Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

14.11.2010.

OD BUDZETA DVA MOSTICA: SVE ZA JARANE MILORADA DODIKA I NJEGOVE KUMOVE!?

 

24sata.info PHOTO
image Sporni most / zurnal

 

24SI - Da bi ste u Republici Srpskoj (RS) postali uspješan privatni preduzetnik, i opstali kao takav, morate da ispunite dva ključna uslova - da budete viđeniji član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (po mogućnosti član Glavnog odbora) ili da imate rodbinske, prijateljske ili kumovske veze sa glavnim šefom Miloradom Dodikom.

 

Ukoliko ste srećnik, pa ispunjavate oba uslova, za vas prepreke ne postoje - poslovi će ići kao po loju, a ako vam, kojim slučajem, zatreba pristupni put ili most do vlastitog preduzeća, ne brinite, tu su partijski kamaradi da državnim parama riješe vaše probleme, piše "Žurnal".

Upravo na ovaj način su izgrađeni put i most u banjalučkom naselju Derviši, koji vode tačno do građevinskog skladišta firme "Interkont comerc", koja je vlasništvo tajkuna Budimira Stankovića, uvaženog člana SNSD-a i kuma Milorada Dodika. Odluku o izgradnji puta i mosta, koji služe jedino za potrebe Stankovićeve firme, donijela je Skupština Grada, koja je za te namjene izdvojila skoro 454 hiljade KM. Da ostane sve u krugu prijatelja, radovi izgradnje puta i mosta povjereni su firmi "Niskogradnja" Laktaši, čiji je vlasnik Ljubo Ćubić, jedan od omiljenih Dodikovih graditelja.

"Izgradnja mosta rađena je 2008. godine, u skladu sa regulacionim planom za predmetnu lokaciju i Programom zajedničke komunalne potrošnje, koji je usvojila skupština Skupština Grada Banja Luka. Most za pristupnom saobraćajnicom ima karakter javnog puta. Poslije sprovedene javne nabavke, posao na izvođenju radova dobilo je preduzeće "Niskogradnja", a vrijednost radova na izgradnji mosta iznosila je 453.955,27 konvertibilnih maraka", navodi se u odgovoru iz Administrativne službe grada na upit "Žurnala" o razlozima zbog kojih se Grad odlučio da finansira izgradnju ceste i mosta koji su potrebni samo jednom čovjeku.

Predsjednik nevladine organizacije "Forum roditelja" Borko Džajić tvrdi da se ne radi o saobraćajnici koja je od opšteg značaja, već o klasičnoj zloupotrebi budžetskih sredstava u privatne svrhe. Džajić tvrdi da se samo dvadeset metara od mosta i ceste izgrađene za Budimira Stankovića nalazi ruinirani most, preko koga vodi izrazito frekfentna saobraćajnica prema Laktašima. On navodi da je upravo taj most trebalo je da bude rekonstruisan, ali da su sredstva preusmjerena u drugom pravcu zahvaljujući kriminalnim akrobacijama gradonačelnika Banjaluke Dragoljuba Davidovića i načelnika Odjeljenja za komunalnu i stambenu oblast Budimira Balabana.

"U ovom slučaju, oni su prevarili odbornike u Gradskoj skupštini. U prijedlogu odluke o izdvajanju sredstva navedena je načelna odredba o izgradnji mosta kod objekta "Kristal". Zaista, samo dvadesetak metara od mosta koji je izgrađen za privatno skladište Stankovića nalazi se most kojeg treba sanirati, a koji je od opšteg značaja i interesa jer povezuje Banjaluku sa Laktašima. Usvajajući načelnu odluku o izgradnji mosta na toj lokaciji stvoren je manevarski prostor da se izgradi most i 500 metara asfalta, koji vodi do privatnog građevinskog skladišta tajkuna Budimira Stankovića", navodi Džajić. On tvrdi kako je to očit primjer ogranizovanog kriminala, u koji su upleteni ljudi iz gradske uprave i tajkun Budimir Stanković, član Glavnog odbora SNSD-a i Dodikov kum.

Džajić tvrdi da je Stanković nezakonito dobio i gradsko zemljište na kome je sagradio građevinsko skladište, koje je potom na korištenje ustupio Dodikovom zetu (suprugu Dodikove rođene sestre). Predsjednik banjalučkog "Foruma roditelja" ovaj slučaj prijavio je pravosudnim institucijama, iako ne vjeruje da će tužilaštva i sudovi krenuti u obračun sa kriminalom i kriminalcima.

"I ovaj slučaj će, kao i mnogi slučajevi očitog kriminala i korupcije u RS, ostati netaknuti zbog korumpiranosti tužilaštava i sudova", ističe za "Žurnal" Džajić.

On navodi da su gradonačelnik Banjaluke Dragomir Davidović i njegova desna ruka za raznorazne mahinacije Budimir Balaban odgovorni za milionske štete nanesene budžetu grada zbog preusmjeravanja para iz gradske kase za finansiranje privatnih projekata svojim poslovnim i stranačkim prijateljima. O tome nadležne institucije šute, valjda zbog uvjerenja da se u prijateljske, rodbinske i kumovske veze ne treba miješati. Pogoto kada se zna ko je glavni kum.

(24sata.info)

14.11.2010.

RADOVAN KARADZIC: "BOGU SE POMOLIMO ZA SPAS, ALI SE U HAG NE UZDAJTE PREVISE!"

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Haški optuženik Radovan Karadžić javio se u petak uživo telefonom iz pritvorske jedinice Haškog tribunala da bi aktivistima srbijanskog pokreta "Obraz“ čestitao slavu Svetog kralja Milutina.

 

Kada je tačno u 19 sati zazvonio telefon jednog od gostiju, u parohijskom domu u Crkvi svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu (Beoograd) zavladao je muk, a sa spikerfona se začuo poznat glas: "Pomoz' bog, braćo!" U napetoj atmosferi, punoj iščekivanja, Karadžić je prenio svoje čestitke, baš kao i prošle godine.

