Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

18.11.2010.

IZVJESTAJ STATE DEPARTMENTA: SARAJEVO DIJELOM ZADRZALO MULTIETICNOST

 

“Neki pojedinci propovijedaju oblike islama koji su obično netolerantni prema drugim religijama i drugim interpretacijama islama. Rasprava unutar Islamske zajednice BiH i dalje traje o tome kako pomiriti različita tumačenja”, kaže se u izvještaju State Departmenta

image

State Department je u redovnom godišnjem izvještaju o vjerskim slobodama u svijetu puno pažnje posvetio BiH.

Prema onome što se može zaključiti iz posljednjeg izvještaja, vlada SAD je zadovoljna ustavnim odredbama koje “garantiraju” slobodu vjeroispovijesti, pravnim okvirom koji služi za zaštitu prava vjernika, izostankom bilo kakve naznake “vjerskih zatvorenika” te nezabilježenim slučajem “nasilne promjene vjere”.

Ipak, pojedinačni slučajevi “diskriminacije vjerskih manjina” ipak su se događali, kaže se u izvještaju, u gotovo svim dijelovima zemlje.

U izvještaju se dalje navodi:

“Neki lokalni vjerski lideri i političari doprinijeli da netolerancija i nacionalizam budu izraženi zbog neodmjerenih javnih izjava. Vjerski simboli se često zloupotrebljavaju u političke svrhe. Bespravno izgrađeni vjerski objekti su također izvor napetosti i sukoba.



BiH ima površinu od 31.816 kvadratnih kilometara i populaciju od 3,9 miliona stanovnika. Teritorija je podijeljena na dva entiteta, Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, s odvojenim upravnim distriktom u Brčkom.

Prema neslužbenim procjenama iz Agencije za statistiku BiH, muslimani čine 45 posto stanovništva, Srbi pravoslavci 36 posto, rimokatolici 15 posto, protestanti 1 posto i druge grupe, uključujući i Židove, 3 posto. Bošnjaci su uglavnom povezani s islamom, bosanski Hrvati s Rimokatoličkom crkvom i bosanski Srbi sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Židovska zajednica, sa oko 1.000 članova, ima historijsko mjesto u društvu na temelju stoljetnog suživota s drugim vjerskim zajednicama i aktivnu ulogu u posredovanju među tim zajednicama.

Nivo religijske tolerancije razlikuje se među tradicionalnim vjerskim grupama. U nekim područjima, posebno u više ruralnim područjima, tolerancija je izraženija. Za mnoge osobe vjera često služi kao identifikator zajednice ili etničke i vjerske prakse.

Etničko čišćenje tokom rata 1992-1995. izazvao je unutarnje migracije izbjeglica te segregaciju stanovništva u zasebnim etnoreligijskim područjima. Kao rezultat toga većina srpskih pravoslavnih stanovnika živi u RS, a većina muslimana i katolika u FBiH.

Unutar Federacije BiH većina katolika živi u Hercegovini i srednjoj Bosni, a većina muslimana u srednjoj Bosni i Sarajevu. Židovska zajednica, kao i protestanti i većina drugih manjih vjerskih grupa, najveće članstvo ima u Sarajevu”, kaže se u izvještaju State Departmenta.

U tački 2. pravni/politički okvir, pod naslovom “Status Vlade, poštivanja vjerskih sloboda”, hvali se Ustav BiH, koji “jamči slobodu vjeroispovijesti”.

To je rezultat, kaže se, rada struktura SAD kada je potpisan Dejtonskim sporazumom.



“On je rezultirao da zastupnička mjesta i većina državnih pozicija bude raspoređeno podjednako pripadnicima tri konstitutivna naroda.

Ustavna diskriminacija je izražena prvenstveno za one građane koji se deklariraju kao “ostali”. Dana 22. decembra 2009. godine Evropski sud za ljudska prava donio je presudu da bh. ustav diskriminira sve manjine, osim “konstitutivnih naroda”. Zbog toga je potrebno da BiH uskladi svoj ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Odluka je proizišla iz slučaja od 2006. godine, kada su predstavnici židovske i romske zajednice ustvrdili da odredba Ustava koja onemogućava da se predsjednik bira iz reda “ostalih” krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. U vrijeme kada je ovaj izvještaj privođen kraju rješenje nije bilo provedeno.”

Ipak, “državna vlast ne poštuje bilo koje vjerske blagdane kao službene praznike, a parlamentarci i dalje nemaju konsenzus kada je u pitanju državni zakon o blagdanima”.

Za to su, po State Departmentu, krive entitetske i kantonalne vlasti.

“Lokalno posmatrano, pravoslavni Uskrs i Božić slave se u RS, katolički Uskrs i Božić u Hercegovini, a Kurban-bajram i Ramazanski bajram u Sarajevu i srednjoj Bosni.

Zakon o radu FBiH obvezuje poslodavce da zaposleniku omoguće četiri slobodna dana u jednoj kalendarskoj godini za potrebe proslave vjerskih, odnosno tradicionalnih potreba, od kojih su dva plaćena.

Zakon u RS predviđa poštivanje sljedećih vjerskih praznika: pravoslavnog Božića, katoličkog Božića, Kurban-bajrama, Ramazanskog bajrama, pravoslavnog Velikog petka, pravoslavnog Uskrsa i katoličkog Uskrsa.

Pravoslavci, katolici i muslimani imaju pravo na opravdane i plaćene izostanke za vrijeme ovih praznika, dok oni drugi, koji ne slave ove praznike, mogu odabrati dva dana u godini za “svoje praznike”.

U praksi, institucije u RS-u nisu u funkciji samo tokom pravoslavnih praznika, dok tokom muslimanskih i katoličkih blagdana samo pojedini zaposlenici ne dolaze na posao.

Uz podatke da je 2007. godine Katolička crkva u BiH potpisala sporazum sa Svetom Stolicom, 2008. godine Predsjedništvo BiH ratificiralo sličan sporazum sa Srpskom pravoslavnom crkvom, te u januaru 2010. godine Islamska zajednica u BiH podnijela zahtjev za vlastiti ugovor s državom, State Department konstatira da svaki građanin ima pravo na vjersko obrazovanje i vjeronauku, ali da se ovaj zakon u potpunosti ne implementira.

Jedan od osnovnih problema u BiH odnosi se na ograničenja vjerskih sloboda u lokalnim zajednicama.

“Loši administrativni i pravosudni sistem učinkovito ograničene vjerske slobode i postavlja glavne prepreke za očuvanje prava vjerskih manjina. U nekim slučajevima lokalna samouprava je poboljšala zaštitu vjerskih sloboda, međutim, selektivno provođenje pravnih odredbi od strane pojedinih državnih službenika dalje ograničava poštivanje vjerskih sloboda. Ovo je omogućilo da društveno nasilje i prijetnja nasiljem ograničavaju vjerske manjine.

Naprimjer, lokalna policija rijetko hapsi vandale koji skrnave vjerske objekte ili uznemiravaju vjerske službenike. Uspješna procesuiranja ovakvih slučajeva izuzetno su rijetka. Lokalna policija često navodi da su maloljetnici, alkoholizirani pojedinci ili mentalno nestabilne osobe, odgovorne za ovakve napade.

Nedostatak jedinstvene zaštite predstavlja prepreku u zaštiti manjinskih prava. Entitetske i lokalne vlade često dopuštaju ili ne sprečavaju ovakvu atmosferu u kojoj se krše vjerska prava i slobode. Policija često nema snage identificirati počinitelje kršenja prava manjinskih populacija. U nekim slučajevima nespremnost policije i tužilaca da istraže i krivično gone prekršioce glavna je prepreka za očuvanje prava vjerskih manjina.

