Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

21.11.2010.

MIRO LAZOVIC: BOSNI I HERCEGOVINI TREBA USTAV KOJI CE AFIRMIRATI GRADJANSKO PRAVO

Miro Lazović : Bosni i Hercegovini treba ustav koji će afirmirati građansko pravo 

 21/11/2010.
• Bosni i Hercegovini treba jedan građanski ustav, ustav koji će afirmirati građansko pravo, dakle, individuu, a ne da se ponovo svrstamo u neke kolektivizme. Kolektivizmi na ovim prostorima nikada nisu doveli do sreće. Mi živimo već petnaest, dvadeset godina jedan etnički kolektivizam koji je nakaradan, koji u sebi nosi ...

Uz petnaestu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, otvorena su pitanja njegove primjene, a posebno Aneksa IV ili Ustava BiH. Miro Lazović,  bivši predsjednik Skupštine Republike BiH i član bh. delegacije koja je učestvovala u mirovnim pregovorima, smatra da je Dejtonski mirovni sporazum prevaziđen  i da ga je potrebno mijenjati kako bi bila uspostavljena  efikasnija i funkcionalnija država BiH, posebno u svrhu  njenog približavanja Evropskoj uniji  i NATO savezu, o čemu razgovaramo sa Mirom Lazovićem, sada potpredsjednikom Socijaldemokratske unije.

RSE:  Gospodine Lazoviću, odavno se govori o potrebi mijenjanja  dejtonskog ustava BiH ali, istovremeno, u prvi plan se  stavljaju prijedlozi koji vode daljoj podjeli zemlje. Najglasniji su zahtijevi za treći, odnosno hrvatski entitet.

Lazović:  U pravu ste kad govorite o tendenciji daljnjih podjela u bh. društvu, i one nisu slučajne. One su produkt lošeg dejtonskog ustava BiH jer Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma – to je Ustav BiH – je koncipiran tako da on u suštini afirmira podjele – i političke podjele i etničke podjele. Podjele svake vrste. Podjele u glavama ljudi. To je nešto za što se zaista konačno mora jasno reći da je glavni problem Bosne i Hercegovine nepovoljan dejtonski ustav, koji je kao takav koncipiran sa prevashodnom namjerom da zaustavi rat. On je mirovni ugovor. On je predviđen za određeno vremensko trajanje. Nakon petnaest godina, taj mirovni ugovor je ispunio svoju svrhu. Mir je na ovim prostorima, mir je na cijelom prostoru BiH, ali su ustavne norme nepovoljne. I one unose i nemir, unose podjele, unose neizvjesnost. Zbog toga se mora zaista otvoreno govoriti o tome i mora se prići promjenama Ustava BiH.

Zašto ovo govorim? Zato što sam, kao učesnik svih mirovnih pregovora, pa i Dejtonskog mirovnog sporazuma, bio očevidac i učesnik, kada su i američki predstavnici, prije svega Holbruk, u Dejtonu govorili da je ovo mirovni sporazum koji ima svoj ograničeni rok trajanja i da će doći vrijeme kada će se govoriti o ustavnim normama koje trebaju napraviti funkcionalnu državu. S obzirom da BiH, i njeni građani prevashodno, itekako trebaju jednu funkcionalnu državu, itekako trebaju ustav i ustavne norme koje će prevazići postojeće podjele, onda se zaista stvara potreba  da se razgovara o novom ustavu BiH. S druge strane, Dejtonski mirovni sporazum je ambivalentan: on je, istovremeno, dao dovoljno prostora i onima koji žele napraviti funkcionalnu državu BiH, ali i onima koji žele njezinu dezitegraciju. Faktički, rat na ovim prostorima je vojno stao, ali, politički, on se još uvijek nastavlja za te političke ciljeve. U tom kontekstu, mora se razgovarati o novom ustavu BiH koji će od Bosne i Hercegovine  napraviti jednu funkcionalnu, evropsku državu, po evropskim principima i standardima i u kojoj će se ljudska prava poštovati na cijelom prostoru BiH.

RSE:  Dok se zalažete  za poštovanje ljudskih prava, oktobarski izbori su održani uz diskriminirajuće odredbe. Šta o tome mislite?

Lazović: To je apsurdno i za svaku osudu. Ja, kao Srbin, ili drugi Srbi u Federaciji, mi ne možemo imati pravo da se kandidujemo za određene funkcije, kao što to mogu Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj. To je nešto što je za svaku osudu, ali me, zaista, kao čovjeka, ljuti što međunarodna zajednica sve to, na neki način, prihvaća, uz verbalne osude ali praktično jalove radnje koje ne idu ka tome da te nepovoljnosti otklone.

RSE: Takođe, u raspravama o ustavnim promjenama, najčešće čujemo „pripadnik ove ili one nacije”, dok niko, ili malo ko, pominje građane ili ustavne odredbe koje bi ljude zbližavale, a ne dijelile.

