Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. studenog, i ove je godine obilježen samo u Federaciji BiH, zapravo se slobodno može reći da je blagdansko ozračje vladalo samo u onim dijelovima naše zajedničke domovine u kojima u većini žive Bošnjaci. U Republici Srpskoj bio je posve običan radni dan, ali i u nekim područjima F BiH s hrvatskom većinom.

Povezani sadržaj: Zašto se 25. 11. obilježava kao Dan državnosti BiH i zašto neki to osporavaju

Tako su dužnosnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH kao i predstavnici nevladinih organizacija položili danas vijence na spomen-obilježje Vječna vatra u Sarajevu, a u povodu obilježavanja 25. studenog, Dana državnosti BiH.

Komšić uvjeren da će u budućnosti svi građani BiH obilježavati ovaj važan datum

Cvijeće su položili i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović, premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, predsjednik SDABiH Sulejman Tihić i drugi.

U izjavi za medije, Komšić je istaknuo da današnji dan mnogo znači svim građanima BiH bez obzira na činjenicu da ga neki i osporavaju.

“Ljudi koji vole ovi zemlju, antifašisti, su 25. studenog 1943. sublimirali u nekoliko poglavlja sve ono što je bit BiH – svi ljudi u ovoj zemlji su isti. Siguran sam da i oni koji osporavaju ovaj datum nemaju odgovor na pitanje šta im zapravo smeta”, kazao je Komšić, koji je dodao je da je uvjeren da će u budućnosti svi građani BiH obilježavati ovaj važan datum.

“Bosanci i Hercegovci su normalni ljudi i normalno je da poštujemo ovakve datume. Suština ZAVNOBiH-a je antifašizam, a većina bh. građana su antifašisti. Ne mogu vam sa sigurnošću reći kada će se to dogoditi, ali znam da će se dogoditi. Dobro uvijek pobjeđuje zlo”, pojasnio je Komšić.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da Dan državnosti predstavlja borbu protiv zla i fašizma kao i potvrdu jednakosti svih građana u ovoj zemlji.

“Doći će dan kada će biti više patriotizma u BiH jer je normalna stvar da ljudi vole svoju domovinu”, dodao je Izetbegović.

Federalni premijer FBiH Mustafa Mujezinović istakao je važnost ovog datuma u smislu poruke koju on šalje, a to je da svi moraju uložiti više napora u izgradnju BiH.

“Poruka je: što više raditi i onda ćemo svi biti mnogo sretniji”, kazao je Mujezinović.

Dužnosnici su cvijeće položiti i na mezarje Kovači te na Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.

Radojičić: 25. studeni je bio vezan za bivšu državu

U RS, naravno, posve drugačija slika – sasvim normalan radni dan. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić izjavio je da BiH nema zakon o praznicima, zbog čega 25. studeni nije općeprihvaćen i istakao da je “ovaj datum prevaziđen”.

Igor Radojičić

On je rekao da predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović zbog toga što BiH nema zakona o blagdanima ni danas ne prisustvuje obilježavanju 25. studenog kao druga dva člana Predsjedništva.

“U BiH nikada nije usvojen zakon o blagdanima. Postoji samo entitetski u iz Republike Srpske, a Federacija BiH, na neki svoj način, obilježava praznike”, rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.

Radojičić, koji je funkcioner SNSD-a, kaže da ova stranka apsolutno poštuje i baštiti tradiciju antifašističke borbe, ali da je 25. studeni vezan za državu i vremena koja su nestala u procesu dislosucije bivše Jugoslavije.

ZHŽ: Za obljetnicu Herceg-Bosne neradni dan, 25. studeni ne postoji?!

U Zapadnohercegovačkoj županiji, sa većinskim hrvatskim stanovištvom, danas je radni dan, iako se 25. studeni u Federaciji BiH obilježava kao dan državnosti. Predsjednik Županijske Vlade Zdenko Ćosić rekao je da oni u Županiji poštuju županijski zakon, u kome 25. studeni nije naglašen kao neradni dan.

Zdenko Ćosić

"Upoznat sam da postoji priopćenje federalnog Ministarstva rada i socijalne politike o neradnom danu, međutim, oni se pozivaju na Zakon Republike BiH, dakle na neki 'ratni' zakon'', izjavio je Ćosić.

Prema županijskom Zakonu o neradnim danima, u studenom su neradna dani 1. i 2. studeni, kada se obilježava praznik Svih svetih i Dušni dan, i 18. studeni, kao Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Dan Zapadnohercegovačke županije.

