Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

11.11.2010.

ZVONIMIR KOZULI I STANISLAV SOLDO SU NACISTICKI BAJRAKTARI SA PECARE

Zvonimir Kožul i Stanislav Soldo su nacistički bajraktari sa Pecare

11/11/2010.
• Širokobriješka policija identifikovala je osobe koje su na stadionu Pecara za vrijeme utakmice sa Sarajevom , isticale nacističku zastavu. Riječ je o Zvonimiru Kožulu i Stanislavu Soldi..

Širokobriješka policija identifikovala je osobe koje su za vrijeme utakmice Široki Brijeg - Sarajevo, na stadionu Pecara, isticale nacističku zastavu. Riječ je o Zvonimiru Kožulu (1985.) i Stanislavu Soldi (1986.). Obojica su iz Širokog Brijega. Protiv njih će MUP Zapadnohercegovačkog kantona podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka na Općinskom sudu. Policija radi na otkrivanju i ostalih osoba koje su unijele zastavu na stadion, priopćeno je iz MUP-a.Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine kaznila je NK Široki Brijeg sa 20.000 KM, te jednom domaćom utakmicom bez prisustva gledaoca. Delegat Milan Vukas suspendovan je na šest mjeseci zbog toga što u izvještaju nije navedeno da se na tibinama pojavila nacistička zastava. Ostala službena lica nisu kažnjena. Odluke su donesene većinom glasova prisutnih članova Disciplinske komisije, rekao je njen predsjednik  Goran Kosorić. (Kliker.info-FTV)


11.11.2010.

KAKVE PROMJENE USTAVA BiH SU PREDLOZILI NAJVECI SVJETSKI STRUCNJACI ZA DEMOKRATIJU

Ugledna svjetska organizacija za razvoj demokratije, Nacionalna fondacija za demokratiju (NED) iz Washingtona objavila je izvještaj radne grupe sastavljene od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za demokratiju, ustavno pravo i izborne zakone. Izvještaj daje okvire za buduće pregovore o ustavnim reformama u BiH i ističe minimalne kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi BiH postala funkcionalna država te bila u mogućnosti da ispuni uslove za ulazak u EU. Briefing sa okruglog stola “Bosna i Hercegovina: Put ka funkcionalnoj demokratiji” ekskluzivno donosimo u cijelosti.
Međunarodni forum za demokratske studije i Evropski program Nacionalne fondacije za demokratiju je 16. septembra 2010. godine okupio akademske eksperte za demokratiju i ustavni dizajn, te pravne i regionalne eksperte kako bi istražili na koji način Bosna i Hercegovina (BiH) može dovršiti svoju demokratsku tranziciju te ostvariti svoje Euro-atlantske težnje.

Tokom poludnevnog sastanka učesnici su razmotrili stanje demokratije i sistema uprave u BiH, te istražili aktuelna pitanja o ustavnim reformama i mogućim opcijama za dalje djelovanje. Cilj ovog sastanka bio je razviti i predstaviti donosiocima odluka i građanima u BiH alternative za dalje razmatranje, a ne ponuditi set propisanih rješenja.

Ovim izvještajem se sumira diskusija, uključujući i refleksije grupe na trenutni kontekst i izazove koje on postavlja, proces kojim se može postići održiva i legitimna promjena, kao i minimalne kriterije za ostvarivanje funkcionalnosti države.

Kontekst

Struktura upravljanja državom kao i sistem donošenja odluka u BiH koji su nastali iz Daytonskog mirovnog sporazuma kreirani su kako bi zaustavili rat te spriječili mogućnost da bilo koja od pojedinačnih skupina odlučuje iznad interesa drugih etničkih grupa. Sporazum je proizveo kompleksnu strukturu BiH države uključujući dva entiteta - Federaciju Bosne i Hercegovine (s većinskim stanovništvom Hrvata i Bošnjaka) i Republiku Srpsku (sa većinski srpskim stanovništvom). Međutim, vremenom se pokazalo da je sistem upravljanja neodrživ.

Disfunkcionalnost strukture upravljanja BiH državom naročito je došla do izražaja tokom proteklog izbornog mandata (2006.-2010.), dijelom kao rezultat međunarodnog isključivanja iz procesa efikasne implementacije i provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma. Ovaj negativni trend počeo je ubrzo nakon aprila 2006, kada je propao najozbiljniji pokušaj da se dobije široka potpora za ustavne izmjene koje bi omogućile evropske integracije Bosne i Hercegovine. Naknadni pokušaji ustavnih reformi također nisu polučili rezultate. Danas politička situacija u Bosni i Hercegovini ne stagnira već, u stvari, nazaduje.

Institucionalni nedostaci države su najvidljiviji u nemogućnosti njenog političkog sistema da omogući kompromis između lidera etničkih grupa te da u potpunosti ispune EU i druge međunarodne zahtjeve, uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Političkim vođama u BiH često nedostaje osjećaj za osnovne brige svih građana - kao što su ekonomski razvoj i Evropske integracije - te oni insistiraju na ispunjenju usko zamišljenih etničkih ciljeva, čime se održava nefunkcionalnost države. S druge strane, ovo doprinosi nestabilnosti, kao i razočarenju građana.

Ipak, usprkos ovim opasnostima, i nasuprot pesimističnim analizama koje preuveličavaju (a u nekim slučajevima čak i potiču) društvene razlike među građanima, postoji razlog da se vjeruje u mogućnosti za iznalaženje saglasnih stavova među građanima u cijeloj BiH.