"Sretna vam slava i da je još godinama u miru obilježavate! Milutin je bio svijetla tačka naše historije, veliki ktitor i učio nas je da u mračnim vremenima treba da čuvamo prave vrijednosti", poželio je preko telefona nekadašnji vođa bosanskih Srba. Pomalo umornim, ali razgovjetnim glasom prenio je i svoju poruku iz Haga.

"Šta ima novoga u Srbiji? Znam da je teško i tamo i ovdje... Nigdje nije lahko... Bogu se pomolimo svi za spasenje, ali se u Hag ne uzdajte previše! Budite mi pozdravljeni svi",  poručio je Karadžić, a njegove riječi ispratio je gromoglasni usklik gostiju i aplauz.

"Čekamo vas, predsjedniče! Izdržite!", odgovorio mu je domaćin slave Đorđe Bojić iz Požege.

(24sata.info)

14.11.2010.

MICHEL PLATINI U PODGORICI: NEMAM NISTA PROTIV REGIONALNE LIGE BIVSE SFRJ

Michel Platini u Podgorici : Nemam ništa protiv regionalne lige bivše SFRJ 

 14/11/2010.
• Predsjednik Evropske nogometne federacije (UEFA) Michel Platini izjavio je u Podgorici da se ne protivi stvaranju regionalne lige na prostoru bivše Jugoslavije..

Predsjednik Evropske nogometne federacije (UEFA) Michel Platini izjavio je u Podgorici da se ne protivi stvaranju regionalne lige na prostoru bivše SFRJ.Platini je uz to ponovio da Kosovo neće postati članica te kontinentalne organizacije."Ako se državne vlasti i savezi dogovore, onda možemo da pričamo o regionalnoj ligi, koja je uvijek aktuelna u bivšoj Jugoslaviji, zemljama Baltika i Češkoj i Slovačkoj", rekao je Platini."Mislim da bi to bilo dobro i sa finansijske strane. Nemam negativan stav po tom pitanju, ali treba  razmisliti", dodao je Platini,Prvi čovek UEFA-e boravio je u Crnoj Gori u sklopu kampanje za novi izbor za predsjednika. Novinare u Podgorici je zanimalo kakvo je njegovo mišljenje o pokušajima nogometnog saveza Kosova da postane članica Svjetske nogometne federacije (FIFA) i UEFA-e. "Pravila se znaju. Da bi neka država mogla da učestvuje na evropskim i svjetskim prvenstvima, mora da bude članica Ujedinjenih nacija. Kosovo to nije", istakao je Platini. Prvi čovjek UEFA-e pohvalio je i rad Nogometnog saveza Crne Gore, a njega su u Podgorici primili predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i gradonačelnik tog grada Miomir Mugoša.  (Kliker.info-B92)

14.11.2010.

HASIB MUSINBEGOVIC, MAJOR ARMIJE RBiH: ZAO MI JE ZBOG UBISTVA FRANJEVACA U FOJNICI!

Hasib Mušinbegović, major Armije RBiH : Žao mi je zbog ubistva Franjevaca u Fojnici! 

 14/11/2010.
• Sedamnaest godina nakon zločina, u Fojnicu je došla skupina Visočana, predstavnika političkih struktura na čelu s Daliborom Tomičićem, predsjedavajućim Općinskog vijeća Visokog, a što je još važnije, među njima bio je i penzionisani oficir Armije BiH, brigadir Hasib Mušinbegović, nekadašnji zapovjednik 302. motorizovane brigade Armije BiH čiji su pripadnici bili i ubice fojničkih fratara.„Došao sam ..

 

Jučer se navršilo se 17. godina od ubistva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara samostana u Fojnici. Na pragu samostana, ratne 1993. godine, rafalom iz neposredne blizine, ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorzovane brigade Armije BiH iz Visokog, a s Čengićem su bila još trojica pripadnika spomenute jedinice. Čengić je za ovaj zločin pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora, a prema njegovom i svjedočenju očevidaca, fra Nikica i fra Leon ubijeni su samo zato što su uza se imali hrvatska obilježja; privjesak s grbom i hrvatskom šahovnicom koje je Čengiću zasmetao kada su mu ubijeni fratri otvorili vrata samostana.

Ubice franjevaca

Sedamnaest godina nakon zločina, u Fojnicu je došla skupina Visočana, predstavnika političkih struktura na čelu s Daliborom Tomičićem, predsjedavajućim Općinskog vijeća Visokog, a što je još važnije, među njima bio je i penzionisani oficir Armije BiH, brigadir Hasib Mušinbegović, nekadašnji zapovjednik 302. motorizovane brigade Armije BiH čiji su pripadnici bili i ubice fojničkih fratara.„Došao sam ovdje u svoje osobno, ali i u ime brojnih Visočana, pa i boračkih udruženja ispričati se za zločin koji su počinili pripadnici jedinice kojom sam zapovijedao i izraziti duboku sućut franjevcima za bol koju zbog zločina nose sve ove godine“, kazao je Mušinbegović. Na pitanje zašto se na izvinjenje moralo čekati punih 17 godina, bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade odgovorio je kako dosad jednostavno nije bilo prilike niti posrednika koji bi mu omogućili dolazak u Fojnicu.A posrednici i inicijatori jučerašnjeg dolaska skupine Visočana u Fojnicu bili su Nihad Hajdarević i Mato Kozina, novinar i kamerman TV Visoko, fra Ivan Nujić, tajnih Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, te redatelj Vlatko Filipović, također Visočanin.

