Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

12.11.2010.

DRAGAN COVIC I BOZO LJUBIC: HRVATI ZELE SVOJU FEDERALNU JEDINICU

 

24sata.info PHOTO
image Dragan čović i Božo Ljubić / 24sata.info

 

24SI - Dragan Čović i Božo Ljubić, lideri HDZ BiH i HDZ 1990, potpisali su u petak u Mostaru sporazum o zajedničkom djelovanju koji je zasnovan na principima reforme Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona BiH.

 

Kroz prvi članak sporazuma dvije stranke se obavezuju da će se u procesu pregovora o ustavnim reformama pridržavati osnova i načela Kreševske deklaracije i osigurati apsolutnu ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda sa druga dva konstitutivna naroda u BiH.

"Strane su suglasne da se ovakva ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda može osigurati samo reformom Ustava i novom teritorijalnom organizacijom koja će uključivati utemeljenje federalne jedinice sa hrvatskom većinom koja će u sebi sadržavati trodiobu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu", navodi se u prvom članku.

Drugi članak odnosi se na Izborni zakon u BiH za čije će se izmjene zalagati, da bi se hrvatskom narodu u BiH osigurao izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima i na svim razinama vlasti u BiH. Članak tri potpisanog sporazuma odnosi se na načela provedbe izbornih rezultata na minulim izborima. Tu je samo kazano da će nakon prihvaćanja ovog sporazuma na stranačkim tijelima stranke potpisnice nastaviti dogovore o učestvovanju na vlasti na svim nivoima. Članak četiri odnosi se na odnose prema drugim strankama, gdje se kaže da će stranke potpisnice koordinirano i usuglašeno zastupati interese definisane ovim sporazumom. U članku pet dvije strane obvezuju se uključiti ostale hrvatske stranke u rješavanje hrvatskih pitanja, pišu Nezavisne.

Kako je nakon potpisivanja sporazuma istaknuto, on je odgovor na položaj Hrvata u BiH, prije svega nepravedan Izborni zakon.

"Po drugi put smo dobili nelegitimne predstavnike u najvišim organima vlasti u državi i entitetu RS. Većinom bošnjačkih glasova po drugi puta je izabran hrvatski predstavnik u Predsjedništvo, a prvi put je srpskim glasovima izabran dopredsjednik RS. To je razlog potrebe okupljanja legitimnih hrvatskih političkih predstavnika oko vrijednosti načela zaštite hrvatskih nacionalnih interesa. Cilj ovoga sporazuma je upravo to", kazao je Ljubić.

Čović je duboko uvjeren kako je ovim sporazumom napravljen jedan ogroman iskorak prema stabilizaciji BiH. Postojeći Izborni zakon, kako je kazao Čović, dopušta "eliminaciju iz izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama 95 posto volje jednoga konstitutivnog naroda".

Istakao je da je saradnja dvaju hrvatskih stranaka naišla na odobravanje u zemlji i šire, a dobila je i blagoslov od kardinala Vinka Puljića sa kojim se također jučer sastao.

"Oko ključnih stvari želimo biti zajedno, a to su izmjene Ustava i Izbornog zakona", kazao je Čović. Naglašeno je da se više neće ići u izborni proces bez izbornog zakona koji će Hrvatima omogućiti izbor legitimnih predstavnika.

(24sata.info)

12.11.2010.

PORODICA ZORANA DJINDJICA TRAZI KRIVICNO GONJENJE VOJISLAVA KUSTUNICE

 

 12.11.2010.

(Video iz serijala Jedinica CEO o pobuni, autor Filip Švarm,
2006. godina, produkcija Vreme Film i B92)


Iva Martinović


Tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu ne oglašava se povodom krivične prijave za umešanost u oružanu pobunu Jedinice za specijalne operacije, novembra 2001. godine.

Prijavu su protiv tadašnjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice, bivšeg načelnika vojne bezbednosti Ace Tomića i pripadnika Komande rasformirane JSO, podnele majka i sestra ubijenog premijera Zorana Đinđića.

U prijavi se navodi da je Jedinica otkazala poslušnost starešinama i protivzakonito izašla iz baze u Kuli u nameri da izvrši državni udar i zbaci tadašnju vlast. Iako je od ubistva Đinđića postojao veliki broj takvih zahteva, ovo je prvi put da se na odgovornost poziva Vojislav Koštunica.

Advokat Srđa Popović, koji je u ime Mile i Gordane Đinđić predao krivičnu prijavu, podvlači da Koštunica mora da odgovori na pitanje zašto kao predsednik Jugoslavije nije iskoristio svoje ustavne nadležnosti i izdao naredbu vojsci da pobunu uguši.

“Ja ne vidim kako se to može objasniti, osim kao otvorena podrška teškom krivičnom delu protiv ustavnog poretka. Postoje presretnuti razgovori iz kojih se vidi da pobunjenici računaju na Vojislava Koštunicu, da ga obaveštavaju o tome šta se događa. On je to i javno podržao, to svi znamo kako je izveo”, navodi Popović.

Blokada mosta Gazela hamerima
Popović govori o konfereniciji za novinare, koju je u danu pobune sazvao tadašnji predsednik države. Koštunica je tada citirao danas prvooptuženog za ubistvo premijera Đinđića, a tada komandata JSO Milorada Ulemeka, ne pominjući ga po imenu:

“Posao koji oni obavljaju je takav, a neko od njih je i rekao, da nemaju druge uniforme osim one koju imaju. Lekar ima svoju uniformu, neko drugi ima svoju odeću, a oni su se pojavili u onome što je njihova radna i svakodnevna odeća.”


Uz to što je štrajk pripadnika policije zabranjen po Ustavu, Jedinica, koja je bila u sastavu MUP-a, blokirala je tada beogradski most Gazela pod punim naoružanjem i sa 24 borbena vozila hamer.

Otkazujujući poslušnost, i uz pretnju upotrebe sile ispostavili su zahtev da Skupština Srbije donese zakon o saradnji s Haškim tribunalom i da se smeni ministar unutrašnjih poslova, načelnik Službe državne bezbednosti i njegov zamenik. Na čelu blokade, od koje se ledila krv, stajao je Zvezdan Jovanović, koji će dve godine kasnije ubiti premijera Đinđića.

Kontraoptužbe


Odbacujući optužbe protiv Vojislava Koštunice, portparol Demokratske stranke Srbije Petar Petković pročitao nam je saopštenje te partije uz napomenu da na pitanja neće odgovarati. U nastavku su usledile najgrublje lične uvrede na račun advokata Srđe Popovića:

“Sаmo morаlno posrnulo i izopаčeno biće kаo što je аdvokаt Srđа Popović, brаnilаc ustаškog doglаvnikа Artukovićа, može dа se odvаži nа tаko dijаboličаn i bezumаn čin, dа projektuje sebe i optužuje druge zа delа zа kojа bi jedino on sаm bio kаdаr. Sаmo nаjgorа vrstа podstrekаčа nа ubijаnje Srbа kаo što je аdvokаt Popović, koji je potpisаo zаhtev dа se bombrаduju njegov rodni grаd Beogrаd i Srbijа, može dа pere svoju prljаvu sаvest tаko što lаžno optužuje nevine ljude.”

Vojislav Koštunica, fotografija iz 2008
Rečnik koji odavno nije korišćen čak ni u političkom životu Srbije, Srđa Popović ne želi da komentariše.

“Dobro je što se DSS konačno jedanput odvažio da bilo šta o tim sumnjama i optužbama protiv njih javno progovori, i ja to pozdravljam. Nije dobro što nemaju ništa da kažu o činjenicama koje su iznete u krivičnoj prijavi, što samo pokazuje da nikakve argumente i nemaju”
, tvrdi Popović.

Uz otvorenu podršku pobuni Crvenih beretki, Vojislav Koštunica isticao se kao najveći protivnik Haškog tribunala.

Za njega je taj sud, kako je voleo da kaže, bio “deveta rupa na svirali“, a nepomirljiv sukob i otpor prema politici Zorana Đinđića, prikrivao je zalaganjem za usvajanje zakona o Hagu kojim bi se regulisala saradnja.

“Svaka saradnja sa Haškim sudom, koja nije pravno i zakonski utemeljena i zasnovana nije dobra iz više razloga. Ne samo zbog nečega što je očuvanje državnog suvereniteta i dostojanstva, dostojanstva i prava pojedinaca, već i sa stanovišta unutrašnje stabilnosti”
, tvrdio je Koštunica.

Hag kao izgovor


Oružana pobuna JSO vodila se pod geslom „Stop Hagu”, a svoju akciju opravdavali su tima što su, navodno, na prevaru poslati da uhapse haške begunce, braću Banović.

No ključni motivi tadašnjeg komandanta Jedinice Milorada Ulemeka, koji je otpor organizovao u sadejstvu sa tada još javnosti nepoznatom kriminalnom organizacijom Zemunski klan, bili su svrgavanje tadašnje vlasti i stopiranje istraga za ratne i druge zločine koje su vršili njihovi pripadnici.