Istraživanja javnog mijenja konstantno pokazuju da su građanima najvažnija ekonomska pitanja. Nezadovoljstvo trenutnom društvenom situacijom odjekuje kroz cijelo političko tijelo, kao što odjekuje i cinizam o tome da li se ta pitanja mogu riješiti kroz postojeće političke institucije. Ovo ukazuje da postoji latentno građansko tijelo koje je spremno pružiti podršku funkcionalnom i odgovornom sistemu upravljanja državom.

S tim na umu, učesnici okruglog stola smatraju da su elementi koje slijede od kritične važnosti za rješavanje pitanja demokratskog deficita i stvaranje učinkovitog sistema upravljanja državom BiH.

Reformski proces

Veoma je poželjno da proces demokratske ustavne reforme uključuje široke konsultacije i javni dijalog. U svrhu trajnosti i legitimnosti procesa, proces reformi bi trebao biti otvoren, sa širokim učešćem i podrškom građana. Mehanizmi za učešće i konsultaciju društva bi trebali biti uključeni od samog početka, počevši od traženja javnog mišljenja o ustavnim principima. Od ključne je važnosti da komisija sačinjena od domaćih eksperata (kao što je Ustavna komisija Parlamentarne skupštine) bude zadužena za izradu nacrta ustavnih prijedloga. Učešće domaćih stručnjaka je obavezno, ali vanjski savjeti i potpora bi također trebali biti dostupni.

Različita iskustva u stvaranju Ustava među članicama EU (naročito onima iz postkomunističke Evrope) nude mnoštvo primjera na koje se BiH može pozvati kod kreiranja vlastitog institucionalno-reformskog procesa. Važno je da BiH nauči što je više moguće iz lekcija drugih tranzicijskih demokratija i novih zemalja članica EU, kao i iz vlastitih prethodnih pokušaja ustavne reforme koji su pravljeni pod teškim vremenskim ograničenjima budući da je namjera bila da reforme stupe na snagu prije nadolazećih izbora.

Kreiranje funkcionalnog ustavnog odnosno modela upravljanja državom će zahtijevati dosta vremena. Stoga, da bi se održao momentum, najbolje bi bilo da proces počne na početku mandata novoizabranih vlasti. Što se duže održe postojeće blokade i narušavanje demokratije, bit će sve teže usvojiti reforme upravljanja državom koje su potrebne da bi se postigla njena funkcionalnost.

Do sada, pokušaji ustavnih reformi u BiH su bili fokusirani na ono sto je politički moguće umjesto na ono što je neophodno kako bi se ostvarili osnovni ciljevi funkcionalnosti i odgovornosti. Okvir za reforme Ustava i funkcionalnost države moraju biti u skladu sa zahtjevima za proces EU integracija, te omogućiti BiH da ostvari sve prateće obaveze članstva u EU.

Drugim riječima, reforma upravljanja državom može i trebala bi uzeti u obzir sve zahtjeve procesa pridruživanja EU. Ovo u početku može ograničiti spektar rješenja ponuđenih od strane građanskog društva ali je neophodno kako bi se ispunili zahtjevi za članstvo u EU i kako bi se otvorio politički prostor u kojem bi građani mogli aktivnije učestvovati. U isto vrijeme, usvojena rješenja treba da omoguće značajnu zaštitu kolektivnih i individualnih prava. Da bi bila trajne, reforme moraju predvidjeti buduće potrebe i probleme a ne samo služiti trenutnim domaćim i međunarodnim interesima.

Međunarodni akteri mogu služiti kao katalizatori reforme time što bi preuzeli inicijative i ponudili pozitivna ohrabrenja i za domaće elite i za građane. Što se tiče uključenja u sam proces reformi, međunarodna zajednica treba biti spremna da ponudi učešće i pomoć kad je to potrebno i kad se to zahtjeva.

Ključni sastojci reforme

Često se reforma sistema upravljanja državom previše pojednostavljuje i greškom poistovjećuje sa ustavnim reformama. U slučaju BiH, "ustavna reforma" možda nije dovoljno inkluzivan termin da obuhvati cijeli sklop mogućnosti za reformu upravljanja državom. Mnogi elementi trenutnog sistema nisu navedeni u Daytonskom sporazumu, ali proizlaze ili iz ranijih sporazuma (npr. Vašingtonski sporazum iz 1994 kojim je osnovana Federacija) ili iz zakona (Državni izborni zakon, entitetski ustavi i izborni zakoni, poslovnici, i sl).

U isto vrijeme, postoje odredbe u Daytonskom ustavu koje bi povećale funkcionalnost države, ali koje nikad nisu u potpunosti implementirane. Uz to, veliki broj novih državnih institucija, agencija i procesa je stvoreno nakon Daytonskog sporazuma (npr. Sud BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, i Ministarstvo odbrane). Oni se moraju unijeti u državni Ustav.

Ključni cilj reforme sistema uprave je omogućiti državi da efikasno služi građanima. Elementi trenutnih ustavnih odredbi koji krše međunarodne obveze, ugrožavaju financijsku održivost javnog sektora ili omogućavaju blokadu sistema odlučivanja, te tako nanose štetu svim građanima BiH, moraju biti revidirani.

