Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

17.11.2010.

RAZRESENJE SPORA SA ARTEMIJEM TESKO PREDVIDLJIVO

 

Liturgija u Beogradu, januar 2010. - ilustracija

Liturgija u Beogradu, januar 2010. - ilustracija

17.11.2010.
Sabor Srpske pravoslavne crkve, koji je započeo zasedanje u sredu, raspravlja i o slučaju penzionisanog vladike Artemija koji je odbio poslušnost crkvenom vrhu i zapretio osnivanjem nove crkve.

Dok traje zasedanje Sabora kao da su se svi zavetovali na ćutanje, i zvaničnici Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i pristalice penzionisanog vladike Artemija.

U  Crkvi uglavnom ne žele da govore o mogućem ishodu Sabora niti o tome da li vladika Artemije zaista ima toliku snagu da izazove raskol u SPC. Vladika bački Irinej Bulović je samo kratko rekao da Sabor određuje svoje teme.

“O tome ćemo sutra razgovarati”, rekao je on.

Vladika Artemije - iz arhive
Teško je nazreti moguće rešenje nakon što je na pretnju Artemija i njegovih sledbenika Sinodu osnivanjem nove Svetosavske crkve, ukoliko vladici ne bude vraćeno upravljanje Raško-prizrenskom eparhijom, patrijarh Irinej odgovorio da ne postoji nijedan razlog za reviziju odluke Sabora kojom je Artemije razrešen dužnosti episkopa raško-prizrenskog.

I protođakon Ljubomir Ranković u razgovoru za RSE takođe nije želeo da iznosi procene ali kaže da se nada da će sve proći bez ozbiljnijih posledica.

“Duboko verujem u mudrost odluka Svetog arhijerejskog Sabora, verujem i u mudrost mog bivšeg profesora vladike Artemija i zemljaka, jer smo rođeni u istom selu, Leliću kod Valjeva. Tako da se duboko nadam da će SPC i verujući narod proći sa što manje posledica. Verujem da će ta čaša stradanja jedne crkve mimoići srpski narod”, kaže Ranković.

Artemije je penzionisan u maju zbog finansijskih malverzacija njegovih najbližih saradnika ali je on te optužbe odbacio, a odluku o penzionisanju odbio da prihvati. Nije prihvatio ni privremenu zabranu obavljanja svešteničke dužnosti. Artemije će na Saboru imati priliku da govori a u manastiru Šišatovac, gde boravi, samo nam je rečeno da vladika nije tu. On sam je najavio da neće govoriti dok traje Sabor a to su nam rekle i njegove pristalice.

Tvrda struja


Da li ipak Artemije ima snagu da izazove neki ozbiljniji raskol u SPC. Ranije su se čula objašnjenja iz Crkve da to nije moguće jer vladika Artemije nema eparhiju.

 Vladika Artemije ima javnu podršku veliog broja intelektualaca što govori da ovo nije samo unutar crkveno pitanje, ocenjuje publicista Mirko Đorđević.
Publicista Mirko Đorđević koji poznaje prilike u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ocenjuje za RSE da je raskol u Crkvi oko vladike Artemija već vidljiv.

“Ne može se pouzdano reći kako će se rasprava završiti, ali nema sumnje u to da će je biti i da će biti burna. Pouzdano se zna da Artemija sledi poveća grupa monaha iz Crne Reke i sa Kosova, a koliku ima eventualnu podršku nekih vladika u Saboru različito se nagađa. Međutim, vladika Artemije ima javnu podršku veliog broja intelektualaca što govori da ovo nije samo unutar crkveno pitanje”, kaže Đorđević.

Artemije je prvi sporni slučaj u SPC koji je novi partijarh Irinej počeo da rešava. Zbog zatvorenosti same Crkve više se nagađa šta se dešava unutar nje nego što zaista postoje pouzdane informacije, kaže Ljubiša Rajić, profesor na beogradskom Univerzitetu koji prati dešavanja u SPC.

Smatra se da iza Artemija stoji ekstremniji deo SPC, za koji profesor Rajić prema onome što se može pročitati u verskoj štampi, procenjuje da je veoma jak i sklon krajnje desničarskim strankama. Izgleda da bar jedna trećina vladika pripada tvrdoj desnoj struji, procenjuje Rajić.

“Taj ekstremni deo imao je najveći oslonac u četvorici episkopa, u Artemiju, Amfilohiju, Atanasiju i Irineju bačkom koji su im u različitim periodima pružali različitu količinu podrške. Koliko znam i Kačavenda, i Grigorije hercegovački, i Pahomije vranjski pripadaju toj grupi. Lavrentije iz Šapca se stalno kreće na toj granici, čas je malo ovde, čas malo onde. Ako se spustimo na razinu sveštenika i među njima postoji mnogo onih koji su vrlo desničarski raspoloženi. Tako da verovatno u SPC postoji veoma jaka tvrda desna struja”, kaže Rajić.

To se po njemu vidi i po tome “što se oni koji ne pripadaju toj struji nikada nisu usudili, sem tu i tamo ponekog mlađeg sveštenika ili nekog ko smatra da su u nekim stvarima neki drugi baš prekardašili, da istupe sa kritikom takvih ekstremnih shvatanja”.

SPC je povezana sa desničarskim organizacijama, poput Obraza, čiju zabranu pred Ustavnim sudom traži tužilaštvo. Poslednji drastični primer dogodio se nedavno tokom Povorke ponosa kada su neki sveštenici u mantijama predvodili huligane koji su napadali policiju i demolirali grad. Patrijarh Irinej je kasnije to osudio.

*****
Mogao bi vas interesovati ovaj tekst:
Zbog Artemija moguć i raskol
17.11.2010.

MIJENJA LI SE HRVATSKA POLITIKA PREMA USTROJU BOSNE I HERCEGOVINE

 

Zgrada hrvatske Vlade, ilustracija: Enis Zebić

Zgrada hrvatske Vlade, ilustracija: Enis Zebić

17.11.2010.
Nakon posjete hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Mostaru u utorak čini se da se mijenja politika Pantovčaka prema ustroju Bosne i Hercegovine.

Dok je bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić osuđivao ideje o trećem hrvatskom entitetu kao dovršenje etničkog čišćenja, njegov nasljednik Ivo Josipović kaže kako potpora Zagreba nekom drugačijem ustroju BiH ovisi prije svega o potpori za takav projekt u samoj Bosni i Hercegovini. Istražili smo - kakva su razmišljanja u Hrvatskoj o uspostavi federalne jedinice s hrvatskom većinom.

Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice Andrija Hebrang ocijenio je za RSE pozitivnim da je u Bosni i Hercegovini i izvan nje sazrela svijest da se nešto u toj državi mora suštinski promijeniti kako bi Hrvati postali ravnopravni sa ostala dva naroda.

Andrija Hebrang, Foto: zoomzg
“Ja smatram da rješenje moraju predložiti sami Hrvati iz BiH. Ne smije se nitko izvana miješati u to rješenje, niti zadirati u prava suverene Bosne i Hercegovine,” smatra Hebrang.

Po njegovoj ocjeni, dobar korak je napravljen kada se svih dvadesetak stranaka sa hrvatskim predznakom složilo, a među njima i dvije najveće – HDZ BiH i HDZ 1990.