"Naša Županija o tome ima zakon, pa bi bilo smiješno da svake godine donosimo nekakve posebne odluke protivne tom zakonu. Ili ćemo mijenjati zakon ili ćemo ga onakvog kakav jest poštovati. Mi se jednostavno držimo zakona prema kojem je danas radni dan'', kaže Ćosić.

On je naglasio da je čak i u školskom programu u Zapadnohercegovačkoj županiji u planu rada ovaj dan naglašen kao radni.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji je neradni dan. Međutim, na jučerašnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća Mostara nisu se pojavili Hrvati, što je protumačeno kao njihov bojkot 25. studenog, iako je većina njih odsustvo pravdala ranije preuzetim obavezama, navodi Srna.

Antifašistička sadašnjost mora biti snažno internacionalno obilježje BiH

Dan državnosti Bosne i Hercegovine, 25. studenog, obilježilo je danas Gradsko vijeće Grada Sarajeva zajedničkom svečanom sjednicom s općinskim vijećima četiriju gradskih općina, održanom u Domu Oružanih snaga BiH. Sjednica je počela intoniranjem himne BiH u izvedbi članova hora "Pontanima", dok je minutom šutnje odata počast svima koji su dali živote za odbranu i očuvanje države.

"Danas je rođendan države BiH koja je 25. studenog 1943. godine dobila svoj matični broj. Taj matični broj i državnost BiH očuvali su se i tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine", kazao je gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen. On je ocijenio interesantnom činjenicu da su građani Sarajeva i za vrijeme Drugog svjetskog rata platili isti ceh po broju žrtava u odbrani države.

"Potrebno je održavati ono što su naši preci desetljećima i stoljećima njegovali i to je obveza svih nas, unatoč onima koji žele negirati ovaj datum. Pokušaji revidiranja povijesti i u prošlosti su se pokazali neuspješnim", naglasio je Behmen.

Predsjedajući Gradskog vijeća Sarajeva Željko Ler smatra da Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. studenog u Mrkonjić-Gradu predstavlja historijski događaj kojim je potvrđena državnost BiH te da bi svako odstupanje od načela postavljenih na tom skupu bilo pogubno za našu zemlju. "Država BiH je trajala, traje i trajat će. Želim i nadam se da će ovaj praznik jednog dana proslavljati svi skupa u sreći i miru na cijeloj teritoriji BiH", zaključio je Ler.

O značaju Dana državnosti BiH kroz sociološki osvrt govorio je Dino Abazović s Fakulteta političkih nauka BiH, ističući da je ideja antifašizma univerzalna i internacionalna ideja koja se ne smije svoditi na lokalne parametre. Mišljenja je da ukoliko želimo da posjedujemo bolju prošlost, moramo je zaraditi u sadašnjosti. Potcrtao je da ukoliko se negira prošlost, negira se i sadašnjost. Stoga, smatra Abazović, da bismo mogli ići naprijed u budućnost, antifašistička sadašnjost mora biti snažno internacionalno obilježje BiH.

"Postoje određene univerzalne vrijednosti koje se ne smiju svoditi na dnevnu politiku, moramo izaći izvan okvira lošije prošlosti, afirmirati ideje antifašizma i pridružiti se onima koji žele vidjeti zajednički, bolji svijet", naglasio je Abazović, zaključivši: "Doista, šta možemo očekivati u Bosni i Hercegovini u kojoj nismo u stanju izglasati zakon o zabrani organiziranja fašističkih organizacija i korištenja fašističkih simbola".

Sjednici su prisustvovali načelnici četiriju gradskih općina, predstavnici Grada Sarajeva i općinskih struktura te drugih organa vlasti u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo, kao i udruženja boraca u FBiH.

Nacionalna zaklada za demokraciju (Nacional Endowment for Democracy – NED) je privatna nevladina i neprofitna organizacija, sa sjedištem u Washingtonu, koja je bavi širenjem i jačanjem demokracije i demokratskih institucija širom svijeta. Fondovima koje odobrava američki kongres NED pomaže više od 1000 demokratskih projekata nevladinog sektora u više od 90 zemalja. Osnovana 1983. godine, Nacionalna zaklada za demokraciju je postala lider u borbi za demokraciju i središte aktivnosti, resursa i intelektualne razmjene, demkratskih aktivista iz čitavog svijeta.