Oni rade na osnivanju nevladine organizacije kojoj još nisu dali ime, ali su zato ciljevi njezina rada sasvim jasni. Pomirenje je prvi među njima.Osim isprike za zločin, dolazak zapovjednika postrojbe čiji su pripadnici ubili fojničke fratre, bio je prilika za razgovor o nalogodavcima koji ni 17 godina nakon zločina nisu poznati.„Ja želim ovdje kazati prije svega da mi je formalno sasvjest čista. Iako su oni koji su ubili fratre bili pripadnici jedinice kojom sam ja zapovijedao, oni zločin nisu učinili po mojoj zapovijedi. Naredbom viših pretpostavljenih oni su toga dana izuzeti od moje zapovijedi i prebačeni na područje Fojnice.S ljudskog stajališta, naravno da osjećam odgovornost i žaljenje za svaku nevinu žrtvu, a pogotovo ubistvo fratara koji su oduvijek znali što znači zajedničke vrijednosti i život na ovim prostorima. Nisam naredio da ih se ubije, a ne vjerujem ni da je takva naredba došla iz političkog vrha. Ja bih joj se svakako usprotivio, a nakon što sam za zločin saznao, odmah sam tražio procesuiranje odgovornih“, ispričao nam je penzionisani oficir Armije BiH koji je, kaže, uvjeren da je motiv ubistva fojničkih fratara bilo koristoljublje.

Riznica bogatstva


„Svi mi znamo, a i onu su vjerojatno toga bili svjesni da je fojnički samostan jedna riznica bogatstva. To je moje osobno mišljenje o motivima“, kazao nam je Mušinbegović.Fojnički fratri prihvatili su ispriku, no od traženja nalogodavaca nikad neće odustati.„Svakako je dobro da se zna tko je što učinio, a što se nalogodavaca tiče, pravna država treba odraditi svoj dio posla“, izjavio je fra Nikica Vujica, fojnički gvardijan.O kršćanskom oprostu na misi zadušnici koja je jučer u samostanskoj crkvi Duha Svetoga u Fojnici služena za pokojne fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića, kao i za još 104 u ratu nastradala vjernika župe Fojnica te još njih devetero iz drugih župa, a koji su stradali u Fojnici za vrijeme rata, u svojoj je propovijedi govorio fra Jure Aščić, župni vikar u Jajcu. On je, uz ostalo, naglasio da se na zločin može gledati s tri aspekta, biblijskog, modernog i nacionalističkog. Kršćani će se naravno odlučiti za biblijski. „No, oprostiti ne znači i zaboraviti, a onaj tko zaboravi povijest, dovodi u pitanje i vlastitu budućnost“, poručio je fra Jure Aščić brojnim vjernicima koji su jučer došli pomoliti se za duše nastradalih fojničkih Hrvata u proteklome ratu, među kojima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, nekadašnji gvardijan i vikar šest i pol stoljeća starog franjevačkog samostana u Fojnici.  (Kliker.info-Večernji list)


14.11.2010.

ZAPOCEO HADZ: DVA MILIONA MUSLIMANA KRENULO PREMA MEKI

 

Hadž, jedan od najmasovnijih javnih iskaza vjerskih osjećaja na svijetu, traje pet dana • Kroz planinski prijevoj će ući u dolinu Minu, putem kojim je i Muhamed a.s. hodao

image Foto: AFP

Najmanje dva miliona muslimana počelo je svoje godišnje hodočašće krećući se prema šatoru u blizini svetog grada Meke, prolazeći putem poslanika Muhameda a.s. prije 14 stoljeća.

Hodajući pješice ili putujući javnim prijevozom i ličnim automobilima, hodočasnici će kroz planinski prijevoj ući u dolinu Minu, oko tri kilometra izvan Meke. Tim je istim putem Muhamed a.s. hodao na svom posljednjem putovanju.

Hadž, jedan od najmasovnijih javnih iskaza vjerskih osjećaja na svijetu, traje pet dana. U prošlosti je bio obilježen požarima, rušenjem hotela, sukobima policije i prosvjednika te smrtonosnim metežima.

Saudijski ministar unutrašnjih poslova Princ Najef izjavio je da se ne mogu isključiti napadi regionalnog krila Al-Qaide, iako su snage sigurnosti spremne za takve akcije. Al-Qaida na Arapskom poluotoku opovrgnula je da ima bilo kakvih namjera napasti muslimane na hadžu.

Četvrtina svjetskog stanovništva izjašnjava se muslimanima, a sudjelovanje u hadžu obaveza je svakoga od njih koji je za to tjelesno sposoban i može si to priuštiti.

Kako bi se smanjio rizik od stampeda i izbjegle saobraćajne gužve, vlasti su pustile u promet novu podzemnu željeznicu kineske proizvodnje. Metro s dva kolosijeka povezivat će tri važne tačke hadža, Minu, Muzdalifu i brdo Arafat gdje uobičajeno vladaju ogromne gužve.

Gradnja je koštala 1,8 milijardi dolara, linijom će se moći istovremeno prevoziti 3.000 ljudi i zamijenit će 4.000 autobusa koji su do sad prevozili hodočasnike iz Mine na Arafat.

14.11.2010.

AKADEMSKA DEBLOKADA

 

Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

12.11.2010.
Ovih dana imao sam priliku da jedno od kritičnih pitanja u vezi s proevropskim reformama u Bosni i Hercegovini - o tome kako bi međunarodni partneri mogli doprinijeti obnovi tog procesa nakon četverogodišnje blokade - sagledam iz obje relevantne perspektive: i domaće i međunarodne. To je bila nekako dominantna tema u gotovo svim mojim, što javnim-što privatnim, razgovorima tokom prošlonedjeljne posjete Sarajevu a onda sam neposredno po povratku u Washington imao priliku da učestvujem u akademskoj raspravi u Centru za transatlantske odnose na Paul. H. Nitze školi naprednih međunarodnih studija na Johns Hopkins Univerzitetu upravo na tu temu: Bosna i Hercegovina poslije izbora - izgledi da se Bosna vrati na put evropskih reformi.