Lazović:  Slažem se s vašim razmišljanjem. Bosni i Hercegovini treba jedan građanski ustav, ustav koji će afirmirati građansko pravo, dakle, individuu, a ne da se ponovo svrstamo u neke kolektivizme. Kolektivizmi na ovim prostorima  nikada nisu doveli do sreće. Mi živimo već petnaest, dvadeset godina jedan etnički kolektivizam koji je nakaradan, koji u sebi nosi strahove, nosi okupljanja, nosi pritiske, nosi određene potrebe da se prije svega vodi računa o svom etničkom konstitutivitetu, a ne o građanima. Sve dok je tako, BiH će biti zarobljenik etničkih izolacija, etničkog nacionalizma koji će nas dijeliti, a građanima će se sijati lažna iluzija da oni, preko svojih političkih vlasti, trebaju to eliminisati. Zato apsolutno nije ispravna teza ono što  međunarodni zvaničnici, pogotovo predstavnici Srbije, govore: „mi ćemo poštovati sve što se dogovore tri naroda“. Na lošem ustavu, na lošoj osnovi, ne mogu se tri naroda dogovoriti onako kako bi se trebalo dogovoriti, već se to treba uz međunarodni pritisak ili uz određene aktivnosti Bosni i Hercegovini ponuditi evropske principe sazdane na bazi ljudskih prava. U tom kontekstu, zaista sumnjam da se može napraviti kvalitetan novi ustav, ukoliko će ga kreirati samo domaće snage. (Kliker.info-RSE)


21.11.2010.

VIDEO: "RADOVAN KARADZIC JE FASISTA I KOLJAC.. PA VAS JE CITAV SVIJET BOMBARDOVAO ZBOG NJEGA"

 

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Dane Čanković / 24sata.info

 

24SI - U subotnjoj emisiji "Face to Face" urednika i voditelja Senada Hadžifejzovića gosti su bili Džemail Suljević, predsjednik Odbora za nezavisnost Sandžaka i Dane Čanković, predsjednik NVO "Izbor je naš" iz Banje Luke.

 

Emisija će ostati upamćena po tome da, iako su pokušali, gosti emisije uopšte nisu uspjeli razgovarati o temi - autonomija Sandžaka i moguće otcjepljenje Republike Srpske (RS).

Suljević je kazao da je autonomija Sandžaka realnost, i da se "ona traži na osnovu najbolje evropske prakse regionalizacije", dok je Čanković izjavio kako RS znači slobodu, te je ustvrdio da će doći do otcjepljenja i da će ona biti nezavisna. Dodao je i to da se Srbi ne slažu sa autonomijom Sandžaka.

Na kraju emisije Dane Čanković je, uživo u programu, čestitao krsnu slavu Radovanu Karadžiću i njegovoj porodici, što je izazvalo oštru reakciju Džemaila Suljevića.

Više pogledajte u priloženom videu.

(24sata.info)

21.11.2010.

HARIS SILAJDZIC: DEJTONSKI SPORAZUM SE PRETVARA U INSTRUMENT ZA PODJELU BiH

Haris Silajdžić : Dejtonski sporazum se pretvara u instrument za podjelu BiH 

 21/11/2010.
• "Bosna i Hercegovina - 15 godina nakon Daytona" bila je tema redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na kojoj je u nedjelju kao uvodničar govorio Haris Silajdžić...

"Bosna i Hercegovina - 15 godina nakon Daytona" bila je tema redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na kojoj je u nedjelju kao uvodničar govorio bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.Dejtonski sporazum, prema njegovim riječima, dao je kontinuitet državi BiH, ali se s vremenom pretvara u instrument za njenu podjelu ili čak uništenje države BiH i u zadnje vrijeme intenziviraju se pokušaji napuštanja pravne pozicije u Daytonu i prelaska u politički dogovor o svemu što je Dayton značio za našu zemlju. "Dakle, moja je pozicija očuvanje Daytona u smislu prvog člana Aneksa IV, što je naš ustav, a to je da država BiH nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom  pravu", naglasio je Silajdžić. Ustav BiH, prema njegovim riječima, nastao je pod poznatim okolnostima genocida, agresije, etničkog čišćenja...
 "Dejtonski sporazum je prihvatio i na neki način legalizirao etničko čišćenje, genocid i zločine protiv čovječnosti i ratne zloičine. Međutim, jeste dao kontinuitet državi BiH", kazao je Siladžić. On je naglasio da je BiH potreban demokratski ustav, više građanski nego etnički, kako bismo mogli usvojiti sve standarde, dobiti evropski orjentiran ustav i ići naprijed. "Međutim, to će očigledno ići teško. Zbog toga sve promjene koje vode gorem stanju kao što je bio 'aprilski paket', što se tiče mene i Stranke za BiH, uvijek ćemo odbiti jer mi treba da idemo prema boljem, a ne prema gorem", istakao je Silajdžić. Na današnji dan prije 15 godina u američkoj vojnoj bazi u Daytonu potpisan je jedan od kapitalnih i historijskih dokumenata za sudbinu BiH. Najveći doprinos Dejtonskog sporazuma je što je njime zaustavljen rat u BiH, ali je ostavio i neka pitanja koja do danas  nisu rješena.  (Kliker.info-Fena)

21.11.2010.

