživalo mogućnost da je snimanje egzekucije naručeno od nekoga iz Sarajeva, sugerirajući da su vlasti BiH Haškom sudu podmetnule lažan dokaz o zločinima srpskih snaga.

Istražitelj Janc je odbio mogućnost da je video podmetnut jer je dobijen od osobe koja je Škorpionima ustupila kameru u Trnovu zajedno s trakom strijeljanja. Identitet te osobe je zaštićen i jedino je poznato kako se radi o pripadniku Škorpiona koji nije bio prisutan na mjestu zločina.

Suđenje se nastavlja idući tjedan izvođenjem novog svjedoka haške optužbe.
25.11.2010.

DANAS JE DAN DRZAVNOSTI BiH, STO OCEKIVATI OD DRZAVE KOJA NEMA ZAKON O ZABRANI FASIZMA!

DANAS JE DAN DRŽAVNOSTI Što očekivati od države koja nema zakon o zabrani fašizma!
25.11.2010. 
DANAS JE DAN DRŽAVNOSTI Što očekivati od države koja nema zakon o zabrani fašizma!
Dan državnosti Bosne i Hercegovine
DANAS JE DAN DRŽAVNOSTI Što očekivati od države koja nema zakon o zabrani fašizma!
DANAS JE DAN DRŽAVNOSTI Što očekivati od države koja nema zakon o zabrani fašizma!
DANAS JE DAN DRŽAVNOSTI Što očekivati od države koja nema zakon o zabrani fašizma!

Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. studenog, i ove je godine obilježen samo u Federaciji BiH, zapravo se slobodno može reći da je blagdansko ozračje vladalo samo u onim dijelovima naše zajedničke domovine u kojima u većini žive Bošnjaci. U Republici Srpskoj bio je posve običan radni dan, ali i u nekim područjima F BiH s hrvatskom većinom.

Povezani sadržaj: Zašto se 25. 11. obilježava kao Dan državnosti BiH i zašto neki to osporavaju

Tako su dužnosnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH kao i predstavnici nevladinih organizacija položili danas vijence na spomen-obilježje Vječna vatra u Sarajevu, a u povodu obilježavanja 25. studenog, Dana državnosti BiH.

 

Komšić uvjeren da će u budućnosti svi građani BiH obilježavati ovaj važan datum

 

Cvijeće su položili i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović, premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, predsjednik SDABiH Sulejman Tihić i drugi.

U izjavi za medije, Komšić je istaknuo da današnji dan mnogo znači svim građanima BiH bez obzira na činjenicu da ga neki i osporavaju.

“Ljudi koji vole ovi zemlju, antifašisti, su 25. studenog 1943. sublimirali u nekoliko poglavlja sve ono što je bit BiH – svi ljudi u ovoj zemlji su isti. Siguran sam da i oni koji osporavaju ovaj datum nemaju odgovor na pitanje šta im zapravo smeta”, kazao je Komšić, koji je dodao je da je uvjeren da će u budućnosti svi građani BiH obilježavati ovaj važan datum.

“Bosanci i Hercegovci su normalni ljudi i normalno je da poštujemo ovakve datume. Suština ZAVNOBiH-a je antifašizam, a većina bh. građana su antifašisti. Ne mogu vam sa sigurnošću reći kada će se to dogoditi, ali znam da će se dogoditi. Dobro uvijek pobjeđuje zlo”, pojasnio je Komšić.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da Dan državnosti predstavlja borbu protiv zla i fašizma kao i potvrdu jednakosti svih građana u ovoj zemlji.

“Doći će dan kada će biti više patriotizma u BiH jer je normalna stvar da ljudi vole svoju domovinu”, dodao je Izetbegović.

Federalni premijer FBiH Mustafa Mujezinović istakao je važnost ovog datuma u smislu poruke koju on šalje, a to je da svi moraju uložiti više napora u izgradnju BiH.

“Poruka je: što više raditi i onda ćemo svi biti mnogo sretniji”, kazao je Mujezinović.

Dužnosnici su cvijeće položiti i na mezarje Kovači te na Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.

 

Radojičić: 25. studeni je bio vezan za bivšu državu

 

U RS, naravno, posve drugačija slika – sasvim normalan radni dan. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je da BiH nema zakon o praznicima, zbog čega 25. studeni nije općeprihvaćen i istakao da je “ovaj datum prevaziđen”.

 

Igor Radojičić

On je rekao da predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović zbog toga što BiH nema zakona o blagdanima ni danas ne prisustvuje obilježavanju 25. studenog kao druga dva člana Predsjedništva.

“U BiH nikada nije usvojen zakon o blagdanima. Postoji samo entitetski u iz Republike Srpske, a Federacija BiH, na neki svoj način, obilježava praznike”, rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.

Radojičić, koji je funkcioner SNSD-a, kaže da ova stranka apsolutno poštuje i baštiti tradiciju antifašističke borbe, ali da je 25. studeni vezan za državu i vremena koja su nestala u procesu dislosucije bivše Jugoslavije.

 

ZHŽ: Za obljetnicu Herceg-Bosne neradni dan, 25. studeni ne postoji?!

 

U Zapadnohercegovačkoj županiji, sa većinskim hrvatskim stanovištvom, danas je radni dan, iako se 25. studeni u Federaciji BiH obilježava kao dan državnosti. Predsjednik Županijske Vlade Zdenko Ćosić rekao je da oni u Županiji poštuju županijski zakon, u kome 25. studeni nije naglašen kao neradni dan.

 

Zdenko Ćosić

"Upoznat sam da postoji priopćenje federalnog Ministarstva rada i socijalne politike o neradnom danu, međutim, oni se pozivaju na Zakon Republike BiH, dakle na neki 'ratni' zakon'', izjavio je Ćosić.

Prema županijskom Zakonu o neradnim danima, u studenom su neradna dani 1. i 2. studeni, kada se obilježava praznik Svih svetih i Dušni dan, i 18. studeni, kao Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Dan Zapadnohercegovačke županije.

"Naša Županija o tome ima zakon, pa bi bilo smiješno da svake godine donosimo nekakve posebne odluke protivne tom zakonu. Ili ćemo mijenjati zakon ili ćemo ga onakvog kakav jest poštovati. Mi se jednostavno držimo zakona prema kojem je danas radni dan'', kaže Ćosić.