“Kakvo rješenje će oni predložiti, mi ćemo ga u Hrvatskoj podržati! Rješenje o trećem entitetu je upitno, jer treći entitet nije za Hrvate dobro definiran, budući da su Hrvati u BiH naseljeni praktično od Hercegovine preko srednje Bosne do Posavine, dakle do sjeverne Bosne. Znači, entitet kao teritorijalni naravno da u tom slučaju ne dolazi u obzir.  Ali dolazi u obzir jedna federalna jedinica, u kojoj bi Hrvati imali većinu.  A onda, naravno, na državnoj razini ta federalna jedinica bi morala imati utjecaj kao ostale dvije jedinice sa ostala dva većinska naroda,”
rekao je on.

Ako se stranke sa hrvatskim predznakom oko toga dogovore, Hebrang ocjenjuje da je to dobar put koji Hrvatska treba podržati i propagirati u međunarodnim krugovima.

U oporbenoj Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske  imaju stavove slične Josipovićevim, kada se radi o preustroju Bosne i Hercegovine – uostalom on je bio upravo njihov kandidat na predsjedničkom izborima.

Dogradnja Daytona


Socijaldemokratski zastupnik Arsen Bauk za RSE govori o zahtjevu za uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom.

“Svaki zahtjev koji ide u demokratskom smjeru rasprava o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini je legitiman, a o njegovom prihvaćanju odlučit će se na način kakav je propisan Ustavom Bosne i Hercegovine. Dakle, potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, potrebna je suglasnost svih naroda, prema tome – pretpostavljam da je to ideja koja će biti razmatrana. Hoće li biti prihvaćena, ovisi o dogovoru naroda u Bosni i Hercegovini. Daytonski Ustav je sada na snazi, on je omogućio mir, ali očito ne omogućuje dobro funkcioniranje Države Bosne i Hercegovine i očito ga je potrebno promijeniti,”
zaključuje Bauk.

“Hrvatska mora mnogo više pozornosti posvetiti svojoj politici prema Bosni i i Hercegovini kao susjednoj i prijateljskoj zemlji sa euroatlanstkom perspektivom, ali jedanako tako i podržati većinske napore BH Hrvata u definiranju njihovih strateških interesa,” kaže za RSE bivši dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.

“U okviru toga, ako Hrvati formuliraju da je treći entitet ili više entiteta najbolje rješenje, opnda je logično da se oni unutar političkog života i političkog sustava Bosne i Hercegovine bore za svoje ciljeve. Ali, neće lako doći do promjene Daytonskog sporazuma, odnosno do njegove dogradnje. To je nešto gdje Hrvatska može pomoći – da se u regularnoj procedure dogradnje Daytonskog sporazuma kroz Peace Implementation Conference, kroz Steering Commitee otvore rasprave o dogradnji Daytona, i da Hrvatska na taj način pomogne,” kazao je on.

Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić oštro se u cijeloj svojoj karijeri protivio etničkoj  podjeli Bosne i Hercegovine. Njegov dugogodišnji vanjskopolitički savjetnik Tomislav Jakić, koji je u više navrata  boravio s njime u Sarajevu, kaže za RSE – govoreći u svoje ime – kako je očito da susjednu državu treba preurediti i da je potreban novi ustav koji će biti pravni temelj tog preuređenja.

“Ali osobno mislim da preuređenje u smislu troentitetske podjele nije dobro i nije rješenje! Prava Hrvata naravno da treba štititi i jamčiti. Ako biste mene pitali, ja mislim da je rješenje u kantonalnoj podjeli Bosne i Hercegovine u višenacionalne kantone. Ići na troentitetsku podjelu s nacionalnim predznakom značilo bi zapravo  - dovesti do kraja proces etničkog čišćenja, odnosno prihvatiti najgori i najpogubniji rezultat rata koji je vođen u Bosni i Hercegovini,”
ocjenjuje Jakić.
17.11.2010.

EHO JOSIPOVICEVE POSJETE MOSTARU

 

Ivo Josipović u Mostaru 15. april 2010.

Ivo Josipović u Mostaru 15. april 2010.

17.11.2010.
Dok predstavnici političkih stranaka nastoje iz poruka hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Mostaru izvući korist za svoju političku opciju, u intelektualnim krugovima njegova posjeta ostavlja prostor za razmišljanje.

Posjeta predsjednika Hrvatske Mostaru bez predstavnika državnog vrha BiH, te odvojeni sastanci sa liderima hrvatskih stranaka, prema ocjeni profesora Slave Kukića, ostavlja prostor za razmišljanje o čemu se razgovaralo na tim sastancima:

„Ono što mene pomalo kopka, muči jeste moguć dojam, uostalom i jučerašnja izjava gospodina Čovića je takav dojam ili sumnju u mogućnost takvog dojma dodatno osnažila, je činjenica da on na primjerice mostarskom susretu primi posebice Čovića, posebice Ljubića, a onda predstavnike drugih političkih partija u paketu. Ja osobno tom dijelu ne aplaudiram, jer taj dio ostavlja prostor za kalkulacije o tome šta je to još dodatno gospodin hrvatski predsjednik razgovarao,“ kaže Kukić.  
Slavo Kukić, jun 2010. Foto: Midhat Poturović

Skupštinski zastupnik iz Dervente Mirko Džeba smatra, pak, da su lideri pojedinih stranaka prenijeli poruke koje su odgovarale njihovim političkim ciljevima, a koje zasigurno nisu Josipovićeve.

„Mislim da je njegova posjeta pala u nezgodno vrijeme - na dane Bajrama. Vjerojatno su odlučili na tu posjetu jednog i drugog HDZ-a, da s njima porazgovara i da ih usmjeri ka jačanju BiH i dogovaranju sa ostalim strankama i faktorima u BiH. A zna se, za HDZ i jedan i drugi, ja sam po nacionalnosti Hrvat pa zato znam, ako nisam vjernik, i ako nisam član HDZ-a, ja po njima nisam ni Hrvat,“ navodi Džeba.

Iako je po nekima možda došla u nezgodno vrijeme, Josipovićeva posjeta ipak ne otvara  pitanje aktivnijeg angažmana RH u ustavnom preustroju BiH, mišljenja su naši sagovornici.

Tomić: Bitno drugačiji pristup od Mesića

Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić čak iznosi tvrdnju da su Hrvati u BiH i sami protiv miješanja Hrvatske u odnose i probleme u BiH.

„Ja čak mislim da su ključne odluke koje su se donosile pod pritiskom ili u glavama Zagreba bile štetne za hrvatski narod u BiH,“ ocjenjuje Tomić.

Profesor Tomić kaže kako politika predsjednika Hrvatske Ive Josipovića nije različita od politike njegovog prethodnika Stjepana Mesića, ali je bitno drugačiji pristup.
Mislim da predsjednik Josipović vodi jednu mudriju politiku. Kad kažem mudriju, on ni manje ni više nije u izvjesnom smislu protiv jedne, druge ili treće strane, ocjena je profesora Zorana Tomića.

„Stjepan Mesić nikad nije posjetio južni dio BiH gdje većinski žive Hrvati. On je poruke slao uglavnom da se dopadnu prije svega Bošnjacima, pa i Srbima, a ponajmanje Hrvatima. Mislim da predsjednik Josipović vodi jednu mudriju politiku. Kad kažem mudriju, on ni manje ni više nije u izvjesnom smislu protiv jedne, druge ili treće strane. Iz Josipovićeve se izjave također, ako hoćete malo dubljeg analiziranja njegovih riječi, da isto tako iščitati sudbina Hrvata u BiH je u BiH. A negdje, čini mi se, u prvom razredu osnovne škole smo naučili da je glavni grad BiH Sarajevo. Nema povratka,“ rekao je Tomić.

