Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

22.11.2010.

BORIS TADIC U NOVOM PAZARU, BEZ SASTANKA SA ZILKICEM I ZUKORLICEM

 

Boris Tadić u poseti Novom Pazaru, 22. novembar 2010. Fotografija: zvanični sajt Kancelarije predsednika Srbije

Boris Tadić u poseti Novom Pazaru, 22. novembar 2010. Fotografija: zvanični sajt Kancelarije predsednika Srbije

22.11.2010.
Dolazak srpskog predsednika Borisa Tadića u Novi Pazar mogao je biti prilika za početak smirivanja tenzija u Sandžaku koje su eskalirale poslednjih meseci. Njegov boravak se međutim, sveo na posetu jednoj crkvi, obilazak jedne obilaznice oko grada i dolazak u jednu srpsku i jednu bošnjačku porodicu.

Tadić se međutim, nije sreo sa predstavnicima ni jedne od dve islamske zajednice, inače međusobno sukobljene, pa tako ni sa muftijom sandžačkim Muamerom Zukorlićem, koji je nedavno tražio strane posmatrače za Sandžak. 

Dolazeći u region u kome su poslednjh meseci prisutne izrazite tenzije koje su povremeno rezultirale i otvorenim sukobima Tadić je zvaničnu posetu Novom Pazaru ipak započeo obilaskom Petrove crkve, spomenik crkvene arhitekture u Srbiji i prvobitno sedište raške episkopije.

Tamo ga je uz crkvena zvona i pesmu "Ovo je Srbija", koju je izvelo  kulturno umetničko društvo iz Raške, dočekao novoimenovani vladika raško-prizrenski Teodosije.

Ključni problem koji preti da destabilizuje Sandžak našao se u predsednikovoj agendi samo kroz novinarska pitanja. Tako je Tadić sa obilaznice oko Novog Pazara rekao da prava Bošnjaka na kulturu i jezik ne mogu da budu dovedena u pitanje i da su verska prava regulisana zakonom.

“U poslednje vreme pojavljuju se komentari koji odudaraju od onoga što smo imali pre nekoliko godina i ja ću se brinuti o tome da pravo svakog građanina, bilo da se radi o nacionalnom ili verskom pravu, bude zaštićeno i da svi imaju svoje verske i nacionalne slobode. Ovaj deo naše zemlje ne može biti različit od bilo kog drugog”,
poručio je Tadić.

Zukorlić nije ni očekivao susret


Problemi u Sandžaku eskalirali su poslednjih meseci do incidenata. Država najpre nije priznala Bošnjačko nacionalno veće, koje je formirao muftija Muamer Zukorlić kao nosilac liste koja je dobila najviše glasova.

A potom je muftija sa svojim pristalicama pokušao da spreči izgradnju vrtića na, kako tvrdi, vakufskoj zemlji.
Muamer Zukorlić

Zukorlić je tvrdeći da su sve učestalije pojave diskriminacije i kršenja prava na verskoj i etničkoj osnovi pozivao Beograd i predsednika Tadića na razgovor ali je nailazeći na zatvorena vrata tražio i međunarodne posmatrače.

Iako su njih dvojica svojevremeno bili u dobrim odnosima Zukorlić kaže za naš radio da nije ni očekivao susret. Ali ovakvom posetom se doprinosi daljoj destabilizaciji i time se udaljavamo od očekivanja nekog dijaloga, ocenjuje Zukorlić.

„Nažalost ona predstavlja nastavak daljeg insistiranja na dosadašnjem negativnom odnosu prema ovom prostoru. To potvrđuje činjenica da će predsednik Tadić posetiti Petrovu crkvu a da neće niti jednu ustanovu islamske zajednice što predstavlja demonstraciju sa najvišeg vrha vrlo prisutne segregacije nad muslimanima“,
kaže Zukorlić.

Međutim, evidentno je i da muftija Zukorlić u poslednje vreme daje političke izjave, otvoreno zagovara autonomiju Sandžaka a kritičari njegovog delovanja kažu da pokušava da izgradi političke pozicije za sebe i da se nametne kao predstavnik Bošnjaka.

Tako da je nedavno na muftijin poziv na razgovor Tadić poručio da nije evropska praksa da političke razgovore vode predstavnici verskih zajednica i da treba razdvojiti nacionalno i versko pitanje.

Muftija Zukorlić kada smo ga podsetili na ovaj Tadićev argument kaže da mu nije ni bila namera da sebe nametne kao političkog sagovornika.

„Svakako da je moje insistiranje da se sa verskim predstavnicima razgovara o verskim problemima, sa nacionalnim o nacionalnim. Moje insistiranje apsolutno nije da se sa mnom razgovara o svim problemima“,
tvrdi Zukorlić.

Podeljeno o poseti


No, bez obzira na sve kritike koje se mogu uputiti muftiji Zukorliću, zbog njegovog u poslednje vreme angažamana koji sve više liči na politički, može li se on zaobići u smirivanju tenzija u Sandžaku i da li je predsednik države trebalo da se sretne sa njim.
Novi Pazar, Foto: Marija Arnautović

Aida Ćorović, iz novopazarske nevladine organizacije Urban in, koja i sama u poslednje vreme kritikuje Zukorlića, kaže da se on ipak ne može izostaviti iz razgovora.

„Isključiti Muamera Zukorlića sasvim iz razgovora nije dobra odluka jer on ipak predstavlja jedan broj građana. Međutim, slažem se utoliko što Muamer Zukorlić ne predstavlja sve građane u Novom Pazaru a sa druge strane ne slažem se ni sa metodologijom koju je Zukorlić primenio, da praktično pravi incidente a onda se prikazuje kao neko ko će ih sada gasiti. To jeste bila jedna vrsta ucene i ja mislim da je to Boris Tadić shvatio“, objašnjava Aida Ćorović.