On je naglasio da je čak i u školskom programu u Zapadnohercegovačkoj županiji u planu rada ovaj dan naglašen kao radni.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji je neradni dan. Međutim, na jučerašnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća Mostara nisu se pojavili Hrvati, što je protumačeno kao njihov bojkot 25. studenog, iako je većina njih odsustvo pravdala ranije preuzetim obavezama, navodi Srna.

 

Antifašistička sadašnjost mora biti snažno internacionalno obilježje BiH

 

Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. studenog, obilježilo je danas Gradsko vijeće Grada Sarajeva zajedničkom svečanom sjednicom s općinskim vijećima četiriju gradskih općina, održanom u Domu Oružanih snaga BiH. Sjednica je počela intoniranjem himne BiH u izvedbi članova hora "Pontanima", dok je minutom šutnje odata počast svima koji su dali živote za odbranu i očuvanje države.

 

 

"Danas je rođendan države BiH koja je 25. studenog 1943. godine dobila svoj matični broj. Taj matični broj i državnost BiH očuvali su se i tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine", kazao je gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen. On je ocijenio interesantnom činjenicu da su građani Sarajeva i za vrijeme Drugog svjetskog rata platili isti ceh po broju žrtava u odbrani države.

"Potrebno je održavati ono što su naši preci desetljećima i stoljećima njegovali i to je obveza svih nas, unatoč onima koji žele negirati ovaj datum. Pokušaji revidiranja povijesti i u prošlosti su se pokazali neuspješnim", naglasio je Behmen.

Predsjedajući Gradskog vijeća Sarajeva Željko Ler smatra da Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. studenog u Mrkonjić-Gradu predstavlja historijski događaj kojim je potvrđena državnost BiH te da bi svako odstupanje od načela postavljenih na tom skupu bilo pogubno za našu zemlju. "Država BiH je trajala, traje i trajat će. Želim i nadam se da će ovaj praznik jednog dana proslavljati svi skupa u sreći i miru na cijeloj teritoriji BiH", zaključio je Ler.

O značaju Dana državnosti BiH kroz sociološki osvrt govorio je Dino Abazović s Fakulteta političkih nauka BiH, ističući da je ideja antifašizma univerzalna i internacionalna ideja koja se ne smije svoditi na lokalne parametre. Mišljenja je da ukoliko želimo da posjedujemo bolju prošlost, moramo je zaraditi u sadašnjosti. Potcrtao je da ukoliko se negira prošlost, negira se i sadašnjost. Stoga, smatra Abazović, da bismo mogli ići naprijed u budućnost, antifašistička sadašnjost mora biti snažno internacionalno obilježje BiH.

"Postoje određene univerzalne vrijednosti koje se ne smiju svoditi na dnevnu politiku, moramo izaći izvan okvira lošije prošlosti, afirmirati ideje antifašizma i pridružiti se onima koji žele vidjeti zajednički, bolji svijet", naglasio je Abazović, zaključivši: "Doista, šta možemo očekivati u Bosni i Hercegovini u kojoj nismo u stanju izglasati zakon o zabrani organiziranja fašističkih organizacija i korištenja fašističkih simbola".

Sjednici su prisustvovali načelnici četiriju gradskih općina, predstavnici Grada Sarajeva i općinskih struktura te drugih organa vlasti u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo, kao i udruženja boraca u FBiH.

25.11.2010.

UTJECAJNA AMERICKA ORGANIZACIJA IMA PRIJEDLOG RJESENJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU!

Utjecajna američka organizacija ima prijedlog RJEŠENJA ZA BiH!
 25.11.2010. 
Utjecajna američka organizacija ima prijedlog RJEŠENJA ZA BiH!
Nacionalna zaklada za demokraciju je privatna nevladina i neprofitna organizacija, sa sjedištem u Washingtonu

Nacionalna zaklada za demokraciju (Nacional Endowment for Democracy – NED) je privatna nevladina i neprofitna organizacija, sa sjedištem u Washingtonu, koja je bavi širenjem i jačanjem demokracije i demokratskih institucija širom svijeta. Fondovima koje odobrava američki kongres NED pomaže više od 1000 demokratskih projekata nevladinog sektora u više od 90 zemalja. Osnovana 1983. godine, Nacionalna zaklada za demokraciju je postala lider u borbi za demokraciju i središte aktivnosti, resursa i intelektualne razmjene, demkratskih aktivista iz čitavog svijeta.

O Forumu o budućnosti Bosne i Hercegovine kojemu je pokrovitelju ova organizacija razgovarali smo s Carlom Gershmanom, direktorom Nacionalne zaklade za demokraciju. Za razliku od svih drugih konferencija, foruma i radnih skupina o budućnosti Bosne i Hercegovine u Washingtonu, NED je imao jedan nov i neobičan pristup okupivši svjetske pravne, ustavne i ekperte za razvoj demokratskog društva te nekoliko regionalnih eksperata.

Na pitanje kako je došlo do organiziranja ovog foruma i izbora sudionika, direktor Gershman kaže: “Bilo je to jedno vrlo interesantno iskustvo, iako ovo nije prvi put da je NED nešto slično organizirao, prvi put smo to uradili sa Kirgistanom. NED je neobičan po tome što se naš rad ne svodi samo na aktiviste na terenu, mi također objavljujemo i Demokratski žurnal, imamo istraživački centar koji se zove Međunarodni forum za demokratske studije, te na taj način okupljamo ljude koje su specijalizirani eksperti za demokratska, ustavna i izborna pitanja, sve moguće aspekte demokracije. Stoga je kada je došlo do neuspjeha Kirgistanske vlade, oni su od nas tražili pomoć da shvate što treba učiniti da se na tom planu postigne uspjeh. Mi smo organizirali forum koji je bio vrlo zapažen u Kirgistanu.

To je bilo zapaženo i u Bosni i Hercegovini i onda nam je predloženo da tako nešto organiziramo i uoči izbora, uzimajući u ozbir i 15 godišnjicu Daytona. Mi smo tada okupili nekolicinu regionalnih eksperata, ali veći dio sudionika bili su eksperti za demokratizaciju u širem smislu. Najvažniji u grupi je možda Lary Diamond, koji je jedan od urednika našeg žurnala i profesor na univerzitetu Stanford, i mnogi drugi, medju njima i Andy Raynolds, ekspert za ustavna pitanja i profesor na Univerzitetu Sjeverne Caroline. U grupi je postojalo nekoliko točaka potpunog konsenzusa, npr. da nije naše da narodu Bosne i Hercegovine kažemo što će raditi, te da oni o tome moraju odlučiti sami.