Prisvajanje vjerskih simbola i objekata u političke svrhe ima negativan učinak na međureligijski dijalog i međuetničke odnose u mnogim zajednicama. Vjerske ili etničke manjinske zajednice često su diskriminirane od strane većinske vjerske zajednice kada su u pitanju komunalne usluge, sigurnost i obrazovanje”.

Pored svih problema dodatnu konfuziju, tvrdi se, uzrokuju političari svojim “iskorištavanjem vjere”.


“Linija podjele u politici, etnički identitet, te vjera su često nejasne. Političke stranke u kojima dominira jedna etnička grupa su ostale snažne. Mnogi politički stranački čelnici koriste religiju za jačanje vjerodostojnosti kod birača. Vjerski lideri su izvršili utjecaj na državnu politiku i programe, ponekad i na štetu pripadnika druge religije.

Vjerski službenici manjinskih populacija u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru žalili na diskriminaciju od strane lokalnih vlasti u vezi s upotrebom vjerskih imovine i opstrukcijama u općinskim službama.

Zabilježeno je i nekoliko kontroverznih i visoko politiziranih slučajeva koji uključuju ilegalnu gradnju vjerskih objekata ili spomenika na privatnom ili državnom zemljištu.

U tim slučajevima objekti ili spomenici su izgrađeni s ciljem slanja političkih poruka manjinskim vjernicima o dominaciji većinske etno-religijske grupe na tom području”.

Nadalje se opisuju slučajevi ilegalne gradnje vjerskih objekata. Kao prvi primjer se navodi bespravno izgrađene Srpska pravoslavna crkva na zemljištu bošnjačkih povratnika u Konjević Polju iako je prema odluci Ministarstva prostornog uređenja RS iz 2004. godine ona trebala biti uklonjena.

“U 2007. godini zvaničnici Srpske pravoslavne crkve su se u načelu složili da će preseliti crkvu, ali to se nije desilo. Dana 21. maja 2010. godine u Srebrenici Osnovni sud je donio presudu u predmetu Fata Orlović (vlasnik zemljišta) protiv Tuzlanske eparhija (administrativna jedinica), obrazloživši da će eparhija snositi odgovornost za oduzimanje privatne imovine i nezakonitu izgradnju crkvene zgrade na njoj.

Dana 8. juna 2010., premijer RS Milorad Dodik najavio je da će Vlada RS osigurati oko 935.000 američkih dolara (1,4 milion konvertibilnih maraka) za obnovu Ferhadija džamije u Banjoj Luci. Odluka je donesena nakon što je Islamska zajednica BiH apelira na Vrhovni sud RS, koji je 2009. godine donio odluku u Banjoj Luci da Vlada RS trebali platiti oko 42,6 miliona dolara (64 miliona konvertibilnih maraka) kao naknadu za rušenje 16 džamija u toku rata 1992-1995.

Manjinske vjerske zajednice također se susreću s poteškoćama prilikom dobijanja dozvola za gradnju novih crkava i džamija. Nakon brojnih pokušaja Katolička crkva dobila je dozvolu za gradnju nove crkve u sarajevskom naselju Grbavica. Međutim, evangelistička crkva i dalje tražiti građevinske dozvole za izgradnju nove crkve u Mostaru. Dužnosnici Evanđeoske crkve su izjavili da je korupcija među općinskim dužnosnicima, posebno odbijanje Crkve da plati mito, razlog dugog administrativnog kašnjenja u izdavanju”.

Jedan od primjera vjerske netolerancije: Crkva u Briješću pored Sarajeva

U zaključku izvještaja navodi se da je diskriminacija i dalje ozbiljan problem u cijeloj zemlji, posebno protiv nesrba u RS-u, nehrvata u zapadnoj Hercegovini, i nebošnjacima u središnjoj Bosni.

“Sarajevo je dijelom zadržalo svoju tradicionalnu ulogu multietničkog grada, ipak, i dalje su prisutne primjedbe na diskriminaciju, izolaciju i marginalizaciju nemuslimana.

Neki pojedinci propovijedaju oblike islama koji su obično netolerantni prema drugim religijama i drugim interpretacijama islama. Rasprava unutar Islamske zajednice BiH i dalje traje o tome kako pomiriti različita tumačenja”, kaže se u izvještaju State Departmenta, uz nezaobilazno isticanje američkog “angažmana na prevladavanju razlika i popravljanju narušenog povjerenja”.

18.11.2010.

UTEMELJIVACI HERCEG-BOSNE LEZE U HAGU, A HRVATSKI LIDERI SE OKUPLJAJU U MOSTARU, NA DAN UTEMELJENJA HERCEG-BOSNE

 

Mostar, mart 2009, foto: Midhat Poturović

Mostar, mart 2009, foto: Midhat Poturović

18.11.2010.
Prisustvo velikog broja zvanica na obilježavanju 19. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne iznenadilo je i samog predsjednika (danas) Udruženja građana Herceg-Bosna, Vladimira Šoljića. Skupu u Mostaru u četvrtak su prisustvovali lideri najjačih stranaka s hrvatskim predznakom, koji su slične događaje posljednjih godina uglavnom izbjegavali.

„Valjda ljudi vide da su veliki problemi. Pretpostavljam da problemi okupljaju ljude“
, kazao je Šoljić.

Osnovna ideja stvaranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna bila je obrana područja s hrvatskom većinom zbog nespremnosti vlasti u Sarajevu da to učine – moglo se čuti na skupu u Mostaru.

Na skupu koji je većim dijelom bio posvećen nužnosti hrvatskog zajedništva i ideji Herceg-Bosne, koja je, kako su ustvrdili predsjednici oba HDZ-a, osigurala opstojnost Hrvata u BiH, ponovno je ukazano na neravnopravan položaj i federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom kao jedino moguće rješenje.

„Neka mi netko odgovori na čemu temelji tvrdnje da federalni ustroj u kojem će biti i federalna jedinica s hrvatskom većinom znači podjelu BiH, a postojeći, konfederalni, sa dva entiteta, nije podjela!?“
, rekao je Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990.

I predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, u svom govoru je poručio kako se godišnjica Herceg-Bosne obilježava u budućoj prijestolnici federalne jedinice sa hrvatskom većinom. Da li sporazum dvije stranke pretpostavlja oživljavanje ideje Herceg-Bosne? Čović za RSE kaže:

„Znači okupljanje hrvatske političke scene oko jedne ideje izgradnje stabilne BiH, zemlje koja će osigurati, kroz ustavnu reformu, ustavnu jednakost Hrvata, Bošnjaka, Srba i svih drugih građana u BiH. Pozivamo sve Hrvate da podrže ideju uspostavu federalne jedinice sa hrvatskom većinom.“


O zločinima koji su počinjeni pod okriljem Hrvatske Republike Herceg-Bosna, na skupu u Mostaru nije se govorilo, kao ni o činjenici da je Posavina danas gotovo etnički očišćena od bh. Hrvata, zahvaljujući, uz ostalo, i ratnoj politici HDZ BiH.

Ideja podjele

Ratni član Predsjedništva BiH, Ivo Komšić, za naš radio podvlači kako je ideja Herceg-Bosne bila prije svega ideja o podjeli
Zapravo, Herceg-Bosna je tvorevina za koju su žrtvovani Hrvati Bosanske Posavine i Srednje Bosne, kaže nekadašnji član Predsjedništva BiH Ivo Komšić.
Bosne i Hercegovine.