Profesor Kukić smatra da je riječ o zaokretu u odnosu na politiku bivšeg hrvatskog predsjednika koji se sastajao sa predstavnicima svih naroda i jasno poručivao Hrvatima u BiH da im je glavni grad Sarajevo.

„Definitivno zaokret, jer u politici Stjepana Mesića nije bio niti jedan detalj koji je mogao izazvati različita tumačenja. To se ne može u svakom momentu reći za javne nastupe i posjete gospodina Josipovića. Gospodin Mesić je svaki put apostrofirao detalj da Hrvati BiH moraju svoju budućnost rješavati u Sarajevu kao svom glavnom gradu - i nitko, pa ni Čović, iz tih njegovih posjeta i obraćanja ne bi mogao doći u situaciju da to kapitalizira na način kako njemu odgovora. Istina je da tog prostora gospodin Josipović ostavlja. Je li on toga svjestan ili nije, radi li ciljano ili ne, to je drugo pitanje, ali istina jeste da je to druga politika“, zaključuje Kukić.
17.11.2010.

PREDSJEDNISTVO BiH NA PRVOJ SJEDNICI U NOVOM SAZIVU "POMILOVALO" TRI NEPOZNATE OSOBE

 

Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o produženju manadata oficirima Oružanih snaga u operaciji Snage međunarodne sigurnosne pomoći u Afganistanu

image

Izgradnja mira, odnosno izgradnja institucija kao dio procesa izgradnje mira, tema je koju će u januaru naredne godine razmatrati Vijeće sigurnosti UN-a pod predsjedavanjem Bosne i Hercegovine.

Ovu temu za debatu u Vijeću sigurnosti UN-a tokom predsjedavanja naše zemlje, utvrdilo je danas Predsjedništvo BiH na prvoj redovnoj sjednici u novom sazivu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kazao je na pres-konferenciji nakon sjednice da će se na pripremi ove teme radit u narednih mjesec i po dana.

Pojasnio je da je uobičajno da Vijeće sigurnosti UN-a, pored redovnih i ranije planiranih tema, raspravlja i o temi koju predloži zemlja članica koja je predsjedavajuća.

Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o produženju manadata oficirima Oružanih snaga u operaciji Snage međunarodne sigurnosne pomoći u Afganistanu.

Donesena je i odluka o učešću BiH na sastanku Sjeveroatlantskog vijeća (NATO) o Afganistanu na nivou država ili vlada u Lisabonu 20. novembra. Delegaciju BiH će predvoditi predsjedavajući Predsjedništva, a u njenom sastavu će biti i ministri vanjskih poslova i odbrane, te bh. koordinator za NATO.

Također, na sjednici je donesena i odluka o učešću predsjedavajućeg Predsjedništva BiH na samitu OSCE-a u Astani u Kazahstanu 1. i 2. decembra.

Predsjedništvo BiH usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za šestomjesečni period, uz zaključak da je potrebno ubrzati realizaciju sredstava za izbjeglice.

Usvojen je i finansijski izvještaj Predsjedništva BiH za devetomjesečni period, a kako je kazao Radmanović, konstatirano je da je ova institucija bilo štedljiva, te da nije bilo prekoračenja u trošenju finansijskih sredstava.

Predsjedništvo BiH je na sjednici odbilo tri zahtjeva za pomilovanje, ali na pres-konferenciji nisu saopćena imena onih za koje je zatraženo pomilovanje.

17.11.2010.

NEBOJSA RADMANOVIC POVODOM 15. GODISNJICE SPORAZUMA: BiH JE NAJBOLJA ONAKVA KAKO SAMO NAMA ODGOVARA I KAO STO JE U DEJTONU DOGOVORENA

 

Prema njegovoj ocjeni, Dejtonski sporazum nije donio samo mir u BiH i obezbijedio stabilnost u zemlji već je utvrdio i odnose u BiH koji su joj omogućili da 15 godina funkcioniše

image

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da budućnost BiH jeste Dejtonski mirovni sporazum i da je BiH najbolja onakva kao što je to u Dejtonu dogovoreno.

"Taj zaključak donosim zbog neracionalne promjene nekih dijelova Dejtonskog sporazuma. Svjesni smo svi da je pod pritiskom međunarodne zajednice i nametanjem određenih odluka visokog predstavnika BiH promijenjen dio dejtonskih određenja", rekao je Radmanović, povodom obilježavanja 15. godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Radmanović tvrdi da je većina nametnutih odluka, ako ne i sve, “nefunkcionalna i neracionalna” za BiH.


"U svakom slučaju, ono što je nametnuto, a nije predviđeno Dejtonom da se na taj način mijenja, naročito Aneks četiri, moraće biti predmet rasprava u budućnosti", ocijenio je on.

Radmanović smatra da je Dejtonski mirovni sporazum dobro implementiran međunarodni sporazum koji je u Savjetu bezbjednosti UN možda brže implementiran nego svi drugi međunarodni sporazumi na raličitim prostorima.

"I to je povoljno za BiH, a povoljno je i za one koji su učestvovali u tom međunarodnom sporazumu", istakao je Radmanović.

Prema njegovim riječima, u proteklih 15 godina implementiran je najveći dio dejtonskih odluka i aneksa sporazuma, bez obzira na njegova pojedinačna dnevna osporavanja.

"Ima onih koji osporavaju 15 godina čitav sporazum, ali su vlasti bez obzira na neslaganja ispunjavale i ispunile najveći dio svih aneksa iz Dejtonskog sporazuma", istakao je on.

Prema njegovoj ocjeni, Dejtonski sporazum nije donio samo mir u BiH i obezbijedio stabilnost u zemlji, kao i relativnu stabilnost u regionu, već je utvrdio i odnose u BiH koji su joj omogućili da 15 godina funkcioniše.

"Ti odnosi su različito prihvaćeni i danas u raznim dijelovima BiH, ali ne smatram to kao neki čudan pogled na Dejton, nego željom da se bolje organizuje BiH", zaključio je on.

17.11.2010.

POBJEDA "ZMAJEVA" U BRATISLAVI: SLOVACKA - BiH 2:3 (VIDEO)

 

Iz prve “ozbiljnije” akcije u 4. minuti susreta Slovaci su došli do vodstva

image

Stadion: Pasijenki u Bratislavi. Gledalaca: 8.000. Strijelci: 1:0 - Šebo (3), 1:1 - Medunjanin (28), 1:2 - Pjanić (51), 1:3 - Džeko (60), 2:3 - Grajičar (64).

Žuti kartoni: Jednrišek, Hološko (Slovačka), Vranješ (BiH).

BiH: Šehić, Vranješ (od 80. Bešić), Spahić, Pandža, Lulić , Salihović (od 62. Subašić), Rahimić, Medunjanin, Misimović (od 75. Muslimović) , Pjanić (od 86. Ibričić), Džeko (od 83. Ibišević).

SLOVAČKA: Muha, Pekarik, Salata, Djurica, Jendrišek, Karhan, Weiss, Sapara, Šestak, Stoh, Šebo. Jos u igrali: Hamšik, Grejchar.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je Slovačku sa 3:2 u prijateljskoj utakmici u Bratislavi.