U samoj BiH - o prirodi daljeg međunarodnog angažovanja, kao uostalom i o svemu ostalom u vezi s budućnošću zemlje, vladaju nepomirljiva mišljenja. Jedni, posebno među Bošnjacima, smatraju da je međunarodno učešće - pa i vodeća uloga - od kritične važnosti za obnovu reformskog procesa i mnogi među njima i okrivljuju međunarodne predstavnike da su, dižući ruke od tog projekta, doprinijeli višegodišnjoj blokadi. Drugi, oličeni u politici premijera Republike Srpske, dokazuju kako je međunarodnoj upravi "istekao rok trajanja" i insistiraju da se dogovaranje ostavi domaćim akterima, pri čemu u zajedničkoj postizbornoj platformi vodećih srpskih partija unaprijed postavljaju uslove koji ne ostavljaju gotovo nikakav prostor za međunarodno strogo preporučeno jačanje "funkcionalnosti države" i čak traže vraćanje procesa unazad u vidu vraćanja entitetu nadležnosti ranije prenesenih na državu.
U samoj BiH - o prirodi daljeg međunarodnog angažovanja, kao uostalom i o svemu ostalom u vezi s budućnošću zemlje, vladaju nepomirljiva mišljenja

U međunarodnim krugovima - postoji saglasnost o nekoliko bitnih aspekata: prvo - o tome da nema alternative euroatlantskoj budućnosti i da je apsolutni prioritet osposobljavanje Bosne i Hercegovine za članstvo i u NATO-u i u Evropskoj Uniji; drugo - o važnosti osnaženog američko-evropskog partnerstva u poticanju tog procesa i ohrabrivanju svih domaćih aktera koji mu budu aktivno doprinosili; treće - o tome da, umjesto sveobuhvatne reforme za koju nema ni međunarodnog entuzijazma ni domaće saglasnosti, valja raditi na "funkcionalnosti države" u mjeri u kojoj će ona moći donositi sve odluke u vezi s integracijama; četvrto - o neprihvatljivosti bilo kakvih daljih podjela i jednodušnom upozorenju da one neće biti međunarodno odobrene ili priznate.

Ovonedjeljni akademski razgovor u Vašingtonu, čija je ambicija bila da ukaže na ulogu međunarodnog faktora u deblokadi reformskog kursa a kojem su prisustvovali i predstavnici američkih i evropskih institucija uključenih u taj proces, ukazao je, s dozom skeptičnosti kakva se očekuje u akademskoj debati, kako i neke naoko očite stvari - kakva je, recimo, potreba da Evropa i Amerika sve dosljednije "govore jednim glasom" o bosanskim perspektivama - ipak nisu tako izvjesne kako se to čini u diplomatskim deklaracijama. Upozoreno je, naime, kako u snaženju američko-evropskog partnerstva postoji i problem ne baš usaglašenog pristupa zemalja Evropske Unije.

Ipak, šta svijet može - i treba - učiniti za deblokadu proevropskih reformi?

U uvodu u raspravu, Dr. Vedran Džihić, odnedavno na jednogodišnjem akademskom gostovanju na školi naprednih međunarodnih studija, ponudio je sljedeći red poteza: prvo - neodložno provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv etničke diskriminacije u slučaju Finci - Sejdić; zatim - što skorije uvođenje "evropske klauzule" u vidu obezbjeđenja vladi u Sarajevu svih ovlašćenja da bez entitetskog uplitanja donosi odluke o članstvu u NATO-u i Evropskoj Uniji; i - najzad obnovljen zajednički napor EU i SAD da se u najtješnjoj koordinaciji završi posao u BiH uključujući i "evropsko uslovljavanje" odnosno kombinaciju poticaja i pritisaka kako bi se ostvarili ti ciljevi.
Jakob Finci (levo) i Dervo Sejdić (desno), kombinovani fotografija

Džihić je - kao primjer kako jasni međunarodni zahtjevi mogu pozitivno uticati na proces - naveo najnoviji slučaj "vizne liberalizacije" koja je potakla reformski proces u zemljama od Srbije i Albanije do Bosne i Hercegovine.

"Primjena tih lekcija na dalji politički proces u Bosni upućuje na sljedeće: ciljevi i poticaji moraju biti jasni i privlačni i političarima i biračima (na primjer - članstvo u EU u roku od jedne decenije); dionice puta i "indikatori uspjeha" moraju biti jasno definisani od EU od početka (na primjer - u vidu izmjerljivog napretka u uklanjanju entitetskog glasanja) i napredak mora biti nadgledan redovno i izvana (na primjer - putem posebnih izvještaja o napretku pripremljenih od strane Evropske komisije ili ocjenjivačkih misija država članica, evropskih parlamentaraca i drugih)" - rekao je Džihić.

Rasprava, u kojoj su još učestvovali i ekspert za Balkan Daniel Serwer, Michael Haltzel kao moderator i ovaj autor, ukazala je i na kritičnu važnost pozitivnog doprinosa susjednih Srbije i Hrvatske i podrške svima u regionu koji pružaju ruku pomirenja, uz naglasak kako je ono moguće samo na punom obznanjivanju nasilja iz prošlosti i bezuslovnom poštovanju nevinih žrtava.

Lako se unaprijed složiti sa skepticima, koji će reći kako je od naučnih preporuka do praktične politike obično dug i neizvjestan put, ali - na nauci jeste da traži i nudi rješenja i zato će i preporuke iz ove rasprave već ovih dana biti predstavljene i u evropskim centrima odlučivanja.
14.11.2010.

EMIL VLAJKI: HRVATIMA DOZVOLITI TRECI ENTITET, ALI BEZ SREDNJE BOSNE I POSAVINE

Vlajki: Hrvatima dozvoliti treći entitet, ali bez Srednje Bosne i Posavine
 14.11.2010. 
Vlajki: Hrvatima dozvoliti treći entitet, ali bez Srednje Bosne i Posavine
Emil Vlajki

Novoizabrani potpredsjednik Republike Srpske (RS) (iz reda hrvatskog naroda, op red.)Emil Vlajki izjavio je da će njegov prioritet u naredne četiri godine biti očuvanje ustavne pozicije RS, njene ekonomske održivosti, borba protiv kriminala, te razvijanje specijalnih i paralelnih veza sa svim zemljama regije, prije svega s Hrvatskom.