„To više ne treba ni dokumentirati jer je to dokumentirano iz Ureda predsjednika Tuđmana kad su objavljeni stenogrami razgovora koje je on vodio s dužnosnicima Herceg-Bosne. Svi njihovi razgovori su vezani za podjelu BiH. Dakle, to što se tiče države BiH, sasvim je jasno: Herceg-Bosna je formirana, i kao prva faza je, i to piše u osnivačkom aktu, pripajanje tog dijela Republici Hrvatskoj. To doslovce piše. Ona nije, naravno, bila usmjerena na to da se bori za opstojnost Hrvata, jer – da je to bio osnovni njen cilj, ona bi se borila za cjelovitu BiH. Zapravo, Herceg-Bosna je tvorevina za koju su žrtvovani Hrvati Bosanske Posavine i Srednje Bosne“, navodi Komšić.

U odnosu na ostala dva naroda, u BiH Hrvati su danas u najgorem položaju, slaže se Ivo Komšić, navodeći kao primjer odredbu o entitetskom glasanju zbog koje Hrvati ne mogu utjecati na odluke u državnom Parlamentu. U vlasti Republike Srpske gotovo ih i nema, dok preglasavanja i na ostalim nivoima vlasti nisu rijetkost.

Oživljavanje ideje Herceg-Bosne i kroz federalnu jedinicu s hrvatskom većinom, ili, kako kaže Komšić – treći entitet - jednostavno ne može biti dobro rješenje.

„Neravnopravnost se neće ispraviti time što ćete napraviti teritorijalnu jedinicu na kojoj će biti Hrvati sami sebi vlast, a onda u dvije trećine države će biti nacionalna manjina. Taj pristup je jedan potpuno pogrešan pristup, koji se mora napustiti i rješenje tražiti potpuno drugačije, u jednoj drugoj, pravednijoj raspodjeli vlasti, da svaki konstitutivni narod osjeća ovu državu kao svoju svugdje. Ne samo u Hercegovini, nego i ovdje, u Sarajevu, u Banjaluci itd“, tvrdi Komšić.

Od hrvatske samouprave do stvaranja međukantonalnog vijeća, u BiH se, nakon rata, u nekoliko navrata pokušalo sa oživljavanjem hrvatskog entiteta. Komšić dodaje kako secesiju i podjelu međunarodna zajednica nikada neće dozvoliti.

„Nedavno je ovdje bila državni sekretar SAD, gospođa Klinton, koja je vrlo jasno ponovila: nema daljnje podjele BiH i nema secesije BiH. To su direktno poruke onima koji žele obnoviti Herceg-Bosnu“
, ocjenjuje Komšić.

Podsjetimo: u Hagu se trenutno vodi postupak protiv vodstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne, na čelu s Jadrankom Prljićem, po tačkama optužnice koje uključuju i zločine protiv čovječnosti. Jedan od utemeljitelja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Dario Kordić, ranije je osuđen na 25 godina zatvora.
18.11.2010.

PONOVNO VRACANJE NA 1992. GODINU - DRAGAN COVIC NA GODISNJICI HERCEG-BOSNE: POZDRAV IZ "PRIJESTONICE FEDERALNE JEDINICE S HRVATSKOM VECINOM"

 

"Više nitko ne osporava tvrdnju da Dejtonski sporazum nije pravedan i da su njime Hrvati znatno oštećeni jer nisu ravnopravni s druga dva naroda. Odlukama visokog predstavnika taj se položaj dodatno pogoršao, a sve je eskaliralo uskraćivanjem prava Hrvata da biraju svoje političke predstavnike", kazao je Šoljić

image Čović: Osobno, nema potrebu da se izvini za ratne zločine

Svečanom akademijom, na kojoj se okupio politički vrh bh. Hrvata, danas je u Mostaru obilježena 19. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Na akademiji održanoj u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača prisutni su bili, među ostalima, predsjednici tri najjače političke stranke s hrvatskim predznakom HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i HSP-a BiH Dragan Čović, Božo Ljubić i Zvonko Jurišić, predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleše i drugi.

Čović je govor na svečanosti započeo "pozdravom iz prijestonice federalne jedinice s hrvatskom većinom".

Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja danas djeluje kao nevladina organizacija, u uvodnom je govoru kazao da je Herceg-Bosna odigrala povijesnu ulogu u opstanku Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine.

"Više nitko ne osporava tvrdnju da Dejtonski sporazum nije pravedan i da su njime Hrvati znatno oštećeni jer nisu ravnopravni s druga dva naroda. Odlukama visokog predstavnika taj se položaj dodatno pogoršao, a sve je eskaliralo uskraćivanjem prava Hrvata da biraju svoje političke predstavnike", kazao je Šoljić, dodavši kako je nedavno potpisani sporazum dva HDZ-a "nepremostiva brana" daljnjem istiskivanju bh. Hrvata iz vlasti.

U izjavi za novinare prije početka svečane akademije predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je kako on danas, unatoč oprečnim mišljenjima o projektu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, u ideji Herceg-Bosne prepoznaje puno toga "što je bilo dobro za BiH i za hrvatski narod u BiH".

"U BiH postoje barem tri povijesne istine. Naša djeca danas, na žalost, uče o istoj stvari iz potpuno tri različita kuta. Ja u HZ Herceg-Bosni prepoznajem puno toga što je bilo dobro za BiH i za hrvatski narod u BiH. Da nije bilo Herceg-Bosne hrvatski narod danas ne bi imao šansu boriti se za svoju BiH u kojoj ćemo biti ravnopravni s druga dva naroda", istaknuo je Čović.

Na pitanje novinara osjeća li potrebu ispričati se za zločine koji su se dogodili za vrijeme rata na prostorima koje je kontroliralo Hrvatsko vijeće odbrane (HVO), Čović je kazao kako on osobno nema potrebu za time.

"Ja vjerujem, još jednom ću to kazati, da je ono što je urađeno u Herceg-Bosni bilo pozitivno za BiH. Naravno, kada smo imali toliko žrtava na bošnjačkoj, srpskoj i hrvatskoj strani, evidentni su i, to ne može nitko zanijekati, elementi zločina. Međutim, neka svako izvoli odgovarati za svoje postupke", zaključio je predsjednik HDZ-a BiH.

Vlajki čestitao godišnjicu Šoljiću

Dopredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki uputio je predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Vladimiru Šoljiću  čestitku povodom devetnaeste obljetnice konstituiranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”, saopćeno je danas iz kabineta novog entitetskog dopredsjednika.

U saopćenju se navodi da je Vlajki uputio čestitku “cijeneći HZHB kao najznačajnijeg nositelja i organizatora opstojnosti Hrvata BiH u devedesetim godinama prošlog stoljeća”.

18.11.2010.

SERGE BRAMMERTZ: RATKO MLADIC JE ILI VEOMA VJEST U SKRIVANJU ILI POTRAGA NE IDE U DOBROM SMJERU

 

24sata.info PHOTO
image Ratko Mladić / 24sata.info

 

24SI - Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz izjavio je u četvrtak da se ključ rješenja i hapšenja haških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića nalazi u Srbiji i da je Mladić ili veoma vješt u skrivanju ili potraga za njim ne ide u dobrom smjeru.

 

Glavni haški tužilac je kazao da je, po njegovim saznanjima, 2006. godine namjerno propuštena šansa da Mladić bude uhapšen i da je od srpskih vlasti zatraženo da provedu istragu po tom pitanju, ali da ne zna do koje faze su stigli ti postupci dodajući da je to unutrašnja stvar Srbije.