Na suđenju za ubistvo premijera predočni su presretnuti razgovori koji ukazuju na to da su učesnici pobune imali poverenja u Vojislava Koštunicu. Transkripte dijaloga jednog od vođa Zemunskog klana Dušana Spasojevića sa, kako je kasnije utvrđeno, tadašnjim komandantom Jedinice Dušanom Maričićem je u nedeljniku Vreme objavio i novinar Miloš Vasić.

Beretke tokom pobune 2001. godine
11. novembar 2001. godine, 21 sat i 50 minuta, Spasojević zove NM (nepoznatog muškarca) i kaže mu da je premijer Zoran Đinđić otišao na pregovore u bazu Jedinice u Kulu.

Spasojević:
Zovi ovoga i reci mu da kaže onome da nema šanse da se popusti, samo da ne izdaju. Znači, nema šasne da se popusti, odj...će ga, sad ko izda – pizda. Svoje zahteve moraju da ispune. Nema sile, osim Koštunice, ako on naredi.

NM: Misliš da prekinu? On to neće da uradi.

Spasojević: I verovatno sutra dolaze za Beograd. I nema šanse da odustanu dok ovaj ne ode. Znači, javi mu da zna, ovaj Koštunica. Javi mu da je otišao ovaj tamo. Samo nemoj sa tog telefona.

Miloš Vasić podvlači da su razgovori sa trake, što se autentičnosti tiče, potpuno nesporni. “Ukazuju na to da se, ako ništa drugo, ekipa oko Legije i Spasojevića uzdala u Koštuničinu podršku”, kaže Vasić.

Smrtna presuda


O ulozi Vojislava Koštunice i njegovih saradnika, među kojima je bivši načelnik vojne bezbednosti Aco Tomić Ulemeku dao i garancije da se vojska u pobunu neće meštati, svedočio je javno još pre nekoliko godina i tadašnji načelnik Resora državne bezbednosti Goran Petrović.

“Vojislav Koštunica, njegov kabinet, i te snage iza vojske su stvarali jednu klimu koja je samo kulminirala tog novembra. Sva ta negativna konotacija je bacana na pokojnog premijera, na Vladu i na nas u Službi koji smo radili ono što niko nije radio – hapsili ubice i kriminalce, slali ih u zatvor, hapsili ratne zločince i slali ih u Hag. Prosto je samo čakana prilika da se uradi ono što se sve vreme želelo – da se konačno zaustavi sve to što smo mi radili”, tvrdi Petrović.

Rezultati pobune bili poražavajući - smene čelnih ljudi Resora državne bezbednosti i puštanje iz zatvora pripadnika Zemunskog klana. Ovaj momenat je, po navodima iz krivične prijave, označio početak ispisivanja smrtne presude Zoranu Đinđiću.

Zoran Đinđić, decembar 2002, foto: Vesna Anđić
“Jer je na čelo Državne bezbednosti, kao zamenik zapravo došao Milorad Bracanović, koji je bio oficir bezbednosti u JSO i koji je odbijao svaku saradnju sa Vladom. Na kraju je došlo do atentata koji su izvršili pripadnici te Jedinice, po obaveštenjima koja su dolazila iz te službe. I to je utvrđeno na suđenju atentatorima – i jedna i druga stvar", kaže advokat Srđa Popović.

Uprkos tome, Tužilaštvo je 2005. godine odbilo predlog advokata da se optužnica za ubistvo premijera proširi i na oružanu pobunu JSO-a.

Isto tako obijen je zahtev da kao svedok bude saslušan Vojislav Koštnica. Naši sagovornici ne veruju ni da će posle krivične prijave biti durgačije.

“Izvinite, ali Boris Tadić je predsednik te iste stranke, barem se isto zove. Znači, njegov predsednik je ubijen, nije ubijen neko iz SPO-a ili vojvođanskih Mađara, ili ne znam ni ja, pa da on ima lagodan stav. On ima apsolutno sve mehanizme i svu moć već nekoliko godina unazad, a to se ne čini. Ne vidim zašto bi sada bilo drugačije”, kaže Goran Petrović.

Miloš Vasić ne veruje da je ikome stalo.

“Osim Srđi Popoviću, porodici Zorana Đinđića, meni i još nekim ljudima. Mislim da je odnos prema Zoranu Đinđiću u zadnjih nekoliko godina isključivo ritualan”
kaže Vasić.

Mišljenje deli i autorka emisije Peščanik Svetlana Lukić. U odusustvu bilo kakve reakcije, na svom sajtu pozvali su građane da pitaju i kažu:

“Nova vlast, koju predvode ljudi iz Đinđićeve stranke, pokazala je zapanjujuću nezainteresovanost za taj događaj. To je dovelo do toga da se malo ko usuđuje da javno iznese svoja saznanja koja bi možda mogla da pomognu, ako ne Tužilaštvu, onda svakako javnosti da shvati šta se to dogodilo 11. novembra 2001. I ko je štitio te ubice i tako ih sačuvao od zatvora sve do 12. marta 2003. kada su dovršili posao koji su započeli dve godine ranije. Pešcanik je odlučio da ljudima koji ne žele ili se plaše da govore pod punim imenom i prezimenom, a izgleda da imaju dosta razloga za stah, na Blogu peščanik.net kažu šta imaju ili da postave pitanja advokatu Srđi Popoviću.”


Specijalni tužilac Miljko Radisavljević je još 2008. obećao da će po pravosnažnosti presude za ubistvo premijera istražiti političku pozadinu atentata. Od tada je prošlo godinu dana, a na naše pozive, tužilac do ovog trenutka nije odgovorio.
12.11.2010.

SADIK AHMETOVIC: SRBE I MAKEDONCE SU VARALI DA VIZNA LIBERALIZACIJA DONOSI POSAO U EU

 

24sata.info PHOTO
image Sadik Ahmetović / 24sata.info

 

24SI - Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović rekao je da ne očekuje da će građani BiH zloupotrijebiti ukidanje viza i istakao da je Ministarstvo bezbjednosti pripremilo sve za informativnu kampanju...

 

...kojom će od iduće sedmice građani biti upoznati sa uslovima vizne liberalizacije.
       
Ahmetović smatra da su građane Srbije i Makedonije zloupotrebljavali različiti mešetari i turističke agencije koje su ih varale i lagale da vizna liberalizacija donosi posao u EU, što, kako je rekao, nije istina.
       
On je napomenuo da će kampanja imati za cilj edukaciju građana BiH da ne bi bili prevareni i da bi bili upoznati koje su blagodeti koje donosi odluka o viznoj liberalizaciji.
       
Ahmetović je rekao da je bio potreban tačan datum početka primjene vizne liberalizacije kako bi bio unesen u pripremljene materijale koji će biti distribuisani od iduće sedmice u pisanim i u elektronskim medijima.
       
"Čekali smo da nam kažu tačan datum. Komesar za unutrašnje poslove EU Sesilija Malmstrom saopštila je danas na konferenciji za novinare da je to 15. decembar", rekao je Ahmetović danas novinarima.
               
On je naglasio da će biti stalno biti održavani sastanci sa svim institucijama koje učestvuju u ispunjavanju obaveza da se BiH ne bi dogodile zloupotrebe vizne liberalizacije.

"Moramo biti odgovorni kao zemlja kako bi nas i Brisel posmatrao u boljem svjetlu", istakao je Ahmetović.

(srna)

12.11.2010.

IGOR RADOJICIC: U RUKOVODSTVU NS REPUBLIKE SRPSKE NECE BITI BOSNJAKA

Visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Igor Radojičić potvrdio je večeras za banjalučku Alternativnu televiziju (ATV) da zbog dogovora njegove stranke i Srpske demokratske stranke (SDS) u skupštinskom rukovodstvu, bar na početku mandata novog saziva parlamenta RS, neće biti Bošnjaka. Jedan kandidat će morati ..

Visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Igor Radojičić potvrdio je večeras za banjalučku Alternativnu televiziju (ATV) da zbog dogovora njegove stranke i Srpske demokratske stranke (SDS) u skupštinskom rukovodstvu, bar na početku mandata novog saziva parlamenta RS, neće biti Bošnjaka. Jedan kandidat će morati čekati promjenu Ustava RS i poslovnika o radu Narodne skupštine. To će biti stvar političkog dogovora u nedelju i u ponedeljak ujutro, kazao je Radojičić. Navodeći da postoji platforma o zajedničkom djelovanju SNSD-a i SDS-a i dogovor da ove dvije stranke uzajamno podrže svoje kandidate, on je rekao da je "vjerovatno da će kandidat Bošnjaka čekati  promjenu Ustava".
 