Vlajki je u intervjuu "Srni" rekao da će podržati novoizabranog predsjednika RS Milorada Dodika, ukoliko bude radio kako je obećao u izbornoj kampanji, odnosno ukoliko se suprotstavi svakom prenosu nadležnosti RS i pruži podršku uspostavljanju hrvatskog entiteta u BiH.

"Mediji u Federaciji BiH su negativno komentirali takav moj stav, često maliciozno ističući moje izjave pojedinim novinama iz RS da ću Dodika podržati "dušom i tijelom" u njenom očuvanju. Ja živim u RS i zakletvu ću polagati pred njenom skupštinom, tako da je sasvim normalno da se zalažem za njen opstanak. Ukoliko su obećanja gospodina Dodika bila samo predizborna floskula, on će u meni imati opoziciju", poručio je Vlajki.

Kada je u pitanju pozicija RS u okviru BiH, Vlajki je rekao da su njeni kapaciteti za očuvanje postojećih nadležnosti slabi, prije svega zbog loše ekonomske situacije, iz čega proističu i ostale slabosti, ali i zbog toga što međunarodna zajednica predvođena SAD, želi islamizaciju prostora zapadnog Balkana.


Govoreći o ustavnim promjenama u BiH, novoizabrani potpredsjednik RS je naglasio da, koliki god njihov obim bude, one ne smiju dozvoliti uvođenje principa "jedan čovjek - jedan glas" i moraju afirmirati postojanje RS kao entiteta koji ima samosvojnost i pravo da preko entitetskog glasanja tu samosvojnost očuva.

Na pitanje kakva treba biti pozicija Hrvata u procesu ustavnih promjena u BiH, Vlajki je rekao da se i Hrvatima, kao konstitutivnom narodu mora dozvoliti da imaju svoju teritorijalnu jedinicu, ali da se ona ni na koji način ne može formirati na račun RS.

"Pod tim podrazumijevam hrvatski entitet. Ako je FBiH napravljena spajanjem bivše Herceg-Bosne i bošnjačke teritorije, ne vidim zašto se ona po tom principu ne bi mogla i razložiti", naglasio je Vlajki.

Prema njegovim riječima, treći entitet treba obuhvaćati kantone s hrvatskom većinom, a maksimalistički zahtjevi pojedinih hrvatskih političara iz FBiH, po kojima bi u njega trebalo uključiti i dijelovi Posavine i srednje Bosne, nisu mogući.

On je izrazio pesimizam po pitanju postizanja ozbiljnog dogovora stranaka o formiranju vlasti na razini BiH, zbog čega će, kako je ocijenio, odnosi u njenim institucijama i u naredne četiri godine zadržati "status quo".

"S jedne strane imamo prepoznatljive bošnjačke tendencije, s druge srpske predstavnike koji se udružuju s hrvatskim u pokušaju da stvore blok koji bi se bošnjačkom suprotstavio. Čini mi se da su to "rogovi u vreći" i da se neće složiti ni oko jednog bitnijeg pitanja. Također, novoizabrani bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović nesvjesno produžava negativan odnos prema Srbima svojim izjavama kako je Armija BiH u četiri godine ratovanja učinila manje nego Srbi za jedan sat u Srebrenici, što uopće ne vodi pomirenju", smatra Vlajki (srna)

14.11.2010.

AKO USKORO NE PODNESE OSTAVKU U VIJECU MINISTARA, NIKOLA SPIRIC GUBI POSLANICKI MANDAT?

 

Rok da podnese ostavku 15 dana od prihvatanja mandata

image Špirić: Već potpisao

Ako uskoro ne podnese ostavku na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Centralna izborna komisija (CIK) Nikoli Špiriću mogla bi oduzeti mandat poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, nezvanično saznaje „Avaz“.

Izvor blizak predsjedavajućem Vijeća ministara BiH rekao nam je da je Špirić već potpisao izjavu da prihvata poslaničku dužnost i da će to objelodaniti 30. novembra na konstituirajućoj sjednici Predsta-
vničkog doma. No, iz CIK-a su nam rekli da oni nisu dobili nikakvu potvrdu od prvog čovjeka Vijeća ministara BiH u tehničkom mandatu.

- Možda je prihvatio i potpisao poslanički mandat, ali do nas to još nije došlo. Jasno je da Izborni zakon BiH ne poznaje tehnički mandat i da bismo o sankcijama za nespojivost funkcija odlučivali kada bi do toga u konkretnom slučaju došlo. U ovom trenutku nama takva situacija nije poznata - saopćeno nam je iz CIK-a.

U slučaju da se poslanik, odnosno ministar istovremeno nađe u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, osoba o kojoj se radi mora podnijeti ostavku na izvršnu funkciju ili odbiti mandat u zakonodavnom tijelu. U slučaju predsjedavajućeg Vijeća ministara, situacija je veoma komplicirana, pa bi, ako bi Špirić podnio ostavku Predsjedništvu BiH, svim ministrima prestala dužnost.

Rok u kojem Špirić mora podnijeti ostavku na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara je 15 dana od prihvatanja mandata državnog poslanika.

14.11.2010.

AMERICKO UPOZORENJE

 

image

Erol Avdović

Američko upozorenje

Izgleda da Tadićeva administracija nastavlja držati RS kao polugu za ostvarivanje srbijanskih interesa, ako zatreba, iznova na štetu drugih

Dva obraćanja predstavnice SAD u Ujedinjenim narodima u Njujorku Rozmari di Karlo (Rosemary DiCarlo), prvo o BiH, a onda o Kosovu, u manje od 48 sati, potvrdila su američku podršku demokratskim procesima u regionu utemeljenim na neprevaziđenim vrijednostima.