Postojeće odredbe za koje je utvrđeno da krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima se moraju ukloniti iz Ustava da bi proces EU integracija mogao krenuti naprijed. Na primjer, BiH bi trebala usladiti svoj Ustav sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju izbora članova Predsjedništva BiH. Učesnici na sastanku su izrazili kvalificiranu podršku za jedinstveno simbolično BiH Predsjedništvo kao najbolju opciju koja bi zamijenila postojeće tročlano Predsjedništvo sa rotirajućim mjestom predsjedavajućeg.

Time bi se omogućio veći prenos ovlasti na Vijeće ministara BiH, sa parlamentarnim nadzorom. Kako bi jedan predsjednik prihvatljiv i reprezentativan za većinu građana, mogao bi biti biran putem alternativnog (preferencijalnog) glasanja.

Sistemski podsticaj podjela

Postojeći mehanizam podjele vlasti, čiji djelotvoran rad ovisi o dobroj volji i postizanju kompromisa sa drugim grupama, rezultirao je pretjeranim politiziranjem čak i najjednostavnijih i najpragmatičnijih političkih pitanja. Postojeći sistem, kao takav, podstiče ekstremizam i ostavlja malo mjesta za političku umjerenost. Stoga je neophodno ukloniti elemente nagrađivanja polarizacije i upotrebe straha u političke svrhe.

Takvi elementi sistema potiču takmičenje između različitih nacionalizama i tako ih čine teže pomirljivim nego što bi to inače bili. Kako bi se postigla funkcionalna demokratija, mora se stvoriti novi prostor za lokalnu društvenu i političku interakciju usmjerenu ka iznalaženju načina da se zadovolji neispunjena potreba za efikasnom vlašću.

Političke elite, kako zvanične tako i nezvanične, imaju koristi od postojećeg sistema koji ih neskromno nagrađuje (često na štetu interesa drugih građana) i štiti ih od odgovornosti. Pokroviteljstva koje dolaze sa uticajem nad raspodjelom radnih mjesta u javnome sektoru, medijima, prihodima od privatizacije, te kompanijama u javnom vlasništvu, omogućavaju elitama da održe strukture koje ih zadržavaju na vlasti. Reforma treba depolitizirati zapošljavanje u državnoj službi i smanjiti politički uticaj nad medijima i obrazovanjem.

Djelotvorni i transparentni mehanizmi neophodni su kako bi se javni resursi zaštitili od političke zloupotrebe. Institucije horizontalne odgovornosti, kao što je npr. generalna revizija, trebale bi biti ovlaštene za nadgledanje troškova na svim nivoima vlasti, te osigurati da svaka zloupotreba javnih sredstava bude pravovremeno prijavljena nadleznim organima. Također je bitno smanjiti uticaj javnog sektora nad mnogim vidovima prihoda, uključujući prihode od privatizacije. Takve reforme su vrijedne same po sebi, ali su također i jedan od zahtjeva za približavanje EU.

Državne nadležnosti

Reforme bi trebale osigurati da BiH država ima ovlasti i kapacitete potrebne da ostvari zahtjeve svojih građana kao i EU integracija i drugih međunarodnih obveza. Državi se mora dati kapacitet da se nosi sa procesom EU integracija kroz ustavne i zakonske mehanizme. Konkretno, država bi trebala imati ustavnu nadležnost i zakonsku supremaciju nad svim drugim nivoima vlasti u pregovorima sa EU, uz ovlasti da implementira sporazume koji nastanu kao rezultat tih pregovora.

Hijerarhija zakonodavnih, izvršnih i provedbenih nadležnosti između države i entiteta bi trebala biti jasno definirana. Postojeća distribucija nadležnosti bi trebala biti revidirana da bi se razjasnile i razdvojile nadležnosti države od nadležnosti entiteta te se time umanjila međuovisnost između različitih nivoa vlasti i potreba za vertikalnom koordinacijom. U slučajevima gdje se suradnja zahtjeva i gdje se nadležnosti ne mogu razdvojiti, trebali bi se definirati provedbeni mehanizmi te uspostaviti zajednička tijela koja bi omogućila suradnju.

U slučajevima gdje država ima nadležnost, njena nadmoć nad drugim nivoima vlasti je osigurana Ustavom. Njena supremacija bi trebala biti osigurana ili putem vrhovnog suda ili u potpunosti funkcionalnog Ustavnog suda. U skladu sa autoritetom koji je Ustavni sud dobio postojećim Ustavom, bilo koje od ovih tijela bi moglo biti ovlašteno da donese konačnu presudu u sporovima između različitih nivoa vlasti.

Učesnici sastanka su ponovili ranije preporuke koje su dala međunarodna tijela da se entitetsko glasanje ograniči te da bude primjenljivo jedino na nadležnosti koje su podijeljene između entiteta i države. Slično tomu, ustavne odredbe koje omogućuju stavljanje vetoa na zakone od "vitalnog nacionalnog interesa", koji trenutno nisu precizno definirani te su predmet široke interpretacije, bi trebale biti ograničene u svojoj primjeni na pitanja koja su zaista od vitalnog interesa te se usmjeriti na iznalaženje riješenja putem presude Ustavnog suda ili nekog sličnog zakonskog tijela.