Može li onda ovakva poseta predsednika Srbije Sandžaku doprineti smirivanju tenzija u ovom regionu.

Mišljenja su među našim sagovornicima podeljena. Važno je da predsednik Tadić počne da dolazi u Novi Pazar i razgovara sa ljudima, kaže Aida Ćorović iz Novog Pazara.
Ja se nadam da ovo neće biti jedna u nizu tzv. predizbornih poseta nego da će biti prva u nizu poseta koja će dopineti da se tenzije u Sandžaku smanje, rekla je Aida Ćorović.

„Ja se nadam da ovo neće biti jedna u nizu tzv. predizbornih poseta nego da će, ja se najiskrenije nadam, biti prva u nizu poseta koja će dopineti da se tenzije u Sandžaku smanje“, kaže ona.

Dušan Janjić, koordinator Foruma za etničke odnose međutim, smatra da je Tadić propustio veliku priliku da u okviru jedne šire posete obavi i taj delikatan politički zadatak – razgovor sa muftijom Zukorlićem. Ako se ne stvara atmosfera za raščišćavanje jednog od najvećih političkih problema – nepostojanje dijaloga sandžačkog muftije i Beograda, za Janjića onda sama poseta nema nikavog smisla.

„Umesto da se problemi rešavaju dok su rešivi propušta se ta prilika. I ja sam apsolutno siguran da posle posete Zukorlića Vašingtonu Tadić neće imati prostora za jedan razuman korak. Sada ostaje da vidimo šta će biti sledeći potez na primer u Preševu, da vas podsetim da je ista politika i prema Ištvanu Pastoru i Savezu vojvođanskih Mađara. Dakle, gde god se nađe neki lider koji nije spreman da bez pogovora prati Demokratsku stranku predsednik Tadić ga zaobilazi“,
zaključuje Janjić.

Predsednika Srbije su u poseti Novom Pazaru pratila i dva ministra Vlade Srbije iz Sandžaka Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin.
22.11.2010.

VUK DRASKOVIC: "NEREALAN JE PROJEKAT DA CE KOSOVO JEDNOG DANA BITI REGIJA U SRBIJI"

 

24sata.info PHOTO
image Vuk Drašković / 24sata.info

 

24SI - "Njima ja kažem: država mora da ima državnu vlast nad svakom svojom regijom, a država Srbija nema nikakvu vlast nad Kosovom već deset godina", rekao je Vuk Drašković na okruglom stolu o regionalizaciji i decentralizaciji Srbije, odgovarajući zašto Kosovo ne treba da bude predviđen kao region u Srbiji.

 

"Mi ne možemo sada da unosimo jedan nerealni i iracionalni projekat da će Kosovo jednog dana da bude neka regija", dodao je Drašković.

"Nešto drugo ja tražim, i to naglas tražim, a to je da, u pregovorima sa Albancima pod pokroviteljstvom EU, što prije obezbijedimo evropski status za srpski narod i naše religijsko, kulturno i duhovno nasljeđe na Kosovu“, rekao je Drašković.

"To bi bila kombinacija ne-statusnog dijela Ahtisarijevog plana i nekadašnjeg plana Z4 za bivšu Republiku Srpsku Krajinu, kojim bi se srpske opštine na Kosovu ekonomski, duhovno, kulturno i čvrsto vezale za državu Srbiju", zaključio je Vuk Drašković.

Mlađan Dinkić, srbijanski ministar za ekonomiju i regionalni razvoj i predsjednik Ujedinjenih regiona Srbije, smatra da se Ustav Srbije mora promijeniti kako bi se sprovela regionalizacija, ali da u Ustavu ne treba da budu pobrojani regioni.

"U Ustavu, po našem mišljenju, treba reći šta je nadležnost centralne države, a sve što ne piše u Ustavu je u nadležnosti regiona i reguliše se posebnim zakonima", objasnio je Dinkić.

(tanjug)

22.11.2010.

NASLJEDNIK MILORADA DODIKA: SNSD PREDLOZIO ALEKSANDRA DZOMBICA ZA MANDATORA VLADE REPUBLIKE SRPSKE

Dodikov nasljednik : SNSD predložio Džombića za mandatara Vlade RS

 22/11/2010.
• Izvršni odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata večeras predložio Aleksandra Džombića za mandatara za sastav Vlade RS.Predsjednik Izvršnog odbora SNSD-a Nebojša Radmanović istakoa je da se , s obzirom da je predsjednik RS Milorad Dodik ujedno i predsjednik SNSD-a , imenovanje Džombića ..

Izvršni odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata večeras predložio Aleksandra Džombića za mandatara za sastav Vlade RS.Predsjednik Izvršnog odbora SNSD-a Nebojša Radmanović istakoa je da se ,  s obzirom da je predsjednik RS Milorad Dodik ujedno i predsjednik SNSD-a , imenovanje Džombića za mandata može  smatrati kao „završena stvar“. Dodik bi svoju odluku trebao zvanično saopštiti sutra. Prema riječima Radmanovića, odluka o mandataru donesena je jednoglasno.

Aleksanadra Džombić aktuelni je ministar finansija RS i spada u krug najbližih Dodikovih suradnika.Rođen 1968. godine u Banjoj Luci. Osnovnu i srednju školu i ekonomski fakultet završio je u Banjoj Luci. Do imenovanja na funkciju ministar finansija RS radio je  u Gradskoj upravi Banja Luka, u Kristal banci AD Banja Luka kao referent, šef službe i rukovodilac projekta, te u Agroprom banci AD Banja Luka kao direktor.Prije izbora za ministra finansija, nalazio se na funkciji izvršnog direktora u Novoj banci AD Bijeljina. (Kliker.info-RSE)
22.11.2010.