Di Karlo je prvo u prisustvu Nebojše Radmanovića na Ist Riveru ponovila da se Amerikanci nikada neće složiti s onima koji negiraju genocid u Bosni, spominjući iznova Srebrenicu. Onda je Vuku Jeremiću, na istom forumu, govoreći o stalnom pritisku iz Beograda na kosovske Srbe da bojkotiraju tamošnje izbore, jasno sugerirala da Srbija već jednom treba prestati da se miješa u unutrašnje poslove svojih susjeda.

Petnaest godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma Srbija još drži u klinču bar dio Balkana, aktivirajući u svom susjedstvu geostrategiju koja liči na povremeno upadanje u tuđu kuću. U tom svjetlu treba posmatrati i ponovni odlazak Borisa Tadića u Banju Luku, koji je više od ceremonijalne posjete.

Izgleda da Tadićeva administracija nastavlja držati RS kao polugu za ostvarivanje srbijanskih interesa, ako zatreba, iznova na štetu drugih. A takva Srbija nastavlja biti destabilizirajući faktor na jugoistoku Evrope. Opterećena ovim činjenicama, i Tadićeva mirnodopska semantika ponekad doista liči na nastavak rata drugim sredstvima.

Kada Amerikanci kažu da je to što je Ratko Mladić na slobodi uvreda za njih i da EU ne bi smjela stvarati ni iluziju da otvara vrata i dalje "Mladićevoj Srbiji", onda odatle treba napraviti korak dalje, ali ne samo na riječima.

Opasni su ti Tadićevi izleti preko Drine: to njegovo držanje na uzici Dodika ili bilo kojeg drugog bosanskog, kosovskog, pa i hrvatskog političara, od kojih se izgleda traži da im nacionalna pripadnost bude zanimanje. S tom dugom i perfidnom, uvijek opasnom politikom, koja samo mijenja kostime, ali ne i namjere, treba prestati, ako se doista misli dobro regionu.

Takvu opomenu Brisel mora što prije zajednički s Vašingtonom poslati na pravu adresu. U protivnom, mnogima će u regionu samo nastaviti da cvjetaju tikve.

14.11.2010.

MUHAMED SACIRBEGOVIC: AKO SRBI I HRVATI ZELE DIJELITI BiH, ONDA JE ONA SAMO "NASA"

 

image

Muhamed Sacirbegovic

14.11.2010.

24SI - Predstavnici legalnih organa u BiH bili su ucijenjeni da prihvate Dejtonski mirovni sporazum ili da budu proglašeni krivima za propast mirovnog procesa i kažnjeni, izjavio je u gostovanju za "Centralni dnevnik" uživo iz New Yorka, bivši ministar vanjskih poslova BiH, Muhamed Šaćirbegović.

 

Šaćirbegović je kazao da je upravo tvorac Sporazuma, Richard Holbrook, ucjenjivao našu državnu delegaciju, te je dodao da je jedina dobra stvar koju je Dejtonski sporazum donio jeste mir, i da se moralo rizikovati  da se ili postigne mir, ili izloži posljedicama raspada  BiH i daljnjeg opkoljavanja Sarajeva.

On nije jasno specifirao ko je kriv za potpisivanje ovakve forme Dejtonskog sporazuma, ali da se jasno podilazilo željama Miloševića i Tuđmana, što je na kraju rezultiralo ovakvim stanjem u BiH, prenosi "FaceTV". Prvobitna namjera je bila napraviti zemlju i ustav spremne za integracije u EU i NATO, ali nepostojanje zajedničke riječi tadašnjih lidera je dovela do toga da su Amerikanci, stavljanjem mape na sto, praktično napravili kompromis.

Šaćirbegović je kazao da je ime "Republika Srpska" bilo i ostalo veliki problem, i da su predstavnici vlade iz Sarajeva i po tom pitanju bili ucjenjivani.

Govoreći o progonu koji nad njim vrši država BiH, kazao je da protiv njega nikada nije bila podignuta optužnica, a da navodna istraga, zbog koje je bio i zatvaran i u kućnom pritvoru, i dalje ga sprječava da normalno putuje u Evropu i samu BiH.

On kaže da mu Tužilaštvo BiH nikada nije odgovorilo na upit da bude saslušan, pa je odlučio da pokrene proces pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.  U Americi je, međutim, slobodan čovjek. 

Govoreći o tome šta raditi u ovom momentu u BiH, šta je rješenje, on je kazao da onima koji žele dijeljenje države, Srbima i Hrvatima, treba reći da je BiH onda "naša", a ako je žele kao svoju, onda je zajednička.

(24sata.info)

14.11.2010.

STEFAN FULE: UJEDINITE SE... OSTALO JE DJECIJA IGRA

Štefan Fule: Ujedinite se… ostalo je dječija igra

13/11/2010
• Zam da mnogo toga ovisi od različitih stvari…. Ureda visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira, Brisela i svega ostalog, ali posljednja stvar koju bih želio učiniti je osnaživati utisak da političari izvana treba da kažu političarima u BiH šta treba da čine. Moja poruka odmah nakon izbora i moja poruka danas su savršeno jasne - molim vas, ujedinite se na pro-evropskoj agendi, a jednom kada to postignete..

Nakon što je Evropska komisija objavila godišnji izvještaj o napretku država Zapadnog Balkana u reformama i evropskim integracijama, u kojem je ocijenjeno da je BiH zabilježila najskromniji rezultat, dopisnik Glasa Amerike iz Brisela Elvir Bucalo je razgovarao sa komesarom Evropske unije za proširenje Štefanom Fuleom, ne o nalazima izvještaja, već o tome što gospodin Fule misli o premijeru Republike Srpske Miloradu Dodiku, o novoj ulozi bivšeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana, i njega samog, gospodina Fulea osobno, u rješavanju bosanskohercegovačkih problema problema...

VOA: Gospodine Fule, Vi nas dobro poznajete, dijelili smo dobar dio zajedničke istorije i vrlo dobro znate da unutar zemlje imamo različite probleme i prepreke. Govoreći o tome, pitao bih Vas kako vidite ulogu gospodina Dodika?