Strijelci za BiH bili su Medunjanin (28.), Pjanić (50.) i Džeko (60.), dok su golove za Slovačku postigli Šebo (3.) i Grajciar (63.).



Nogometaši BiH došli su do pobjede u posljednjem ovogodišnjem susretu. Nakon nekoliko prosječnih partija izabranici selektora Safeta Sušića napokon su se pokazali u najboljem svjetlu i pobijedili favoriziranu ekipu Slovačke, učesnicu ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi.

Početak meča nije nagovještavao dobar razvoj događaja za reprezentaciju BiH. Slovaci su poveli već u trećoj minuti, iz praktično prvog napada. Šebo se najbolje snašao nakon jednog centaršuta s desne strane te s tri metra poslao loptu u gol.

Rano primljeni pogodak nije mnogo utjecao na nogometaše BiH, koji su ostatak susreta potpuno dominirali na terenu. Nakon nekoliko propuštenih prilika BiH je u 28. minuti došla do izjednačenja, kada je Medunjanin iz gužve sa desetak metara plasirao loptu u gol.

Napadi nogometaša BiH nastavili su se i nakon gola, a dobru priliku imali su u 35. minuti preko Džeke čiji udarac je odbranio golman Slovačke Mucha.

Finiš meča pripao je domaćim nogometašima, koji su u dva navrata mogli da dođu do novog vodstva. U 43. minuti Šestak je izašao sam pred Šehića, koji je krajnjim naporom odbranio njegov udarac. Golman Željezničara istakao se i dvije minute kasnije, kada je spasio gol nakon greške Pandže.

Deset minuta u drugom poluvremenu bilo je dovoljno da nogometaši BiH riješe pitanje pobjednika. U 50. minuti Misimović je izveo udarac iz ugla, a na prvoj stativi dobro je skočio Pjanić i udarcem glavom postigao gol. Džeko je deset minuta kasnije iskoristio odličnu asistenciju Medunjanina, izašao sam pred Muchu i loptu plasirao u nebranjeni dio gola.



Konačnih 2:3 postavio je Grajciar u 63. minuti udarcem sa dvadesetak metara.

Do kraja susreta nogometaši BiH su imali dvije prilike za ubjedljiviju pobjedu. U 77. minuti Pjanić je iz slobodnog udarca s 35 metara pokušao da iznenadi Muchu koji je krajnjim naporom odbranio, dok je Lulić u 85. minuti šutirao iz dobre pozicije, ali je rezervni golmani Slovačke bio na mjestu.

Slovačka - BiH 1:0

Slovačka - BiH 1:1

Slovačka - BiH 1:2

Slovačka - BiH 1:3

17.11.2010.

STJEPAN MESIC: HRVATSKI ENTITET BEZ POSAVINE BIO BI ZLOCIN PREMA HRVATIMA

Stjepan Mesić : Hrvatski entitet bez Posavine bio bi zločin prema Hrvatima

 17/11/2010.
• Dodik jasno daje na znanje šta bi da učini kad se međunarodna zajednica umori. On vodi politiku Slobodana Miloševića, s tom razlikom da ju je ovaj vodio topovima, tenkovima i zločinima..

Bosna i Hercegovina ovako ne može da funkcioniše. Potrebno je dograditi ustav na način da entiteti izgube iluzije da se mogu izdvojiti - kazao je za Danas bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić povodom 15 godišnjice Dejtonskog sporazuma.
Da li je Bosna i Hercegovina, prema vašem mišljenju, na putu da u dogledno vreme postane funkcionalna država?

- Mislim da nije. Dejtonski sporazum je zaustavio rat, što je vrlo pozitivno, i pomogao da se rat ne proširi van prostora bivše Jugoslavije. Međutim, sporazum nije omogućio funkcionisanje BiH kao pravno organizovane države. Dejtonom su stvorena dva entiteta, Federacija BiH u koju su ugurani Hrvati i Bošnjaci i Republika Srpska čiji građani, ili makar njeno vođstvo, želi državu u državi koja bi se, kad se umori međunarodna zajednica, izdvojila ili pripojila nekoj drugoj državi.

Sigurni ste da je raspad BiH iluzija?

- To je čista iluzija. Mogu se ulagati ne znam kakvi napori za ostvarenje tog cilja, ali to je neizvodivo, jer bi raspad BiH značio da je Miloševićeva politika pobjedila.

Vi mislite da je Dodikovo zalaganje za samostalnost RS stvarno. Ima tumačenja da je riječ o političkom xafsingu.

- Dodik jasno daje na znanje šta bi da učini kad se međunarodna zajednica umori. On vodi politiku Slobodana Miloševića, s tom razlikom da ju je ovaj vodio topovima, tenkovima i zločinima. Dodik je bio protivnik Miloševićeve politike, ali onda je odlučio da bi bilo dobro ostvariti njegove ideje. Daje izjave, kao i Tadić, da podržava opstanak BiH, ali i kaže da BiH nije konstanta, već da je to RS.

Ipak, ne stiče se utisak da se neko na Zapadu naročito uzbuđuje zbog navodnih Dodikovih planova da otcjepi RS. Britanski šef diplomatije Vilijam Hejg je, pošto je stupio na dužnost, dao par oštrih izjava pa se potom „umirio“. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton, prilikom posjete Sarajevu, nije dijelila „packe“ Dodiku, što su neki bošnjački političari očekivali.

- Ne uzbuđuju se jer je Dodikov cilj neostvariv. Zato se ne opterećuju njegovim izjavama. Dodik poručuje neka se vrate hrvatske i bošnjačke izbjeglice u RS, ali ne kaže da će izdvojiti sredstva za povratak, što mora da kaže i Federacija BiH za povratak Srba. Prije rata na području RS bilo je 48 odsto Bošnjaka i Hrvata, koji su zločinačkom i genocidnom politikom istjerani.

Kako komentarišete navode HDZ-a u BiH da treba formirati hrvatski entitet, te da Željko Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata jer je izabran glasovima Bošnjaka?

- Osnivanje hrvatskog entiteta na minijaturnom prostoru u Hercegovini, dakle bez Posavine, bio bi zločin prema hrvatskom  narodu. Komšić je izabran legalno i legitimno, takva je regulativa, i on predstavlja masu koja ga je izabrala. Zašto neko misli da član Predsjedništva BiH treba da bude iz HDZ-a? Nekadašnji vođa Hrvata u BiH Mate Boban, kojeg je odredio Zagreb, prije početka rata rekao je da je Hrvat koji ne napusti Sarajevo izdajnik. A u to vrijeme u Vladi BiH bilo je pet ministara Hrvata, direktori najvećih preduzeća bili su Hrvati. Ko ih je istjerao? Pogrešna politika HDZ-a i Slobodan Milošević. Miloš Mitrović (Danas)


17.11.2010.

MIODRAG ZIVANOVIC: PRIPREMA SE USTAV GRADJANSKE BiH S DVA ENTITETA I JEDNIM PREDSJEDNIKOM

Miodrag Živanović : Priprema se ustav građanske BiH s dva entiteta i jednim predsjednikom 

 17/11/2010.
• Miodrag Živanović, profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci u grupi iza koje stoji Forum građana Tuzle, te predstavnici nevladinog sektora, otkrio je u današnjem Oslobođenju detalje prijedloga ustava BiH, kojeg pripremaju - Opredijelili smo se da promjene koje predlažemo budu koncentrirane na pravce i rješenja eliminiranja diskriminacije iz dosadašnjih odredba našeg akta. Konkretnije, mi smo u našim prijedlozima koji su već formulirani u preambuli Ustava..