EVROPSKI ZVANICNICI: DAYTON SE MORA NADOGRADITI

 

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

21.11.2010.
Stavljanjem potpisa u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejtonu poslije tronedeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je prije petanest godina podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Godinama već, političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma, uz komentar kako je ovaj dokument osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH. Posljednjih mjeseci jačaju stavovi da je neophodna reforma Dejtonskog sporazuma kako bi BiH postala funkcionalna država koja može da pregovara sa EU.

Jelko Kacin, Foto: Midhat Poturović
Desetljeće i po od mirovnog ugovora je, barem za zvaničnike u Briselu, vrijeme da se počne razmišljati o pojačanjima u dejtonskoj konstrukciji, kako bi uspješno odgovorila reformskim procesima i evropskim integracijama.

"Da, petnaest godina je dugo razdoblje. Da, mir je bio nametnut Bosni i Hercegovini. I Dayton je bio nametnut. Ali sada, petnaest godina kasnije, svi se hvataju tog Daytona, umjesto da ga na neki način unaprijede, da ga približe potrebama države i društva Bosne i Hercegovine, koja je ipak, petnaest godina poslije rata, drugačija nego što je bila tada. Približavanje Evropskoj uniji zahtijeva promjene. BiH neće moći ući u EU ako ne bude imala vladu koja će imati ministra ili ministarku poljoprivrede, ako ne bude u stanju formirati pregovarački tim kada dobije status zemlje-kandidata. Za sve to se treba ekipirati. Ali, da bi se nešto ostvarilo u praksi, treba razviti i administrativne kapacitete,“
rekao je član Evropskog parlamenta iz Slovenije, Jelko Kacin.

U Briselu nema dileme

Ni za direktora Direkcije za proširenje Evropske komisije, Pierrea Mirela, nema dvojbe: Dayton se mora nadograditi, a posao treba započeti od
implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava:
Ovo je pitanje koje je nezaobilazno - da se načine ustavne promjene kako bi se ispoštovala Evropska konvencija o ljudskim pravima, ali i da se provedu promjene koje će državu na neki način učiniti funkcionalnijom nego što je bila proteklih godina, kaže Pierre Mirel.

"Ovo je pitanje koje je nezaobilazno - da se načine ustavne promjene kako bi se ispoštovala Evropska konvencija o ljudskim pravima, ali i da se provedu promjene koje će državu na neki način učiniti funkcionalnijom nego što je bila proteklih godina,"
kaže Mirel.

Slično je poručio i evropski komesar za proširenje, Štefan Füle kada je nedavno objavio sumorne nalaze Evropske komisije o progresu BiH prema reformama:

„BiH mora uspostaviti vladu koja će biti opredjeljena prema evropskoj budućnosti države, i koja će održati neophodne reforme. Posebno, zemlja mora svoj ustav usaglasiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i mora osnažiti funkcionalnost svojih institucija. BiH mora biti u stanju da usvoji i primjeni zakone EU. Kada je riječ o međunarodnim obavezama, progres u ispunjenju uvjeta i ciljeva za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ostaje od ključne važnosti,"
poručio je on.
 
"Evropska unija ne može razumjeti kako je moguće da neka zemlja, neka ekonomija, još uvijek davi sama sebe i ne zanima je preživljavanje. To je ono što je iracionalno, što postavlja mnogo pitanja o tome šta zapravo te balkanske zemlje misle o sebi i EU. Sve dok se taj problem ne riješi, bit će poteškoća,"
konstatuje Kacin.

RSE: Kada je riječ o promjenama, približavanju Evropskoj uniji, svi se slažu da je to neophodno, da će sve učiniti da se što prije, što potpunije približe Briselu. Međutim, kada je riječ o Daytonu, onda, barem iz ovog manjeg bh. entiteta, čujete: „Sve dirajte, Dayton ne dirajte!“. Kako je moguće spojiti ta dva stava u zajedničku ideju o budućnosti?

Jelko Kacin
: To je moguće pameću i političkom zrelošću. E, sad je došlo vrijeme da se to pokaže na djelu. Nema, dakle, dileme oko toga kako Brisel gleda na ustavne promjene. Da li će se one i desiti u dovoljnoj mjeri da osposobe zemlju za uspješan put prema evropskim integracijama - drugo je pitanje.

21.11.2010.

SDP BiH: NETACNE INFORMACIJE O SPORAZUMU SA SDA I FORMIRANJU "BOSNJACKOG BLOKA"

 

SDP je više puta do sada jasno istakao kako neće učestvovati u formiranju nacionalnih blokova, nego će insistirati da novu vladu čini proevropski blok stranaka

image Šta su potpisivali Lagumdžija i Tihić?