PROBLEM BOSNE I HERCEGOVNE JE NJENA NEFUNKCIONALNOST

 

Zastava BiH

Zastava BiH

22.11.2010.
Povodom Dana državnosti BiH, naučnici iz BiH i regiona razgovarali su na temu "Državnost BiH u kontekstu provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i euroatlantskih integracija".

BiH je međunarodnopravno priznata država, pa time njena državnost nije upitna.

Međutim, ono što predstavlja problem jeste njena nefunkcionalnost.

Sasvim je izvjesno da će zemlja atrofirati, da ćemo siromašiti i da ćemo postati jedno, uvjetno rečeno, ’smetljište’ neriješenih nacionalnih problema u cijelom regionu, ocjenjuje Filandra.
Ukoliko uskoro ne dođe do promjena postojećeg ustava, BiH će postati provincija, smatra profesor Šaćir Filandra.

„Sasvim je izvjesno da će zemlja atrofirati, da ćemo siromašiti i da ćemo postati jedno, uvjetno rečeno, ’smetljište’ neriješenih nacionalnih problema u cijelom regionu. Ako se nešto ne učini na funkcionalizaciji tog fronta državnog života postaćemo jedna velika provincija,“ rekao je Filandra. 

Profesor Tomislav Išek tvrdi kako je nakon potpisivanja Dejtona nastupio najteži period za BiH.

Danas su svi digli ruke od BiH, smatra on, dodajući da se domaći političari moraju dogovoriti oko novog ustava, iako su svjesni da je to gotovo nemoguće.

„Ako je međunarodna zajednica donijela odluke o Dejtonu, onda je ona dužna da inicira, a ne da sluša i da prepusti taj vrući krompir političarima iz BiH. Pa to je iluzija. Ovdje sporazuma među domaćim političarima nema, niti će za dogledno vrijeme biti zato što imaju svoje posebne interese,“ kaže Išek.

"Kvazi-ustav"


Domaći političari su do sada nekoliko puta pokušavali pregovarati o ustavnim promjenama. Podsjećamo na aprilski paket, prudske, te butmirske pregovore. Od svega ništa konkretno. Domaći političari ne mogu se dogovoriti oko bilo čega, osim raspodjele fotelja.

Evropa nije spremna da rješava ove stvari još uvijek, pa onda kaže neka to riješe domaći političari, iako su duboko svjesni da to domaći političari ne mogu zbog velikih razlika koje su napravljene u Dejtonu između pojedinih grupa, između različitih interesa, kaže Ćazim Sadiković.
Bivši sudija Ustavnog suda BiH Ćazim Sadiković ističe kako međunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost za ovakvo stanje u BiH - jer ga je ona i stvorila.

„Velika je odgovornost na Evropi, ali Evropa nije spremna da rješava ove stvari još uvijek, pa onda kaže neka to riješe domaći političari, iako su duboko svjesni da to domaći političari ne mogu zbog velikih razlika koje su napravljene u Dejtonu između pojedinih grupa, između različitih interesa. I, naravno, usljed jedne ratne podjele koja je na djelu još uvijek u BiH,“ navodi Sadiković.  

Sadiković tvrdi da je akt proizašao iz Dejtonskog mirovnog sporazuma “kvazi-ustav”, a ne ustav jedne demokratske države. Objašnjava i zašto:

„Nema niz principa, kao što su princip političkog predstavljanja, princip podjele vlasti, ali što je najvažnije - on nema osnova za određenje da je demokratski ustav. Zašto? Zato što u cijelom tom ustavnom tekstu ni pod kakvim mikroskopom nećete naći pojam naroda, a demokratija je vlast naroda.“  

Dekan Fakulteta političkih nauka Mirko Pejanović kaže kako je BiH kompleksna država koju čekaju važni koraci što skorije integracije u Evropsku uniju i NATO savez. Time bi bili izgrađeni važni standardi za njeno funkcionisanje.

„To što smo mi skoro više od pet godina u zastoju to je naš vlastiti problem, i on je prije svega problem demokratije u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojoj mi nismo imali programsku koaliciju. Imali smo partnerske koalicije koje su dijelile fotelje, ali ne i odgovornost za razvoj države BiH,“ rekao je on.

Pejanović je ocijenio da BiH danas prolazi kroz vrlo kompleksnu fazu demokratske konsolidacije. Smatra da su dejtonski okviri pred konačnom fazom nužne rekonstrukcije.

Stoga, promjene su neophodne. BiH će morati prihvatiti moderan, demokratski princip uređenja, koji će biti funkcionalan, jer to od nje zahtijeva proces približavanja Evropskoj uniji.
22.11.2010.

VALENTIN INZKO U ANKARI: MEDJUNARODNA ZAJEDNICA JE NA STRANI CETIRI MILIONA STANOVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE

 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU danas u Ankari prisustvuje sastancima na visokom nivou u Ministarstvu vanjskih poslova, uključujući i sastanak s ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom

image Inzko: Niko u BiH ne želi da naredne četiri godine budu neproduktivne

Međunarodna zajednica je na strani četiri miliona stanovnika Bosne i Hercegovine, rekao je danas visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko tokom posjete Ankari, glavnom gradu Turske.

“Nastavit ćemo da radimo sve što je u našoj moći kako bi im omogućili da postanu građani prosperitetne i stabilne države koja nepovratno korača putem prema članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji”, rekao je Inzko na konferenciji koja je održana u znak obilježavanja petnaeste godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, saopćeno je iz OHR-a.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU danas u Ankari prisustvuje sastancima na visokom nivou u Ministarstvu vanjskih poslova, uključujući i sastanak s ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom. 

Inzko je izvijestio svoje sagovornike o situaciji u BiH, te rekao da bosanskohercegovački lideri treba da zgrabe sadašnju priliku kako bi se vratili konstruktivnoj politici.