Kazao je da Mladić ima pomoć od nekih ljudi, a, s obzirom da je vojni general, ne može se, kako je rekao, u potpunosti isključiti mogućnost da ima kontakte sa nekim ljudima iz vojnih ili sigurnosnih struktura u Srbiji.

On je, međutim, istakao da o tome nema nikakvih pouzdanih informacija.

- Svi smo očekivali da će Mladić biti uhapšen brzo poslije Radovana Karadžića, ali od tada je prošlo skoro dvije i po godine i mora da postoji razlog što se to još nije desilo, rekao je Brammertz u razgovoru sa novinarima iz Srbije koji borave u studijskoj posjeti Haagu, prenosi Tanjug. 

- Mladić je posljednji put viđen u Srbiji 2006. godine, rekao je Brammertz.

Ukazao je na značaj krivičnog gonjenja članova mreže podrške haškim bjeguncima jer se na taj način povećava pritisak na bjegunce.

Komentarišući nedavne izvještaje nekih beogradskih medija da je za Mladićem izdata potjernica Interpola, Brammertz je podsjetio da je ta potjernica izdata još 1995. godine.

(fena)

18.11.2010.

"UBIJ SRBINA...SRBE NA VRBE": BUGARSKI NAVIJACI IZVIZDALI SRPSKU HIMNU I VRIJEDJALI SRBE

 

24sata.info PHOTO
image Srbija / 24sata.info

 

24SI - Pokliči "Ubij Srbina", "Srbe na vrbe" i druge uvrede mogli su se čuti na stadionu "Vasil Levski" u Sofiji, na prijateljskom meču Srbije i Bugarske.

 

Iako su se, poslije nereda u Genovi, svi plašili eventualnog dolaska srpskih navijača na prijateljski meč sa Bugarskom u Sofiji, ovaj put sramno ponašanje pokazala je domaća publika, prenosi RTS.

Stadion "Vasil Levski" u Sofiji, na meču Bugarske i Srbije, bio je skoro prazan, ali oko 1 500 domaćih gledalaca potrudilo se da se "orlovi" ne osjećaju prijatno na gostovanju kod istočnih susjeda.

Sve je počelo intoniranjem srpske himne, koja je žestoko izviždana, a dio domaće publike uzvikivao je uvrede kakve su se često čule na duelima srpskih i hrvatskih klubova.

Sa tribina stadiona više puta se zaorilo "Ubij Srbina", "Srbe na vrbe", "Bugarska do Hrvatske" i slično. Na tribinama je osvanuo i transparent na kojem je pisalo "Devedesetprvu godinu niko nikad nije zaboravio".

Na drugoj strani, mala grupa srpskih navijača ponovo je prozivala predsjednika Fudbalskog saveza Srbije Tomislava Karadžića, tražeći njegovu ostavku.

(srna)

18.11.2010.

VISE OD SEST MILIONA MARAKA ZA NEFORMIRANU VLAST U BOSNI I HERCEGOVINI

 

Zgrada institucija BiH, sjedište Parlamenta i Vijeća ministara BiH, Sarajevo

Zgrada institucija BiH, sjedište Parlamenta i Vijeća ministara BiH, Sarajevo

18.11.2010.
Postizborni prijateljski dogovori negdašnjih ljutih neprijatelja, crveno-zelena koalicija, savez "velike četvorke" (SDP, SDA, SNSD i HDZ), hrvatsko-srpska i bošnjačka koalicija, sve su to odrednice koje prate dogovore mogućih partnera u novoj vlasti. Političarima se ne žuri, reforme su ionako u zastoju, građani su zabrinuti jer je sve na čekanju.

"To je i bilo očekivano. Sa tolikim različitim mišljenjima, nije realno ni prije aprila. Retorika je kakva je, tako da će to biti jedna trakavica. Sapunica – april –maj“
, kaže nam jedan anketirani građanin.

Teško je procijeniti koji će to mjesec biti, ali formiranje vlasti u Federaciji i na nivou države ući će u narednu godinu. U Republici Srpskoj situacija je jednostavnija jer je, manje - više, ista vlast u pitanju, naglašava analitičar Igor Gavran.

„Tu velikih promjena neće ni biti. Manje je važno da li će ime premijera biti drugačije ili neće, jer se opet zna ko će time da upravlja i ko će upravljati tim procesima. U Republici Srpskoj potpuno su irelevantni sami kadrovi. A što se tiče Federacije, tu je situacija mnogo složenija. Još uvijek je neizvjesno kakva će uopšte struktura vlasti da bude, a pogotovo koje će to ličnosti da upravljaju. Kada bi čak bili izabrani najbolji kadrovi, kada bi se konstitucija vlasti obavila u rekordnom roku, opet postoji višemjesečni period prilagođavanja, jednostavno sagledavanja šta je učinjeno u proteklom periodu, ispravljanja grešaka, pokretanja novih procesa. Još dosta dugo vremena u BiH možemo očekivati, nažalost, dodatne argumente za apatiju. Ono što se dešavalo se usporili, nove stvari će se tek naknadno početi dešavati. U najoptimističnijem scenariju imamo definitivno nekoliko mjeseci izgubljenog vremena“
, navodi Gavran.

Država na čekanju


Nevladina organizacija Centar za zastupanje građanskih interesa prije nekoliko dana objavila je procjenu da će sporost u formiranju vlasti koštati najmanje šest miliona i 700 hiljada KM mjesečno, koliko iznosi finansiranje političara na svim nivoima.

Damir Mehmedbašić
„Radi se prije svega o plaćama, naknadama i doprinosima naših parlamentaraca na svim nivoima vlasti, počevši od kantona, entiteta, pa do Parlamenta BiH, zatim naše Vlade, isto tako od kantona, entiteta pa do države BiH, svih onih ureda koji rade, recimo, sa zakonodavnom vlašću, kao što je, na primjer, Ured za zakonodavstvo Parlamenta FBiH i Parlamenta BiH“, kaže izvršni direktor ove organizacije Damir Mehmedbašić.

Ako uzmemo u obzir da je formirano Predsjedništvo BiH, konstituisana Narodna skupština RS, cifra je manja, ali i dalje – visoka, navodi Mehmedbašić.

„Ja – kao građanin – strepim, ne znam šta će se dogoditi sutra. Ako ja razmišljam o svom životu za neke četiri godine, ja nemam pojma ko će sada doći, gdje i šta će se događati. Sad, zamislite neke ljude koji čekaju na neke projekte i ne znaju uopšte s kim da razgovaraju“, kaže Mehmedbašić.

Posljedice neformiranja vlasti su ogromne i teško ih je izraziti novčanim iznosom, naglašava Dragan Bursać, analitičar banjalučkog Online portala „Buka“.

„Tih šest i nešto miliona maraka je simbolično, koliko god to apsurdno zvučalo, zato što, mislim, čak do marta mjeseca neće biti konstituisana vlast na nivou BiH. O nekom ugledu, o poljuljanom ugledu BiH u očima stranih ulagača i investitora, apsurdno je govoriti zato što, s jedne strane, taj ugled i ne postoji. Mi imamo državu „na čekanju“, koja je takva kakva je, i koja se kotrlja kako se kotrlja, ali, zanimljiva je ponovna inferiornost i blentavost građana, koji su, eto, izabrali nekog ko će jednog, jednog dana možda sjesti u te fotelje. To ti isti građani plaćaju sve vrijeme. Političarima je ovo na neki način, osim kao vrijeme za potkusurivanje, i jedan, onako, odmor, gdje mogu da daju oduška sebi i raznoraznim kombinatorikama, koalicijama, nekoalicijama i drugim stvarima. A mi to plaćamo“, tvrdi Bursać.