Socijaldemokratska partija (SDP) BiH demantirala je "zlonamjerne špekulacije da je napravila koalicioni sporazum sa Strankom demokratske akcije (SDA) i formirala tzv. bošnjački blok".

- Isti oni krugovi koji su proteklih nekoliko godina činili sve da SDP izgubi izbore i koji nikako ne mogu da se pomire sa činjenicom da su građani BiH, usprkos njima i njihovim željama, svoj glas dali upravo SDP-u i Željku Komšiću, danas pokušavaju uraditi sve kako bi SDP prikazali kao partiju koja će poput stranke njihovih mentora prevariti građane i izigrati njihovo povjerenje, saopćio je SDP BiH.

Istaknuto je da "SDP BiH nije sklopio niti potpisao bilo kakav koalicioni sporazum sa SDA, kao ni sa bilo kojom drugom političkom strankom". 

Navedeno je da je SDP pobijedio na opštim izborima i stoga je njegovo rukovodstvo obavilo konsultacije sa rukovodstvom Narodne stranke Radom za boljitak, Hrvatske stranke prava (HSP), Srpske demokratske stranke (SDS), Demokratske narodne zajednice (DNZ), Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH i SDA, kao što će u narednom periodu razgovarati i sa drugim parlamentarnim strankama.

- SDP je više puta do sada jasno istakao kako neće učestvovati u formiranju nacionalnih blokova, nego će insistirati da novu vladu čini proevropski blok stranaka, koje će zemlju snažno povesti u pravcu integracija u Evropsku uniju (EU) i NATO. Naš primarni cilj je velika koalicija za veliki posao koji se ogleda u jasnim i preciznim ustavnim reformama koje su preduslov za formiranje takve koalicije. Ukoliko to ne bude moguće alternativa tome je obična, ustavom definirana, parlamentarna većina koja će biti posvećena rješavanju ekonomskih i socijalnih problema i otvaranju najšireg procesa u okviru Parlamenta koji bi doveo do potrebnih ustavnih promjena, dodaje se u saopćenju.

Istaknuto je da SDP BiH neće ulaziti u tzv. blokovske koalicije i neće potpisati koalicioni sporazum sa bilo kojom pojedinačnom partijom, nego sa onim političkim partijama sa kojima postigne najveći stepen saglasnosti oko programa izgradnje države, u skladu sa programom SDP-a i koje će biti u stanju da zajedno sa SDP-om formiraju parlamentarnu većinu obavezanu pred građanima na provođenje programa.

- Nije sporno da je SDP i bošnjačka stranka, kao što je i srpska i hrvatska, ali je isto tako i bh. politička partija, te kao takva i u mnogo težim uvjetima nije izdala svoju istorijsku misiju. SDP će s ponosom i dalje biti partija i Bošnjaka i Hrvata i Srba i svih građana koji BiH žele vidjeti kao funkcionalnu multietničku demokratiju, dodaje se u saopćenju.

21.11.2010.

HILLARY CLINTON: MIR U BiH JE POSTIGNUT GRADNJOM KONSENZUSA I POSTIZANJEM KOMPROMISA

 

SAD će i dalje biti uz BiH i sve zemlje u regiji dok nastavljaju prema prosperitetnoj i mirnoj budućnosti, istakla je Clinton

image Clinton: Narodi BiH zaslužuju trajnu stabilnost

Američki državni sekretar Hillary Clinton pozvala je povodom 15. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 21. novembra 1995, okončan trogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, novoizabrane čelnike ove zemlje da se posvete rješavanju otvorenih ustavnih i drugih pitanja u interesu njezinog napretka.

- Na ovu se godišnjicu sjećamo da je mir postignut gradnjom konsenzusa u područjima od zajedničkog interesa i postizanjem kompromisa za opće dobro. Ohrabrujem novoizabrane čelnike u BiH da razmisle o tim poukama i obvežu se na rješavanje otvorenih ustavnih i drugih pitanja koja se moraju riješiti kako bi njihova zemlja dalje napredovala, rekla je Clinton u priopćenju koje je objavio State Department.

- Narodi BiH zaslužuju trajnu stabilnost, učinkovito upravljanje i privredne izglede. SAD će i dalje biti uz njih i sve zemlje u regiji dok nastavljaju prema prosperitetnoj i mirnoj budućnosti, istakla je Clinton.

Prije 15 godina, 21. novembra 1995, svjetski čelnici parafirali su Dejtonski mirovni sporazum u bazi Ratnog vazduhoplovstva Wright-Patterson kraj Daytona u Ohiu, donoseći kraj razornog rata u BiH koji je odnio više od 100.000 života i raselio milione ljudi. 

- Taj prijelomni sporazum postavio je temelje za preobrazbu balkanske regije i on ostaje znakovito postignuće američke diplomacije. 