Miodrag Živanović, profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci u grupi iza koje stoji Forum građana Tuzle, te predstavnici nevladinog sektora, otkrio je u današnjem Oslobođenju detalje prijedloga ustava BiH, kojeg pripremaju - Opredijelili smo se da promjene koje predlažemo budu koncentrirane na pravce i rješenja eliminiranja diskriminacije iz dosadašnjih odredba našeg akta. Konkretnije, mi smo u našim prijedlozima koji su već formulirani u preambuli Ustava uveli pojam građana, na način da je BiH država svih građana koji u njoj žive, a mogu se izjašnjavati kao Srbi, Hrvati, Bošnjaci, kao nacionalne manjine i uveli smo i novi ustavni pojam, a to je kategorija nacionalno neopredijeljenih, jer ima ljudi koji se ne žele izjašnjavati kao pripadnici bilo kojeg kolektiviteta, već hoće živjeti i ostvarivati ljudska i građanska prava kao pojedinci, kazao je prof. Živanović.

-Drugo što je bitno za naše prijedloge, a to smo upozorili i u raspravama, te uveli kao amandman je da je BiH sekularna država. Pored toga, napravili smo promjene unutar Skupštine BiH tako što smo entitetsko glasanje izmjestili iz Zastupničkog doma u Dom naroda PSBiH, tako da je Zastupnički dom, dom svih građana BiH, dok bi se u Domu naroda mogao ostaviti institut entitetskog glasanja. Bili smo u dvojbi da li to uraditi, ali s obzirom na činjenicu da su još uvijek teritorije u BiH gotovo potpuno etnički čiste, da to ima smisla bar još neko vrijeme. Kada je u pitanju domen zaštite ljudskih prava, smatramo da treba regulirati relacije između Parlamenta BiH i Ustavnog suda BiH.

I kada već spominjem Ustavni sud BiH, mi smo predložili da se na razini BiH formira vrhovni sud jer mi smo jedina država u Europi koja nema vrhovni sud, tako da ta piramida pravosuđa kod nas nije dograđena i ne postoji vrh u kojem bi građani mogli ostvarivati svoja ljudska prava. Neki od prijedloga koje treba ustavom definirati su i da je BiH socijalna država, država u kojoj postoji jedinstven ekonomski prostor i država u kojoj se jamče ravnomjeran razvoj svih njenih dijelova. Kada je riječ o izboru šefa države, nakon dosta dvojbi i rasprava, predložili smo da se bira jedna predsjednik BiH kojeg bi birala Skupština BiH. Time bi njegova ovlaštenja bila sužena i dio njih pripadao bi Vijeću ministara. I uz sve manjkavosti, to je bolje nego da imamo tri ideologije, tri vizije, jedan bermudski trougao iz kojeg se ništa ne može riješiti, kaže prof. Živanović.

Pojašnjava kako su se opredijelili da ne ulaze u korekcije unutarnjeg ustrojstva BiH, već da se samo bave fenomenom eliminiranja diskriminacije.-Mi planiramo da, osim službenih medijskih istupa, naše prijedloge pošaljemo političkim strankama kako bismo vidjeli šta o tome misle ljudi koji pripadaju političkom establišmentu. Tijekom izrade ovih prijedloga ustavnih promjena mi smo uradili i istraživanje javnog mnijenja da vidimo što ljudi misli o tome. I dobili smo iznenađujuće podatke. Jer prosječno gledano, naši građani imaju kvalitetniji odnos prema ovim pitanjima nego političke elite. I ovo što predlažemo neće zapravo biti osnova da naša država bude čisto građanska, jer to realno nije moguće. Kroz rješenja koja smo ponudili napravili smo balans između građanskog i nacionalnog. Još, ja ne znam koliko, ali mislim da je to četiri, pet izbornih ciklusa, mi ćemo morati respektovati takvo stanje, kazao je prof Živanović. (Kliker.info-Oslobođenje)


17.11.2010.

AMOR MASOVIC: VRIJEME JE KLJUCAN FAKTOR

 

Amor Mašović, Foto: Midhat Poturović

Amor Mašović, Foto: Midhat Poturović

17.11.2010.
Porodice 824 nestala Višegrađanina sa strepnjom očekuju rezultate DNK analize ostataka pronađenih u jezeru Perućac. Institut za nestale BiH bio je suočen sa teškim uslovima rada. No, to je samo dio teškoća sa kojima se Institut suočava od osnivanja.

Pitanje rješavanja slučajeva nestalih u BiH opstruira nedostatak saradnje između entitetskih vlasti. Iako je provođenje zakonske regulative uznapredovalo, baza podataka o nestalim osobama, kao ni fond za pomoć porodicama još nisu uspostavljeni. Prisutni su i pritisci na Institut koji dodatno usporavaju njegov rad.

Jezero Perućac smatra se najvećom grobnicom Evrope. Nedavna pretraga dna jezera otkrila je posmrtne ostatke najmanje 97 osoba. Možda će među njima smiraj naći prodice nekih od 824 nestalih Višegrađana tokom 1992. godine.

„Prema procjenama forenzičara, tih 396 slučajeva u sebi krije minimalno 97 osoba. Sigurno je da je to više od 97 osoba, ali se oni izjašnjavaju o minimalnom. Ono što je perspektiva, što ja očekujem nakon izvršene DNK analize, jeste da ćemo mi raspolagati sa minimalno 100 do 120 imena žrtava Višegrada,“
kaže Amor Mašović, predsjedavajući kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Institut je u pretragu ušao nepripremljen. Informacija o remontu Hidroelektrane Bajina Bašta stigla je kasno, a prilika koja se događa jednom u 10 godina morala se iskoristiti kako bi članovi porodica žrtva proteklog rata konačno saznali gdje su njihovi najmiliji.

Ekshumacije na jezeru Perućac, septembar 2010.
Skoro 2,5 miliona kvadratnih metara dna je trebalo pretražiti u kratkom roku. Institut je zatražio pomoć, a uz zvanične institucije bilo je 2.400 volontera. Uslovi su bili veoma teški, kaže Amor Mašović.

„Mi smo bili na jezeru od prvog dana njegovog povlačenja, ali na čamcima i samo smo povremeno izlazili iz čamaca na mjestima gdje smo iz čamca mogli uočiti na površini postojanje skeletnih ostataka. Kako se jezero sve više povlačilo, tako smo i mi pješice osvajali taj ogromni prostor - i dešavalo se da po tri, četiri puta naši istražitelji pređu određeni teren, konstatuju da na tom terenu nema ništa, bar nema ništa što je uočljivo, da bi nakon mjesec dana, nakon one žege avgustovske ispucala zemlja i kosti su doslovno isplivale na površinu. Kako je zemlja ispucala od tih ogromnih vrućina avgustovskih, kosti su se pojavile u pukotinama te zemlje, negdje odjeća, negdje skeletni ostaci, tako da nam je bio signal da se moramo po nekoliko puta vraćati i na one terene koje smo već obišli,“
rekao je Mašović.