Nakon izbora 3. oktobra postoji prilika za novi početak koju ni bosanskohercegovačke vlasti ni međunarodna zajednica ne trebaju propustiti. Diplomatsko zbližavanje u regionu koje predvode Srbija i Hrvatska, a snažno ohrabruje Turska, dalo je ključni doprinos tome, rekao je Inzko.


“Zalažem se za daljnje čvrsto opredjeljenje ključnih međunarodnih partnera kao što je Turska”, naglasio je Inzko.

U govoru na Turskom institutu za ekonomska i politička istraživanja, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je rekao da su nedavna "zabrinjavajuća događanja" u bosanskohercegovačkoj politici u neskladu sa sveukupnim pravcem regiona.

Pokušaji da se reforme vrate u prijašnje stanje su uzrokovani "djelomičnim ponovnim oživljavanjem etničkog nacionalizma".

Inzko: Građani žele napredak, a ne stanje paralisanosti

“Niko u Bosni i Hercegovini ne želi da naredne četiri godine budu jednako pune konfrontacija i neproduktivne kao što su to bile posljednje četiri godine”, rekao je on.

“Građani žele napredak, a ne stanje paralisanosti. Integraciju, a ne daljnje podjele”, poručio je.

Inzko je naveo da se pregovori o ustavnim reformama trebaju nastaviti i mogu pomoći da se nađu rješenja koja će budućim vlastima omogućiti da propisno funkcioniraju.

“Ključna premisa ustavne reforme je da osigura da svaki građanin Bosne i Hercegovine uživa ista temeljna građanska i politička prava kao i građani Evropske unije”, zaključio je Inzko.

22.11.2010.

SVJEDOK OSMAN SALKIC NA SNIMKU STRIJELJANJA PREPOZNAO 16-GODISNJEG AZMIRA ALISPAHICA

 

Pošto mu je tužilac predočio pet fotografija sa snimka strijeljanja šestorice bošnjačkih muškaraca krajem jula 1995. kod Trnova, svjedok izjavio da prepoznaje svog šuraka i daljnjeg rođaka

image Foto: Arhiv

Svjedok Osman Salkić danas je na suđenju Zdravku Tolimiru pred Tribunalom u Hagu prepoznao dvojicu rođaka iz Srebrenice kao žrtve na snimku strijeljanja, koje su u ljeto 1995. u okolini Trnova počinili pripadnici paravojne formacije "Škorpioni".

General Tolimir, tadašnji pomoćnik za obavještajno-bezbjednosne poslova komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, optužen je za genocid nad oko 8.000 srebreničkih Bošnjaka u julu 1995. godine.

Pošto mu je tužilac predočio pet fotografija sa snimka strijeljanja šestorice bošnjačkih muškaraca krajem jula 1995. kod Trnova, svjedok Salkić je izjavio da prepoznaje svog šuraka Azmira Alispahića i daljnjeg rođaka Sidika Salkića.

Azmir Alispahić je tada imao 16 godina, rekao je Salkić.

Svjedok je rekao da je šuraka posljednji put vidio u koloni nekoliko hiljada muškaraca iz Srebrenice koji su pokušali da se izvuku iz obruča VRS, pošto su srpske snage zauzele taj grad 11. jula 1995.

Zastupnici optužbe danas u sudnici nisu prikazali video-snimak strijeljanja.

Video zapis zločina koji su izvršili sami pripadnici "Škorpiona", prvi put je pred Tribunalom prikazan 2006. godine na suđenju bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.

Vlasti Srbije su nedugo zatim počinioce uhapsile i izvele pred sud koji ih je osudio na višegodišnje zatvorske kazne.

22.11.2010.

PORODICE ZRTAVA NASTAVLJAJU ZIVOT U SREBRENICI

 

Starija žena čita molitvu u Memorijalnom centru Potočari

Starija žena čita molitvu u Memorijalnom centru Potočari

22.11.2010.

Preko 8.000 bošnjačkih muškaraca, među kojima su neki bili tek djeca, ubijeno je te, 1995. godine između 11. i 22. jula. Sa područja Srebrenice protjerano je oko 25.000 civila.

Majke i sestre ubijenih muškaraca koje su se vratile da žive u Srebrenici i danas su prinuđene da se sreću sa onima koji su učestvovali u prinudnom odvajanju muškaraca od svojih porodica, jer svi osumnjičeni za ovaj zločin nisu privedeni pred lice pravde.

Istovremeno, srpska udruženja tragaju za 43 nestale osobe srpske nacionalnosti za koje se sumnja da su ubijene tokom zločina koje su 1992. godine počinili pripadnici Armije RBiH.



Prema tvrdnjama srpskih udruženja, tokom rata je na području opštine Srebrenica ubijeno preko 3.000 osoba srpske nacionalnosti.
 

Jedanaestog juli 1995. godine vojni posmatrač UN-a u izvještaju iz Srebrenica zapisuje:


„Jutro je mirno, ali čudno. Jutro je nekako jezivo.“

Hanifa Đogaz u Memorijalnom centru Potočari

Tog 11. jula 1995. godine Hanifa Đogaz krenula je ka Potočarima sa drugim ženama, djecom i starcima. Prisjeća se tog 11. jula 1995. godine kada je zatvorena u fabrici akomulatora u Potočarima:
 

„Kad sam bila u Akumulatorici tri dana samo su izvodili tamo preko rijeke muškarce, ubijali, klali. Poslije je UNPROFOR, kad smi mi izašli, išao tamo i skupljao njihove kosti. Eto šta su radili.“

Tišinu u Potočarima danas narušava tek zvuk česme i šapat onih koji su došli da se poklone nevinim žrtvama srebreničkog genocida.