Zaključak

Bosna i Hercegovina ima prednosti i mogućnosti koje mnoge zemlje sa sličnim problemima nemaju: okružena je demokratskom Europom i ima dobre izglede za članstvo u EU To predstavlja svjetlo na kraju tunela za građane BiH koji su čitavu jednu generaciju izolirani od glavnih europskih tokova. Izglednost članstva u EU daje domaćim i stranim akterima posvećenim uspostavljanju funkcionalne BiH prednost i sredstva za postizanje tog cilja. EU i Sjedinjene američke države bi trebale obnoviti svoju predanost u pružanju pomoći građanima BiH ka postizanju funkcionalne demokratije koja će služiti svim svojim građanima.

Lista učesnika

Svi dolje navedeni učesnici odobravaju opću ideju dokumenta ali ne nužno i svaku od njegovih pojedinačnih preporuka.

Diego Abente, Međunarodni forum za demokratske studije
Kurt Bassuener, Vijeće za politiku demokratizacije
Larry Diamond, Univerzitet Stanford
Nida Gelazis, Međunarodni centar za naučnike „Woodrow Wilson“
Carl Gershman, Nacionalna fondacija za demokratiju
Barbara Haig, Nacionalna fondacija za demokratiju
Ivana Howard, Nacionalna fondacija za demokratiju
Lise Morjé Howard, Univerzitet Georgetown
James C. O’Brien, Grupa Albright Stonebridge
Paula M. Pickering, Koledž William i Mary
Marc F. Plattner, Međunarodni forum za demokratske studije
Benjamin Reilly, Univerzitet Johns Hopkins
Andrew Reynolds, Univerzitet Sjeverna Karolina, Chapel Hill
Denisa Sarajlić-Maglić, Vanjskopolitička inicijativa BH
11.11.2010.

NIJE PRONADJENA NI POLOVINA UBIJENIH SREBRENICANA

 

Žene Srebrenice u Tuzli, 11. novembar 2010

Žene Srebrenice u Tuzli, 11. novembar 2010

 11.11.2010.
Kao i svakog 11. u mjesecu Žene Srebrenice u četvrtak su održale mirne prosvjede u Tuzli.

Stotinjak majki Srebrenice upozorilo je javnost kako se osjećaju krajnje poniženima što je već 15 godina najodgovorniji nalagodavac genocida u Srebrenici Ratko Mladić na slobodi.

Također, upozorile su da se iz godine u godinu otvara sve manje masovnih grobnica zbog čega brojne majke nisu ni doživjele da pronađu kosti svoje djece.

„Osjećamo da smo neke jadnice koje hodaju ulicom i traže pravdu. Nikakvog pomaka nije bilo od same 1995. godine, jer mi već 15 godina ovako upozoravamo javnost. Ja ne mogu ni nabrojati koliko je ove godine malo otvoreno masovnih grobnica, možda dvije da su. Još uvijek nije niti jedna polovina stradalih u Srebrenici pronađena“, kaže Nura Begović, članica Udruženja „Žene Srebrenice“.

Ona ističe da su posebice ljuti na bosanskohercegovačku politiku koja ništa ne čini da se odnos prema žrtvama Srebrenice promijeni.

Srebreničanke u Tuzli, 11. novembar 2010
„Najmanju imamo podršku od vlasti. Je li razlog tome to što je država sama u teškoj situaciji, ne znam, ali mi te podrške nemamo. Mi nemamo čak podrške ni onih parlamentaraca koji su iz Srebrenice. Jer njihov glas se zaista trebao čuti, ali nije nikada“, ogorčena je Nura Begović.

Građanska odgovornost

Majkama Srebrenice pridružile su se i Žene u crnom iz Beograda. Predsjednica Staša Zajović ističe da ih u Tuzlu na prosvjede dovodi upravo njihova građanska odgovornost prema majkama Srebrenice.

„Mi u Srbiji također već petanest godina tražimo pravdu za zločine koji je počinjen u naše ime, jer taj zločin je najveći među svim zločinima. Naravno, mi smo veoma ozlojeđene što pravda nije zadovoljena. Nadam se da će naše inicijative uroditi plodom. Nadamo se da razni činovi pomirenja s različitih nivoa vlasti neće biti samo puka fraza, nego da će biti praćeno konkretnim mjerama“, kaže Staša Zajović.

Ona je podsjetila na atmosferu u Beogradu u srpnju 1995. godine.

„Mi smo tada stajale na ulicama Beograda jer smo znale da se dogodio strašan zločin i nikada nismo prestale s upozoravanjem javnosti u Srbiji na Srebrenicu. Mi smo jučer predale zahtjev vlastima u Srbiji za lokaciju na kojoj bi se nalazio spomenik žrtvama genocida u Srebrenici“
, rekla je Zajović.

Na trgu „Žrtava genocida Srebrenica“ u Tuzli je u četvrtak otkriveno spomen obilježje u znak sjećanja na sve žene žrtve rata. Spomen obilježje je inicijativa Bošnjačke zajednice kulture preporod.

Spomen obilježje u sjećanje na žene žrtve rata, 11. novembar 2010
Članica Preporoda profesorica Nihada Latifagić rekla je da je ova spomen ploča upozorenje svima da se zločin kakav se dogodio u Srebrenici više nikada nigdje ne smije ponoviti.

„Ovakav jedan spomen na sve ono što su žene pretrpjele u ratu je samo simbolika u znak svega onoga što su one u ratu žrtvovale i što su sve prošle“
, rekla je Latifagić.

Prosvjedima majki Srebrenice pridružila su se sva udruženja žena iz Tuzle, učenici Gimnazije Meša Selimović te udruženja žena iz Urugvaja i Švedske.