Predstoji najteži dio posla


Pregledano je svega 110 km jer ni uz dodatno vrijeme nije bilo moguće preći cijelo jezero. Sada su na redu DNK analize. To je i najteži dio posla, kaže Mašović.

„Prema saznanjima koja ja imam iz dosadašnje prakse, otprilike četiri do šest nedjelja nakom uzimanja i slanja DNK uzoraka u laboratoriju u Tuzli možemo čekivati prve rezultate, tim prije što su skeletni ostaci vrlo oskudni i trebaće birati one ostatke skeletne za koje možemo pretpostaviti da bi ponajprije mogli dati DNK strukturu. I ostaje jedna enigma na koju niko od nas još ne zna odgovoriti, a to je kako će se ponašati DNK u skeletnim ostacima nakon 18-ogodišnjeg boravka u vodi.“


Predmet pronađen prilikom ekshumacija na Perućcu, septembar 2010. Foto: Sadik Salimović
Priča o jezeru Perućac je priča i o odnosu države prema pitanju nestalih. Već dugo politika igra glavnu ulogu u procesu koji bi trebao označiti kraj agonije porodica.

„Onaj ko bi trebao da pruža najveću podršku Institutu, a Institut je jedna od ustanova koja je je prva pozvana da rješava problem nestalih na prostorima BiH, pa i naših državljana izvan prostora BiH - odnos jednog od suosnivača, to je Vijeće ministara ili bolje rečeno pojedinaca u tom Vijeću ministara je najblaže rečeno nikakav. Dakle, ne da ne pomažu, nego jednostavno rade sve da odmognu Institutu u izvršavanju njegovog mandata, na različite načine, čak evo u posljednje vrijeme prijetnjama koje dolaze od pojedinaca iz Parlamenta i Vijeća ministara da će Institutu u idućoj godini biti uskraćen budžet, i to navodno zato što se na čelu Instituta nalazi nelegalan upravni odbor. A gle čuda, nelegalan upravni odbor bira to isto Vijeće ministara, odnosno ti ministri, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara koji se davno, davno, prije devet mjeseci trebao pobrinuti da Institut ima puno članstvo upravnog odbora. Evo sad smo došli u situaciju da oni prijete porodicama - ne nama u Institutu nego porodicama – da će uskratiti finansiranje Instituta. To znači zaustaviti ekshumacije, zaustaviti identifikacije,“
navodi Mašović.

Posljednji primjer je i masovna grobnica u mjestu Hadžići u blizini Sarajeva. Pretpostavlja se da ta grobnica krije skeletne ostatke najmanje 30 osoba, ali kako stvari stoje grobnica će još jednu zimu biti pod snijegom i izložena klizištu. Porodice strahuju da će ostatke raznijeti divlje životinje i psi. Istovremno ključni dokazi sa tijelima propadaju. Mašović naglašava da je vrijeme ključni faktor u ovom procesu.

„Činjenica je da smo mi pronašli nakon gotovo 100 godina skeletne ostatke nekih austrougarskih oficira. Ako pođemo od pretpostavke da ratni zločini ne zastarijevaju, znači kad god budu pronađeni ti nestali, postajaće dokazi. Pitanje je samo kome će oni tada trebati? Zločinci će biti mrtvi za 100 godina, porodice nestalih neće biti više žive. Dakle, vrijeme je važan faktor.“


Dvije trećine nestalih u BiH su do sada pronađeni. Procjenjuje se da ih je još oko 10.000 u masovnim i pojedinačnim grobnicama. Neke od njih, poput one u Perućcu, čekaće još godinama da budu otkrivene.

17.11.2010.

SARAJEVO: BAKIR IZETBEGOVIC POSJETIO KOVACE I OCEV MEZAR

 

24sata.info PHOTO
image Bakir Izetbegović / 24sata.info

 

24SI - Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetio je danas sarajevsko mezarje Kovači, gdje je polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odata počast šehidima, poginulim borcima i Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH i vrhovnom komandantu Armije RBiH.

 

Prisutni su se podsjetili dužnosti sjećanja na branitelje neovisnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine i vrijednosti za koje su se borili.

"Ovo su bili najbolji ljudi među nama koji su dali svoje živote za BiH i mi to nikada ne smijemo zaboraviti. Dužni smo dovršiti ono što su oni započeli, a to je stvaranje moderne BiH ravnopravnih naroda koji će imati bolju budućnost", kazao je Bakir Izetbegović.

(fena)

17.11.2010.

HILLARY CLINTON: "POSTOJI POTREBA ZA USTAVNIM REFORMAMA KAKO BI BOSNA I HERCEGOVINA DJELOVALA EFIKASNIJE"

 

24sata.info PHOTO
image Hillary Clinton / 24sata.info

 

24SI - Američki državni sekretar Hillary Clinton i austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger u utorak su izrazili podršku provedbi ustavnih reforma u Bosni i Hercegovini.

 

"Jako cijenim snažno partnerstvo SAD-a i Evropske unije, te pojedinih članica poput Austrije, u nastavku naših napora da pomognemo u provođenju promjena na dobrobit ljudi u BiH", rekla je Clinton na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Spindeleggerom u State Departmentu.

"Svi vjerujemo da postoji potreba za ustavnim reformama kako bi vlada djelovala efikasnije", istakla je Clinton.

Ona je podsjetila da je tokom nedavne posjete Sarajevu izrazila podršku nastavku rada Ureda visokog predstavnika (OHR), na čelu sa austrijskim diplomatom Valentinom Inzkom, sve dok vlada BiH ne bude spremna za rješavanje otvorenih pitanja među različitim zajednicama.

Clinton je kazala kako je "oduševljena" nedavnom odlukom EU-a o ukidanju viza za državljane BiH.

Ministar Spindelegger je rekao kako "Austrijanci žele informirati SAD o svim događanjima na Kosovu i u BiH, te o drugim pitanjima sa kojima se suočavaju".

Naglasio je kako su se na sastanku dogovorili da treba više pozornosti obratiti onome što se sada događa u BiH, gdje se formira nova vlada, te kako su se "saglasili da pravi trenutak za ustavne reforme u BiH, i da izvršimo pritisak da to učine".

Clinton je također, kako prenosi Hina, izrazila zahvalnost za važno učešće Austrije u misiji na Kosovu.

(fena)

17.11.2010.

VALENTIN INZKO: "DRZAVU REPUBLIKU SRPSKU NE BI PRIZNALA CAK NI SRBIJA!"

Inzko: "Državu Republiku Srpsku ne bi priznala čak ni Srbija!"

24sata.info PHOTO
image Valentin Inzko / 24sata.info

 

24SI - "Otcjepljenje Republike Srpske (RS) bio bi posthumni uspjeh Slobodana Miloševića", rekao je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko i dodao da to svijet ne bi priznao.

 

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko ocijenio je u Beču da ova zemlja posljednje četiri godine stagnira i zaostaje za susjedima.

"BiH bi mogla uskoro biti okružena kandidatima ili članicama EU. Zbog toga BiH mora napredovati brže i ne smije da zaostaje", upozorio je Inzko na konferenciji za štampu povodom 15-godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

"Od 1995. godine postignut je značajan napredak. Dejton je donio zajedničke institucije, pošto su prije tog sporazuma bile tri različite vlade, valute i slično. Posljednje četiri godine reforme su obustavljanje, i zbog toga je BiH zaostala za susjedima", prenose srbijanske "Vesti".