Međunarodna zajednica može pružiti neki vid pomoći ili sugestija, ali demokracija je proces koji mora krenuti iznutra, u koji moraju biti uključeni građani, lokalne nevladine organizacije i cijelo društvo. To nadasve mora biti transparentan proces u kojem se ne vrše razgovori i dogovori iza zatvorenih vrata.” Jedna od preporuka ovog Foruma, koji zaista daje jedan okvir promjena, ali ne i njegov detaljan sadržaj, je fokus na samoodrživosti i odgovornosti, dakle uspostavljanje i postizanje dugoročnih a ne kratkoročnih ciljeva kako je do sad bio slučaj.

Gospodin Gershman objašnjava: “Drugim riječima procesi koji su se do sada događali svodili su se na to da je međunarodna zajednica pokušavala uspostaviti dogovore s političkim igračima, koje su svodili na minimum za koji su smatrali da se lideri mogu usuglasiti. Moramo se suočiti sa time da to nije bilo uspješno. Mi idemo dalje, naš prijedlog je da se ustanove promjene koje su neophodne da se ispuni cilj, a to je da Bosna i Hercegovina postane funkcionalne demokratska država koja se kvalifikovala da postane dio demokratske Europe. Slijedeći zaključak je da je atmosfera na terenu takva da ljudi Bosne i Hercegovine žele promjene, da žele da se ekonomija poboljša, da žele biti dio Europe. Zaključak ovog foruma je da se nadamo da će to dovesti do pritiska odozdo, iz baze, jer cijelo društvo treba biti angažirano na promjenama a ne da se sve prepušta maloj grupi lidera. Demokracija nija konačno stanje, demokracija je proces u kojem se stalno mora kretati naprijed, i stalno se mora obnavljati… Moraju se naći načini da se živi i radi zajedno i da se ostvari jedno zajedničko društvo, što nije lako ali je moguće.

Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja prolazi kroz ovaj proces. Indonezija je zemlja koja je kroz taj proces prošla uspješno i jedna od preporuka foruma je bila da se iskoriste primjeri uspješnih praksi u ujedinjenju podijeljenih društava, kao što je indonezijsko čiji je moto ‘E Pluribus Unum’, u mnoštvu jedno. Možda će takav slučaj biti i u Bosni i Hercegovini: ‘E Pluribus Unum’.”

Izvor: Glas Amerike

25.11.2010.

MRKONJIC GRAD: U MRKONJIC GRADU OBILJEZEN DAN DRZAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE!?

 

24sata.info PHOTO
image Mrkonjić Grad, BiH / 24sata.info

 

24SI - U Mrkonjić Gradu danas je obilježeno 67 godina od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Ispred Muzeja ZAVNOBiH-a položeni su vijenci.

 

Predsjednik SUBNOR-a Republike Srpske Blagoje Gajić rekao je da je 1943. godina bila prelomna za ishod ratovanja protiv fašističkih okupatora.

"Stvorena je velika slobodna teritorija, oslobođeni su mnogi gradovi, djeluju narodnooslobodilački odbori seoski, opštinski, sreski i okružni. Potrudićemo se da obnovimo zgradu muzeja u kojoj je održano zasjedanje", naveo je Gajić.

Na zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, donesena je odluka da je BiH samostalna federalna jedinica u okviru Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

Iako BiH nema zakon o državni praznicima, u Federaciji BiH 25. novembar je neradni dan i obilježava se kao dan državnosti. U RS se 25. novembar ne praznuje. Prema entitetskom zakonu, kao praznik u RS obilježava se 21. novembar, datum potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

(srna)

25.11.2010.

SLOBODAN PEJOVIC UPRKOS NOVOM NAPADU OSTAJE U CRNOJ GORI

 

Razbijeni automobil Slobodana Pejovića, 25. novembar 2010

Razbijeni automobil Slobodana Pejovića, 25. novembar 2010

25.11.2010.

Nakon što su mu nepoznati počinioci ponovo demolirali automobil, Slobodan Pejović, bivši policijski službenik koji je prvi javno progovorio o deportaciji građana BiH početkom 1992. godine, iako je to najavio – neće napustiti Crnu Goru.

Pejović tvrdi da tajna policija sada vrši pritisak i na njegovu porodicu navodeći da je njegova kćerka u srijedu dobila otkaz u jednom ministarstvu.

Iz NVO sektora ponovo su pozvali policiju da na pravi način zaštiti Pejovića uz ocjenu da je poražavajuće za državu da dopušta kontinuirane pritiske na svjedoka ratnog zločinam uprkos zaštiti koju uživa kao svjedok insajder.

Za Pejovića nema sumnje da isti ljudi stoje i iza najnovijeg napada kao i da su povod njegovo svjedočenje o deportacijama kao i javni istupi o tom zločinu s početka devedesetih 

"Iza svega stoji tajna crnogorska policija ali sa odobrenjem i sa znanjem premijera Đukanovića. Vjerovatno on ne bi dozvolio moju fizičku likvidaciju jer bi se to onda internacionalizovalo. Imali bi vjerovatno više štete nego koristi"
, rekao je Pejović.


Iako je nakon najnovijeg napada na njegovu imovinu Pejović najavio da će napustiti Crnu Goru odluku je promijenio jer je, kako tvrdi, sada tajna policija prepoznatljivim metodama nasrnula i na članove njegove uže porodice

"Juče u dva sata me zvala kćerka iz Podgorice. Ona je radila u jednom ministarstvu. Rekla mi je da su je pozvali prije 15 minuta i rekli joj da mora da napusti posao. Normalno, ona je napustila posao. Jedino što želim da kažem je da je ona fakultetski obrazovana, da je završila poslijediplomske studije, da je diplomirala sa 10, da zna odlično njemački i engleski jezik i ona im kao takva ne treba. Već duže vrijeme je bila diskriminisana u odnosu na druge radnike u tom ministarstvu i znao sam ja da tu nema sreće nego sam joj govorio da izdrži do kraja. Jer ako mogu ja 20 godina može i ona neko vrijeme. Ne mogu da vam kažem o kojem ministarstvu je riječ jer to bi ispalo da se ja žalim"
, rekao je on.