A građani kažu:

„Mi smo već navikli da to sve ide vrlo sporo, vrlo teško. Političke vođe više računa su vodile o tome kako će podijeliti fotelje koje će im donijeti dobre plate i druge privilegije, umjesto da vode brigu o interesima građana, dakle, birača koji su ih doveli na te funkcije.“

„Mislim da je to sve bazirano na nekakvoj, nažalost, nacionalnoj osnovi. Stvaraju se nekakvi nacionalni blokovi, hrvatski, srpski, naspram njih i bošnjački, što po mom mišljenju nije nikako dobro. Nadam se da će, uz pritisak međunarodne zajednice, ova vlast ipak nešto učiniti.“


Cijena sporog konstituisanja vlasti biće dalje zaostajanje zemlje u odnosu na region, prije svega na putu prema EU, jer - osim ukidanja viza - nema drugih napredaka.

„Jednostavno, sama cifra kojom bi se mogli procijeniti gubici manje je važna od izgubljenog vremena i nenadoknadivih gubitaka i propusta koje to izgubljeno vrijeme predstavlja, prije svega za našu privredu“, navodi Igor Gavran.
18.11.2010.

PRICA O AMORU MASOVICU: "TRAGAC" OSVOJIO NAGRADU ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM U NEW YORKU

 

24sata.info PHOTO
image Amor Mašović / 24sata.info

 

24SI - Na ovogodišnjem New York Eurasian Film Festivalu od 11. do 14. novembra dokumentarni film rediteljice Amele Ćuhara, pod nazivom "Tragač" (The Seeker) osvojio je nagradu za najbolji dokumentarni film.

 

Film "Tragač" prati priču o Amoru Mašoviću, čovjeku koji traga za žrtvama rata te njihove posmrtne ostatke vraća porodicama, dok pokušava naći mir u sebi kako bi vodio normalan život.

Ovo ostvarenje već je prikazano na Sarajevo film festivalu, Meditaranskom film festivalu u Širokom Brijegu, zatim na festivalu Srebrena traka u Srebrenici, a u okviru sekcije "Mirror Without a Frame" i na Iranskom internacionalnom film festivalu u Teheranu, saopštila je producentska kuća Prime Time.

Inače na New York Eurasian Film Festivalu su pored ovog dokumentarnog filma u produkciji kuće Prime Time iz Sarajeva prikazana i dva kratka animirana filma "Crazy Dance" i "Kamena Priča" (Stone Tale).

(fena)

18.11.2010.

SVJEDOK: VISOKO ORGANIZIRANO PALJENJE, PLJACKA I PROTJERIVANJE

 

Mevludin Sejmenović tokom svjedočenja u Haškom sudu, 18. studenog 2010

Mevludin Sejmenović tokom svjedočenja u Haškom sudu, 18. studenog 2010

18.11.2010.
Na suđenju bivšim policijskim dužnosnicima Republike Srpske u ratno vrijeme, ministru unutarnjih poslova Mići Stanišiću i načelniku centra službi sigurnosti Stojanu Župljaninu, u četvrtak je svjedočio je Mevludin Sejmenović, bivši dužnosnik SDA u Prijedoru.
 
Nakon što je sucima ispričao kako je JNA ilegalno naoružavala stanovnike srpske nacionalnosti te kako su zbog atmosfere straha oružje počeli privatno nabavljati i Bošnjaci, svjedok je opisao organizirano etničko čišćenje prijedorskih Bošnjaka za što se optuženi, između ostalih pripadnika udruženog zločinačkog poduhvata, terete po zapovjednoj odgovornosti.

Nakon više od godinu dana od početka procesa haško tužiteljstvo i dalje izvodi svoje svjedoke koji bi trebali potkrijepiti optužnicu protiv Stanišića i Župljanina za progone, istrebljenje, ubojstva, mučenje, deportaciju i nehumana djela prema nesrpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini, između 1992.i 1995.godine.
 
Tijekom nekoliko dana, svjedok Sejmenović je ispričao o okolnostima početka rata kojem je prethodila mobilizacija stanovništva od strane JNA zbog vukovarskog ratišta.
 
Pri kraju glavnog iskaza svjedok je potvrdio tužiteljstvu kako se pri napadu srpskih snaga na Kozarac kraj Prijedora 24. svibnja 1992. godine nije radilo o spontanom slijedu stvari, nego o organiziranom sistemu stvaranja straha, protjerivanja, ubijanja i pljačkanja.

"Nakon što su protjerani žene i djeca, znači posljednji stanovnici u kućama, dan poslije toga počele su pljačke. Ispočetka sam ja mislio da su to prave pljačke, međutim već za dva dana vidio sam da se radilo o sistemu. Dolazile su ekipe koje su odnosile samo jednu vrstu pokretnina iz kuća, znači samo bijelu tehniku, pećnicu i slično. Onda je dolazila druga ekipa koja je odnosila samo druge stvari, tehničku robu, kazetofone i slično," opisao je svjedok.



Prema optužnici najmanje 800 bošnjačkih civila je ubijeno tijekom dvodnevnog granatiranja Kozarca te ubijanja koje je uslijedilo nakon zauzimanja mjesta.
 
Svjedok Sejmenović se u to vrijeme skrivao kod poznanice nedaleko Kozarca od kud je mogao vidjeti srpske vojnike u zelenim i plavim uniformama, odnosno pripadnike JNA, policije i paravojske kako po susjednim selima zarobljavaju civile nesrpske nacionalnosti te ih prilikom odvođenja, tuku i zlostavljaju.

Mićo Stanišić u pozadini, dok govori njegov branilac u haškoj sudnici, 18. studenog 2010
"Kad je pješadija ušla u Kozarac, palila je skoro sve kuće. Za kuće koje su znali da su vlasništvo Srba njih su poštedjeli paljenja i one nisu zapaljene. Znači srpske kuće nisu paljene. Dio vojske koja je ušla se sastojala i od Srba iz Kozarca. Tako da su oni u samom centru sačuvali neke kuće, uglavnom srpske. Ili su sačuvali od paljenja neke dobre kuće koje nisu bile srpske, ali su ih oni prisvojili," opisao je svjedok.

Građani srpske nacionalnost stavljali su na svoje kuće oznaku "S" nakon čega su one bile pošteđene paljevine.

Tijekom unakrsnog ispitivanja obrana optuženih pokušala je dovesti u pitanje vjerodostojnost svjedoka prezentirajući navodne razlike u njegim ovotjednim i prijašnjim izjavama koje je već dao na drugim haškim suđenjima vezanim uz zločine na širem području Prijedora.
 
Uz to obrana je pokušala svaliti odgovornost za sve što se događalo na lokalne čelnike SDS-a, poput bivšeg šefa prijedorske policije Sime Drljače.
 
Nakon svjedočnja Sejmenovića, suđenje Stanišiću i Župljaninu nastavilo se izvođenjem zaštićenog svjedoka haškog tužiteljstva na sjednici zatvorenoj za javnost.
18.11.2010.

ZLATKO LAGUMDZIJA I SULEJMAN TIHIC DOGOVORILI KOALICIJU SDP-A I SDA

 

Tihić potvrdio da će SDA podržati prijedlog SDP-a za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara • Lagumdžija kazao da se i u slučaju novog federalnog premijera podrazumijeva isti princip kao na državnom nivou

image Foto: B. N.

Sulejman Tihić i Zlatko Lagumdžija dogovorili su danas formiranje koalicionog bloka SDA i SDP-a na nivou BiH, a modaliteti saradnje biće usaglašeni u naredne tri nedjelje, javlja izvještač Srne.