Hanifa Đogaz: Vratila sam se zbog njihovih mrtvih kostiju da živim, da gledam u Memorijalni centar


Među preko 8.000 ukopanih Bošnjaka u Memorijalnom centru Potočari su i Hanifina dva sina, kćerka i muž. Pored svega svoj život odlučila je da nastavi u Srebrenici. Sa prozora svoje kuće svakog jutra gleda na Potočare - mjesto gdje su ukopani njeni najbliži:
 

„Vratila sam se zbog njihovih mrtvih kostiju da živim, da gledam u Memorijalni centar. Opet, kad gledam u njihove kosti gdje su smještene kao da su i oni živi. Sretam stalno zločince, ali živjeti se mora.“

Presude

U blizini Memorijalnog centra živi i Mejra Đogaz. Ne živi u svojoj kući jer su, kako kaže, dva puta od kada se vratila 2002. godine pokušali da je ubiju.
 
 

Mejra Đogaz u Memorijalnom centru Potočari

U Srebrenici je izgubila tri sina i muža. Nezadovoljna je presudama za počinjene zločine. Petnaest godina nakon genocida još uvijek nisu uhapšeni svi počinioci. To je i najporaznija činjenica za žrtve zločina, kaže Mejra:
 

„Da se jednom ratnom zločincu presudi smrtna kazna ne bi se ovo dešavalo ovako. Budim se, ustajem, liježem, gledam u ovaj Memorijalni centar - sto metara nema od Memorijalnog centra gdje živim.“

Među nekoliko hiljada muškaraca koji su spas pokušali pronaći u šumi bila su i dva sina Hanife Đogaz. Nisu preživjeli.
 

Žrtve genocida u Srebrenici nezadovoljne su presudama i procesuiranjem ratnih zločina, ali i procesom traženja nestalih. U Srebrenicu se prije osam godina vratila i Hatidža Mehmedović.
 

Hatidža Mehmedović u Memorijalnom centru Potočari


Ona danas okuplja žena povratnice pod okrilje udruženja Srebreničke majke. Kaže da u bobri za pravdu nema šta da izgubi jer je jula 1995. godine izgubila sve što je imala:
  

„Kad pogledam suđenja u Haškom tribunalu i kad pogledam sve one zločince koji se nađu pred licem pravde, vjerujte Bogu da im se isplatio i genocid i zločin, i sve ono. Međutim, kad jedan zločinac kaže da se ne osjeća krivim, da nije istina to, da su ljudi ubijali sami sebe i sve to, tako se rane povređuju, tako je to tužno. Još čak traži te smrtne liste da mu se dostave! Znači da se zločincima isplatilo da budu zločinci, da se genocid isplaćuje. A ne znaju da još uvijek kopaju po ranama našim, dubokim ranama koje nikada ne mogu zamladiti, kojima lijeka nema.“

Udruženja koja okupljaju stradale Srbe takođe su nezadovoljna procesuiranjem ratnih zločina. Tragaju za oko 40 nestalih sa područja opštine Srebrenica. Predsjednik opštinske organizacije porodica nestalih i zarobljenih boraca i civila Mladen Grujičić kaže:
 

Mladen Grujičić

„Svako realan i svaki posmatrač sa strane koji je upoznat i koji nije upoznat sa dešavanjima u Srebrenici samoj uvidjeće da tu nešto nije u redu. Jer nemoguće je rat ratovati samo sa jednim narodom, da ne postoji druga strana. A sami vidite da su Srbi osuđeni na preko hiljadu godina, dok na  bošnjačkoj strani tek na nekoliko godina, i to neki sitni zločinci, dok su ovi krupni pomilovani ili čak nagrađeni. Mislim prvenstveno na Nasera Orića.“

"Ne ponovilo se"

Iz istog udruženja Milanka Krajišnik dodaje:
 

„Jer su žrtve obično žene i djeca. Recimo, spomenula sam malog Cvetka Ristića gdje mu je komplet porodica pobijena, on je slučajno izmakao. Jedna majka je pokušala da pobjegne sa djecom preko mosta - ubili su joj dvoje djece u naručju, od četiri i devet godina, i ranili sina od 13 godina. Zar ima veće kazne nego kad vam neko ubije u naručju dvoje djece, a vi ostanete živi, neokrznuti?"

 
Milanka Krajišnik

 

Prema podacima kojima raspolažu udruženja koja okupljaju stradale Srbe, u organizovanim napadima na srpska sela jedinice Armije RBiH ubile su 550 Srba od 6. maja 1992. godine do 16. januara 1993. godine i popalile više od 50 sela i zaselaka na području opštine Srebrenica.
 

Evo šta o zločinima nakon 15 godina misle građani Srebrenice:
 

- „Šta uopšte mislim? Pa svugdje su se zločini desili.“

- „Zločini su zločini, stvar prošlosti. Mislim, svakako treba oprostiti ljudima koji su to činili. Ja imam prijatelje Srbe, Bošnjak sam. Ali jednostavno izgleda da neki ljudi ne mogu da zaborave te stvari koje su se desile. Može se to svakako primijetiti.“

- „Moj najbolji prijatelj je bio Srđan Vasić iz Bratunca, i danas dan je - a kad on meni nije smio reći šta se dešava! To je tužno.“

- „A šta možeš da misliš o zločinima? Ništa dobro, ništa. Ne ponovilo se!“

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Spor put do pravde
Janja Beč Neumman: Fenomen poricanja genocida
Porodice žrtava nastavljaju život u Srebrenici
Zločinci moraju biti kažnjeni
Procesi haškog tribunala za ratne zločine u Srebrenici
Svjedoci zločina u Bratuncu

22.11.2010.

IVAN LOVRENOVIC: BOSNA I HERCEGOVINA KAO CIPAR?