To je znak da solidarnost žena ne poznaje ni vjerske ni nacionalne niti državne granice.
11.11.2010.

PUCNJAVA PO BOSNJACIMA UZ TURBO FOLK

 

Snimka prikazana na suđenju Tolimiru, 11. studenog 2010

Snimka prikazana na suđenju Tolimiru, 11. studenog 2010

 11.11.2010.
Na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru, pomoćniku Ratka Mladića u Glavnom štabu za vrijeme zauzimanja zaštićenih enklava Žepe i Srebrenice, tužiteljstvo i dalje izvodi kao svjedoke istražitelje koji su se bavili analizom snimaka spornih događanja, opisanih u optužnici kao masovno ubojstvo oko 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Istražitelj tužiteljstva Tomaš Blaščik (Tomasz Blaszczyk) svjedočio je o okolnostima istrage video snimaka koje je u srpnju 1995. godine na području Srebrenice napravio beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac.

Snimke koje prikazuju zarobljene Bošnjake, razdvajanje muškaraca od žena i djece te tijela ubijenih u Srebrenici nakon ulaska Vosjke Republike Srpske, haško tužiteljstvo je dobilo prvi put 2002. godine od britanske TV kuće BBC.

No iste godine istražiteljima je snimku predao i Ljubomir Borovčanin, zapovednik srpskih policijskih snaga u srebreničkoj operaciji, a koji je 13. i 14. srpnja 1995. vozio naokolo spomenutog beogradskog novinara Petrovića. Svjedok Blaščik opisivao je sadržaj snimaka dio po dio: „Ovi snimci prikazani su srpskoj televiziji tokom, ako se ne varam već, 17.srpnja 1995.godine. Ovi materijali također sadrže različite snimke koji prikazuju leševe u skladištu u Kravici kao i zarobljenike u Bijeloj kući u Potočarima“.

Novinar Petrović je kamerom zabilježio veliki broj vojnih aktivnosti koje su se događale u Srebrenici i okolici nakon zauzimanja vozeći se uokolo s Borovčaninom uz zvuke novokomponirane muzike koja se mogla čuti za cijelo vrijeme obilaska spornog područja.

Neuvjerljivo obrazloženje novinara

Mnogi snimci koje je Petrović također predao Haškom sudu su izbrisani ili presnimljeni. Za istražitelja Blaščika novinarevo opravdanje kao su snimke nepotpune zato jer je zbog nestručnog rukovanja presnimio neke dijelove nije bilo uvjerljivo. Naime isti je materijal na jednoj srbijanskoj televiziji, objavljen samo par dana od pada Srebrenice, prikazivao i ostale inkriminirajuće snimke za snage bosanskih Srba.

Jedan od nestalih dijelova prikazivao je grupu zarobljenika na terasi takozvane Bijele kuće u Potočarima u koju su, prema optužnici, zatvarani muškarci prije nego što su odvedeni na druge lokacije i pogubljeni. Istražitelj Blaščik povezao je za tužiteljstvo i niz ostalih incidenata dovedenih u vezu sa snimkom novinara Petrovića, poput javljanja Borovčanina radio stanicom oficiru (VRS-a) Čuturiću da zaustavi promet iza njega u Kravici.

„Na osnovu moje istrage, odnosno naše istrage (tima istražitelja tužiteljstva) smatram da je počelo pogubljenje u Kravici u to vrijeme“
, konstatirao je svjedok povezujući vrijeme spornog zločina i poziv Borovčanina koji se mogao čuti na video snimci.

Snimka prikazana na suđenju Tolimiru, 11. studenog 2010
Tužiteljstvo je detaljno analiziralo kadar po kadar video snimaka koji su prikazivali između ostalog i pucanje iz protuavionskog oružja po šumama u kojima su se skrivale kolone Bošnjaka pobjeglih iz zaštićenih enklava. Prikazani su i zarobljeni Bošnjaci, koji puni straha bez obrzira na lažnu utjehu vojnika VRS-a, odlaze na mjesta pogubljenja.

„Kako se neću uplašit'?“, rekao je jedan od zarobljenih Bošnjaka novinaru Petroviću u kameru, nakon čega se su se mogle čuti umirujuće riječi vojnika VRS-a poput „ajde bolan što se bojiš j... te“ uz rafalnu pucnjavu u okolici.

Optuženi Tolimir koji se brani sam nije imao pitanja za svjedoka Blaščika te nije iskoristio pravo na unakrsno ispitivanje svjedoka.

„Hvala gospodine Predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne. Želim mir kući ovoj. Da se ovaj dan i sve suđenje završi u skladu s Božjom voljom, a ne kako ja hoću“, ponovio je optuženi kao i svaki put na početku kada mu suci daju riječ te obavijestio kako nema pitanja za svjedoka.

Tolimir je dodatno objasnio sucima kako je obrana već osporavala prezentirani video materijal kao dokaz tijekom svjedočenja prethodnog svjedoka tužiteljstva istražiteljice Erin Galager (Gallagher).

Optuženi je podsjetimo ustvrdio kako snimci nisu autentični već montirani kako bi se dobila kriva slika događanja u Srebrenici u sporno vrijeme. Nakon svjedoka Blaščika upravo je istražiteljica Gallagher ponovno dovedena u sudnicu kako bi dovršila svoj ranije započet iskaz u vezi pouzdanosti prikupljenog video materijala o zločinu.
11.11.2010.