Rukovodstva Socijaldemokratske partije BiH i Stranke demokratske akcije, predvođena predsjednicima Zlatkom Lagumdžijom i Sulejmanom Tihićem, postigla su danas dogovor o formiranju tima za izradu programskih osnova za uspostavu parlamentarne većine i vlada na svim nivoima.

Nakon razgovora o formiranju vlasti koji je održan danas u Sarajevu Tihić i Lagumdžija su izjavili novinarima da je u BiH potrebno napraviti širu koaliciju koja će imati parlamentarnu većinu za provođenje ustavne reforme.

"To ne treba da bude dogovor na nacionalnom nivou, nego koalicija koja će osigurati ubrzan evropski i NATO put BiH", rekao je Tihić.

On je potvrdio da će SDA podržati prijedlog SDP-a za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Tihić: Prvi zadatak ustavna reforma

Predsjednik SDA Tihić je u izjavi novinarima nakon razgovora kazao da prvi i najvažniji zadatak nove vlasti treba da bude ustavna reforma, a ukoliko postoji spremnost za to, bilo bi dobro formirati veliku parlamentarnu većinu koja bi mogla izglasati te reforme.

Tihić je, također, naglasio da je potrebno promijeniti stanje stvari, te da je u koalicionom sporazumu potrebno više programa, a manje matematike, vodeći pritom računa o političkoj realnosti.

On je današnji sastanak ocijenio početkom procesa dogovora koji bi trebalo da uspije u ime svih građana BiH.

Slično kao Tihić, i lider SDP-a Lagumdžija je današnje razgovore ocijenio prijateljskim, iskrenim i otvorenima.

Lagumdžija smatra da je potrebno postići veliku saglasnost ne samo kao programski savez onih koji žele biti konzistentna vlast već svojevrstan evropski blok, te treba pokušati vidjeti koje su to političke snage.

On je odbacio "formulu" po kojoj bi na principu "2+2+2" vlast na nivou BiH formirala tri nacionalna bloka, naglasivši da SDP jeste stranka i Bošnjaka, ali prije svega bosanskohercegovačka opcija te da SDP ima odgovornost prema svima koji su glasali za ovu stranku. Ocijenio je da BiH ne može doći do zajedničkog bloka na principu triju etničkih saveza, a prilikom ustavnih reformi SDP će insistirati na institucionalnoj ravnopravnosti svih građana na čitavoj teritoriji BiH.

Lagumdžija je pozvao sve stranke za nastavak razgovora o tome kako doći do vlasti koja će biti promotor evropskih obaveza BiH, te je još aktualni predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH zadužen da pripremi projektni zadatak na osnovu posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH.

Po njegovim riječima, velika koalicija trebalo bi da znači koaliciju za veliki posao, a ne za raspodjelu mjesta ili koaliciju u kojoj se ne bi jasno definirale obaveze.

Lagumdžija je istakao da SDP ne želi da se ponove prethodne četiri godine, pri čemu se neće dogoditi da jedina promjena bude to da SDP zamijeni Stranku za BiH.

- To sigurno nećete vidjeti, naglasio je.

Odgovarajući na brojna novinarska pitanja, Tihić se složio s Lagumdžijom kada je u pitanju formiranje vlasti na principu tzv. nacionalnih blokova, rekavši da bi to značilo vraćanje na 1990-te godine. Zato je naglasio da je potrebno u proces formiranja vlasti ući s onima koji su spremni za ustavne reforme, te onda formirati veliku većinu.

Lagumdžija: Dodik je politička činjenica

Jedno od pitanja upućenih Lagumdžiji odnosilo se na moguće razgovore s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, s obzirom na to da su s njegove strane, kao i sa strane drugih zvaničnika SNSD-a, stizale izjave o tome da ne žele razgovarati ni sa SDP-om ni s njegovim liderom.

Lagumdžija je rekao da je Dodik politička činjenica te da će u procesu konstituiranja vlasti doći do razgovora sa svim političkim strankama, kao i da je od izbora došlo do evolucije u odnosu na ranije isključive stavove.

- Ni ja ni Dodik nemamo pravo da ne razgovaramo, kazao je on, dodajući da u SDP-u nemaju ništa lično protiv bilo koga, nego protiv određenih politika, kazao je on.

Dodao je i da je velika koalicija potrebna ako se ustavne promjene žele odmah, ali, ukoliko to nije moguće, može se stvoriti i manje zahtjevna koalicija zasnovana na ekonomskim i socijalnim pitanjima za koja postoji zajednički imenitelj.

Na kraju, Tihić je rekao da je stav SDA da će za državnog premijera podržati kandidata najjače stranke, u ovom slučaju SDP-a.

Kada je u pitanju novi federalni premijer, Lagumdžija je kazao da se o tome danas nije razgovaralo, ali da se podrazumijeva isti princip kao na državnom nivou.

18.11.2010.

PREDSJEDNICKE POSJETE I PORUKE

 

image

Almasa Hadžić

Predsjedničke posjete i poruke

Na Tadićevo šepurenje po Banjoj Luci kao po materinom mirazu i Josipovićeve svilenkaste poruke o položaju Hrvata u BiH, za sada nema reakcija iz Sarajeva

U sjeni pripreme Bošnjaka za obilježavanje svog velikog blagdana Kurban-bajrama, Bosnu i Hercegovinu, odnosno njena dva uglavnom nacionalno homogenizirana prostora, u odvojenim terminima posjetila su dvojica predsjednika susjednih država.

U Republici Srpskoj, odnosno njenom administrativnom sjedištu Banjoj Luci, boravio je predsjednik Srbije Boris Tadić, dok je u Federaciji, odnosno u Mostaru - "stolnom gradu bosanskih Hrvata" - boravio predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

Tadić je prisustvovao inauguraciji novog saziva NSRS, odakle je uz ustaljene fraze o podršci  prosperitetnoj i evropskoj BiH odaslao i diplomatsko obavještenje da je Milorad Dodik njegov prijatelj, što bi, prevedeno na jezik običnog balkanskog čovjeka, trebalo značiti da su prijatelji jedan uz drugoga i u slavi i u nevolji. 

Josipović je, opet, u Mostaru boravio kako bi se sastao s predstavnicima hrvatskih stranaka u BiH, a nakon odvojenog sastanka s Draganom Čovićem i Martinom Ragužem javnost je saznala da je "Josipović razumio prijedloge o trećoj federalnoj jedinici".

Bez namjere da posjete Borisa Tadića i Ive Josipovića vežemo uz bilo kakvu diplomatsku zavjeru, nije zgoreg upitati da li to predsjednici Srbije i Hrvatske, pod plaštom regionalne saradnje, u BiH uspostavljaju kontakte s regijama koje definiraju nacionalne zajednice kojima i sami pripadaju, odnosno prostorima BiH na koje su presudan politički utjecaj skoro 20 godina imale njihove države. 

Žele li to dvojica predsjednika, baš kao što to duže vremena rade njihovi domaćini u Banjoj Luci i Mostaru, svijetu pokazati da je i unutrašnja i regionalna saradnja u BiH moguća bez Sarajeva, odnosno krovnih državnih institucija i zakona?
 
Na Tadićevo šepurenje po Banjoj Luci kao po materinom mirazu i Josipovićeve svilenkaste poruke o položaju Hrvata u BiH, za sada nema reakcija iz Sarajeva. Razumljivo! Lideri probosanskih, posebno bošnjačkih političkih partija, trenutno su zabavljeni krčmljenjem vlasti, odnosno socijalnim zbrinjavanjem svojih nesposobnih stranačkih kadrova, koji su višegodišnjim vođenjem državne politike, interese BiH i doveli u podanički, odnosno sluganski položaj prema njenim susjedima.