Ukazujući da su 11 godina nakon rate u BiH obilježene napretkom, Inzko je rekao da zbog zastoja međunarodno angažovanje mora da se nastavi sve dok ova zemlja ne bude potpuno u stanju da riješava svoje probleme bez međunarodne pomoći. On je naglasio da će međunarodno prisustvo biti uvijek u BiH, ali kasnije na drugačiji način i ponovio da bi otcjepljenje RS bio posthumni uspjeh politike Slobodana Miloševića.

Inzko je ocijenio da bi RS, u slučaju odluke o otcjepljenju, bila suočena sa nepriznavanjem i dodao da vjeruje da čak ni Srbija ne bi priznala takvu državu.

Prema njegovim riječima, Brčko je najbolji primjer da narodi u BiH mogu da žive zajedno i zato se mora odustati od govora mržnje.

Kad je riječ o susjedstvu, on je ocijenio da aktuelno imamo najbolju "klimu do sada", ukazujući na predsjednike Hrvatske i Srbije Ivu Josipovića i Borisa Tadića koji su pokrenuli proces ne samo regionalne saradnje, već i regionalnog pomirenja.

Što se tiče euroatlantskih integracija, Incko je naglasio da BiH nije trenutno na tom putu i da se taj proces mora ubrzati. Prema njegovim riječima, BiH taj proces može realizovati, ali samo kao jedinstvena država.

Reforme koje su dovele do vizne liberalizacije su dokazale da je, kad postoji politička volja kod vođa, moguće sprovoditi reforme, ukazao je Inzko.

(24sata.info)

17.11.2010.

IVO JOSIPOVIC U MOSTARU: KONKRETNA USTAVNA RJESENJA SU STVAR DOGOVORA

Josipović u Mostaru : Konkretna ustavna rješenja su stvar dogovora

16/11/2010.
• Hrvatski predsjednk Josipović održao je predavanje studentima Pravnog fakulteta sveučilišta u Mostaru, a na pitanje novinara podržava li zahtjev za uspostavom federalne jedinice s hrvatskom većinom je kazao: “Hrvatska podržava institucionalnu i stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH s druga dva naroda, a modaliteti su stvar dogovora ovdje u BiH. Pitanje tko će biti u izvršnoj vlasti ..

 Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, danas je, po drugi put u nepunih sedam mjeseci, boravio u Mostaru. Posjetio je Univerzitet Džemal Bijedić, Mostarsko sveučilište, te odvojeno razgovarao s čelnicima vodećih hrvatskih stranaka u BiH, predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem i zamjenikom predsjednika HDZ1990 Martinom Ragužem. Josipoviću su se potom za ručkom pridružili i predsjednici manjih hrvatskih stranaka, te Lidija Korač iz SDP-a. 

„Ne pravimo hrvatsku državicu“                     Raguž i Čović upoznali su hrvatskog predsjednika o razgovorima koje vode s drugim stranakama o formiranju vlasti u BiH, te ovih dana potpisanom koalicijskom sporazumu dva HDZ-a kojim je predviđeno da će se ove dvije vodeće hrvatske stranke u pregovorima o ustavnim promjenama zalagati za uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izašao je zadovoljan sa sastanka s Josipovićem. „Josipović jako dobro razumije naše prijedloge. Detaljno sam informirao predsjednika Josipovića o dogovoru dva HDZ- a, pojasnio što znači taj sporazum i kakvu je potporu dobio i posebice o članku jedan tog sporazuma koji predviđa uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom.

Predao sam mu prijedlog ustava BiH, kojeg je napravio HDZ, sporazum o travanjskim ustavnim amandmanima i prudski sporazum. Imam osjećaj da predsjednik Josipović do kraja razumije ono što mi predlažemo a to je federalna jedinica s hrvatskom većinom što znači stabilnost i zaštitu BiH, europski put BiH. Mi smo izričito kazali i napisali da mi ne dijelimo BiH i ne pravimo neku hrvatsku državicu u BiH. Mi pravimo četiri federalne jedinice od koji će jedna biti s hrvatskom većinom gdje na isti način želimo riješitii pitanje manjinskih naroda u sve četiri jedinice, razumije se u BiH, i moj je dojam da on to apsolutno razumije i da u tom duhu imamo njegovu potporu”, kazao je Čović.Čović je kazao kako je zamolio Josipovića da ne padne u zamku da govori o konkrentim rješenjima, već da je sasvim dovoljno da zagovara ustavnu i institucionalnu jednakopravnost Hrvata u BiH, a da je na domaćim političarima dogovor o modalitetima, kako ne bi on i Hrvatska bili optuženi za miješanje u unutarnje stvari druge države.

Institucionalna ravnopravnost Hrvata             “Zaista sam ohrabren onim što sam čuo, i načinom na koji Hrvatska kao odgovorna zemlja potpisnica Daytonskog sporazuma i članica NATO-a, a uskoro i EU pristupa procesima u BiH. I uvjeren sam da će doći do spuštanja lopte i da će lideri i institucije u BiH prići riješavanju brojnih problema u BiH”, kazao je Raguž.Raguž je dodao kako Hrvatska može pomoći na više načina BiH i Hrvatima u BiH, od rješavanja otvorenih pitanja između dviju zemalja, investiranjem u BiH, lobiranjem kao članica NATO-a i sutra EU i "naravno da su tu zahtjevi da Hrvatska igra aktivnu ulogu kao druge prijateljske zemlje od Srbije, preko Turske, do Rusije."“Hrvatska je očekivala da Hrvati u BiH izgrade zajednički stav, o ustavnom uređenju BiH, koji je sada definiran sporazumom dvije vodeće hrvatske stranke i to olakšava Hrvatskoj da definira svoju ulogu prema tome, a naš je stav institucionalna ravnopravnost Hrvata i administrativno-teritorijalno preuređenje BiH, u kojem će postojati federalna jedinica s hrvatskom većinom”, kazao je Raguž nakon razgovora s Josipovićem.

 Konkretna ustavna rješenja su stvar dogovora    Hrvatski predsjednk Josipović održao je predavanje studentima Pravnog fakulteta sveučilišta u Mostaru, a na pitanje novinara podržava li zahtjev za uspostavom federalne jedinice s hrvatskom većinom je kazao: “Hrvatska podržava institucionalnu i stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH s druga dva naroda, a modaliteti su stvar dogovora ovdje u BiH. Pitanje tko će biti u izvršnoj vlasti u BiH nije pitanje kojim bi se bavio predsjednik Hrvatske.”Josipović je kazao kako je razgovarao i razgovara i sa drugim strankama u BiH, Lagumdžijom i Tihićem i posjećuje sve krajeve BiH te najavio skori sastanak s predsjednikom RS Miloradom Dodikom. Time se potvrđuje da hrvatska želi biti partner s BiH, ali i sa legitimnim političkim predstavnicima iz cijelog političkog spektra. Govoreći o suradnji hrvatske s BiH kazao je da je ona u uzlaznoj liniji i da je to dobar početak da se riješe otvorena pitanja, od pitanja granica do drugih otvorenih pitanja. Predsjednik Josipović prošetao je i ulicama Mostara, te na kraju posjetio franjevački samostan. (Kliker.info-DW)


17.11.2010.