Jedanaest napada


Napadi na Pejovića i njegovu imovinu ne prestaju od kada je javno progovorio o deportacijama. Najnoviji napad u kojem je ponovo demoliran njegov automobil je ukupno 11.

 

Slobodan Pejović ispred razbijenog automobila nakon jednog od prethodnih napada, novembar 2009, foto: Savo Prelević
Za državu koja će dobiti status kandidata za članstvo u EU poražavajuće je da nije u stanju da na pravi način zaštiti svjedoka ratnog zločina, kaže za naš program Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava.


Ona kaže i da je neshvatljiva i kvalifikacija najnovijeg napada na Pejovića.

"Očigledno je da je Pejović izložen ugrožavanju sigurnosti u kontinuitetu i da je po nama krajnje neodgovorno to kvalifikovati samo kao oštećenje tuđe stvari i staklo koje se već ko zna koliko puta lomi na njegovom automobilu. Dakle, njegova sigurnost je ugrožena već 11 ili 12. napadom što je očigledna prijetnja još od 1992 godine", rekla je Gorjenc Prelević.

U četvrtak od Uprave policije nije bilo moguće dobiti odgovor da li će Pejović nakon još jednog napada u kojem je demoliran njegov automobil dobiti dodatno obezbjeđenje i da li zbog kontinuiteta napada na njega stoji zvanična kvalifikacija kako je u pitanju samo "oštećenje tuđe stvari".
 
Akcija za ljudska prava je od Vrhovnog državnog tužioca 2009. tražila da obezbijedi zaštitu za Pejovića, što je poslije izvjesnog odugovlačenja i učinjeno krajem godine, pošto je to tražilo i 77 nevladinih organizacija iz regiona.

No, zaštita koju mu je država obezbijedila, evidentno nije dovoljna.
 
"Nepružanje adekvatne zaštite Slobodanu Pejoviću šalje jednu vrlo opasnu poruku žrtvama zločina a to je da taj zločin neko ovdje želi da zataška , da ga zaboravi i da one koji su krivci oslobodi i to je nešto što je u potpunoj suprotnosti sa procesom demokratizacije i evropeizacije Crne Gore i koalicija za REKOM će se u skladu sa svojom inicijativom zalagati za utvrđivanje činjenica i za zaštitu svih onih koji mogu da doprinesu tom procesu", kaže Daliborka Uljarević iz Koalicije za REKOM.
 
Pejović je svjedočio je u sudskom postupku pred Višim sudom u Podgorici koji se vodi protiv bivših policijskih službenika, optuženih za zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno deportaciju bosansko hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.

Osim što je ključni svjedok, Pejović je i prvi je koji je javno progovorio o tom zločinu kada su crnogorske vlasti deportovane građane islamske vjeroispovijesti predali vlastima bosanskih Srba, nakon čega su ubijeni.

Nedavno je i predsjednik Crne Gore u vrijeme deportacije Momir Bulatović u svom svjedočenju ustvrdio da je za deportacije odgovorna država, a ne pojedinci. Bulatović je tu akciju, međutim pokušao da opravda, kako je naveo - nesrećnim okolnostima.

25.11.2010.

NIJAZ DURAKOVIC: ZAVNOBiH JE IDEALNA FORMA, A POENTA JE NA ANTIFASIZMU, NA ANTIFASISTICKOJ BORBI U KOJOJ SU UCESTVOVALI SVI

Nijaz Duraković : ZAVNOBIH je idealna forma ,a poenta je na antifašizmu, na antifašističkoj borbi u kojoj su učestvovali svi 

 25/11/2010.
• Političkim strukturama, ne samo bošnjačkim nego i srpskim i hrvatskim, iznova se, svaki dan, papagajski, mora ponavljati značenje ZAVNOBiH-a. ZAVNOBiH nije uperen ni protiv jednog naroda. To je idealna forma, ali ne samo radi one floskule da BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već svih tih naroda, ali i ostalih. Poenta je na antifašizmu,..

Ako želimo ići u Evropsku uniju (EU), onda tamo možemo ići samo na principima ZAVNOBiH-a, kaže u intervjuu za "Dnevni avaz" ratni član Predsjedništva Republike BiH i dugogodišnji ugledni profesor na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA), prof. dr. Nijaz Duraković.Povodom Dana državnosti BiH, profesor Duraković za naš list govori o značaju i tekovinama ZAVNOBiH-a, destruiranju države BiH i prijetnjama da će ona prije ili kasnije nestati.

Šta nama danas znači ZAVNOBiH i koliko je njegova ideja destruirana i dalje živim nacionalističkim politikama?

- Političkim strukturama, ne samo bošnjačkim nego i srpskim i hrvatskim, iznova se, svaki dan, papagajski, mora ponavljati značenje ZAVNOBiH-a. ZAVNOBiH nije uperen ni protiv jednog naroda. To je idealna  forma, ali ne samo radi one floskule da BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već svih tih naroda, ali i ostalih.  Poenta je na antifašizmu, na antifašističkoj borbi u kojoj su učestvovali svi narodi. Zaboravlja se da su na zasjedanju ZAVNOBiH-a bili predstavnici sva tri naroda i da su odluke donesene demokratski. Tu nije uspostavljena neka nova bh. državnost, već je udaren pečat na ono što je Bosna bila stotinama godina.  Od početka su najveći osporavatelji ZAVNOBiH-a bili srpski nacionalisti. Nije slučajno da su baš na inicijativu Karadžića na savjetovanju na Palama početkom 1992. godine poništene odluke ZAVNOBiH-a.

Cilj je bio da se poništi državnost zemlje. To je prihvaćeno kao floskula do današnjeg dana. Interesantno je da je prvi predsjednik ZAVNOBiH-a bio Vojislav Kecmanović Đedo. To je djed današnjeg velikosrpskog ideologa Nenada Kecmanovića, koji pjeni dokazujući da BiH ne može opstati i da nikada, zapravo, i nije postojala. Ali, na zasjedanju ZAVNOBiH-a, najslavnijoj stranici BiH i svih jugoslavenskih naroda, ipak je učestvovalo najviše Srba. ZAVNOBiH je idejno i politički razradio formulu o BiH kao tronošcu. Ako jednu nogu odrežeš, sto će pasti. BiH, dakle, može biti stabilna samo na ovim osnovama. BiH dugoročno nema druge formule. Ne mora to biti ideja bratstva i jedinstva, ali mora postojati duh suživota, tolerancije i demokratije.