18.11.2010.

DRAGAN COVIC (MATE BOBAN): "ONO STO JE URADJENO U HERCEG-BOSNI BILO JE POZITIVNO ZA BiH"

 

24sata.info PHOTO
image Dragan Čović kao "Uncle Sam" / 24sata.info

 

24SI - Svečanom akademijom, na kojoj se okupio politički vrh bh. Hrvata, danas je u Mostaru obilježena 19. godišnjica osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB).

 

Na akademiji održanoj u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača prisutni su bili, između ostalih, predsjednici tri najjače političke stranke sa hrvatskim predznakom HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i HSP-a BiH Dragan Čović, Božo Ljubić i Zvonko Jurišić, predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleše i drugi.

Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja danas djeluje kao nevladina organizacija, u uvodnom je govoru kazao da je Herceg-Bosna odigrala historijsku ulogu u opstanku Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine.

"Više niko ne osporava tvrdnju da Daytonski sporazum nije pravedan i da su njime Hrvati znatno oštećeni jer nisu ravnopravni sa druga dva naroda. Odlukama visokog predstavnika taj se položaj dodatno pogoršao, a sve je eskaliralo uskraćivanjem prava Hrvata da biraju svoje političke predstavnike", kazao je Šoljić, dodavši kako je nedavno potpisani sporazum dva HDZ-a "nepremostiva brana" daljnjem istiskivanju bh. Hrvata iz vlasti.

U izjavi za novinare prije početka svečane akademije predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je kako on danas, uprkos oprečnih mišljenja o projektu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, u ideji Herceg-Bosne prepoznaje puno toga "što je bilo dobro za BiH i za hrvatski narod u BiH".

"U BiH postoje bar tri historijske istine. Naša djeca danas, na žalost, uče o istoj stvari iz potpuno tri različita ugla. Ja u HZ Herceg-Bosni prepoznajem puno toga što je bilo dobro za BiH i za hrvatski narod u BiH. Da nije bilo Herceg-Bosne hrvatski narod danas ne bi imao šansu boriti se za svoju BiH u kojoj ćemo biti ravnopravni sa druga dva naroda", istakao je Čović.

Na pitanje novinara osjeća li potrebu izviniti se za zločine koji su se dogodili za vrijeme rata na prostorima koje je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane (HVO), Čović je kazao kako on lično nema potrebu za tim.

"Ja vjerujem, još jednom ću to kazati, da je ono što je urađeno u Herceg-Bosni bilo pozitivno za BiH. Naravno, kada smo imali toliko žrtava na bošnjačkoj, srpskoj i hrvatskoj strani, evidentni su i, to ne može niko demantovati, elementi zločina. Međutim, neka svako izvoli odgovarati za svoje postupke", zaključio je predsjednik HDZ-a BiH.

(srna)

18.11.2010.

ANGELINA JOLIE SNIMA POSLJEDNJE SCENE SVOG FILMA U SARAJEVU

Angelina Jolie snima posljednje scene svog filma u Sarajevu

24sata.info PHOTO
image Angelina Jolie / getty

 

24SI - Bliži se kraj snimanja režiserskog debija poznate glumice koji se i prije padanja prve klape pokazao kontraverznim.

 

Slavna glumica Angelina Jolie u Bosni i Hercegovini snima posljednje kadrove svog režiserskog prvijenca "Bezimena ljubavna priča".

Glomazni filmski set koji je do sada bio u Budimpešti, preselio se u Sarajevo. Produkcija je velika, cijeli grad vrvi uniformisanim statistima i vojnim vozilima koji podsjećaju na ne tako davni ratni užas.

Što se tiče filma, treba pričekati koliko će isti biti kontraverzan i što je najvažnije za BiH hoće li biti prikazan na predstojećem Sarajevo Film Festivalu.


(24sata.info)

18.11.2010.

POLITICKI VRH BH. HRVATA NA CELU S DRAGANOM COVICEM, PROVODI POLITIKU FRANJE TUDJMANA I U MOSTARU OBILJEZAVAJU GODISNJICU HERCEG-BOSNE

 

"Više nitko ne osporava tvrdnju da Dejtonski sporazum nije pravedan i da su njime Hrvati znatno oštećeni jer nisu ravnopravni s druga dva naroda. Odlukama visokog predstavnika taj se položaj dodatno pogoršao, a sve je eskaliralo uskraćivanjem prava Hrvata da biraju svoje političke predstavnike", kazao je Šoljić

image Čović: Osobno, nema potrebu da se izvini za ratne zločine

Svečanom akademijom, na kojoj se okupio politički vrh bh. Hrvata, danas je u Mostaru obilježena 19. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Na akademiji održanoj u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača prisutni su bili, među ostalima, predsjednici tri najjače političke stranke s hrvatskim predznakom HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i HSP-a BiH Dragan Čović, Božo Ljubić i Zvonko Jurišić, predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleše i drugi.

Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja danas djeluje kao nevladina organizacija, u uvodnom je govoru kazao da je Herceg-Bosna odigrala povijesnu ulogu u opstanku Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine.

"Više nitko ne osporava tvrdnju da Dejtonski sporazum nije pravedan i da su njime Hrvati znatno oštećeni jer nisu ravnopravni s druga dva naroda. Odlukama visokog predstavnika taj se položaj dodatno pogoršao, a sve je eskaliralo uskraćivanjem prava Hrvata da biraju svoje političke predstavnike", kazao je Šoljić, dodavši kako je nedavno potpisani sporazum dva HDZ-a "nepremostiva brana" daljnjem istiskivanju bh. Hrvata iz vlasti.

U izjavi za novinare prije početka svečane akademije predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je kako on danas, unatoč oprečnim mišljenjima o projektu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, u ideji Herceg-Bosne prepoznaje puno toga "što je bilo dobro za BiH i za hrvatski narod u BiH".

"U BiH postoje barem tri povijesne istine. Naša djeca danas, na žalost, uče o istoj stvari iz potpuno tri različita kuta. Ja u HZ Herceg-Bosni prepoznajem puno toga što je bilo dobro za BiH i za hrvatski narod u BiH. Da nije bilo Herceg-Bosne hrvatski narod danas ne bi imao šansu boriti se za svoju BiH u kojoj ćemo biti ravnopravni s druga dva naroda", istaknuo je Čović.

Na pitanje novinara osjeća li potrebu ispričati se za zločine koji su se dogodili za vrijeme rata na prostorima koje je kontroliralo Hrvatsko vijeće odbrane (HVO), Čović je kazao kako on osobno nema potrebu za time.

"Ja vjerujem, još jednom ću to kazati, da je ono što je urađeno u Herceg-Bosni bilo pozitivno za BiH. Naravno, kada smo imali toliko žrtava na bošnjačkoj, srpskoj i hrvatskoj strani, evidentni su i, to ne može nitko zanijekati, elementi zločina. Međutim, neka svako izvoli odgovarati za svoje postupke", zaključio je predsjednik HDZ-a BiH.

18.11.2010.

GLAVNO UPORISTE POLITIKE PODJELE BiH: HRVATI U HERCEGOVINI SU PRAVOSLAVNOG PORIJEKLA!