O Forumu o budućnosti Bosne i Hercegovine kojemu je pokrovitelju ova organizacija razgovarali smo s Carlom Gershmanom, direktorom Nacionalne zaklade za demokraciju. Za razliku od svih drugih konferencija, foruma i radnih skupina o budućnosti Bosne i Hercegovine u Washingtonu, NED je imao jedan nov i neobičan pristup okupivši svjetske pravne, ustavne i ekperte za razvoj demokratskog društva te nekoliko regionalnih eksperata.

Na pitanje kako je došlo do organiziranja ovog foruma i izbora sudionika, direktor Gershman kaže: “Bilo je to jedno vrlo interesantno iskustvo, iako ovo nije prvi put da je NED nešto slično organizirao, prvi put smo to uradili sa Kirgistanom. NED je neobičan po tome što se naš rad ne svodi samo na aktiviste na terenu, mi također objavljujemo i Demokratski žurnal, imamo istraživački centar koji se zove Međunarodni forum za demokratske studije, te na taj način okupljamo ljude koje su specijalizirani eksperti za demokratska, ustavna i izborna pitanja, sve moguće aspekte demokracije. Stoga je kada je došlo do neuspjeha Kirgistanske vlade, oni su od nas tražili pomoć da shvate što treba učiniti da se na tom planu postigne uspjeh. Mi smo organizirali forum koji je bio vrlo zapažen u Kirgistanu.

To je bilo zapaženo i u Bosni i Hercegovini i onda nam je predloženo da tako nešto organiziramo i uoči izbora, uzimajući u ozbir i 15 godišnjicu Daytona. Mi smo tada okupili nekolicinu regionalnih eksperata, ali veći dio sudionika bili su eksperti za demokratizaciju u širem smislu. Najvažniji u grupi je možda Lary Diamond, koji je jedan od urednika našeg žurnala i profesor na univerzitetu Stanford, i mnogi drugi, medju njima i Andy Raynolds, ekspert za ustavna pitanja i profesor na Univerzitetu Sjeverne Caroline. U grupi je postojalo nekoliko točaka potpunog konsenzusa, npr. da nije naše da narodu Bosne i Hercegovine kažemo što će raditi, te da oni o tome moraju odlučiti sami.

Međunarodna zajednica može pružiti neki vid pomoći ili sugestija, ali demokracija je proces koji mora krenuti iznutra, u koji moraju biti uključeni građani, lokalne nevladine organizacije i cijelo društvo. To nadasve mora biti transparentan proces u kojem se ne vrše razgovori i dogovori iza zatvorenih vrata.” Jedna od preporuka ovog Foruma, koji zaista daje jedan okvir promjena, ali ne i njegov detaljan sadržaj, je fokus na samoodrživosti i odgovornosti, dakle uspostavljanje i postizanje dugoročnih a ne kratkoročnih ciljeva kako je do sad bio slučaj.

Gospodin Gershman objašnjava: “Drugim riječima procesi koji su se do sada događali svodili su se na to da je međunarodna zajednica pokušavala uspostaviti dogovore s političkim igračima, koje su svodili na minimum za koji su smatrali da se lideri mogu usuglasiti. Moramo se suočiti sa time da to nije bilo uspješno. Mi idemo dalje, naš prijedlog je da se ustanove promjene koje su neophodne da se ispuni cilj, a to je da Bosna i Hercegovina postane funkcionalne demokratska država koja se kvalifikovala da postane dio demokratske Europe. Slijedeći zaključak je da je atmosfera na terenu takva da ljudi Bosne i Hercegovine žele promjene, da žele da se ekonomija poboljša, da žele biti dio Europe. Zaključak ovog foruma je da se nadamo da će to dovesti do pritiska odozdo, iz baze, jer cijelo društvo treba biti angažirano na promjenama a ne da se sve prepušta maloj grupi lidera. Demokracija nija konačno stanje, demokracija je proces u kojem se stalno mora kretati naprijed, i stalno se mora obnavljati… Moraju se naći načini da se živi i radi zajedno i da se ostvari jedno zajedničko društvo, što nije lako ali je moguće.

Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja prolazi kroz ovaj proces. Indonezija je zemlja koja je kroz taj proces prošla uspješno i jedna od preporuka foruma je bila da se iskoriste primjeri uspješnih praksi u ujedinjenju podijeljenih društava, kao što je indonezijsko čiji je moto ‘E Pluribus Unum’, u mnoštvu jedno. Možda će takav slučaj biti i u Bosni i Hercegovini: ‘E Pluribus Unum’.”

Izvor: Glas Amerike