Imate li Vi osjećaj da je danas sve manje države BiH, a da su, s druge strane, sve snažniji stari velikodržavni koncepti?

- To je očito, kao na dlanu... Imate hiljadu indikacija da je to tako u svim domenima života. Nikada nije bila jača ideja velike Srbije i nacionalseparatizma kao što je sada u vrijeme Milorada Dodika. Taj krešendo uslijedio je upravo pred izbore. Nije to više samo retorika, već jasna politika. Ona se i dalje nastavlja. A onda se kao grom iz vedra neba na sceni javlja stari koncept Bobana, Šuška i Tuđmana. To je najcrnji velikohrvatski nacionalistički koncept. Dragan Čović, evo, govori o Mostaru kao "stolnom gradu". Taj grad nikada u povijesti nije bio predominantno hrvatski, pa ni danas. Uprkos etničkom inžinjeringu koji provode 20 godina. Bez obzira na to što prave naselja u Hercegovini kojima nadijevaju zvučna imena Šuškovo, Bobanovo...

Iz svijeta sve češće dolaze poruke koje problematiziraju budućnost BiH...

- Mene ovdje samo brine vrlo nedefiniran stav takozvane međunarodne zajednice. Doduše, Amerika, Velika Britanija i druge zemlje uvijek navode da ostaju kod cjelovite i demokratske BiH. Ali, očito je da ne čine ništa da bi barem upozorile na povampirene nacionalističke i separatističke tendencije koje dolaze od Srba i Hrvata. Zašto to toleriraju? To je sumnjivo. Negdje se u duši nadam da BiH, ipak, nije moguće podijeliti. Jer, to nisu uspjeli uraditi od 1992. do 1995. godine, kada je i kuka i motika udarila na ovu jadnu državu. Tada smo imali jednu otvorenu, vrlo koordiniranu agresiju Srbije i Crne Gore, ali i Hrvatske. Jeste da je BiH ostala onako podijeljena i nakaradna u smislu političkih rješenja. Ali, ipak je ostala kao cjelovita i međunarodno priznata država.

Šta mislite o mogućoj koaliciji SDP-a sa SDA?

- Nacionalni blokovi 2S, 2H i 2B su pogubni. Time se vraćamo na 1991. godinu. SDP je, očito, raspolućen između želje da vlada i da, s druge strane, ostane principijelan u tom smislu da ne koalira s onima protiv kojih se bori od svog postanka. To je prilično teška situacija. Od postanka SDP-a njeni glavni ideološki i politički protivnici bili su SDA, HDZ i SDS. Ići sada u vlasti sa te tri stranke, koje su oličenje zla i propasti  Bosne, njenog nazatka, rasula i moralnog propadanja, jeste političko samoubistvo!   Faruk Vele (Dnevni avaz)

25.11.2010.

TEMELJI DRZAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

 

image

Elvir Huremović

Temelji državnosti

Iako ponekad teško ranjena, BiH je u svojoj hiljadugodišnjoj povijesti nadživjela sve svoje osvajače i djelitelje

25.11.2010.

ODBRANA ZAVNOBiH-A POTREBNA I DANAS

 

Obilježavanje Dana državnosti BiH, Sarajevo, 25. novembar 2010

Obilježavanje Dana državnosti BiH, Sarajevo, 25. novembar 2010

25.11.2010.
U Sarajevu je Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH u četvrtak organizovao svečanu akademiju povodom Dana državnosti i 67 godina od ZAVNOBiH-a.

Svake godine isto pitanje, požalio se nakon svečane akedemije povodom Dana državnosti Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH. A staro, isto pitanje je bilo: zašto se ovaj praznik ne proslavalja u Republici Srpskoj?

Bakir Izetbegović i Željko Komšić na akademiji povodom Dana državnosti BiH, 25. novembar 2010, Sarajevo
„Ni meni nije jasno zašto jedan ovakav datum, sa takvim sadržajem odbijaju ljudi koji su većinom bili članovi Komunističke partije. Šta imaju protiv onoga šta znači ZAVNOBiH - od toga da je potvrdio državnost zemlje u kojoj su rođeni, zatim da stoji jednim civilizacijskim vrijednostima, od antifašizma nadalje, ravnopravnosti naroda? I ja bih volio čuti pravi odgovor. Ipak sam optimista, jer ispitivanje javnosti pokazuje kako se stanje duha vraća u jednu normalu, kako se ipak jedan normalan, patriotski osjećaj postupno pojavljuje u BiH“, kazao je Izetbegović.

Drugi član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da se Dan državnosti ne proslavlja ni u cijeloj Federaciji BiH.

„Ja mislim da se čak i u nekim dijelovima Federacije ne proslavlja, koliko ja znam, ali dopuštam da griješim. Pazite, kad pokušate racionalno stvari posmatrati, dakle onako kako to dolikuje normalnim, logičnim i odraslim ljudima, vi zapravo ne možete naći nijedan argument koji bi govorio protiv svega onoga što jeste ZAVNOBiH i što jeste ovaj dan“, tvrdi Komšić.

Husnija Kamberović na akademiji povodom Dana državnosti BiH, 25. novembar 2010
Treći član Predsjedništva BiH, predsjedavajući Nebojša Radmanović nije bio prisutan na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu, na kojoj je povodom Dana državnosti govorio istoričar Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju u Sarajevu.

„Ako se samo osvrnemo na ovo razdoblje kada je zasjedao ZAVNOBiH, onda ćemo vidjeti da je većina pripadnika svih naših naroda pripadala tom antifašističkom krugu i zato je za mene prosto nerazumljivo da se neko danas želi odricati tih vrijednosti za koje su se naši preci borili“
, naveo je Kamberović.

I predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u BiH Jure Galić stao je u odbranu ZAVNOBiH-a i Bosne i Hercegovine.

„I danas se treba boriti itekako za nju svim dozvoljenim sredstvima - jer čovjek bez domovine nije prispio nigdje, on i nije ništa“, tvrdi Galić.
25.11.2010.

SJEVERNA KOREJA PRIJETI NOVIM NAPADIMA (VIDEO)

 

U saopćenju se dodaje da će, ako bude izazvana, Sjeverna Koreja "bez oklijevanja uzvratiti drugim i trećim snažnim osvetničkim napadom

image Foto: Reuters

Sjeverna Koreja zaprijetila je novim napadima na Južnu Koreju, prebacivši na Sjedinjene Američke Države odgovornost za topnički okršaj u kome su prije dva dana živote izgubila četiri južnokorejska građana, javila je južnokorejska agencija Yonhap.