- Očekujemo sigurnu i prosperitetnu budućnost za balkanske zemlje kao članice europskih i euroatlantskih institucija, kazala je Clinton.

Dejtonski sporazum je, prema njenim riječima, danas temelj mira i stabilnosti u BiH, koji je pružio okvir za obnovu infrastrukture, povratak izbjeglica i prognanika u svoje domove te pomogao građanima da nastave normalan život.

Američki državni sekretar Clinton je istakla kako su "poboljšanja dejtonskog okvira iz 1995, uključujući stvaranje jedinstvene vojske i nove pravne države, te poreznih i carinskih institucija, dodatno unaprijedili upravljanje i omogućili BiH da poduzme prve korake prema članstvu u EU i NATO-u".

Podsjećajući na svoj nedavni posjet Sarajevu, Clinton je kazala kako se uvjerila u značajan napredak koji je ostvaren, ali da ostaje još puno posla za BiH kako bi se potpunu integrirala u euroatlantsku zajednicu.

21.11.2010.

BEZ MIRNE BOSNE NEMA STABILNE EVROPE I ZADOVOLJNE AMERIKE

 

SAD i EU imaju dugoročno partnerstvo kad su u pitanju Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan, kažu u Stejt departmentu • Poruke susreta s Špindelegerom i Hejgom

image Hejg i Klinton u Vašingtonu: BiH nije slučajno spomenuta

Napredak Evrope u svakom pogledu značajan je za Sjedinjene Američke Države danas više nego ikada.

Naglasio je to pomoćnik američkog državnog sekretara Filip Gordon (Philip). U ime Obamine administracije, on je iz Vašingtona iznova poslao poruku o važnosti transatlantskih odnosa čiji uspjeh zavisi i od ukupne situacije na Balkanu i u BiH posebno. Drugim riječima, bez mirne Bosne nema stabilne Evrope i zadovoljne Amerike.

Završiti posao

Gordon je o tome govorio na Atlantskom vijeću (Atlanic Council) u Vašingtonu, samo 24 sata nakon što se državna tajnica Hilari Klinton (Hillary Clinton) odvojeno susrela sa svojim britanskim i austrijskim kolegom i oba puta spomenula nastavak reformskog procesa u BiH, dodatno naglašavajući značaj stabilne i sigurnosno predvidive BiH.

Iako formalno izbjegnuta riječ "nova (stara) koalicija" koju Amerika pravi sa Evropljanima za dovršavanje započetih političkih procesa i demokratske tranzicije u BiH, ne čudi da su Austrijanac Mihael Špindeleger (Michael Spindelegger) i Britanac Vilijem Hejg (William Hague) u razgovorima sa Klinton "spontano" kao nezaobilaznu temu uvrstili BiH, i da su se o tome oglasili odmah poslije sastanka u Stejt departmentu. 

Govoreći o tome za "Avaz", jedan visoki zvaničnik iz američkog ministarstva vanjskih poslova bio je sasvim precizan. 

- SAD i EU imaju dugoročno partnerstvo kada su u pitanju Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan. Mi se rutinski konsultiramo kako da na najbolji način ohrabrimo i pomognemo zemlje u regionu da one dosegnu svoje evroatlantske težnje. Za Bosnu i Hercegovinu, kako je to državna tajnica sasvim jasno rekla tokom njene posjete Sarajevu, napredak se traži u ustavnim i ostalim reformama. Odgovornost za te reforme je na bosanskim liderima - mi ne možemo donijeti odluke umjesto njih - ali ostajemo spremni da pomognemo u iznalaženju solucija - rekao nam je ovaj visoki zvaničnik Obamine administracije.

Vidno je, međutim, da Amerikanci i Evropljani o Bosni sada govore u odsustvu bh. lidera, ali da ovu "vakuum vlast" koriste na najbolji mogući način za jačanje građanskih pozicija u BiH. Što se političkih lidera tiče, razumljivo je da će se sačekati na konstituiranje vlasti, a da će se sa vlastima u tehničkom mandatu komunicirati što manje i u granicama diplomatske kurtoazije.

Posljednji primjer iz Njujorka, odakle posredstvom bh. diplomatskih krugova bliskih Svenu Alkalaju stižu slike njegovog rukovanja sa Hilari Klinton, govore tome u prilog. Zapravo, "Avazov" izvor iz Stejt departmenta kaže da u Vašingtonu uopće ne znaju da se taj "sastanak" dogodio.

Zajednički stav

U odsustvu američkog diplomatskog kominikea o tom, po svemu usputnom, pa možda i slučajnom susretu, kakvih je dosta u diplomatskim koridorima UN-a, nema službenog traga niti u zvaničnoj satnici američke državne tajnice (za 15. novembar 2010., kada je fotografija napravljena) - sadržana je zapravo američka potvrda na koga Vašington sada računa najviše - to su građani BiH koji su svojom brojnošću, na izborima u oktobru pokazali da im je stalo do promjena. 