OBRACANJE NEBOJSE RADMANOVICA VIJECU SIGURNOSTI UN: BiH ZAOSTAJE ZA SUSJEDIMA, ALI NE KOLIKO SE ZELI PREDSTAVITI

 

“U BiH postoje različita gledanja na položaj i daljnji status Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Politički predstavnici iz jednog naroda smatraju da Kancelarija visokog predstavnika treba da ostane stalno u BiH, predstavnici drugih, da treba prestati sa radom, i da je zamjeni specijalni predstavnik EU”, kaže se između ostalog u Radmanovićevom govoru

image

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović obratit će večeras u 21 sat po našem vremenu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u okviru debate o Bosni i Hercegovini povodom šestomjesečnog izvještaja o stanju u zemlji.

Govor predsjedavajućeg Radmanovića prenosimo u cijelosti:

“Zadovoljstvo mi je obratiti se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u debati o BiH. Današnja debata prilika je da se još bolje informišete o političkoj situaciji u BiH i ostvarenom napretku zemlje u proteklom periodu. Od posljednjeg izvještaja u BiH su se desile mnoge stvari koje su promijenile dotadašnje stanje u zemlji. O ostvarenom napretku u BiH postoje mnoge analize i različita mišljenja, među političkim subjektima i građanima. Predsjedništvo BiH o ovom pitanju dosada nije imalo jedinstven stav. Dozvolite mi da, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznesem stav usaglašen sa druga dva člana Predsjedništva BiH, o situaciji u BiH i mogućim pravcima razvoja u budućnosti.



Danas je popularno o BiH govoriti pretežno u crnim tonovima. To je činjeno i sa ove govornice u prethodnom vremenu. BiH je idealna tema da razni katastrofičari na njoj dokazuju svoje teorije. Za razliku od drugih sličnih područja u svijetu, u kojima je angažovana međunarodna zajednica, BiH u cjelini predstavlja pozitivan primjer djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira. To potvrđuju mnogobrojni relevantni izvještaji međunarodnih organizacija, nezavisnih institucija i nevladinih asocijacija u svijetu. Istina, u proteklih šest mjeseci BiH je imala manji zastoj na svom reformskom i tranzicijskom putu. Jedan od razloga je i to što je ova godina bila izborna u BiH, pa su se politički subjekti više okrenuli izbornoj kampanji i pridobijanju glasova birača nego stvarnim problemima zemlje.

Ove godine navršava se petnaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH. Prije petnaest godina BiH je izašla iz tragičnog sukoba koji je destabilizovao zemlju i cijeli region. Danas, petnaest godina poslije, pitamo se: Šta smo i koliko uradili od onoga što smo potpisali i na šta smo se obavezali?

Odmah da kažem: Udruženim naporom međunarodne zajednice i domaćih vlasti BiH je ostvarila značajan napredak u postratnom periodu, koji predstavlja pozitivan primjer u odnosu na mnoga druga slična krizna područja u svijetu. Navedite mi mirovni sporazum u novijoj istoriji Evrope i svijeta koji je brže i uspješnije implementiran? Neki, koji su nezadovoljni brzinom napretka u BiH lijek pokušavaju pronaći osporavanjem samih temelja postojećeg mirovnog sporazuma, što nas uvlači u nove sukobe i sporenja.

Od završetka rata do danas Bosna i Hercegovina je implementirala sve ključne elemente iz Dejtonskog mirovnog sporazuma: Uspostavljen je stabilan mir, zemlja funkcioniše na ustavnim osnovama Dejtonskog mirovnog sporazuma, najveći broj izbjeglica i raseljenih lica povratio je svoju imovinu a mnogi su se vratili i u mjesta ranijeg življenja. Po tome BiH predstavlja uspješan primjer, za razliku od drugih područja u regionu.

U toku su reforme?!

Održano je šest opštih parlamentarnih izbora, od kojih nekoliko posljednjih u potpunoj organizaciji domaćih vlasti, na unutrašnjem planu ostvaren je jedinstven ekonomski prostor, makroekonomski pokazatelji privrede su stabilni i pokazuju spor, ali pozitivan uzlazni trend, uspješno je uveden porez na dodanu vrijednost, uspješno je provedena reforma odbrane i oružanih snaga, nakon početnih hapšenja optuženih za ratne zločine od strane međunarodnih vojnih snaga, većinu ostalih izvršile su i izručile Haškom tribunalu domaće vlasti, domaći sudovi sude optuženima za ratne zločine, BiH je postala članicom Savjeta Evrope i drugih međunarodnih organizacija, zemlja je pristupila NATO programu Partnerstvo za mir, postali smo članica zone slobodne trgovine CEFTA, a kao rezultat svega potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Zemlja je ispunila 174 uslova za ukidanje viznog režima sa EU, o čemu je EU već donijela pozitivnu odluku. U toku su reforme u oblasti javne uprave, pravosuđa, visokog obrazovanja, javnog televizijskog sistema i usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i presudom Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura.

Podsjećam vas da je, kao rezultat povoljnog razvoja političkih i bezbjednosnih prilika u BiH, NATO smanjio svoje snage u BiH i svoj angažman sveo na štab u Sarajevu. Takođe, EUFOR je, kao rezultat očiglednog napretka na stvaranju bezbjednosnog i stabilnog okruženja, smanjio svoje snage u BiH.