Radojičić je naveo da bi do kraja godine trebalo da bude izmijenjena odredba Ustava RS kako bi se u entitetski parlament uvela tri potpredsjednika, poslije čega bi se pristupilo izmjeni poslovnika o radu Narodne skupštine. To što je SNSD s opozicijom napravio dogovor i nekorektno se ponaša prema nama izazvat će adekvatan odgovor, kazao je funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) Ramiz Salkić. On je istakao da to "nije korektno spram jednog čitavog naroda", kao i da je suprotno "poruci koja bi trebalo da stiže iz Narodne skupštine - da su svi narodi jednakopravni i da imaju pravo na pozicije koje im pripadaju po Ustavu". Salkić je još kazao da se radi "o perfidnoj igri, kako bi se Bošnjaci spriječili da u Vijeću naroda RS blokiraju promjenu Ustava o uvođenju trećeg potpredsjednika parlamenta". U rukovodstvu parlamenta RS će, do promjene entitetskog Ustava, koja predviđa uvođenje trećeg potpredsjednika, biti Srbin, Hrvat i Crnogorac. Predsjednik parlamenta najvjerovatnije će biti Igor Radojičić iz SNSD-a, hrvatski potpredsjednik Nada Tešanović, također iz SNSD-a, dok ime potpredsjednika iz SDS još nije poznato. Konstitutivna sjednica parlamenta RS, na kojoj će biti izabrano skupštinsko rukovodstvo, bit će održana u ponedeljak.  (Kliker.info-Fena)

12.11.2010.

NEZAVISNI ODBOR IMENOVAO DRAGANA LUKACA ZA NOVOG DIREKTORA UPRAVE POLICIJE FBiH

 

Sead Lisak je odustao od kandidature, Rafael Pivić dobio je jedan glas, a bez glasova podrške ostali su Željko Ćorić i Drago Vukoja

image

Nezavisni odbor za selekciju, imenovanje i nadzor rada direktora Federalne uprave policije (FUP) velikom većinom glasova izabrao je Dragana Lukača za novog direktora FUP-a.

Dragan Lukač bio je već jednom na čelu ove institucije, a potom i zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

Od sedam, za Lukača je glasalo šest članova Nezavisnog odbora za selekciju, imenovanje i nadzor rada direktora FUP.

Sead Lisak je odustao od kandidature, Rafael Pivić dobio je jedan glas, a bez glasova podrške ostali su Željko Ćorić i Drago Vukoja.

Lukač je najavio intenziviranje borbe protiv organizovanog kriminala.

Vizija mu je da od FUP-a napravi agenciju po uzoru na američki Federalni istražni biro (FBI), ali je najavio i reorganizaciju uprave.

Procedurom je predviđeno da Nezavisni odbor ime izabranog kandidata proslijedi Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Federacije BiH, a to ministarstvo Federalnoj vladi, odnosno, premijeru na potvrđivanje.

12.11.2010.

DEN HAAG: ICTY DOSTAVIO BiH PRVE TRANSKRIPTE NA LOKALNIM JEZICIMA

 

Prije oktobra 2010. transkripti suđenja su bili dostupni samo na službenim jezicima ICTY-a, engleskom i francuskom

image

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak je dostavio prve transkripte suđenja sačinjene na lokalnim jezicima Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u sklopu projekta koji ima za cilj unaprijediti sposobnost pravosuđa u regiji da vodi kompleksna suđenja u predmetima za ratne zločine.

Drugi transkripti će također danas biti dostavljeni hrvatskim vlastima.

Prije oktobra 2010. transkripti suđenja su bili dostupni samo na službenim jezicima ICTY-a, engleskom i francuskom.

"Pogrešno je i za žaljenje da ovi transkripti nisu dostupni na nacionalnim jezicima država kojih se tiču. Stoga mi je veoma drago da nam projekt ‘Pravda i ratni zločini’ pruža priliku da to ispravimo", rekao je sudac Patrick Robinson, predsjednik ICTY-a, navodi se u saopćenju dostavljenom medijima iz Haaga.

Pošiljke transkripata u petak poslane BiH i Hrvatskoj sadrže približno 620 stranica. Očekuje se da drugi transkripti budu dostavljeni vlastima u Srbiji krajem novembra i vlastima u Hrvatskoj i BiH početkom decembra.

Tokom oktobra ICTY je dostavio 500 stranica transkripata hrvatskim vlastima, dok je 400 stranica dostavljeno vlastima u Srbiji početkom ovog mjeseca. Haški sud namjerava izraditi najmanje 60.000 stranica transkripata suđenja na lokalnim jezicima u sklopu projekta ‘Pravda i ratni zločini’.

Projekt ‘Pravda i ratni zločini’ je regionalni projekt vrijedan četiri miliona eura koji financira Evropska unija, a provodi ga Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (ODIHR), u partnerstvu s ICTY-em, Međuregionalnim istraživačkim institutom Ujedinjenih nacija za zločine i pravdu i misijama OSCE-a u regiji.

12.11.2010.

SUOCEN S OPSTRUKCIJAMA: INSTITUT ZA NESTALE IMA PODRSKU MEDJUNARODNE ZAJEDNICE

 

U saopštenju se dodaje da je rad u cilju rješavanja preostalih neriješenih slučajeva u razumnom vremenskom roku od suštinskog značaja za proces pomirenja, te da je Institut formiran nakon procesa konsultacija i pregovora u kojima su učestvovali država BiH, dvije entitetske vlade, Brčko Distrikt, Međunarodna komisija za nestale osobe i porodice nestalih

image

Institut za nestala lica BiH ima punu podršku međunarodne zajednice, objavili su danas u zajedničkoj izjavi ambasadori Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira, EUFOR-a, NATO štab u Sarajevu, OEBS, UNHCR, EUPM, Delegacija EU u BiH i UNDP.

U izjavi se navodi da međunarodne organizacije koje je potpisuju osuđuju “aktuelne pokušaje opstrukcije ili usporavanja rada Instituta za nestala lica BiH, politizovanja procesa traženja nestalih osoba, te ličnih pritisaka na zaposlene Instituta".

Organizacije potpisnice u izjavi pozivaju sve relevantne organe vlasti u BiH da osiguraju da zaposleni Instituta i njihove porodice dobiju punu zaštitu i podršku, saopšteno je iz OHR-a.

U izjavi se ističe da je međunarodna zajednica i kroz podršku koju pruža Institutu za nestala lica BiH odlučna da osigura da se sve aktivnosti na pronalaženju i identifikaciji posmrtnih ostataka oko 10 000 lica koje se i dalje vode kao nestala okončaju na odgovarajući način, bez političkog pritiska.

S tim u vezi, rad Instituta je od ključnog značaja kako bi se osiguralo da sve žrtve zločina iz devedesetih godina 20. vijeka budu pronađene i da im se oda počast, te da počinioci ovih zločina budu privedeni pravdi, navodi se u zajedničkoj izjavi.

Posao još nije završen

Organizacije potpisnice navode da Institut ima važnu ulogu u provođenju mira, jer doprinosi jačanju vladavine zakona i pruža zaštitu od istorijskog revizionizma.

U saopštenju se dodaje da je rad u cilju rješavanja preostalih neriješenih slučajeva u razumnom vremenskom roku od suštinskog značaja za proces pomirenja, te da je Institut formiran nakon procesa konsultacija i pregovora u kojima su učestvovali država BiH, dvije entitetske vlade, Brčko Distrikt, Međunarodna komisija za nestale osobe i porodice nestalih.

"Institut omogućava državi BiH da traži nestale osobe u skladu sa međunarodnim normama i bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost ili državljanstvo", navodi se u saopštenju.

Ističe se da su od ukupno 30.000 lica, koliko ih je prema procjenama nestalo tokom oružanog sukoba od 1992. do 1995. godine, pronađeni posmrtni ostaci više od 20 000 osoba što je mnogo veći procenat nego u bilo kojoj nekadašnjoj ratnoj zoni u svijetu.

"Međutim, posao još nije završen i hiljade porodica u BiH i izvan nje još čekaju priliku da saznaju istinu o sudbini njihovih najmilijih i dostojanstveno se oproste od njih", navodi se u zajedničkoj izjavi.

12.11.2010.

VALENTIN INZKO PRED VIJECEM SIGURNOSTI: IZJAVE SRPSKIH POLITICARA POVECAVAJU NAPETOST U BiH

 

Situacija u BiH ostaje "složena" uz "nedovoljno dijaloga i kompromisa", posebno zbog nacionalističkih politika • Pozivanje na zasebni hrvatski entitet nije realno i nepotrebno podiže napetost

image

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u četvrtak je podnio redovni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je ocijenio da su, nakon duge stagnacije, posljednji izbori i pozitivan razvoj odnosa u regiji pobudili nadu u nastavak reformi u BiH i napredovanje prema punoj integraciji u NATO i EU.
 
Bosnu i Hercegovinu, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, a na njoj su sudjelovali i ambasadori Hrvatske i Srbije.
 
Inzko je istakao da su ljetošnje posjete predsjednika Hrvatske i Srbije bile "prijelomne" jer su ukazale na potrebu pomirbe i regionalne saradnje. Zajedno s nedavnim izvinjenjem za srpske zločine koje je izjavio predsjednik Srbije Boris Tadić u Vukovaru te izvinjenjem člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine Bošnjaka, ti su koraci imali "pozitivan učinak u regiji i u BiH, rekao je Inzko.
 