U Vašingtonu reafirmiraju zajednički stav Evrope i SAD kako "Evropa neće biti kompletna dok sve zemlje zapadnog Balkana ne postanu pune članice EU".

- Bio sam prošlog mjeseca sa državnom tajnicom Klinton na putu po Balkanu i mogu vam reći da je naša politika prema regionu blisko koordinirana sa EU - potvrdio je i Filip Gordon obraćajući se Atlantskom vijeću.

Istrošeni političari 

Stavljajući ustavne reforme u BiH u kategoriju "bosanske budućnosti" Amerikanci su do promjena Ustava BiH ovaj put krenuli "odozdo" - iz baze, preko građanskih foruma, nevladinog i civilnog sektora. Ne računajući previše i svakako ne više ekskluzivno na razjedinjene bh. političke prvake, znajući i za njihov potrošeni autoritet, američke ambicije se na početku ovog kruga reformskih procesa ovoga puta svode na postizanje "mogućeg minimuma". 

Na prvom mjestu su zahtjevi za poštivanjem presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, u slučaju "Finci i Sejdić protiv države BiH", za ostvarivanje jednakopravnosti u izbornom procesu. Time bi se, shodno evropskim standardima (a i odlukama Venecijanske komisije), pokušao pravno uštimati bh. politički sistem. 

Dejtonska "relikvija" u koju se neki još zaklinju - zvana "etničko glasanje" - trebala bi u ovom procesu biti adaktirana, kroz uvažavanje i primjenu upravo odluke Suda u Strazburu.

21.11.2010.

THOMAS COUNTRYMAN: AMERIKA NE PRAVI NOVI PLAN ZA BiH

 

Ko god govori o Evropi danas, ne može a da ne spomene BiH • Ne znam koji bi problem bio riješen stvaranjem trećeg entiteta

image Kantrimen: Dejton je dobar, ali može biti i bolje (Foto: S. Jordamović)

Sjedinjene Američke Države ne pripremaju nikakav novi plan za Bosnu i Hercegovinu. Ovdašnje vlasti znaju šta im je činiti, a međunarodna zajednica spremna je pomoći u tom reformskom poslu. Ovo je u najkraćem sažetak dužeg razgovora sa Tomasom Kantrimenom (Thomas Countryman), zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD, zaduženim za Balkan. 

Naš sagovornik sam je izabrao da intervju s njim radimo na bosanskom, kojim vlada više nego dobro. 

Moguć kompromis 

Svjedoci smo serije izjava najviših američkih zvaničnika koji se odnose na BiH. Je li to slučajno ili Amerikanci pripremaju neki novi plan akcija za BiH?

- Rekao bih da su u pitanju koincidencije. Ali, ono što je najvažnije u njima tiče se samita NATO saveza i samita EU - SAD. Izjave svih velikih funkcionera, uključujući i predsjednika Obame, u štampi pokazuju da ko god govori o Evropi danas, ne može a da ne spomene BiH. 

Pripremamo li neki novi plan? Rekao bih da ne!

SAD će podržati sve snage u BiH koje su spremne za prave reforme. 

A te snage znaju koje su "prave reforme"?

- Mislim da da. Oni znaju koji su prioriteti sada. 

Naprimjer, moguće je da vidimo neki kompromis u vezi s vojnom imovinom čak i prije formiranja nove koalicije. Imamo svaku mogućnost za to i voljeli bismo vidjeti takav razvoj događaja. 

Prioriteti su i promjene Ustava BiH u vezi s tzv. Evropskom klauzulom i primjenom presude Suda u Strazburu. To neće biti lako, ali manje-više svi u BiH saglasni su da su to pravi prioriteti. 

Ako postoji politička volja, a mislim da postoji, onda se ova pitanja mogu brzo riješiti. Vidjet ćemo. Do političara u BiH je. 

Neprihvatljive prijetnje

Navršilo se 15 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ljudi u BiH baš i nisu zadovoljni. 

- Dejton je zaustavio strašni rat u BiH. Imamo 15 godina mira. Može li bilo ko biti sasvim zadovoljan političkim napretkom od tada - ne može niko. No, centralni princip Dejtona i dalje je tu - država BiH s punim suverenitetom, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Bilo koja promjena Dejtona mora poštivati ove principe. 

A treći entitet?

- Ne vidim da je to sada najveći problem s kojim se BiH treba suočiti i ne znam koji bi problem bio riješen stvaranjem trećeg entiteta. 

Milorad Dodik pet godina prijeti secesijom. Ne vidimo neki istinski odgovor cijele međunarodne zajednice, na čelu sa SAD, na te izazove. Hoće li se to promijeniti?