"Sjedinjene Države ne mogu izbjeći odgovornost za artiljerijski okršaj", kaže se u saopćenju sjevernokorejske delegacije u Panmunjomu koje je noćas prenijela KCNA, državna agencija NDR Koreje.

U saopćenju se dodaje da će, ako bude izazvana, Sjeverna Koreja "bez oklijevanja uzvratiti drugim i trećim snažnim osvetničkim napadom.

Vojska na granici

Predsjednik Južne Koreje Li Mjung-bak izjavio je danas da će uputiti dodatne vojnike na ostrvo Jeonpjeong, u pograničnom području između dvije Koreje u Žutom moru, koje je bilo meta sjevernokorejskog artiljerijskog napada, dok je Sjeverna Koreja uputila oštro upozorenje da će uzvratiti ukoliko Seul izvede bilo kakvu "nesmotrenu vojnu provokaciju".
   
Južnokorejsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da će zajedničke vojne vježbe sa SAD, predviđene za kraj novembra, uputiti "jasnu poruku Sjevernoj Koreji u sadašnjoj situaciji".
   
Zvanični Seul i Vašington su pojačali pritisak na Peking da iskoristi svoj uticaj na sjevernokorejskog saveznika da smanji tenzije koje su narasle poslije razmjene vatre prije dva dana, kada je ubijeno četvoro Južnokorejaca, od kojih dva civila.
   
Kina je pozvala obje strane da pokažu uzdržanost, prenijela je agencija AP.
   
Južnokorejska agencija Jonhap je javila da je kineski ministar spoljnih poslova odložio planirani put za Južnu Koreju usljed međunarodnog pritiska na Peking da oštro osudi sjevernokorejski artiljerijski napad.
   
Ministar Jang Đieći trebalo je da stigne u Seul sutra na razgovore sa kolegom Kim Sung-hvanom, ali je kinesko ministarstvo obavijestilo ambasadu Južne Koreje u Pekingu da je ministar Jang odložio posjetu zbog "nespecifičnog problema".
   
Istovremeno, južnokorejski parlament je izglasao rezoluciju kojom se osuđuje sjevernokorejska artiljerijska paljba prije dva dana i traži izvinjenje zvaničnog Pjongjanga, prenijela je agencija Reuters.
   
Tokom plenarne sjednice, parlament je sa 261 glasom za i jednim protiv, uz devet uzdržanih, donio rezoluciju kojom osuđuje susjeda zbog ugrožavanja rezolucije Ujedinjenih nacija i Međukorejskog sporazuma i istovremeno traži izvinjenje Sjeverne Koreje za paljbu.
   
Ostrvo Jeonpjeong u Žutom moru zasuto je prije dva dana artiljerijskim granatama. Granate su pale i na južnokorejsku vojnu bazu.
   
Stanovništvo je uz pomoć inžinjera počelo raščišćavanje i obnovu ostrva, pošto je u sjevernokorejskom artiljerijskom napadu uništeno na desetine zgrada i došlo do prekida u snabdijevanju strujom.
   
Neposredno poslije napada evakuisano je 1.700 stanovnika ostrva u obližnju luku Inčeon zbog bezbjednosti, mada je nekoliko stotine ostalo na ostrvu i pridružilo se naporima vlasti na saniranju štete.

25.11.2010.

ZELJKO KOMSIC: ONI KOJI OSPORAVAJU 25. NOVEMBAR NEMAJU ODGOVOR NA PITANJE STA IM ZAPRAVO SMETA

 

Uvjeren sam da će u budućnosti svi građani BiH obilježavati ovaj važan datum • Suština ZAVNOBiH-a je antifašizam, a većina bh. građana su antifašisti

image Položeno cvijeće i odata počast na mezarju Kovači (Foto: F. Fočo)

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u BiH kao i predstavnici nevladinih organizacija položili su danas vijence na spomen-obilježje Vječna vatra u Sarajevu povodom obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti BiH.

Cvijeće su položili i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović, premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, predsjednik SDA Sulejman Tihić i drugi.

U izjavi za medije Komšić je istakao da današnji dan mnogo znači svim građanima BiH, bez obzira na činjenicu da ga neki i osporavaju.

- Ljudi koji vole ovi zemlju, antifašisti, su 25. novembra 1943. sublimirali u nekoliko poglavlja sve ono što je bit BiH - svi ljudi u ovoj zemlji su isti. Siguran sam da i oni koji osporavaju ovaj datum nemaju odgovor na pitanje šta im zapravo smeta, kazao je Komšić.

Dodao je da je uvjeren da će u budućnosti svi građani BiH obilježavati ovaj važan datum.

- Bosanci i Hercegovci su normalni ljudi i normalno je da poštujemo ovakve datume. Suština ZAVNOBiH-a je antifašizam, a većina bh. građana su antifašisti. Ne mogu vam sa sigurnošću reći kada će se to desiti, ali znam da će se desiti. Dobro uvijek pobjeđuje zlo, pojasnio je.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da Dan državnosti predstavlja borbu protiv zla i fašizma kao i potvrdu jednakosti svih građana u ovoj zemlji.

- Doći će dan kada će biti više patriotizma u BiH jer je normalna stvar da ljudi vole svoju domovinu, dodao je Izetbegović.

Premijer FBiH Mustafa Mujezinović istakao je važnost ovog datuma u smislu poruke koju on šalje, a to je da svi moraju uložiti više napora u izgradnju BiH.

- Poruka je: što više raditi i onda ćemo svi biti mnogo sretniji, kazao je Mujezinović.

Delegacije će u toku dana cvijeće položiti i na mezarje Kovači te na Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995.

25.11.2010.

PODJELE I ZA OVOGODISNJI DAN DRZAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

 

Zgrada zajedničkih institucija BiH u Sarajevu

Zgrada zajedničkih institucija BiH u Sarajevu

25.11.2010.
Bosna i Hercegovina podijeljena je i oko obilježavanja Dan državnosti 25. novembra.

Praznik koji je sjećanje na zasjedanje Prvog Zemaljskog antifašističkog vijeća, kojim je utemeljena moderna bosanskohercegovačka državnost, ponovo se ne praznuje u jednom entitetu - Republici Srpskoj.