Ocijenio je da politička situacija u BiH ostaje "složena" uz "nedovoljno dijaloga i kompromisa", posebno zbog nacionalističkih politika.
 
- Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-ja i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti, kazao je on.
 
- BiH ima budućnost u NATO-u i EU samo kao jedinstvena zemlja, rekao je Inzko te naglasio da "retorika o neodrživosti BiH mora prestati". 
 
Kazavši da vodeća hrvatska stranka HDZBiH poziva na zasebni hrvatski entitet, ocijenio je kako to "možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji".
 
Inzko je naglasio da aktivnost zakonodavne i izvršne vlasti RS stvara stalne izazove funkcioniranju BiH te da nedostatak napretka u rješavanju pitanja vojne imovine priječi BiH u provedbi Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).   
 
- Da bi postigla punu održivost i napredovala prema evroatlantskim integracijama, BiH treba političke čelnike koji su spremni promijeniti sadašnju politiku. Političare koji su umjesto politike nultog zbroja spremni na kompromis, rekao je visoki predstavnik. 
 
Inzko je pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi snažan angažman u BiH, a Vijeće sigurnosti UN-a da iduće sedmice produži mandat snagama EUFOR-a u BiH.
 
- BiH treba ohrabriti da rješava probleme na koje je ukazala Evropska komisija u izvještaju o napretku te da "pokrene postupni proces ustavnih promjena", dodao je.

“Nacionalistički programi” počeli prevladavati nad “saradnjom i kompromisom.”

Bosna i Hercegovina može se pridružiti ostatku regije i definitivno okrenuti leđa neuspjesima iz perioda stagnacije i krenuti ka periodu reforme i političke saradnje - kazao je Inzko u četvrtak u New Yorku, gdje je Vijeću sigurnosti UN-a predstavio svoj četvrti izvještaj - saopćeno je iz OHR-a. 

Inzko je kazao da kako se približava 15. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina može da se osvrne na istinska dostignuća, ali da posljednje četiri godine nisu pratile napredak koji je postignut tokom 11 godina koje su im prethodile. 

Istaknuo je da razlog tome leži u činjenici da su “nacionalistički programi” počeli prevladavati nad “suradnjom i kompromisom.” 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU apelirao je na to da se stavi tačka na “verbalne napade protiv države” i na politiku čiji je cilj spriječiti institucije BiH da služe građanima, posebno u trenutku kada je “ekonomska i socijalna situacija i dalje teška za stotine hiljada ljudi.” 

- Izbor pred kojim se Bosna i Hercegovina nalazi nije da li će preživjeti kao država ili da li će biti podijeljena. Izbor je da li će se integrirati i reformirati i na taj način pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u ili će izabrati stagnaciju i izolaciju - kazao je on. 

Istaknuo je da teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine ne mogu biti predmet diskusije te da samo Bosna i Hercegovina - kao jedna zemlja - ima budućnost u EU i NATO-u.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je kazao da osim  usvajanja reformi čiji je cilj rješavanje ekonomske krize nove vlasti moraju ozbiljno prihvatiti konstatacije date u Izvještaju Evropske komisije o postignutom napretku. 

- Nove vlasti se također moraju dogovoriti o ustavnim reformama kojima će se osigurati da Bosna i Hercegovina bude u potpunosti funkcionalna i održiva i u stanju da se efikasno nosi s izazovima evroatlantske integracije - Inzkove su riječi. 

DiCarlo: Snažna američka podrška Inzku
 
Ambasadorica SAD-a Rosemary DiCarlo pozdravila je posljednja postignuća BiH, ukidanje viza za EU te uspješne izbore, ističući kako "SAD očekuje formiranje vlade koja može ostvariti napredak u reformama".
 
Izrazila je priznanje BiH za preuzimanje znatno veće odgovornosti u međunarodnoj zajednici "uključivo članstvo u Vijeću sigurnosti i važan doprinos misiji ISAF-a u Afganistanu".
 
Kazala je da SAD dijeli zabrinutost Inzka "zbog podrške nekih političara u BiH osuđenim ratnim zločincima i negiranja genocida u Srebrenici". 
 
DiCarlo je izrazila snažnu američku podršku Inzku rekavši da "sve strane moraju poštovati i provoditi njegove odluke" te da za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni postavljeni uvjeti.
 
Ruski ambasador Vitalij Čurkin ocijenio je kako je "zadržavanje Ureda visokog predstavnika u BiH izgubilo smisao i postalo kontraproduktivno", jer su građani BiH sposobni sami donositi odluke o svojoj budućnosti, a međunarodna zajednica treba sarađivati s izabranim čelnicima, uključujući i one u Banjoj Luci.

12.11.2010.

CECILIA MALMSTROM: NEMOJTE ZLOUPOTREBLJAVATI VIZNU LIBERALIZACIJU!

 

24sata.info PHOTO
image Cecilia Malmström / 24sata.info

 

24SI - Komesar EU za unutrašnje poslove Sesilija Malstrom i Merhio Vatele, sekretar u Vladi Belgije, predsjedavajuće EU, pozvali su danas u Sarajevu građane i vlasti u BiH da ne zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju...

 

...i ne podrivaju signal povjerenja koji su im uputile zemlje članice EU i Šengenske zone.

Malstromova je na konferenciji za novinare istakla da sa odlukom o viznoj liberalizaciji dolazi i odgovornost građana i vlasti BiH za njeno provođenje, pojasnivši da su se na primjeru drugih zemalja mogli vidjeti razni oblici zloupotrebe, zbog čega će biti uveden i monitoring primjene sporazuma kako bi bio smanjen na minimum rizik od zloupotrebe.

Ona je pojasnila da liberalizacija viza ne znači da se može tražiti azil, dobiti novac, socijalna podrška ili da će nekome biti omogućeno da radi.

Prema njenim riječima, da ne bi došlo do zloupotrebe viznog režima, vlasti u BiH trebalo bi da provedu informativnu kampanju o bezviznom režimu putem brošura i medija i informišu građane o mogućnostima bezviznog režima.

"Reagovanje na zloupotrebu vizne liberalizacije u velikoj će mjeri zavisiti od legislative svake od zemalja posebno. Ako Evropska komisija smatra da postoji sistematska zloupotreba liberalizacije viznog režima, onda će ona biti povučena", naglasila je Malstromova.

Ističući da će monitoring vizne liberalizacije biti proveden u svim zemljama regije, ona je najavila da će prvi izvještaj o tome biti saopšten za šest mjeseci u čemu će EU blisko sarađivati sa vladama tih zemalja.

Prema njenim riječima, vizna liberalizacija za BiH rezultat je napornog rada ljudi i vlasti, a njeno odobravanje je dio strategije koju je usvojila EU na Solunskom samitu 2003. godine.

Vatele je rekao da je odobravanje bezviznog režima značajan signal koji daju zemlje članice Šengenskog područja da je registrovan postignuti napredak i preduzeti angažman u BiH.

"Ta odluka pokazuje i povjerenje zemalja članica EU. Veoma je važno da taj signal ne bude zloupotrebljen. Potrebno je da se ugovor o viznoj liberalizaciji implementira na pravi način od BiH, a to je informativna kampanja" - istakao je Vatele i dodao da su zato zemlje članice EU od Evropske komisije zatražile da obavlja monitoring na provođenju vizne liberalizacije u BiH, ali i drugim zemljama regiona.

On je istakao da pregovori i diskusije unutar EU o liberalizaciji viznog režima za BiH i Albaniju nisu bili lagani, zato što je u prethodnim slučajevima liberalizacija bilo zloupotrebe procedura.

(srna)

12.11.2010.

SRBI SE PRAVE LUDI NE ZNAJUCI ZA VUKOVAR, SREBRENICU I SARAJEVO, ZA SVE IM KRIVI TURCI I HRVATI!

SRBI SE PRAVE LUDI Ne znaju za Vukovar, Srebrenicu i Sarajevo, za sve im krivi Turci i Hrvati!
 12.11.2010. 
SRBI SE PRAVE LUDI Ne znaju za Vukovar, Srebrenicu i Sarajevo, za sve im krivi Turci i Hrvati!
Većina građana Srbije smatra da je Srbija vodila isključivo pravedne ratove

Većina građana Srbije ne zna što se dogodilo na Ovčari, u Sjeverinu, negiraju opsadu Sarajeva, za Dubrovnik vjeruju da je u Srednjem vijeku bio u sastavu srpske države (kao i Solun), a najznačajnije povijesne osobe svijeta su im Nikola Tesla i Josip Broz Tito. Turci su im povijesni krivci, baš kao i Hrvati, a smatraju da je Srbija vodila isključivo pravedne ratove.

Ovo su samo neki od rezultata opsežnog istraživanja „Novosti iz prošlosti - znanje, neznanje, upotreba i zloupotreba istorije” koje je proveo Beogradski centar za ljudska prava. Istraživanje je uradio tim povjesničara, a proveo ga je Strategic xafsing na čelu s ravnateljicom, sociologinjom Svetlanom Logar. U izvornom obliku prenosimo tekst o ovoj temi s e-novina...