U BiH postoje različita gledanja na položaj i daljnji status Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Politički predstavnici iz jednog naroda smatraju da Kancelarija visokog predstavnika treba da ostane stalno u BiH, predstavnici drugih, da treba prestati sa radom, i da je zamjeni specijalni predstavnik EU. Ako su nakon rata postojali razlozi za postojanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH, petnaest godina nakon toga oni su bitno umanjeni. U posljednjem izvještaju za BiH Evropske komisije navedeno je da BiH ne može preduzimati dalje korake u procesu evropskih integracija dok se ne izvrši transformacija Kancelarije visokog predstavnika u specijalno predstavništvo EU.

Danas je popularno o BiH govoriti pretežno u crnim tonovima

Sve promjene u BiH moraju biti zasnovane na vladavini prava. Zbog toga je neophodna potpuna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski sporazum je prije svega sporazum, a ne okvir iz koga se ne može uzimati samo ono što mu odgovara, a izbjegavati izvršenje drugih obaveza. Što se tiče odluka Kancelarije visokog predstavnika kojima su izmijenjene odredbe Aneksa IV Dejtonskog sporazuma, jasno je da se pravni akti mogu mijenjati samo na način kako su i doneseni, ukoliko u tim aktima nije predviđeno drugačije, te će se zbog toga rasprave o ovim pitanjima nastaviti.

Problem izgradnje funkcionalne države ne može se isključivo riješiti promjenom ustavnih i zakonskih procedura za donošenje odluka u BiH, kojima bi se uvela veća unitarizacija ili decentralizacija. To je pojednostavljeno i opasno rješenje složenog i osjetljivog političkog problema. Takav pristup bi doveo u pitanje legitimitet vlasti u složenoj i višenacionalnoj državi kao što je BiH, uzburkao region koji inače nije potpuno stabilan.

Osnovna pretpostavka za izgradnju funkcionalne države je međunacionalno pomirenje i povjerenje. Bez kažnjavanja svih izvršilaca ratnih zločina, iz svih naroda, u BiH ne može se ostvariti međunacionalno pomirenje i izgraditi funkcionalna država. Haški tribunal ocijenio je da BiH dobro sarađuje, tako da su sve druge ocjene o ovom pitanju suvišne.

Što se tiče povratka izbjeglica, među domaćim političarima u BiH i dijelovima međunarodne zajednice, postoji nerazumijevanje ovog problema. U stvarnosti ne postoji primjer u svijetu da je u jednoj zemlji urađeno više na povratku imovine izbjeglica nego što je u BiH. Preostaje da se podrži održiv povratak, za koji Bosna i Hercegovina treba pomoć međunarodne zajednice. Problem sa kojim se, takođe, treba suočiti međunarodna zajednica je taj što se na udaljenosti od pet stotina kilometara zapadnog Balkana (Hrvatska, Srbija, BiH), primjenjuju različiti pravni standardi prava na povratak, čime se čini dodatna nepravda izbjeglom stanovništvu.

Danas se sve zemlje zapadnog Balkana nalaze na određenom nivou napretka prema Evropskoj uniji. BiH jeste u malom zaostajanju za susjedima, ali ne toliko koliko neki žele predstaviti.

Sve ovo su razlozi za ohrabrenje BiH na putu ka EU gdje i pripada, za brzu transformaciju Kancelarije visokog predstavnika, za poziv liderima u BiH da se dogovaraju i urede je u skladu sa svojim dogovorom, bez pritisaka sa strane.

Suština svih reformi u BiH je dogovor, razumijevanje, ravnopravnost, tolerancija i to treba ohrabrivati, pohvaliti i podsticati

11.11.2010.

KORICANSKE STIJENE: SLAVLJE NAKON STRIJELJANJA CIVILA

 

Tužilaštvo BiH tereti Sašu Zečevića, Radoslava Kneževića, Petra Čivčića, Branko Topolu i Marinka Ljepoju da su 21. augusta 1992. godine sudjelovali u sprovođenju konvoja s više od 1.200 civila iz Prijedora prema Travniku, te izdvajanju oko 200 muškaraca, koje su potom na Korićanskim stijenama strijeljali

image

Na suđenju petorici optuženih za ubistva Prijedorčana na Korićanskim stijenama Tužilaštvo BiH je pročitalo iskaz svjedoka K2, koji je u međuvremenu preminuo, a u kojem se navodi da su pripadnici interventnog voda "slavili nakon strijeljanja civila".

Zaštićeni svjedok K2, nekadašnji saobraćajni policajac u Prijedoru, u iskazu koji je 2008. godine dao predstavnicima Tužilaštva BiH naveo da je 21. augusta 1992. godine sa kolegom Vladimirom Šobotom i Miroslavom Parašem službenim vozilom pratio konvoj s civilima iz Prijedora ka Travniku, te da je prilikom zaustavljanja na planini Vlašić "začuo strašnu pucnjavu".

„Mislio sam da smo napadnuti i tada sam vidio kako se Dado Mrđa smije i govori mi da pogledam prema litici. Vidio sam svugdje krv, počeo sam povraćati. Šobot mi je rekao da uđemo u vozilo, a sa nama je ušao i Paraš, koji je sve vrijeme ćutao. Otišli smo u kafanu u Skender Vakuf, gdje je bio i 12-ak pripadnika interventnog voda. Bili su bučni i veseli, naručivali su skupa pića, svi su imali puno para“, stoji u izjavi svjedoka K2.