Pored brojnih nedaća, rat je Bosni i Hercegovini donio i to da ideju jednakosti i ravopravnosti svih naroda, proklamovanu 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, danas ne slave svi.

S druge strane istoričari i analitičari će reći da bi ideje ZAVNOBIH-a mogle i trebale biti smjernica nekoj novoj savremenoj Bosni i Hercegovini.
ZAVNOBIH je, prvo, dokaz da Bosna ne mora biti podijeljena što u njoj žive različiti narodi. Drugo, da su ti narodi bili i znali biti složni u daleko težim istorijskim situacijama, navodi Muhamed Filipović.


„Bosna i Hercegovina je i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“


Ovo je samo dio proglasa sa Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine potpisalo 247 delegata. Pa ni oko ove ideje ravnopravnosti i jednakosti danas, 67 godina kasnije, ne mogu da se slože svi u BiH.

Bez obzira na negiranja vrijednosti ZAVNOBIH-a, istorijski fakti govore da je borba protiv fašizma bila ideja kojom je bilo moguće ujediniti BiH i postaviti temelje nove, moderne države.

Obnova bosanske države bila je istorijski, politički, pravni i međunarodno-pravni osnov i izvor njene samostalnosti, kaže akademik Muhamed Filipović.

„ZAVNOBIH je, prvo, dokaz da Bosna ne mora biti podijeljena što u njoj žive različiti narodi. Drugo, da su ti narodi bili i znali biti složni u daleko težim situacijama istorijskim, kakva je bila njemačka okupacija kada su ovdje divljali ustaše i četinici, a kako ne bi mogla biti sada jedinstvena kada se pred njom otvara evropska perspektiva i kada konačno ovi narodi nakon 20 godina patnji silnih zaslužuju da žive normalno“,
rekao je Filipović.   

ZAVNOBIH danas može služiti kao primjer objedinajvanju svih u BiH oko jedinstvene ideje, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu profesor Mirko Pejanović.

„Mora se primijetiti da je rodno mjesto obnove državnosti antifašistički pokret. Cijela EU je zasnovana na antifašizmu, na tradiciji i vrijednosti antifašizma. I, naravno, glavno mjesto u tome je da su građani i narodi BiH zajedno oblikovali svoju državu i život u njoj“, kazao je on.

Prevladavanje etničkih podjela


Zaključci doneseni 1943. godine mogu biti poučni svima u BiH, naročito nacionalističkim politikama, kaže dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu profesor Ivo Komšić.

Sala u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine
Bosni i Hercegovini je, prije svega, potrebno prevladavanje fašističkih politika, dodaje on.

„Prevladavanje tih politika je na onome što objedinjuje narode BiH. I samo u borbi protiv nacionalizma se oni mogu objediniti. Inače, mi nećemo imati konsenzusa. Nacionalne stranke koje imaju politiku zasnovanu na etničkoj osnovici ne mogu postići konsenzus u upravljaju državom jer one će uvijek ići za tim da državu razgrađaju. I to je naša stvarnost. Da bismo izašli iz te stvarnosti moramo, dakle, prevladati te politike“,
smatra Ivo Komšić. 

Prorektor sarajevskog Univerziteta Samir Arnautović navodi da je značaj ZAVNOBIH-a nemjerljiv za BiH, naročito za njen savremeni razvoj.

„Od ZAVNOBIH-a mi zapravo možemo da računamo modernu povijest BiH“,
kazao je Arnautović.

Na pitanje zbog čega to danas nije prihvatljivo za sve kad je to istorijska činjenica, Arnautović odgovara:

Mnoge stvari u BiH nisu prihvatljive, a prihvatljive su za cijeli svijet. Očigledno se radi o tome da je bh. društvu potrebno jedno ozbiljno redefiniranje, zaključuje Samir Arnautović.


"Mnoge stvari u BiH nisu prihvatljive, a prihvatljive su za cijeli svijet. Ne govorim samo o političkim pitanjima, ja govorim i o nekim znanstvenim referencama, o nekim znanstvenim činjenicama ili znanstvenim vrijednostima, umjetničkim vrijednostima itd. Očigledno se radi o tome da je bh. društvu potrebno jedno ozbiljno redefiniranje.“


Profesor doktor Omer Ibrahimagić, autor brojnih knjiga o državno-pravnom razvitku BiH, kaže da je ideja ZAVNOBIH-a i dalje moguća u BiH.

„Ona je jednostavno jedan jedini izlaz za BiH i za budućnost BiH, za njenu političku stabilnost, pa onda i za njen ekonomski napredak, i za razvoj, i za uključivanje u evropske integracije, za uključivanje u atlantsko-evropski sigurnosni sistem. Ali su još uvijek, nažalost, u glavama jednog broja ljudi ta opterećenja o nemogućnosti funkcioniranja takve BiH, mada je to njena istorijska neminovnost“,
rekao je Ibrahimagić.

Svaka država mora imati svoj rođendan, kaže visoki predstvanik u BiH Valentin Inzko. Pitali smo ga šta zna o ZAVNOBIH-u i današnjim podjelama oko Dana državnosti u BiH.

„To je sasvim neprihvatljivo i nerazumljivo. Svaki čovjek ima rođendan. I država ima rođendan - i to treba slaviti, treba u školama učiti mlade o čemu se radi. Ali ja mislim da treba i neko određeno vrijeme. Ja znam neke stvari  koje su se događale u Jajcu. Kod Slovenaca to je bilo u Kočevju. Vi imate ovdje ZAVNOBIH. To je bilo teško vrijeme antifašističkog rata i treba poštovati sve ove iskrene borce koji su se sa velikim idealizmom borili za svoju zemlju“,
kaže Incko.
25.11.2010.

DAN DRZAVNOSTI BiH! (VIDEO)

Dan državnosti BiH! (VIDEO)

Na današnji dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, udareni su moderni temelji državnosti BiH

image

Na današnji dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Povodom Dana državnosti BiH, redakcija web-portala "Dnevni avaz" svim građanima i građankama BiH želi sretan praznik.

 

 

 

 

SVIM GRADJANIMA BOSNE I HERCEGOVINE CESTITAM 25. NOVEMBAR DAN DRZAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE.

HALER

25.11.2010.