 

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović

22.11.2010.
Ivan Lovrenović

Politička scena u Bosni i Hercegovini mjesec i po dana poslije izbora pokazuje da se nastavlja i učvršćuje jedan opći politički trend, započet još prije četiri-pet godina a snažno ojačan u proteklom mandatnom ciklusu, kada su dvije najglasnije političke figure u Bosni i Hercegovini bili Milorad Dodik i Haris Silajdžić.
 
U najgrubljim crtama taj se trend može opisati kao sve izrazitija podijeljenost zemlje na dva političko-teritorijalna dijela, koju su neki respektabilni analitičari već ocijenili kao varijantu ciprizacije Bosne i Hercegovine.
 
No, na tome se sve ne završava. Ovaj ionako loš trend sadrži nekoliko pratećih elemenata, koji produbljuju političku neizvjesnost i odmiču Bosnu i Hercegovinu od mogućnosti unutarnje konsolidacije.

Najprije, riječ je o tome da se dva entiteta u političkom smislu razvijaju na potpuno disparatan način. U Republici Srpskoj na djelu je sve jasnija i snažnija etatizacija, te zaokruživanje – simboličko i stvarno – ovoga dejtonskog entiteta kao nacionalno-vjerske države, sa svim pripadajućim manifestnim atributima.
 

Najjasnije se to vidjelo ovih dana prilikom inauguriranja novoga rukovodstva u Narodnoj skupštini i u Predsjedništvu Republike Srpske, kada su grubo narušeni uzusi nacionalne zastupljenosti, te kada je cjelokupno novo rukovodstvo, osim ustavne, položilo i crkvenu zakletvu u pravoslavnom hramu Svete Trojice pred trojicom vladika.

Ne treba posebno ni govoriti kako se na državnoj razini cijeli ovaj trend odražava kao sve veće razvlašćivanje Bosne i Hercegovine kao političkoga subjekta
Nasuprot etatizaciji u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH vlada politički i administrativni kaos, koji se odavno ispoljava u obliku nefunkcionalne i skupe uprave, povremenih nerješivih kriza socijalne i političke naravi, a posljednjih dana prijeti već i potpunim kolapsom federalne vlade. Također, za razliku od tzv. manjeg etniteta, u Federaciji je sasvim otvoreno i nejasno pitanje konstituiranja nove vlasti na skoro svim nivoima.

Ne treba posebno ni govoriti kako se na državnoj razini cijeli ovaj trend odražava kao sve veće razvlašćivanje Bosne i Hercegovine kao političkoga subjekta – i na unutarnjem i na međunarodnom planu.

Sastavni dio procesa o kojemu govorimo su i nacionalno-ideološke nejednakosti i napetosti. S jedne strane imamo povratak etnonacionalnoj homogenizaciji kroz stranačke saveze, koji je kod Srba evidentan, od nekidan i kod Hrvata, makar i u iznuđenoj formi, a kod Bošnjaka još uvijek u znaku neizvjesnosti i neodlučnosti, jer su tri stranke koje su u igri - SDA, SDP, SBB - između sebe previše različite, čak i suprotstavljene.
 
Poseban problem stoji pred SDP-om, koji je deklarativno socijaldemokratski, građanski i transetnički, a kao relativno pobjednička stranka mora ići u saveze etnonacionalnoga tipa da bi sudjelovala u podjeli vlasti.

Kada budu ponovo pokrenuti dogovori o ustavnim promjenama, što je neminovnost, svi će dispariteti o kojima govorimo isplivati na površinu u najzaoštrenijoj formi. Hoće li to značiti produžavanje i produbljivanje krize u Bosni i Hercegovini, ili, možda, prijelomni trenutak, od kojega sve može krenuti nekim novim putom – za sada je nemoguće predviđati.

 

22.11.2010.

F/NS BiH: SAFET SUSIC PROTIV POLJSKE SA IGRACIMA IZ PREMIJER LIGE BiH

 

24sata.info PHOTO
image Safet Sušić / 24sata.info

 

24SI - Stručni štab fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine saopštio je spisak igrača za prijateljsku utakmicu Poljska - BiH, koja će biti odigrana u Antalyji, 10. decembra u 20.30 sati.

 

Pošto se ne radi o FIFA terminu, klubovi nisu obavezni dozvoliti igračima nastup za reprezentaciju, pa su za ovaj meč pozvani igrači iz Premijer lige BiH, saopšteno je iz Fudbalskog saveza BiH.

Na spisku su:
golmani: Ibrahim Šehić (Željezničar), Asmir Avdukić (Borac),
odbrana: Vule Trivunović (Borac), Semir Kerla (Željezničar), Velibor Vasilić (Željezničar), Muhamed Subašić (Olimpik), Josip Barišić (Široki Brijeg),
vezni red: Boris Raspudić (Borac), Adnan Zahirović (Čelik), Kenan Handžić (Sarajevo), Muhamed Džakmić (Sarajevo), Dario Purić (Čelik), Edin Višća (Željezničar), Darko Maletić (Borac), Đenaldin Hamzagić (Sarajevo), Jure Ivanković (Široki Brijeg),
 napad: Zoran Kokot (Slavija), Stevo Nikolić (Borac), Adin Džafić (Čelik).

Okupljanje reprezentativaca je na aerodromu Sarajevo, 8. decembra do 13 sati.

(fena)

22.11.2010.

DUBROVNIK POD VODOM: POPLAVLJENE SVE TRGOVINE I KUCE NA STRADUNU, BUJICA NOSILA LJUDE PO CESTI! (VIDEO)

Dubrovnik pod vodom : Poplavljene sve trgovine i kuće na Stradunu, bujica nosila ljude po cesti! (Video) 

 22/11/2010.
• Jaka kiša koja u Dubrovniku pada cijelo jutro i kakvu ne pamte ni najstariji Dubrovčani, gotovo je paralizirala Grad, a Stradun podsjeća na Veneciju. Gotovo sve trgovine i kuće na Stradunu poplavljene su.Gradske prometnice pretvorne su u rijeke te se promet odvija otežano zbog ogromne količine ..