FULE: "Imali smo dobar razgovor kada sam posljednji put bio u Sarajevu i dogovorili smo da ćemo razgovor nastaviti naredni put, ne samo u Sarajevu, već i u Banja Luci. Vrlo sam se trudio pokazati i njemu i njegovim kolegama iz RS šta u svemu tome imaju on , njegov narod, cijela BiH, kakvo je mišljenje EU o odnosu RS prema BiH kao državi, nastojao ukazati da snažna država ne znači slab entitet, i obratno. I imam osjećaj da dijalogom, otvaranjem karata, pokazivanjem koristi kakvu može imati stanovništvo RS, kakvu će  korist imati onda kada evropski proces zaista otpočne, da će tada biti u stanju da se kreće naprijed."

VOA: Posljednjih se dana u igri pojavljuje novo ime…. Milan Kučan , bivši slovenački predsjednik,  koji bi trebao biti neka vrsta medijatora, pomoći da sve  strane u BiH nađu zajednički jezik. Da li u njegovoj ulozi ima udjela zvaničnog Brisela?

FULE: "Dva su procesa u pitanju koja su došla do izražaja, posebno od kako je Lisabonski sporazum supio na snagu. Ti procesi su međuzavisni i tijesno koordinirani. Jedan je pristup Evropske komisije , koja korist instrumente Unije. Drugi je sama visoka predstavnica EU Catherine Ashton  koja koristi instrumente zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Tu saradnju smo započeli gotovo istovremeno,  čim smo preuzeli svoje poslove. Čak i prije ljetnje pauze smo zajednički državama članicama Evropske unije predočili neke od ideja kako osnažiti prisutnost EU u BiH. Odlučni smo da koristimo oba instrumenta koja su nam na raspolaganju, da ih koordiniramo, kako bi smo pomogli i političarima BiH, ali i svima ostalima, posebno u regionu, što bi mogli biti od pomoći  u traženju izlaza iz trenutne situacije.”

VOA: Govoreći o saradnji, kako vidite ulogu ostatka regiona u podršci BiH? Prije svega mislim na Srbiju i Hrvatsku.

FULE: "Čini mi se da je posebno rukovodstvo Srbije u posljednje vrijeme veoma od koristi, da se veoma jasno iskazuje kada je riječ o odnosima sa BiH. Bilo je mnogo kalkulacija kakva bi mogla biti pozicija Beograda i odnos prema izvjesnim izjavama kakve dolaze iz Banja Luke, ali mislim da jasna pozicija predsjednika Tadića i njegove vlade mnogo pomaže, jer radi u korist stabilnosti regiona. Moram reći da sa velikoim interesovanjem posmatram aktuelni proces regionalizacije  i vidim da podrška rješavanju bosanskohercegovačkog  pitanja raste, bar što se tiče  Hrvatske i ostalih susjeda."

VOA: Kada bi ste bili "kralj za jedan dan" i imali u ruklama svu moć u BiH, šta bi ste uradili prvo nakon jutarnje kafe…. šta bi bio Vaš prvi potez?

FULE: "Osjećam se neprijatno u toj situaciji.  Zam da mnogo toga ovisi od različitih stvari…. Ureda visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira, Brisela i svega ostalog, ali posljednja stvar koju bih želio  učiniti je osnaživati  utisak da političari izvana treba da kažu političarima u BiH šta treba da čine. Moja poruka odmah nakon izbora i moja poruka danas su savršeno jasne - molim vas, ujedinite se na pro-evropskoj agendi, a jednom kada to postignete….. ostalo je dječija igra." (Kliker.info-RSE)


14.11.2010.

ASIM MUJKIC: SITUACIJA NAKON IZBORA U BOSNI I HERCEGOVINI PROMIJENICE SE NAGORE (VIDEO)

Asim Mujkić : Situacija nakon izbora u BiH promijeniće se nagore (Video)

13/11/2010.
• Mentalitet palanke hrani prije svega jedan opći trend retradicionalizacije u koje je ušlo ne samo naše društvo nego i društvo u našoj okolini, ..

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić i autor knjige Pravda i etnonacionalizam u intervjuu za Radio Slobodna Evropa iznosi ocjenu da će nakon posljednjih opštih izbora u BiH situacija biti još gora nego do sada. Mujkić objašnjava da, bez obzira na to što jedna građanska stranka SDP prelazi iz opozicije u vlast i što je u Predsjedništvu sada novi bošnjački član koji ima manje radikalne stavove od prethodnika, u BiH nema boljitka dok je etnonacionalistički sistem prisutan.

RSE: Mnogo puta ste govorili o etničkoj mobilizaciji i posljedicama takve politike na bh. društvo u cjelini. Smatrate li da će se nakon ovih izbora situacija promijenti?

Mujkić: Smatram da će se situacija promijeniti nagore jer se proces etničkog mobiliziranja nastavlja uprkos možda na prvi pogled pobjedi nekih dominantno nenacionalističkih snaga. Međutim, čitav ustroj ove zemlje je etnonacionalistički, uz ako tome još dodamo i etnonacionalsitički Izborni zakon koji je samim svojim sadržajem diktirao teme ovih proteklih izbora. Pa ako imamo u vidu i najave kojima dominira isključivost pozicija i ukopanost u svoje etnonacionalističke pozicije, mislim da ćemo imati jedan isto tako mučan kao i ovaj prethodni, a ja se bojim da će biti još mučniji, period ukoliko ne bi se desila neka značajnija intervencija međunarodne zajednice.

RSE: Definisali ste ovaj naš mentalitet kao mentalitet palanke. Šta ustvari hrani taj mentalitet i postoji li mogućnost da u neko dogledno vrijeme takav mentalitet evoluira?