 

KOSOVSKI BOJ I USTANCI PROTIV TURAKA

 

Ispitanici, njih 1086, stariji su od 18 godina, različitih nivoa obrazovanja i mesta prebivališta (selo, grad). Pitanja u upitniku grupisana su u devet celina: Istorija - uvodna pitanja; Opšta istorija; Nacionalna istorija; Srbi i drugi; Identitet; Religija; Fašizam i antifašizam; Komunizam i Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije (1991 - 1995).

„Na teritoriji bivše Jugoslavije u poslednje dve decenije 20. veka počela čitava najezda „istorije”.Ona je pratila oružane sukobe devedesetih godina ali ih je i svesrdno pripremala. Broj poznavalaca istine inflacijski je rastao. Svaka strana imala je svoju istorijsku istinu, novu istinu ili novootkrivenu staru istinu i nametala ju je ako treba i silom. U našem regionu kao da se sadašnjost spojila sa prošlošću, pa čak i onom dalekom, i kao da su prirodne promene u odnosu na viđenje tekućih događaja počele da se prenose i na prošla zbivanja pa su se i predstave o istoriji , naročito one zvanične počele menjati.(...) nepoznavanje istorije i pogrešne predstave o prošlosti , pa i onoj nedavnoj, utiču na ponašanje ljudi, naročito onda kada je u pitanju odnos pripadnika jedne grupe prema ljudima iz drugih grupa i onda kada su u pitanju ljudska prava, koja su po pravilu individualna i tiču se svakog čoveka”, naveo je direktor Beogradskog centra za ljudska prava Vojin Dimitrijević povodom istraživanja.

Rezultati istraživanja su porazni i u njima se još uvek može iščitati razlog sukoba i pojačanog fašizma i desničarskog delovanja u Srbiji stvorenog na mitologizaciji istorije. Ispitanici su pokazali da se zapravo još uvek živi u dubokoj prošlosti, da se srednji vek smatra istorijskim zatnim dobom, da su istorijski krivci za patnje srpskog naroda Turci i Hrvati, te da sa ratovima devedesetih skoro pa ništa ova zemlja nije imala.

Građani Srbije kao najznačajniji događaj u istoriji zemlje vide Kosovski boj (njih 22 odsto) i ustanke protiv Turaka (11 odsto). Pad Miloševićevog režima je na četvrtom, a stvaranje samostalne države Srbije tek na šestom mestu. Sličan odgovor je dat i na pitanje koji je istorijski događaj imao najpovoljnije posledice po daljnji razvoj Srbije. Identičan broj glasova dobili su odgovori Oslobođenje od Turaka i Ustanci protiv Turaka (10 odsto).

Međutim kad su u pitanju negativne posledice i događaji u istoriji zemlje, oni se za razliku od pozitivnih koji su vezani za srednji vek, odnose na sadašnjost, pa je najnegativniji događaj bombardovanje 1999. godine (15 odsto), raspad SFRJ (devet odsto) i ratovi devedesetih (osam odsto).

 

NAJZNAČAJNIJE LIČNOSTI

 

Na pitanje ko je najznačajnija ličnost sveta, odgovori su sledeći 1. Nikola Tesla (21 odsto), 2. Josip Broz Tito (10), 3. Adolf Hitler (osam), 4. Isus Hrist (pet odsto). Ispitanici su na pitanje o najznačajnijoj ličnosti Srbije prednost dali Josipu Brozu Titu (19 odsto), iza kojeg slede Karađorđe (12) i Nikola Tesla (11 odsto). Istoričarka Dubravka Stojanović piše u testu povodom istraživanja objavljenom u knjizi „Novosti iz prošlosti” da ovakvi odgovori svedoče o snažnom etnocentrizmu ispitanika, koji posmatrajući svet oko sebe, uvek vide vodeću poziciju sopstvene nacije i spremni su da naučene podatke o prošlosti zaborave i prilagode takvom viđenju sveta. „Podatak da je najveći procenat građana, u celokupnoj svetskoj istoriji, kao najznačajnije naveo ličnosti iz svoje nacionalne istorije, nedvosmisleno govori o tome da je „svet” u „drugom planu”, da su sopstvena nacija, njena veličina i njeni heroji ono što prvo pada na pamet. To je zabrinjavajuće jer govori o zaslepljenosti sobom i nesposobnosti da se u odnos mi - drugi uvede racionalna hijerarhija, da se realno uvidi sopstveno mesto”, pojasnila je Stojanović.

Tragom etnocentrističkog gledanja stvari, ispitanici veruju da Srbi na Balkanu žive oduvek (49 odsto), da su došli pre Hrvata (29 odsto) i da su došli u isto vreme kad i Hrvati (22 odsto); veruju da su Srbi u vreme Kraljevine SHS bili najpismeniji narod (40 odsto), dok iza njih slede Slovenci (35) i Hrvati (11 odsto); smatraju da su Srbi bili najbrojniji stanovnici Srbije u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka (64 odsto); ne znaju kad je osnovana jugoslovenska država, ali smatraju da su Srbi, odnosno Aleksandar Karađorđević, najzaslužniji za njeno osnivanje. Čak 49 odsto ispitanika smatra da je stvaranje zajedničke države bilo „srpska greška”. Ovi podaci, prema mišljenju Dubravke Stojanović, svedoče o snazi predrasude da je Jugoslavija bila država srpskog naroda, što jeste jedan od razloga nesporazuma među njenim narodima koji je doveo do kraha.

 

TI DREVNI SRPSKI GRADOVI DUBROVNIK I SOLUN

 

Kada su u pitanju teritorije na kojima se zaista i imaginarno prostirala i prostire srpska država, odgovori su, u najmanju ruku, interesantni. Tako većina ispitanika (55 odsto) veruje da je Niš bio u sastavu Srbije Kneza Miloša; čak 63 odsto građana misli da su u sastavu carstva cara Dušana bili, ni manje ni više, nego Solun i Beograd. Tu je i pitanje „drevnog srpskog grada Dubrovnika”. Naime, 45 odsto građana veruje da je Dubrovnik tokom istorije bio u sastavu srpske države. Na podpitanje kada je bio u sastavu srpske države, ispitanici su većinom odgovorili da je to bilo u srednjem veku (27, 8 osto).

Značajno je napomenuti da je najveći procenat onih koji misle da su Dubrovnik i Solun srednjevekovni srpski gradovi, visokoobrazovan (Dubrovnik 56 odsto visokoobrazovanih, Solun, 68 odsto).

„Rezultati pokazuju snažnu sliku srednjeg veka kao zlatnog doba, kao i posebnu snagu predstave o državi cara Dušana kao nekoj vrsti nacionalnog ideala, iako ima malo realih znanja o tome”, navodi Dubravka Stojanović.

Srbija je, bar tako veruje 70 odsto ispitanika, uvek vodila oslobodilačke dakle pravedne ratove, i u poslednjih dva veka isključivo je bila na pobedničkoj strani (51 odsto).

U prethodnim odgovorima može se pronaći uzrok koji je doveo do stravičnog razaranja bivše Jugoslavije, mržnji koja je dovela do rata i naterala prve komšije da pucaju jedni na druge, te ostavio za sobom jezive posledice. Međutim, ono što iskreno zabrinjava jesu rezultati o poslednjim ratovima devedesetih godina. U tom delu istraživanja najviše odgovora je zapravo pod opcijom „ne zna”. Tako građani Srbije ne znaju koji je najveći zločin u tom periodu na prostoru bivše Jugoslavije (31 odsto), dok ih 21 odsto zna da je to Srebrenica. Ne znaju šta se desilo na Ovčari (48 odsto), u Sjeverinu (71 odsto), u Medačkom džepu (59 odsto), ne znaju ko je bombardovao Dubrovnik (40 odsto) ni koliko je Sarajevo bilo pod opsadom (30 odsto; sledeći odgovor je da uopšte nije bilo pod opsadom 20 odsto).

Kada je u pitanju genocid u Srebrenici 30 odsto ispitanika ne zna šta se desilo, dok 19 odsto građana to naziva „ubijanjem, masakrom Muslimana”.

Kada je u pitanju svest o istorijskoj odgovornosti, iz rezultata israživanja se da zaključiti da Srbi ni za šta skoro nisu krivi, da su još uvek u ulozi žrtve, najveći istorijski krivci zapravo su im Turci i Hrvati. Tako je za raspad Jugoslavije čak 70 odsto ispitanika optužilo Hrvate, Slovence 33 odsto, dok su Srbi tek treći sa skromnih devet odsto glasova. Odgovornost političara je podeljena pa su podjednako krivi i Slobodan Milošević (31 odsto) i Franjo Tuđman (28 odsto). Ako se uzme u obzir da je sličan stav iskazao i predsednik Srbije u nedavnom intervjuu nedjeljniku Globus gdje je rekao da su i drugi krivi za raspad Jugoslavije, ovakvi odgovori i ne čude preterano. Generalno, za raspad Jugoslavije kriva je međunarodna zajednica (35 odsto), pojedini političari (32 odsto), politička rukovodstva (25 odsto) i tek na kraju pojedini narodi (osam odsto).