 

24sata.info PHOTO
image Dragan Čović / 24sata.info

 

24SI - Tahir Pervan, predsjednik Udruženja demokratske inicijative Hercegovine (UDIH), na sesiji u okviru redovne tribine u Medžlisu Islamske zajednice u Trebinju, a povodom sve češćih rušilačkih nasrtaja na teritorijalni integritet i cjelovitost države BiH, od strane HDZ BiH i njenog predsjednika Dragana Čovića, između ostalog rekao je i ovo:

 

"Današnja hrvatska država nije bila okupirana od strane Otomanske imperije tako dugo kao što je to bila Srbija. Zato su u hrvatskoj povijesti mnogo značajniju ulogu od Turske imali Austrijanci, Mađari, Mlečani ili čak srpski okupatori. Zbog tih činjenica u Hrvatskoj nikada nije bilo toliko negativnih emocija prema Turcima, pa samim time i prema nama bosanskim muslimanima. Dakle, znači, da se ne zaboravi, samo dijelovi Hrvatske, kao što su Slavonija, Lika i dio Dalmacije su bili pod Otomanskom imperijom. U tim krajevima se osjeća taj višestoljetni animozitet koji im je ostao u formi sjećanja na Turke, a što se reflektiralo na muslimane u Bosni i Hercegovini. Tu negdje i leži odgovor na danas često postavljano pitanje: Kome su bosanski muslimani (Bošnjaci) više politički privrženiji - Srbima ili Hrvatima?", te dodao:

"Vrlo važno je napomenuti da Hrvati nemaju izražene negativne emocije spram svojih bivših okupatora. Vremenom su iščezle, tako da su im na kraju Srbi ostali prvi i najvažniji "hrvatski neprijatelji". Hrvati su od 1914.godine pokušavali praviti savezništva sa nama Bošnjacima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja okupljenog oko velikosrpske hegemonističke ideje. Samo mali broj Hrvata je tražio savezništvo sa Srbima, uglavnom kad su imali naum i priliku da razdjele državu BiH kao cijelinu. Pred rat, dakle, krajem 80-tih i početkom 90-tih godina prošloga stoljeća, u Hrvatskoj je bila daleko brojnija struja među Hrvatima, koja je bila za saradnju sa Bošnjacima i zajednički otpor srpskoj hegemoniji".

Pervan je na kraju zaključio:

"Nesreća svih nas, i Hrvata, a i Bošnjaka, je u tome što je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuman bio zagovornik podjele Bosne i Hercegovine... Tuđman je bio u grupi onog malog broja Hrvata koja je mislila da se sa četnicima može sprazumjeti i dobiti veliki dio BiH. Bio je opsjednut time i ta nagodba mu je bila važnija i od same jedinstvene hrvatske države. Budući da u Hrvatskoj nije mogao naći dovoljno istomišljenika i pristaša za takvu ideju, on se u svemu oslonio na tzv."hercegovački lobi" okupljen oko marionetske Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koju je sam i formirao zajedno sa Matom Bobanom i Gojkom Šuškom.

Zašto su baš hercegovački Hrvati, nasuprot mnogobrojnijim Hrvatima Posavine, bili uglavnom podrška Tuđmanu u namjeri da se BiH rasparča?", te poentirao:

"Jedan od razloga je taj što su Hrvati u Hercegovini srpsko-komitskog pravoslavnog porijekla i decenijama su, po ugledu na Srbe, akumulirali netrpeljivost, po naslijednim hajdučko-uskočkim genima, prema bosanskim muslimanima Bošnjacima. Oni su i danas glavno uporište politike podjele Bosne i Hercegovine i otuda se Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a, ali, nažalost, i nekim krugovima Katoličke crkve, pojavljuju apetiti da od Mostara, Stoca, Čapljine i cijele zapadne Hercegovine naprave zaseban hrvatski entitet".

(24sata.info)

18.11.2010.

STJEPAN MESIC: "MILORAD DODIK VODI POLITIKU SLOBODANA MILOSEVICA I ZELI OSTVARITI NJEGOVE IDEJE"

 

24sata.info PHOTO
image Slobodan Milošević / kingtons

 

image

Milorad Dodik / byka

24SI - "Bosna i Hercegovina ovako ne može da funkcioniše. Potrebno je dograditi ustav na način da entiteti izgube iluzije da se mogu izdvojiti", kazao je za "Danas" bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić povodom 15 godišnjice Dejtonskog sporazuma.

 

- Da li je Bosna i Hercegovina, prema vašem mišljenju, na putu da u dogledno vrijeme postane funkcionalna država?

Mislim da nije. Dejtonski sporazum je zaustavio rat, što je vrlo pozitivno, i pomogao da se rat ne proširi van prostora bivše Jugoslavije. Međutim, sporazum nije omogućio funkcionisanje BiH kao pravno organizovane države. Dejtonom su stvorena dva entiteta, Federacija BiH u koju su ugurani Hrvati i Bošnjaci i Republika Srpska (RS) čiji građani, ili makar njeno vođstvo, želi državu u državi koja bi se, kad se umori međunarodna zajednica, izdvojila ili pripojila nekoj drugoj državi.

- Sigurni ste da je raspad BiH iluzija?

To je čista iluzija. Mogu se ulagati ne znam kakvi napori za ostvarenje tog cilja, ali to je neizvodivo, jer bi raspad BiH značio da je Miloševićeva politika pobijedila.

- Vi mislite da je Dodikovo zalaganje za samostalnost RS stvarno. Ima tumačenja da je riječ o političkom xafsingu.

Dodik jasno daje na znanje šta bi da učini kad se međunarodna zajednica umori. On vodi politiku Slobodana Miloševića, s tom razlikom da ju je ovaj vodio topovima, tenkovima i zločinima. Dodik je bio protivnik Miloševićeve politike, ali onda je odlučio da bi bilo dobro ostvariti njegove ideje. Daje izjave, kao i Tadić, da podržava opstanak BiH, ali i kaže da BiH nije konstanta, već da je to RS.

- Ipak, ne stiče se utisak da se neko na Zapadu naročito uzbuđuje zbog navodnih Dodikovih planova da otcijepi RS. Britanski šef diplomatije William Haig je, nakon što je stupio na dužnost, dao par oštrih izjava pa se potom "umirio". Državna sekretarka SAD Hillary Clinton, prilikom posjete Sarajevu, nije dijelila "packe" Dodiku, što su neki bošnjački političari očekivali.

Ne uzbuđuju se jer je Dodikov cilj neostvariv. Zato se ne opterećuju njegovim izjavama. Dodik poručuje neka se vrate hrvatske i bošnjačke izbjeglice u RS, ali ne kaže da će izdvojiti sredstva za povratak, što mora da kaže i Federacija BiH za povratak Srba. Prije rata na području RS bilo je 48 posto Bošnjaka i Hrvata, koji su zločinačkom i genocidnom politikom istjerani.

- Kako komentarišete navode HDZ-a u BiH da treba formirati hrvatski entitet, te da Željko Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata jer je izabran glasovima Bošnjaka?

Osnivanje hrvatskog entiteta na minijaturnom prostoru u Hercegovini, dakle bez Posavine, bio bi zločin prema hrvatskom narodu. Komšić je izabran legalno i legitimno, takva je regulativa, i on predstavlja masu koja ga je izabrala. Zašto neko misli da član Predsjedništva BiH treba da bude iz HDZ-a? Nekadašnji vođa Hrvata u BiH Mate Boban, koga je odredio Zagreb, prije početka rata rekao je da je Hrvat koji ne napusti Sarajevo izdajnik. A u to vrijeme u Vladi BiH bilo je pet ministara Hrvata, direktori najvećih preduzeća bili su Hrvati. Ko ih je istjerao? Pogrešna politika HDZ-a i Slobodan Milošević.

(24sata.info)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240674

Powered by Blogger.ba