Mujkić: Mentalitet palanke hrani prije svega jedan opći trend retradicionalizacije u koje je ušlo ne samo naše društvo  nego i društvo u našoj okolini, pri čemu se nameću kolektivne vrijednosti. Mentalitet palanke je ustvari mentalitet plemena, odnosno mentalitet kolektiva u kojemu se topi individualna svijest, odnosno predupređuje svaka mogućnost da se na scenu u javni prostor javi individualna svijest. Ukoliko se ona i javi, ona se već po pripremljenim obrascima ili eliminira ili se supsumira pod neke druge kolektivne obrasce, tako da u jednoj zajednici kakva je naša - koja od vrtića pa nadalje se koncentrira na to kako da odgoji dobrog pripadnika kolektiva, dakle gdje se ne stvaraju nikakvi preduslovi za jedno slobodno, kritičko, racionalno promišljanje pojedinca - nažalost, bojim se da nećemo u dogledno vrijeme vidjeti ni ovu, ni susjedne naše zemlje kao zemlje u kojima dominiraju građanske vrijednosti, u kojima dominira ona prava, izvorna demokratija, nego naprosto neka vrsta vladavine novih aristokratija, odnosno predvodnika elita koje štite tzv. etnonacionalne interese.

RSE: U posljednje vrijeme ponovo se ispipava puls javnog mnijenja raznim teorijama o podjeli BiH, o drugačijem preustroju, joše nezgrapnijem nego što je ovaj sada. Šta vi mislite, kakva je perspektiva BiH?

Mujkić: Čitam nedavno u Mladićevim zapisima Karadžić je rekao jednu zanimljivu stvar: državu pravi onaj ko može, a ne ko hoće - dakle u ovisnosti od konstelacije snaga, odnosno moći koja preovladava u određenom trenutku. Naravno, krajnji cilj etnonacionalizma je stvaranje svoje nacionalne države. I mi imamo jasne zahtjeve iz više etnonacionalističkih centara u BiH i njenoj okolini za jednim takvim projektom. Dakle, to je jedna od izglednih koncepcija, s tim što moram podsjetiti da ostvarenje takve vizije ne samo da se dešava za vrijeme rata ilegalnom upotrebom sile i genocidom nego poslije rata se dešava jednom insitucionalizacijom diskriminacije po etničkom i rasnom osnovu. Pa ako želimo da živimo u jednoj rasističkoj zemlji, sa elementima fašističkog svjetonazora, mada ne vidim nekog značajnijeg protivljenja tome, možda ćemo tako i završiti. Ako se zaista uz jedan vanjski pristisak pristisnu naše institucije i politički lideri da krenu u pravcu usvajanja ključnih evropskih vrijednosti, onda bismo možda mogli očekivati, ali to je jako daleka budućnost, neku vrstu civiliziranja ovog etnonacionalističkog kazana u kojem živimo.  Mirna Sadikovic  (RSE)


14.11.2010.

MUAMER ZUKORLIC: UKOLIKO SE REPUBLIKA SRPSKA POKUSA OTCIJEPITI BICE RATA, I TO ZESCEG NEGO STO JE BIO

Zukorlić: Ukoliko se RS pokuša otcijepiti biće rata, i to žešćeg nego što je bio

 13/11/2010.
• "Nemoguće je da dođe do otcjepljenja RS od BiH, jer su se pokušaji razbijanja BiH pokazali nemogućim. To proizilazi iz nemogućnosti da se striktno podijeli srpski i bošnjački životni prostor..

Ukoliko Republika Srpska (RS) pokuša da se otcijepi od BiH biće rata i to žešćeg nego što je bio, smatra muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić, poznat po svojim kontroverznim medijskim istupima. "Nemoguće je da dođe do otcjepljenja RS od BiH, jer su se pokušaji razbijanja BiH pokazali nemogućim. To proizilazi iz nemogućnosti  da se striktno podijeli srpski i bošnjački životni prostor...Zato mislim da je to apsolutno nemoguće, i da će biti rata ukoliko se RS pokuša otcijepiti i to žešćeg nego što je bio. Još iz jednog razloga ne vjerujem da je tako nešto moguće, jer sam svjestan da pitanje stabilnosti BiH nije samo pitanje Bosne, već pitanje regiona", rekao je Zukorlić za  "Depo" portal.  On je naglasio da Sandžak insistira na svojoj vezi sa BiH kao nečim što je "žila kucavica" njihovog opstanka. "Treba imati u vidu činjenicu da su Bošnjaci jedini narod u Evropi koji nema svoju nacionalnu državu i zato je potrebna još jača veza između sandžačkih Bošnjaka i Bošnjaka u BiH", kaže Zukorlić. 

 On smatra da je autonomija Sandžaka neminovna i, prije svega, nešto što je "režim Srbije prihvatio u načelu, u cilju evrointegracija, jer je decentralizacija Srbije i preuređenje na regione nešto što je neophodno da se desi na tome putu". "Mi tražimo sandžačku autonomiju u okviru jedne regionalne autonomije u tom cjelokupnom preuređenju i jednom novom mozaiku. Mislimo da je to neminovnost i neophodnost i da će se rješavati u jednom procesnom odnosu. To nije stvar koja treba da se riješi na jednom sastanku. Prosto, mislim da se sve stvari u tome smjeru i kreću", rekao je Zukorlić.   On tvrdi da ne postoji razjedinjenost Bošnjaka i muslimana u Srbiji, iako neki priznaju instituciju reisu-l-uleme Islamske zajednice u Srbiji, a neki ne. "Tradicijom i duhovnošću postoji samo jedan reisu-l-ulema, a to je reisu-l-ulema u Sarajevu. Ne postoji ni vjerski ni tradicionalni osnov da postoji reisu-l-ulema bilo gdje osim u Sarajevu... Takođe, Islamska zajednica Srbije je vještačka tvorevina koju je proizveo beogradski režim kako bi, ustvari, usporio razvoj islamske zajednice. Slično je to modelu Fikreta Abdića. Isti ljudi koji su proizveli Fikreta Abdića u BiH, proizveli su i Adema Zilkića u Srbiji", smatra Zukorlić. (Kliker.info-Srna)


Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240519

Powered by Blogger.ba