 

PRIHVATANJE ČINJENICA JOŠ DALEKO

 

„Dobijeni odgovori svedoče da se građani republike Srbije još uvek nisu odredili prema zločinima niti problematizovali sopstvenu odgovornost. Koliko je široko prihvatanje činjenica još daleko, postaje najjasnije na primeru opsade Sarajeva. Samo 13 odsto zna da je opsada trajala tri godine, dok 20 odsto građana tvrdi da Sarajevo nije bilo pod opsadom.(...)U tim odgovorima jasno se ogleda odbijanje da se sazna istina, iza koga se krije neprihvatanje odgovornosti da se imenuju uloge učesnika događaja. Na taj način se izbegava da se utvrdi ko su bili slučajni prolaznici, ko zadovoljni posmatrači zločina, ko saučesnici, ko aktivni učesnici, a ko protivnici. Dati odgovor znači izraziti svoj aktivan politički i moralni stav. Način na koji će ratovi devedesetih i zločini vezani za njih biti zapamćeni može još jače da okameni društvo i uslovi njegovo sve snažnije zatvaranje. Istovremeno on može da omogući postepenu dekonstrukciju tradicionalnih obrazacaistorijske svesti, da prevaziđe veličanje nacionalnog mučeničkog narativa i osigura vladavinu prava otvaranjem procesa suočavanja sa prošlošću”, piše Olga Manojlović Pintar u tekstu objavljenom u publikaciji pod nazivom „Novosti iz prošlosti”.

Odgovori svedoče o sistemskom ukidanju sećanja, plasiranim poluistinama kojima smo u kontinuitetu svedoci u poslednjih 20 godina, ogromnim razmerama neobrazovanja i poražavajućoj činjenici da Srbi još uvek veruju da su najbolji i najveći na svetu. Ovome je i te kako kumovala politička elita, bivša i sadašnja, istoričari ideolozi koji svoj posao vide kao stvaranje novih prošlosti za potrebe sistemski produkovane budućnosti, te mediji koji su svesrdno podržali ovu mitomaniju. Odlazak predsednika Srbije Borisa Tadića u Vukovar, što je značajan korak ka boljim odnosima dve zemlje, nateraće bar neke od građana Srbije da se zapitaju šta se to zapravo na Ovčari desilo i zašto su srpska vojska i JNA likvidirali 260 ratnih zarobljenika i civila - no, rupe u njegovom govoru, u kom nema jasnog odgovora zašto se izvinjava i čije su to žrtve, opet ostavlja prostora da se činjenice tumače po potrebi dnevne politike.

12.11.2010.

VALENTIN INZKO: NEMA PODJELE BOSNE I HERCEGOVINE ALI JE MORAMO OJACATI

 

Valentin Inzko, juni 2010.

Valentin Inzko, juni 2010.

12.11.2010.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko rekao je u četvrtak u Vijeću sigurnosti da međunarodna zajednica mora nastaviti pomagati BiH u jačanju države i da politika njenog negiranja i dovođenja u pitanje njene budućnosti mora prestati.

BiH, koja je članica Vijeća sigurnosti, na sjednici je predstavljao predsjednik Predsjedništva Nebojša Radmanović, koji je predočio zajednički stav trojice članova kolektivnog šefa države, a na njoj su sudjelovali i ambasadori SAD, Hrvatske i Srbije.

Podnoseći redovni izvještaj o napretku u BiH, austrijski diplomata je rekao da se BiH uoči 15 godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma i nakon četiri godine stajanja u mjestu zbog nacionalnih podjela koje su blokirale reforme, nalazi pred jasnim izborom: približavanje Evopskoj uniji i NATO-u ili stagnacija ili izolacija.

"Moramo vrlo jasno reći da samo BiH -- kao jedinstvena zemlja -- ima budućnost u NATO-u i EU i da retorika o BiH kao "nemogućoj zemlji" mora prestati," rekao je vioki predstavnik

Poljski vojnici u okviru snaga EUFOR, Butmir pored Sarajeva, oktobar 2009.
Međunardona zajednica mora biti u potpunosti fokusirana na BiH i novim vlastima, koje će biti formirane nakon oktobarskih izbora, mora jasno reći da se od njih očekuje da ubrzaju refome na putu integracije u NATO i EU, rekao je Inzko i pozvao Vijeće sigurnosti da produži mandat snagama Evropske unije (EUFOR).

Formiranje novih vlada na svim nivoima i njihov rad će biti otežani pogotovo zbog nastojanja političara iz Republike Srpske da spriječe svako novo jačanje zajedničkih institucija i ponište ranije reforme u okviru kojih su neke entiteske nadležnosti prebačne na državni nivo, smatra visoki prestavnik.

"Vodeći političari Republike Srpske učestalo govore o budućoj nezavisnosti tog entiteta i o neodrživosti BiH. Srpski čelnici također često negiraju presude sudova UN-a, ICTY-a i ICJ-a, o genocidu u Srebrenici, što povećava napetosti," kazao je Inzko.

On je dodao da u posljednje vijeme i vodeći hrvatski političari učestalo govore o formiranju trećeg entiteta "što možda nije realno, a nepotrebno podiže napetost u zemlji".

"Mi moramo vrlo glasno insistirati na tome da teritorijalni integritet i ustvani okvir Bosne i Hercegovine mora biti sačuvan," izjavio je visoki predstavnik i dodao da podjela BiH nije i neće biti opcija.

"Izbor pred kojim se nalazi BiH nije da li će preživjeti kao država ili se podijeliti. Ona će definitvno nastaviti postojati," rekao je Inzko. "Da je bilo moguće podijeliti BiH, to bi se desilo 1992."

Podrška SAD Inzku 

Inzko je istakao da su ljetošnji posjeti predsjednika Hrvatske i Srbije, Ive Josipovića i Borisa Tadića bili "prijelomni" jer su ukazali na potrebu pomirbe i regionalne suradnje.
 
Članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović na inauguraciji, Sarajevo, 10. novembar 2010
Zajedno s nedavnim izvinjenjem za srpske zločine koju je dao Tadić u Vukovaru te izvinjenjem člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine Bošnjaka ti su koraci imali "pozitivan učinak u regiji i u BiH", rekao je Inzko.

BiH se sada mora koncentrisati na ispunjavanje obaveze koje proizilaze iz odluke Evropskog suda za za ljudska prava o kandidovanju pripadnika nacionalnih manjina za političke funkcije, usvajanje zakona o popisu i i državnoj imovini kao i ispunjavanju preostalih uslova za zatvaranje njegovog ureda.

Radmanović je rekao da je, za razliku od prijašnjih godina, nastupio sa stavovima koji su usaglašeni sa Izetbegovićem i Željkom Komićem, članom Predsjedništva iz reda hrvatkog naroda.

Radmanović je rekao da BiH predstavlja veliki uspjeh međunarodne zajednica na izgradnji mira i povjerenja koji se zadnjih godina nalazi u sjeni političkih problema koji proizilaze iz različitih pogleda o uređenju BiH.

"Dogovor, razumijevanje, jedakopravnost i uvažavanje su osnova svih reformi u BiH," rekao je Radmanović.

Ambasadorica SAD-a Rosemary DiCarlo je rekla kako "SAD očekuje formiranje vlade koja može ostvariti napredak u reformama".

DiCarlo je rekla da SAD dijeli zabrinutost Inzka "zbog podrške nekih političara u BiH osuđenim ratnim zločincima i negiranja genocida u Srebrenici" i izrazila snažnu podršku Inzku čije odluke moraju poštovati i provoditi sve strane.
12.11.2010.

SAMIT G20 ZAVRSEN BEZ ZNACAJNIJIH REZULTATA

 

Samitu G20, američki predsednik Barak Obama (desno), sa svojim kineskim kolegom Hu Đintao (levo) i britanski premijer Dejvid Kameron, Seul, 12. novembar 2010.

Samitu G20, američki predsednik Barak Obama (desno), sa svojim kineskim kolegom Hu Đintao (levo) i britanski premijer Dejvid Kameron, Seul, 12. novembar 2010.

12.11.2010.
Nakon dvodnevnih teških razgovora u Seulu, šefovi Grupe 20 (G20) bogatih država i zemalja u usponu saglasili su se da se uzdrže od "konkurentske devalvacije" valuta, ali su ostale ključne razlike.

Učesnici samita su se saglasili da utvrde “jasne smernice” kako bi identifikovali i uhvatili se u koštac sa velikom trgovinskom neravnotežom koja utiče na rast svetske ekonomije.

Međutim, nije prihvaćen predlog SAD da se odredi limit za trgovinske deficite i suficite država.

Američki predsednik Barak Obama je rekao na konferenciji za novinare na kraju samita da zemlje sa velikim trtgovinskim viškovima moraju da odustanu od “nezdrave zavisnosti” od izvoza.

“Neke zemlje imaju ogromne trgovinske viškove, druge manjkove. Jednostavno rečeno, rizikujemo da upadnemo u stare neravnoteže koje su doprinele ekonomskoj krizi i prete globalnom oporavku”, rekao je Obama.