Jaka kiša koja u Dubrovniku pada cijelo jutro i kakvu ne pamte ni najstariji Dubrovčani, gotovo je paralizirala Grad, a Stradun podsjeća na Veneciju. Gotovo sve trgovine i kuće na Stradunu poplavljene su.Gradske prometnice pretvorne su u rijeke te se promet odvija otežano zbog ogromne količine vode koja je izbila šahtove. Stoga preporučamo vozačima da bez prijeke potrebe ne voze gradom ili ukoliko su na prometnicama da parkiraju sa strane i pričekaju da se voda povuče. Zbog orkanskog juga i valova visokih nekoliko metara sve brodske linije su u prekidu.U određenim dijelovima grada povremeno dolazi i do prekida u napajanju električne energije. Zbog brojnih poplava na teren su izašli Dubrovački vatrogasci a u nekim školama, poput Osnovne škole Marin Držić prekinuta je nastava.

 Promet je blokiran u Vukovarskoj ulici kod FINA-e, gdje je voda izbila asfalt pa je nekoliko automobila zaglavilo u rupama koje su se otvorile u cesti. Gradom se čuju sirene vatrogasnih i policijskih vozila te hitne pomoći a te službe od jutro imale su preko 50 intervencija.Od građana dobivamo dojave da je stanje kritično i u Rijeci dubrovačkoj, posebice u Komolcu te u Rožatu gdje su poplavljene obiteljske kuće. U Mokošici su poplavljeni dječiji vrtić i škola u kojoj je prekinuta nastava. Zbog odrona zatvorena je i magistrala iz pravca Župe dubrovačke pa je promet preusmjeren preko Brgata. I u samom Gradu situacija je kritična.Stradun je pod vodom a poplavljena je i Sponza. Inače u protekla tri sata na dubrovačkom području palo je više od 130 litara kiše po četvornom metru. (Kliker.info-Jutarnji list)


22.11.2010.

SRBIJA OSUDILA BRANKA GRUJICA I BRANKA POPOVICA ZA RATNE ZLOCINE NA PODRUCJU ZVORNIKA

 

Grujić i Popović krivi za zarobljavanje, nečovječno postupanje i smrt 700 ljudi nesrpske nacionalnosti

image Zvornik: Zločini tokom maja i juna 1992. godine

Bivši ratni čelnici opštine Zvornik Branko Grujić i Branko Popović osuđeni su danas pred Višim sudom u Beogradu na šest, odnosno 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na teritoriji te opštine 1992. godine.

Ratni zločinac Grujić, koji je osuđen na šestogodišnju zatvorsku kaznu, bio je predsjednik privremene vlade srpske opštine Zvornik, a ratni zločinac Popović, koji je osuđen na 15 godina zatvora, bivši je komandant štaba Teritorijalne odbrane Zvornik.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je u završnoj riječi, 5. novembra, zatražilo da se Grujić i Popović proglase krivim za ratni zločin protiv više od 700 muslimanskih civila na teritoriji opštine Zvornik tokom maja i juna 1992. godine.

Optužnica tereti Grujića i Popovića za zarobljavanje, nečovječno postupanje i smrt 700 ljudi nesrpske nacionalnosti.

U optužnici se navodi da su Grujić i Popović smišljeno i sinhronizovano preduzimali akcije i radnje iz svojih ovlaštenja radi prinudnog razdvajanja i nezakonitog uzimanja za taoce bošnjačkih civila koji su potom masovno ubijani.

Grujiću i Popoviću suđeno je u procesu "Zvornik 1", ali je na zahtjev Tužilaštva u junu 2008. godine Vijeće za ratne zločine razdvojilo postupak protiv njih zbog istrage koja se još vodila.

Suđenje Grujiću i Popoviću počelo je 28. novembra 2005. godine zajedno sa još četvoricom optuženih kojima je u međuvremenu izrečena pravosnažna presuda.

Pravosnažna presuda na ukupno 24 godine zatvora izrečena je Draganu Slavkoviću, Ivanu Koraću i Siniši Filipoviću za zločine u Domu kulture Čelopek na zvorničkoj ekonomiji i ciglani, dok je Dragutin Dragičević oslobođen optužbi.

Popović je uhapšen 15. maja 2005. godine, a Grujić 1. juna 2005. godine.

Na glavnom pretresu ispitano je više od 160 svjedoka i oštećenih.

Tužilaštvo će uložiti žalbu na presudu

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije uložit će žalbu na presudu bivšem komandantu Teritorijalne odbrane Zvornika Branku Popoviću i ratnom predsjedniku te opštine Branku Grujiću, koji su osuđeni na 15, odnosno šest godina zatvora, za protjerivanje i ubistva bošnjačkog stanovništva na teritoriji Zvornika u BiH 1992. godine.

- Tužilaštvo za ratne zločine nezadovoljno je tom presudom Sudećeg vijeća Odjeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu i uložit će
žalbu na presudu, jer smatra da je visina izrečenih kazni, naročito Branku Grujiću, neadekvatna odgovornosti optuženih, u odnosu na broj
žrtava, masovnost i brutalnost zločina, navedeno je u saopćenju Tužilaštva.

22.11.2010.