DR. SENADIN LAVIC: SAZRELO VRIJEME DA BOSNA I HERCEGOVINA ZIVI U KULTURI MIRA

 

Snimak sa internet stranice Bošnjačke zajednice kulture 'Preporod'

Snimak sa internet stranice Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"

24.11.2010.
Dr. Senadin Lavić (1965.), profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, nakon što je početkom ove godine izabran za predsjednika Bošnjačke zajednice kulture "Preporod” izjavio je kako kultura mira mora biti budućnost BiH, a time i Bošnjaka.

U intervjuu za RSE prof. Lavić govori o situaciji nakon izbora u BiH i opasnostima koje sa sobom nosi homogenizacija naroda ili stvaranje nacionalnih blokova nakon izbora.

RSE: Iako je povod razgovora s vama, profesore Laviću, aktuelna situacija u BiH nakon izbora, želim početi vašom rečenicom da “ova zemlja svoju budućnost mora vidjeti u kulturi mira“. Zašto je to toliko bitno upravo danas?

Lavić: Približno u zadnjih 20 godina Bosni i Herecgovini je planski, političko-ideološki nametnuta kultura rata, kultura zla - i u tome se Bosna izgubila i postala predmet osvajanja, predmet nesreće, predmet ratova itd. Prošlo je 20 godina i ja mislim da je sazrelo vrijeme u građanima i u narodima BiH da se živi nešto drugo, da se živi ono što mi zovemo kultura mira, a to je da svi ljudi koji žive u BiH imaju pravo da žive u miru, da žive na svojim imanjima, u svojim kućama, u svojim stanovima. I da ne postoji nijedan velikodržavni projekat, prije svega mislim na velikosrpski projekat, koji ima pravo da uništi Bosnu zarad svoga ludila, ili zarad svog nekog neopravdanog projekta. I nadam se da će međunarodna zajednica, a prije svega EU, pomoći da zajedno razvijemo ovo što se zove kultura mira.     

RSE: Internacionalnu zajednicu pominjete u negativnom kontekstu i kad analizirate poslijeizbornu situaciju uopozoravajući da blagonaklono gleda na stvaranje nacionalnih blokova.

Ovdje je uvijek bilo lako naći ljude za obje vrste i pozitivnih i negativnih procesa, i za kulturu mira i za kulturu zla.    
Lavić:
Ako gledate odnos internacionalne zajednice od avgusta 1992. godine, od Londonske konferencije, pa evo sve do danas, vi ćete primijetiti da postoji kontinuirana koncepcija ili jedan jasan koncept u kome se BiH onemogućava da bude demokratska zemlja. Dakle, prvi put u povijesti na ovom prostoru BiH i Balkana ukazuje se prilika da živimo kulturu mira, da živimo društvo znanja, da živimo prosperitet evropskih naroda. Odjednom je to zakočeno. Prije svega zakočeno je u BiH, a preko BiH i drugim narodima ili drugim nacijama na Balkanu. Nikada se ne bi ovako stvari odvijale da internacionalna zajednica nije poticala određene ljude na određene ideje, i onda se pravila naivna - kao da nema nikakve veze s tim procesima koji su u toku. A ovdje je uvijek bilo lako naći ljude za obje vrste i pozitivnih i negativnih procesa, i za kulturu mira i za kulturu zla.    

Zemlja zaslužuje da ima više neovisnih političkih opcija


RSE: Vi, profesore Laviću, idete korak dalje, pa govorite o nacionalističkim ili etnoklerikalnim  blokovima.

Lavić: Očito je da svoje prste u politkama na Balkanu imaju vjerske zajednice, ili bolje reći religijske zajednice pošto ja razlikujem religiju i vjeru. Dakle, religijske zajednice kao institucionalne forme direktno su imale uticaj na politiku i taj uticaj su krile. Šta se desilo još? Političke grupe ili političke elite su pokušale preko religijskih zajednica da se pokažu kao jedinim pravim formama, ili jedinim pravim mogućim oblicima političkog organiziranja. Ja sanjam o tome da u BiH bude napravljena jedna politička, programska, velika koalicija.  

RSE: Ta bi koalicija, pretpostavljam, na osnovu evropskih političkih programa određivala budućnost BiH, jer homogenizacija naroda nije snaga budućnosti.
Znači pokušaj da se ima srpski blok, hrvatski blok i bošnjčaki blok ukazuje da ne trebaju izbori, da ne trebaju poltičke ideje, da ne treba da postoje političke partije.

Lavić: Ti nacionalni blokovi nisu po svojoj prirodi bosanski, nego su apsolutno antibosanski. Znači pokušaj da se ima srpski blok, hrvatski blok i bošnjčaki blok ukazuje da ne trebaju izbori, da ne trebaju poltičke ideje, da ne treba da postoje političke partije, nego su to ustvari blokovi naroda koji imaju svoga vođu i mi kao slijepci treba da ga slijedimo. Ja vjerujem da ova zemlja zaslužuje da ima više političkih opcija koje su neovisne. Osnov savremenih evropskih demokratija je pojedinac, čovjek koji je slobodan i kojim ima svoja prava i svoje zahtjeve.

RSE: Dakle, očekujete jači glas građana o budućnosti BiH, ali i života sa susjedima?

Lavić: Smatram da je došlo vrijeme također da ne mogu predsjednici Srbije i Hrvatske šetati po BiH kao po svom privatnom posjedu, svojoj privatnoj zemlji, već da se mora BiH kao država mnogo više respektovati i da taj respekt bude ne više deklarativan nego pravno-politički priznat i postavljen. U tome prije svega UN, EU treba da jasno i glasno kažu da priznaju suverenitet, postojanje države BiH i da joj pomognu da se ona digne na svoje noge. Igra oko Ustava koji danas kao da treba da se izvuče iz rukava, je ustvari pokušaj da se među Bošnjacima stvori jedan etnoklerikalni blok - i onda će Bosna imati tri etnoklerikalna bloka i ponovo ćemo imati živi pijesak iz koga se nećemo izvući za četiri, pet godina.

Na istoj talasnoj dužini je, kaže naš sagovornik, nastojanje da dogovori Milorad Dodik - Dragan Čović dobiju partnera među Bošnjacima. To bi bila, zaključuje pofesor Lavić:

„Jedna velika pogreška bošnjačke politike. Ja se nadam se da se to neće desiti.“
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240390

Powered by Blogger.ba