Ključno pitanje u debati o trgovinskoj neravnoteži je trenutni kurs valuta. Američki zvaničnici ističu da Kina veštački održava slabom svoju valutu, juna, što njenim izvoznicima omogućava nefer prednost a Pekingu velike devizne reserve, zato je i predsednik Obama reagovao.

“Kina troši ogromne količine novca za intervencije na tržištu kako bi održala juan potcenjenim. Smatramo da je važno da Kina postepeno usmerava svoju tranziciju ka tržišnom sistemu”
, kaže on.
Učesnici samita odbili su da podrže pritisak SAD na Kinu da dozvoli rast vrednosti svoje valute

SAD ističu da bi jači juan učinio kineski izvoz skupljim, a američku robu jeftinijom u Kini. To bi umanjilo američki deficit u trgovini sa Kinom koji je na putu da ove godine izjednači rekord iz 2008. godine od 268 milijardi dolara.

No, učesnici samita odbili su da podrže pritisak SAD na Kinu da dozvoli rast vrednosti svoje valute.

Istovremeno, Vašington se suočavaa sa pritužbama Kine i drugih zemalja da i on sam obara vrednost dolara.

One su iritirane planom Federalnih rezervi da ubace dodatnih 600 milijardi dolara u usporenu privredu SAD. Taj potez one vide kao sebično i neodgovorno zasipanje tržišta dolarima što obara vrednost američkog novca i daje prednost domaćim izvoznicima.

Zvaničnici u Vašingtonu odbacuju ove kritike ističući da se vrednost dolara neometano određuje na tržištu. Zbog toga nije iznenađujuće što je završno saopštenje razvodnjeno.

Učesnici su obećali da će se uzdržati od konkurentskog obaranja vrednosti valuta i da će da se usmere ka tržišnom određivanju deviznog kursa, ali je izbegnuto pominjanje kineske valutne politike, a što je bilo uključeno u nacrt tokom predsamitskih pregovora.

To ostavlja nerešenim spor između SAD i Kine, što može da oživi destuktivnu politiku protekcionizma. Najveća opasnost preti od podizanja trgovinskih barijera koje bi mogle da gurnu svetsku privredu nazad u recesiju.
Francuski predsednik Nikola Sarkozi (u sredini) govori sa ruskim kolegom Dmitrij Medvedevim prilikom otvaranja plenarne sednice samita G20, Seulu, 12. novembar 2010.

Saopštenje od petka neće rešiti najveći problem sa kojim je G20 suočena: kako ojačati svetsku privredu koja se dugo hrani ogromnim
deficitom SAD u trgovanju sa Kinom, Nemačkom ili Japanom.

Istovremeno, lideri G 20 su obećali da će zaštiti svetsku privredu od “ekscesa iz prošlosti koji su se desili u finansijskom sektoru”, a što je izavalo globalnu krizu.

Oni su se založili za čvršću finansijsku regulaciju, uključujući bankarski kapital i kriterijume likvidnosti.

G20 je takođe podržao korenite reforme koje bi omogućile veći uticaj Kine u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), kojim su dugo dominirale zapadne zemlje.

Izvršni odbor MMF već se saglasio sa promenama.

Evropa je pristala da ustupi dva svoja mesta u ovom telu, dok će Brazil, Rusija, Indija i Kina biti među 10 zemalja sa najvećim pravima učešća u MMF. Kina je postala treći po snazi akcionar umesto dosadašnjeg šestog mesta.

U međuvremenu, Britanija, Francuska, Nemačka, Italija i Španija su zajednički nastojali da tokom samita uvere investitore da neće biti tražen novac iz privatnih fondova u slučaju spasavanja Islanda od finansijske krize.

Ove zemlje su saopštile da bilo koji mehanizam finansijskog spasavanja stupa na snagu sredinom 2013. godine i neće imati uticaj na sadašnje aranžmane. Naredni samit grupe 20 biće održan 3. i 4. novembra 2011. godine u Kanu, na jugu Francuske.
12.11.2010.

SAFET SUSIC: IAKO SE RADI O PRIJATELJSKOM MECU PROTIV SLOVACKE, NE SMIJEMO SE OBRUKATI

 

Ako Hasagić ne bude branio tokom vikenda, pozvat ću drugog golmana. Obavit ću razgovor sa Rahimićem i predložiti mu da ide na posudbu, kaže bh. selektor

image Sušić: U Bratislavi neće eksperimentirati

Pred Safetom Sušićem u srijedu je veliki izazov. Utakmica u Bratislavi protiv Slovačke koja se igra 17. novembra je daleko od prijateljske, ako se zna da se naša reprezentacija od meča sa Luksemburgom i onih „10 minuta igre“ ne može pohvaliti rezultatima, ali ni igrom.

Sušić je svjestan da ga u Slovačkoj čeka težak zadatak, jer će sa druge strane imati selektora (Vladimir Vajs) koji je sa svojom reprezentacijom igrao na Mundijalu, plasirao se među 16 najboljih ekipa na svijetu.

Najbolji tim

Zato je Sušić u razgovoru za „Avazov Sport“ najavio da će u srijedu u 17 sati, uz direktan TV prijenos za BiH, na početku susreta izvesti najbolji tim.

- Od prve minute će igrati najbolji tim. U ovom trenutku ne znam sastav koji će početi susret, ali neće biti velikih izmjena u odnosu na posljednju utakmicu sa Albanijom. Moguće je da ću zamijeniti samo dva, tri igrača - kaže Sušić, koji će u ponedjeljak ujutro iz Pariza krenuti u Beč, gdje je okupljanje naših reprezentativaca.

Imamo dosta igrača koji su na spisku povrijeđenih. Ponovo ste u problemima da sastavite najbolji tim.

- Nisam želio ništa eksperimentirati i pozvao sam najbolje igrače. U Slovačkoj se ne smijemo obrukati, bez obzira na to što se radi o prijateljskom susretu.

Da li ste razgovarali sa Emirom Spahićem, koji je zbog povrede propustio posljednji meč u dresu Monpeljea?

- Obavit ću razgovor sa Spahićem u naredna 24 sata. Želim iz prve ruke saznati o kakvoj povredi je riječ. Francuski mediji su donijeli samo šturu vijest da je Spahić povrijedio zadnju ložu.

Hasagić upitan

Ko će ga mijenjati ako ostanemo bez kapitena?

- Velike su šanse da će utakmicu početi Muhamed Bešić iz Hamburga. Želim momka vidjeti na licu mjesta. Dosta sam lijepih riječi čuo o mladom igraču njemačkog kluba i ovo je dobra prilika da iskoristi šansu.

U zadnje vrijeme na povredu se žali i golman Kenan Hasagić?

- Razgovarao sam sa Hasagićem jutros (četvrtak). Ako ne bude branio tokom vikenda u turskom šampionatu, vjerovatno ću zvati nekoga drugog. Povrijeđen golman nam nije od koristi. 

Koliko poznajete sastav Slovačke i kod njim ima otkaza (Vitek, Hobučan, Kopunek, Čeh...)?

- Oni su u rangu jedne Rumunije. Zato nam je ovaj test jako važan, jer bi nam Slovaci mogli „glumiti“ Rumune. Na Mundijalu su prošli prvi krug i to dovoljno govori o njihovom kvalitetu.

Kako razmišljate sa našim napadom, ko će početi u vrhu uz Edina Džeku?

- Napad mi u ovom trenutku nije najveći problem. Najveći problem mi je Rahimić. Razgovarat ću s njima, možda već u Beču kada bude okupljanje. Pratim njegove (ne)nastupe u CSKA. U zadnje vrijeme često nije ni na klupi. To može biti problem u narednoj godini. Jedno je trening, a drugo utakmica.

Šta ćete tražiti od njega?

- Možda neće biti loše da pronađe neki drugi klub u Rusiji, u Moskvi ako već ne želi ići iz glavnog grada, jer mi je jako važno da igra. Znate i sami da za njega jedino u ovom trenutku nemam zamjenu. Oni mi je stvarno veliki problem.

Ibišević ili Muslimović

Niste nam odgovorili koje rješenje imate za naš napad?

- Vidjet ću još. Vikend je pred nama i na osnovu toga ću donijeti odluku da li će pored Džeke igrati Ibišević ili Muslimović. Ibišević ne igra u zadnje vrijeme u Hofenhajmu i to sada nije problem, ali bi nam moglo stvarati glavobolju na proljeće kada se nastave kvalifikacije. Ne samo Ibišević. Ima tu još igrača koji su izvan prvog tima.

Da li se i ovako oslabljeni možemo u srijedu konačno suprotstaviti dobrom igrom Slovacima?

- Bio bih jako sretan da nas konačno krene. Imamo igrače koji znaju igrati. Još kada bi svoju priču da smo jaki prenijeli na teren, onda iz Bratislave možete očekivati lijepe vijesti. U svakom slučaju sam optimista i uvijek ću biti - kazao je Sušić.