SPISAK 34 OSOBE KOJIMA JE ZABRANJEN ULAZAK U BOSNU I HERCEGOVINU ZBOG POMOCI HASKIM BJEGUNCIMA

 

Na spisku osoba koje ne mogu ući u BiH ove godine se između ostalih nalaze: Milorad Bilbija, nekadašnji načelnik obavještajne službe RS, Milovan Cicko Bjelica, nekadašnji šef Kabineta Radovana Karadžića, i Ljuban Ećim, bivši član državne bezbjednosti RS

image

Nakon što je Vijeće ministara BiH donijelo odluku kojom se produžava zabrana ulaska i tranzita preko teritorije BiH za 34 osobe za koje se sumnja ili je utvrđeno da aktivno pomažu u skrivanju haških osumnjičenika, ona je nedavno objavljena i u “Službenom glasniku BiH”.

Ovom odlukom Vijeće ministara BiH uvodi restriktivne mjere koje je usvojilo Vijeće Evropske unije radi sprečavanja ulaska i tranzita preko teritorije BiH pojedinaca koji učestvuju u aktivnostima koje pomažu osobama u bijegu da izbjegnu pravdu ili koji inače postupaju na način koji može omesti MKSJ da efikasno provede svoj mandat, a koji nisu državljani BiH.

Na spisku osoba koje ne mogu ući u BiH ove godine nalaze se: Milorad Bilbija, nekadašnji načelnik obavještajne službe RS koji je smijenjen od OHR-a, Milovan Cicko Bjelica, nekadašnji šef Kabineta Radovana Karadžića, Ljuban Ećim, bivši član državne bezbjednosti RS.

Na spisku se, kao i prošle godine, nalaze članovi porodice ratnog zločinca Gorana Hadžića, koji je još uvijek u bijegu – Goranka Hadžić, sestra, Živka Hadžić, supruga, Srećko Hadžić, sin, i Ivana Hadžić, kćerka.

Predrag Jovičić, nekadašnji šef paljanske policije, Dragomir Keserović, bivši načelnik odjeljenja za obavještajno-bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane RS, Dragan Kijac, ratni šef srpske tajne policije, Predrag Kujundžić, nekadašnji komandant paravojne jedinice “Predini vukovi”, koja je počinila zločine na području Doboja, Milomir Malić, nekadašnji šef policije u Foči, Milorad Marić, policajac iz Zvornika…, također ne bi smjeli ući u BiH.

Potraga za haškim bjeguncima do sada nije dala konkretan rezultat

Zanimljivo je da su se na spisku našla i imena osoba koje se već nalaze u zatvoru poput Milorada Ulemeka Legije, komandanta “Crvenih beretki”, ili Velibora Ostojića, prijeratnog lektora na TVSA i ratnog potpredsjednika Vlade RS, koji je umro sredinom prošle godine u Užicu.

Na spisku se nalazi i Zoran Ostojić, brat Velibora Ostojića, kao i cjelokupna porodica ratnog zločinca Ratka Mladića – supruga Bosiljka, sin Darko i snaha Biljana,Tomislav Kovač, bivši ministar policije RS, Momčilo Mandić, prvi ministar pravde RS, ratni profiter s Jahorine, Milan Ninković, ratni gospodar života i smrti u Doboju i ministar odbrane RS, te Jelenko Mičević, Petko Pavlović, Čedomir Popović, Branislav Puhalo, Nade Radović, Branko Ratić, Slavko Roguljić, Mirko Šarović, Mrkša Skočajić, Milenko Vračar i Milan Zogović.

Nadležni organi u BiH, naročito Granična policija Bosne i Hercegovine, dužni su preduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja ulaska ili tranzita preko teritorije BiH osoba naznačenih na listi Annexa “Odluke Vijeća Evropske unije 2010/145/ZVSP od 08. marta 2010. godine o obnavljanju mjera za podršku djelotvornom provođenju mandata MKSJ”.

Ova odluka je na snazi do 10. oktobra 2011. godine.

22.11.2010.

ZAPALJEN AUTOMOBIL: SUKOB NAVIJACA SARAJEVA I BORCA U JABLANICI

 

24sata.info PHOTO
image Zapaljen automobil / ilustracija / 24sata.info

 

24SI - Pet povrijeđenih osoba i jedan zapaljen automobil epilog je sukoba navijača Sarajeva i Borca, koji se desio u subotu naveče u blizini Jablanice.

 

Incident se desio na parkiralištu restorana "Zdrava voda", a predhodio mu je verbalni sukob koji je prerastao u fizički obračun.

Povrijeđeni su navijači Sarajeva Mensur H., Mahir V., Adnan K., Arnes Š. i Denil H., kojima je ljekarska pomoć pružena u Domu zdravlja u Konjicu, dok je Adnan K. vozilom Hitne pomoći prevezen u KCUS Sarajevo. Zapaljeno je vozilo ford fokus, vlasništvo firme "Virtus" iz Sarajeva, a koristio ga je Mensur H., pišu "Nezavisne".

"Policijska stanica Jablanica obavijest o incidentu dobila je u 18.30. Za to vrijeme, navijači Borca su autobusima i vlastitim vozilima nastavili put prema Prozoru/Rami i dalj prema Banjaluci. Nekoliko policijskih patrola dočekalo ih je u Prozoru. Zaustavljeni su jedan autobus setra, kombi mercedes, te vozila pežo, FIAT i BMW X5", istakao je Sead Hakalović, načelnik Operativnog centra Policijske uprave Konjic, i dodao:

"U zaustavljenom autobusu i vozilima nalazilo se ukupno 76 osoba. Sve su kriminalistički obrađene, uzeli smo izjave, ali osobe koje su učestvovale u tuči i one koje su zapalile vozilo nisu identifikovane. Svaka osoba je i fotografisana, ali žrtve napada nisu uspjele da ih identifikuju".

Navijači Borca vraćali su se sa utakmice u Trebinju između Leotara i Borca, a simpatizeri Sarajeva bili su u Mostaru na meču Veleža i Sarajeva.

(24sata.info)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240732

Powered by Blogger.ba