OD PREMIJERA DO PREDSJEDNIKA: MILORAD DODIK "BOGATIJI" ZA 5 MILIONA KM, DVA STANA U BEOGRADU I VILU!

Od premijera do predsjednika: Dodik "bogatiji" za 5 miliona KM, dva stana u Beogradu i vilu!

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik / byka

 

24SI - Milorad Dodik je 15. novembra postao osmi predsjednik Republike Srpske (RS). Prije četiri godine Premijer Dodik je održao svoj prvi govor na čelu Vlade RS. Od premijera pa do predsjednika, Dodik i njegova porodica su bogatiji za 5 miliona KM, za dva stana u Beogradu i vilu.

 

Tako kaže imovinski karton. Možda bi bilo dobro zapitati se šta je za isti period dobila Republika Srpska (RS), ali nećemo takvim pitanjima kvariti ovaj svečarski trenutak.

Milorad Dodik, u isto vrijeme predsjednik i premijer, održao je u ponedjeljak preko svake mjere dug i dosadan inauguracioni govor. Kao i svaki milioner, Dodik nema vremena za rasipanje, a ovaj govor je bio rasipanje vremena. U jednoj linearnoj litiji, povremeno prekidanoj pogrešno tajmiranim aplauzima, milioner se do zla Boga smarao. Dovoljno je bilo pogledati lice prvog čovjeka RS kada je otvorio kožni povez i shvatio da mu je portparol sročio "sitno slovo" u vidu osrednjeg manifesta, bez kraja i konca. Nevjerovatno duga i bespotrebna demagoška tirada primorala je Milorada da zguren mantra bezmalo pola sata poznate fraze.

Pa šta nam je to Milorad Dodik poručio na predsjedničkom ustoličenju, a da ima kakvog-takvog smisla?

"Republikа Srpskа se rаnije izvinilа zа nevino strаdаle. Jа  i ovogа putа, а to sаm činio i rаnije, izrаžаvаm nаjiskrenije žаljenje zbog svаke nevino strаdаle žrtve, posebno onih žrtаvа koje su strаdаle od ruku pojedinаcа iz nаrodа kome i sаm pripаdаm. Svаkа žrtvа zаslužuje poštovаnje. I svаki zločin osudu".

Zanimljive su dvije stvari u ovoj izjavi. Prvo, ovdašnji mediji su se utrkivali da saopšte kako se novoizabrani Predsjednik nekom izvinio. O izvinjenju nema niti riječi, Dodik je rekao da žali za svima i trla baba lan.

Drugo, pomalo je čudno da se čovjek koji je prije samo mjesec i  po dana u Srebrenici negirao bilo kakvo postojanje genocida izvinjava i žali za bilo čim. Stoga je nejasno kako to i koji to zločin zaslužuje osudu i kad će se takva osuda desiti. "Svaki zločin", u ovom kontekstu, ne znači apsolutno ništa.

Možda je još važnije Predsjednikovo postuliranje "bitnosti" manjeg dijela Obora. Pa zbori Mile ovako:

"Dаkle, jа sаm zа moguću BiH, а onа je mogućа sаmo sа Republikom Srpskom i nаdležnostimа koje su joj potvrđene Dejtonskim sporаzumom. Oni koji sаnjаju unitаrnu BiH, ili koji se nаdаju dа će pod plаštom evropskih integrаcijа, rаzvlаstiti Republiku Srpsku, trebа dа znаju dа mi nikаdа, i ni pod kojim uslovimа, nećemo odustаti od svoje аutonomije, ni po cijenu neulаskа u Evropsku Uniju".

Dakle, Dodik nam poručuje da možemo okačiti mačku o rep EU.  Treba se zapitati ko to dovodi u pitanje vezu između postojanja RS i ulaska BiH u EU. Sam Predsjednik. Kad će se desiti taj famozni čin priključenja BiH EU? Ne prije 2020. Zbog čega je sad tako važno stvarati polarizaciju oko nečeg toliko apstraktnog u ovom trenutku, nečeg što je futur treći, kao što je prijem BiH u EU, to zna samo Milorad Dodik.

I tako, u nedogled, tekla je bensedinska frazeologija koja nikom, a ponajmanje govorniku, ništa nije značila.

Onda je došlo na red Miloradovo poimanje RS. Posebno je dirljivo kako novi Predsjenik doživljava Obor iz helikopterske perspektive:

"Mnogo putа sаm obišаo Republiku Srpsku, i stаlno i iznovа sаm  ostаjаo zаdivljen prirodnim ljepotаmа i potencijаlom koji imа nаšа Republikа. Nа toj ljepoti i nа tim potencijаlimа potrebno je nаstаviti rаditi, kаko bi Republikа Srpskа u godinаmа koje slijede učvrstilа svoju sаmoodrživost, koju je nedvosmileno pokаzаlа u prethodne četiri godine. U ekonomskom pogledu imаmo potencijаle zа proizvodnju hrаne i energije, rаspolаžemo rezervаmа pitke i svаke druge vode, iskoristive zа vodoprivredu i poljoprivredu. To je kаpitаl budućnosti koji će nedostаjаti mnogim držаvаmа, а mi gа sаmo trebаmo rаzviti i mudro koristiti".

Prirodne ljepote i potencijali su taman na nivou bilo kakvog balkanskog ćoška. Ništa više, niti manje. Kako raditi na poboljšanju prirodnih ljepota, to samo Bog i Dodik znaju. O učvršćivanju ekonomske samodrživosti Republike Srpske u najmanju ruku, smiješno je trošiti riječi. Dovoljno je reći da je ona siromašniji entitet najsiromašnije države u Evropi. Vidim, u budućnosti sa pitkom vodom nećemo imati problema. Dobra je za postizborno triježnjenje, puni prazan želudac i ubija, bar na kratko, glad. Ovo za "neku drugu vodu" mi baš nije najjasnije, najprije će biti da se neki mali portparol malo zatipkao. No, ne mari.

Na samom kraju, posebno je bila zanimljiva i pomalo mistična izjava novog Predsjednika:

"Hvаlа Vаm nа toj podršci, i učiniću sve dа oprаvdаm Vаše povjerenje. Dа se zа četiri godine opet sretnemo nа ulicаmа Trebinjа, Foče, Istočnog Sаrаjevа, Prijedorа, Bаnjа Luke, Dobojа, Bijeljine, Teslićа, Modriče ili Dervente. I dа vаs čistа obrаzа pozdrаvim. I dа mi kаžete Predsjedniče, uspjeli smo, zаjedno".

Nije mi samo jasno, što tek za četiri godinice? Nećete valjda u kakvu hibernaciju? Možda Vam je dojadilo da gledate bijedu kako kopa po kontejnerima u toj istoj Banjaluci, Tesliću, Bijeljini, Doboju...

Poslije ovog govora, mogu poželiti sreću svima nama. Jedino se u sreću uzdam. Bog, posao, ekonomija, logika i zdrav razum, odavno ne žive ovdje. Mile je naš Osmi putnik, kapetan, predsjednik i premijer oborskog matičnog broda, a Sigurni Viver nigdje ni na vidiku! Predsjednik je nakon besjede otišao sa gostima na kolače, a meni pada na pamet da odem na mjesto gdje sam bio podstanar prvih 9 mjeseci od mog začeća.

Dragan Bursać,
Buka
Photo: Uz saglanost byka.com

(24sata.info)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89241020

Powered by Blogger.ba