- Ne mislim da svaka retorička izjava tokom izborne kampanje treba imati naš odgovor. Ali, da budemo jasni - bilo kakva prijetnja podjelom BiH nije prihvatljiva međunarodnoj zajednici. Naprimjer, nije moguće da bi jedan entitet BiH ušao sam u EU. Takva mogućnost ne postoji. Ljudi mogu razgovarati o bilo čemu, ali i sama priča o nekim secesijama korak je dalje u suprotnom pravcu od evropskih integracija. 

Ne petljamo se u pravljenje koalicija

- Imao sam susrete s liderima stranaka u BiH. Nisam im sugerirao ko s kim treba ili ne treba ići u koalicije. Ne mislim da SAD i međunarodna zajednica trebaju biti uključeni u sve detalje bh. političkog života. Želimo vidjeti koalicije koje se formiraju ne samo na osnovu toga ko će dobiti koje mjesto već ima i pozitivan program za reforme i napredak ka EU. To treba biti zajednički imenitelj koji veže stranke u neku koaliciju, a ne samo dijeljenje ministarskih i drugih pozicija - ističe naš sagovornik. 

Nema prečice za MAP

- Ne vidim mogućnost da se BiH ponovo progleda kroz prste i primi se u Akcioni plan za članstvo u NATO-u bez riješenog pitanja vojne imovine. 

Članice NATO saveza i naši partneri zahvalni su bosanskom narodu na angažmanu u mirovnim misijama. Mi jako cijenimo taj napor. Ali, to je bio jedan od uvjeta da BiH ode dalje u integracijama u NATO i taj "čip", da se tako izrazim, već je potrošen. 

Već sam Vam rekao da postoji mogućnost da se pitanje vojne imovine riješi i prije formiranja vlasti, ako to bh. lideri budu htjeli - kaže Kantrimen.

21.11.2010.

VALENTIN INZKO: PETNAEST GODINA NAKON DAYTONA, BiH JE USPJEH NADOHVAT RUKE

Valentin Inzko: Petnaest godina nakon Daytona, BiH je uspjeh nadohvat ruke 

 20/11/2010.
• Visoki predstavnik Valentin Inzko ocijenio je danas u svojoj izjavi povodom obilježavanja petnaeste godišnjice parafiranja Opštog okvirnog sporazuma za mir u BiH da je tokom većeg dijela posljednjih 15 godina BiH bila uspješna, a posebno kada su se njeni lideri "bavili praktičnim pitanjima konstruktivno i sa iskrenim namjerama".- Treba nam još toga. I možemo imati ..

Visoki predstavnik Valentin Inzko ocijenio je danas u svojoj izjavi povodom obilježavanja petnaeste godišnjice parafiranja Opštog okvirnog sporazuma za mir u BiH da je tokom većeg dijela posljednjih 15 godina BiH bila uspješna, a posebno kada su se njeni lideri "bavili praktičnim pitanjima konstruktivno i sa iskrenim namjerama".- Treba nam još toga. I možemo imati još toga. Stranke to mogu uraditi ako formiraju vlade bez odgađanja i ako se daju na posao za koji su birani na izborima, naveo je Inzko u izjavi. Ističe da je petnaest godina nakon Daytona želja građana BiH da mogu sa optimizmom gledati u budućnost. Sada kada su opšti izbori iza nas, politika u BiH ima priliku da se konačno odmakne od bučne retorike diskusija koje su vođene tokom kampanje i da se fokusira na stvarne izazove sa kojima se  suočavaju građani.Susjedi BiH distancirali su se, naglašava Inzko, od šovinizma koji je ranije bio prisutan, a koji ne donosi rezultate, i aktivno rade na tome da razviju klimu saradnje iz koje će svaka zemlja u regiji imati koristi. U međuvremenu, Evropska unija proaktivno radi na tome da svim zemljama zapadnog Balkana pomogne da se pripreme za punopravno članstvo i kao dio tih napora EU pruža BiH praktičnu podršku i ekonomsku pomoć u vrijednosti od oko 100 miliona eura godišnje. Sa nedavnim ukidanjem viza EU je izrazila i dobrodošlicu građanima, a time i BiH da je dobrodošla u EU kao država. - Ne smije se propustiti prilika da se te pozitivne okolnosti maksimalno iskoriste. Nakon značajnih dostignuća u prvih jedanaest godina nakon Daytona, sada izlazimo iz prilično neproduktivnog četverogodišnjeg perioda u kojem je došlo do pada životnog standarda i povećanja korupcije, ocijenio je Inzko. Smatra da niko ne želi da se taj trend nastavi. Građani BiH nebrojeno puta su sasvim jasno rekli šta žele - a to je članstvo u Evropskoj uniji. Oni žele zemlju koja funkcioniše, a tu funkcionalnost treba jačati, zemlju sa vladavinom prava, zemlju koja svojim građanima omogućava da žive sa dostojanstvom, dodao je.