Subašić pozvan umjesto Zeca

Kako ste najavili povrijeđenom Erminu Zecu ste našli zamjenu?

- Odlučio sam pozvati Muhameda Subašića. On je svojim igrama i angažmanom na treninzima zaslužio poziv. Najavio sam da neću pozvati napadača umjesto Zeca, jer na toj poziciji imam rješenje i izbor je pao na Subašića - kaže Sušić.

Bešić mora igrati u HSV-u

Mnogi smatraju da je Bešić rješenje za poziciju zadnjeg veznog igrača, s obzirom da igra na toj poziciju u timu iz Hamburga?

- Bešić je još dijete. Od njega tek treba očekivati velike utakmice. On uostalom prvo treba da se izbori za mjesto u svojoj ekipi, pa tek onda da bude standardan u reprezentaciji. Dosta je to slično sa ostalim igračima, koji moraju igrati, da bi bili u najužem krugu za reprezentaciju kaže Sušić.

Samo jedan trening siguran

Okupljanje je u ponedjeljak u Beču. Koliko ste treninga planirali do meča u srijedu?

- Ako budemo kompletni, možda obavimo trening i u ponedjeljak. Za sada je samo sigurno da ćemo trenirati u Bratislavi u utorak, vjerovatno u vrijeme utakmice. Nadam se da neće biti hladno, jer to može biti dodatni problem i da tokom vikenda ne bude novih povreda - kaže bh. selektor.

Spisak kandidata

GOLMANI: Kenan Hasagić (Istanbul BB), Asmir Begović (Stouk), ODBRANA: Mensur Mujdža (Freiburg), Ognjen Vranješ (Šerif Tiraspol), Boris Pandža (Mehelen), Emir Spahić (Monpelje), Adnan Mravac (Vesterlo), Muhamed Bešić (HSV), Senad Lulić (Jang Bojs), Muhamed Subašić (Olimpic) VEZNJACI: Haris Medunjanin (Makabi Tel Aviv), Miralem Pjanić (Lion), Elvir Rahimić (CSKA Moskva), Senijad Ibričić (Hajduk), Zvjezdan Misimović (Galatasaraj), Semir Štilić (Leh Poznanj), Sejad Salihović (Hofenhajm) NAPADAČI: Zlatan Muslimović (PAOK), Vedad Ibišević (Hofenhajm), Edin Džeko (Volfsburg).

12.11.2010.

BALKAN JOS UVIJEK MOZE BITI IZGUBLJEN

 

 

 

Zapadni Balkan

Zapadni Balkan

11.11.2010.
Priredio: Nedim Dervišbegović

Soren Jessen-Petersen, bivši šef misije UN na Kosovu i američki profesor Daniel Serwer, u članku objavljenom u International Herald Tribune-u pozivaju Evropsku uniju i Sjedinjene Države da ulože dodatne napore kako bi zemlje regiona prevazišle probleme i nepovratno krenule putem evropskih integracija. Tekst prenosimo u cjelini.

NATO, Sjedinjenje Države, Evropska unija i Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi se pripremaju za svoje samite ove jeseni ali Balkan im itekako može pokvariti zabavu.

Proces izgradnje mira je donio velike rezultate - kraj rata u Bosni i Hercegovini, pad Slobodana Miloševića, rast demokratske Srbije, nezavisnost Kosova, kao i izgledno članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji. Ali neuspjeh na Balkanu je je još uvijek jedna od mogućnosti koja bi postidila i Evropljane i Amerikance.

Daniel Serwer, arhivska fotografija iz 2007. godine
Tri pitanja proganjaju region: Bosna i Hercegovina je zemlja koja je i dalje zaglibljena u neprekidnim – mada trenutno nenasilnim – etničkim podjelama; odnosi između Srbije i Kosova ostaju neriješeni i Makedonija se ne moze priključiti NATO-u i Evropskoj uniji dok se ne riješi pitanje grčke pritužbe na njeno ime (za koje Atina kaže da pripada Grčkoj).

Problemi BiH su ukorijenjeni u Ustavu koji je nametnut zaraćenim stranama prije 15 godina na Dejtonskim mirovnim pregovorima. Ustav predviđa nefukcionalnu državu nemoćnu da ispuni mnoge uslove za članstvo u NATO-u ili Evropskoj uniji. Potrebni su ustavni amandmani da bi se eliminisala diskriminacija na etničkoj osnovi i vladi u Sarajevu osigurali autoritet i odgovornost koji joj trebaju u vezi sa pregovorima za članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.

Napori na nametanju takvih amandmana nisu urodili plodom. Ono šta Brisel i Washington sada moraju odrediti su kriteriji koje Sarajevo mora ispuniti prije i za vrijeme procesa priključenja. Nedavni izbori u BiH otvaraju nove mogućnosti za reformu, dok bi napredak Srbije na putu ka EU trebao zavisiti od spremnosti da bosanski Srbi sarađuju sa Muslimanima (Bošnjacima) i Hrvatima kako bi usvojili ustavne amandmane koji će učiniti članstvo mogućim.

Što se tiče Kosova, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je preporučila u oktobru početak razgovora između Beograda i Prištine o praktičnim pitanjima, kao što su: trgovina, energija, okoliš, zdravstvo, granični prelazi, nestale osobe, povratak raseljenih) uz posredovanje EU i podršku SAD. To je dobra ideja čije je vrijeme konačno došlo, ali će Beograd iskorititi ove razgovre da predloži „korekcije“ granice sa Kosovom koje bi Srbiji dozvolile da priključi srpsku zajednicu na sjeveru Kosova.

Ovo pomjeranje granice, da bi se zadovoljile etničke razlike, opasno je i otvorilo bi to pitanje širom Balkana: svakako u Makedoniji i Bosni i Hercegovoni ali vrlo izvjesno i u albanskim dijelovima južne Srbije i u Crnoj Gori. Srbija i Kosovo se moraju pridržavati onoga što im je pri ruci, uspostavljanjem dobrih odnosa u vezi niza praktičnih pitanja na bazi međusobnog poštovanja, potrebnog za pristupanje Evropkoj uniji.

Soren Jessen-Petersen, arhivska fotografija iz 2006. godine
Vlada na Kosovu je suočena sa veoma teškom bitkom protiv Atine, koja želi da „Makedonija“ bude tako određena kako bi je se razlikovalo od onoga što Grci smatraju ekskluzivno svojim. Bez rješenja ovog pitanja, Makedoniju čeka dugoročno „čistilište“ bez članstva u NATO savezu za koje je spremna, ali će i njeni napori za ulazak u EU biti osujećeni i tako ponovo uzdrmati etničke grupe koje su zbog ulaska u EU smanjili međusobne tenzije.

Brisel i Vašington moraju raspetljati ovaj čvor, koji se zatezao s prolaskom svake godine od nezavisnosti Makedonije 1991.godine. Ovo ne izgleda kao zgodna prilika za Atinu da se izruguje Briselu u momentu kada očajnički treba ekonomsku podršku EU. Što se tiče članstva u NATO-u, Vašington i Brisel moraju insistirati da se Grčka pridržava sporazuma iz 1995.godine kojim je prihvatila Skopje pod anahronim i eufemističkim imenom „Bivša jugoslovenska republika Makedonija (FYROM)“. Ako je Skoplje spremno da pokaže svoju spremnost da doda prihvatljivu geografsku odrednicu svome imenu, onda je vrijeme i da se Skoplju odredi početak pregovora o pridruživanju, što bi još više stabilizovalo zemlju i stvorilo snažan podsticaj za dogovor Skopja i Atine.

Misija izgradnje mira na Blakanu još nije gotova, čak ni nakon 15 godina često vrlo bliskog zajedničkog rada na rješavanju ovih pitanja između EU i SAD.

Samo onda kada sve zemlje regiona budu nepovratno na putu ka Briselu, moći ćemo da slavimo. Po svemu sudeći za to neće trebati više od pet godina. Do tada, moramo držati Balkan na pravom kursu i osgurati da Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija ne ispadnu iz voza.
12.11.2010.

VAN ROMPUY: EU SPREMNA DA PODRZI PREDSJEDNISTVO BiH NA PUTU U EU

 

24sata.info PHOTO
image Herman van Rompuy / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompuy istakao je u čestitki povodom izbora nova tri člana Predsjedništva BiH da je EU spremna da podrži Predsjedništvo u naporima da vodi zemlju naprijed na evropskom putu.

 

Van Rompej je u čestitki izrazio uvjerenje da će Predsjedništvo iskoristiti novu mogućnost za promociju većeg napretka, razvoja i stabilnosti svih zajednica i građana BiH, saopšteno je iz OHR-a

On je naglasio da je EU spremna za nastavak bliske saradnje sa Predsjedništvom BiH u ostvarivanju vizije multietničke i multikulturalne BiH na putu u EU.

U pismu koje je uputio juče, Van Rompej je čestitao Nebojši Radmanoviću, Željku Komšiću i Bakiru Izetbegoviću izbor za članove Predsjedništva BiH.

(srna)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240403

Powered by Blogger.ba