Inzko ističe da građani jasno znaju gdje žele da idu te da sada njihovi predstavnici, koji su izabrani u oktobru, moraju raditi na tome da ih tamo i dovedu. Provedba evropskog programa ekonomskih, socijalnih i ustavnih reformi direktno će riješiti glavne izazove sa kojima se suočavaju građani BiH, stav je visokog predstavnika, koji naglašava da to znači kraj ekonomske i institucionalne krize i usklađivanje Ustava sa evropskim standardima. - Neko može upitati: da li je to zaista moguće? Mogu li bosanskohercegovački političari zaista ostvariti napredak? Kako biste našli odgovor na to pitanje, samo pogledajte šta je postignuto u posljednjih petnaest godina. Krajem 1995. godine ovo društvo bilo je na koljenima - stotinu hiljada mrtvih i dva miliona ljudi koji su ostali bez domova, razorene zajednice, uništena privreda, traumatizirani ljudi. To nije BiH iz 2010., navodi Inzko u svojoj izjavi.Konstatira da je danas ova zemlja suočena sa stvarnim izazovima, ali je postignut ogroman napredak, a preostali problemi mogu se riješiti. - I dok obilježavamo petnaestu godišnjicu Daytona, vidimo zemlju koja ima materijalne i ljudske resurse da ponovo postane ekonomija sa najbržom stopom rasta u jugoistočnoj Evropi. Vidimo zemlju koja ima resurse da dovede dokraja svoj dugi put do potpune evropske integracije, smatra visoki predstavnik. Mišljenja  je da će se njen potencijal pretvoriti u pozitivnu stvarnost ako se političari još jednom usredsrijede na rješavanje problema, korektno i otvoreno. - Petnaest godina nakon Daytona, izgledi i potencijali za Bosnu i Hercegovinu su dobri, pogotovo ekonomski. Ali i na političkom polju napredak je moguć, mora biti moguć. Ova zemlja se nalazi u fazi kada je uspjeh nadohvat ruke. Kad je uspjeh moguć - sa samo malo više dobre političke volje i više poštovanja drugog. A prije svega s više poštovanja građana i njihovih sudbina, dobrih "običnih ljudi" u BiH, koji tvore ogromnu većinu stanovništva, smatra  visoki predstavnik. (Kliker.info-Fena)


21.11.2010.

THOMAS CONTRYMAN: U BiH TRECI ENTITET NIJE RJESENJE I NEMA PODRSKU MEDJUNARODNE ZAJEDNICE

image

Thomas Contryman

Thomas Countryman, pomoćnik zamjenika Državne tajnice, nakon razgovora s predstavnicima pojedinih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini smatra da postoji prostora za optimizam i da je potrebno dobru atmosferu konkretizirati reformskim procesima. Prije svega, potrebno je formirati državnu vladu koja će imati programsku orijentaciju, ali i riješiti pitanje vojne imovine kao i krenuti u ustavnu reformu.

"Veliki je spisak domaćih zadataka i građani BiH to znaju mnogo bolje od mene. Ja bih rekao da je prvo potrebno formirati koaliciju, i to ne na osnovu toga tko će dobiti koju fotelju i funkciju, nego na osnovu programa za napredak u BiH. Drugo, mislim da je krajnje vrijeme za rješenje pitanja vojne imovine. Mislim da je to sasvim moguće i da sada postoji politička volja svih stranaka. Nismo u uzavreloj atmosferi političke kampanje i to može da se radi istovremeno sa formiranjem koalicione vlade", kazao je Countryman u intervjuu za Oslobođenje. On je dodao kako je treća bitna stvar - ustavna reforma.

Neophodne ustavne promjene

"Postoje neke promjene Ustava BiH za koje se svi slažu da su neophodni. Naprimjer, ispravljanje problema koje je identificirao Sud za ljudska prava u Strasbourgu, ali i pitanje europske klauzule.

To nisu jednostavna pitanja, ali manje-više postoji konsenzus da se to treba uraditi. Pored toga, postoji mnogo stvari koje zahtijevaju građani BiH i koji očekuju od svojih lidera da vlada postane efikasnija. To ne znači da država mora biti centralizovanija. Mi još uvijek podržavamo bit Daytona, a to je država BiH sa punim suverenitetom, dva entiteta, i tri konstitutivna naroda. I to je još uvijek osnov za BiH", kazao je Countryman, dodajući da treći entitet nije rješenje.

"Razumijem brige Hrvata u BiH. Razumijem i njihovo političko stanje. Mislim da je njima kao konstitutivnom narodu neophodno zaštiti njihovo učestvovanje u političkim strukturama. Ali, ne treba očekivati podršku međunarodne zajednice za treći entitet. Prvo, ne znam zbog čega bi voljeli da pravimo još komplikovaniju strukturu u BiH. Drugo, ne vidim da je treći entitet pravi odgovor za rješenje najhitnijih problema u državi koji sada na dnevnom redu u BiH", kazao je Countryman u intervjuu za Oslobođenje.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240243

Powered by Blogger.ba