Tužilaštvo BiH tereti Sašu Zečevića, Radoslava Kneževića, Petra Čivčića, Branko Topolu i Marinka Ljepoju da su 21. augusta 1992. godine sudjelovali u sprovođenju konvoja s više od 1.200 civila iz Prijedora prema Travniku, te izdvajanju oko 200 muškaraca, koje su potom na Korićanskim stijenama strijeljali.

Civile su, prema navodima optužnice, prethodno opljačkali. Zečević, Knežević, Čivčić i Ljepoja su u to vrijeme, kako stoji u optužnici, bili pripadnici interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, a Topola stražar u logoru Trnopolje.

Miroslav Paraš, tadašnji komandir interventnog voda, u međuvremenu je preminuo, dok je Darko Mrđa, bivši pripadnik ove jedinice pred Tribunalom u Haagu osuđen je na 17 godina zatvora.

Uz iskaz zaštićenog svjedoka K2 Tužilaštvo je u spis uložilo i album sa fotografijama pripadnika interventnog voda koje je svjedok prepoznao.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. novembra, kada će Tužilaštvo nastaviti dokazni postupak, javio je BIRN Justice Report.

11.11.2010.

LOBIRANJE ZA REPUBLIKU SRPSKU: VELIKI ULOG, MALA KORIST

 

Premijer Republike Srspke Milorad Dodik, septrembar 2010.

Premijer Republike Srspke Milorad Dodik, septrembar 2010.

11.11.2010.
Na adresu profesora za jugoistočne evropske studije Univerziteta u Gracu Floriana Biebera nedavno je stigao e-mail sa pitanjem kako ključni ljudi u Velikoj Britaniji vide BiH i Republiku Srpsku.

Mail je poslala renomirana međunarodna lobistička i kompanija za odnose sa javnpšću “Hill and Knowlton” koju je angažovala upravo Vlada RS.

Profesor Bieber smatra da entitetska Vlada može više da uradi na promjeni imidža RS razumnim političkim djelovanjem nego nerazumnim trošenjem milionskih iznosa budžetskog novca na skupe lobističke kuće.

Florian Bieber: Meni se čini da je imidž RS prilično loš ovih dana u Briselu, u Londonu i u Vošingtonu
Vlada RS potrošila je od početka 2007. godine do danas više od 16 miliona maraka novca poreskih obveznika na lobističke i kompanije za odnose sa javnošću. Firma“Hill & Knowlton International” iz Belgije lobira za Vladu RS na području Evrope, a “Quinn Gillespie Associates” to radi u Sjednjenim Američkim Državama.

Mišljenje dijela javnosti je da imidž Vlade RS u svijetu nije poboljšan u protekle četiri godine, usprkos angažmanu renomiranih i skupih lobističkih kompanija.

„Politika valada je mnogo važnija od toga da se nešto možda poboljša preko nekih lobiranja u Briselu i u Vošingtonu. Meni se čini da je imidž RS prilično loš ovih dana u Briselu, u Londonu i u Vošingtonu - nije zbog imidža, ali zbog politike RS, zbog politike njihove vlade. Taj stalni govor o mogućnosti referenduma, mogućnosti ideja da je RS jedna trajna jedinica, a Bosna možda nije - sve to utiče na negativnu percepciju RS,“ rekao je profesor Bieber.

Biber navodi da bi se imidž Vlade RS popravio i prestankom minimiziranja srebreničkih žrtava, smanjenjem korupcije i boljim odnosom prema pojedinim nevladinim orghanizacijama i medijima.

Veza sa Miškovićem

Opozicija u Republici Srpskoj takođe ne vidi ni smisao ni rezultate trošenja desetina miliona na lobističke firme. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić kaže da se u godinama u kojima se najviše lobiralo za Republiku Srpsku, čulo i najviše kritika na njen račun:

„I to u najbitnijim izvještajima, onim koji su relevantni, izvještajima koji su se nalazili pred Parlamentarnom skupštinom Savjeta Evrope, pred Evropskim parlamentom, pred Savjetom bezbjednosti UN-a. Dakle, te lobističke kuće koje su navodno radile za potrebe i interese RS da je prikažu u nekom pozitivnom svjetlu u bijelom svijetu nisu postigle ništa.“

Mladen Ivanić, septembar 2010.
Poslanik Stranke za BiH u entitetskom parlamentu Muharem Murselović kaže da se pitanje svrhe i opravdanosti plaćanja lobističkih firmi u više navrata postavljalo na skupštinskim zasjedanjima. Odgovor nisu dobili, kaže Murselović, ali pretpostavlja šta je cilj izdvajanja milionskih iznosa za lobiste:

„Izuzev što bi to bilo predstavljanje u nekom smislu na vođenje neke politike koja bi imala za cilj samostalnost RS, koja bi imala za cilj da se prikaže kako je ovdje divno, krasno.“

Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da javnost uopšte ne zna ništa ni o novcu ni o efektima lobiranja. Narodna skupština RS morala bi znati politički okivir - za šta se lobira i koja se slika želi ostvariti:

„Ovako ja stičem utisak da je ovdje u pitanju isključivo lobiranje ne za RS nego za jednu partiju i jednu ličnost, dakle lobiranje za SNSD i gospodina Dodika. A o efektima - nijedan efekat za RS do sada nisam vidio.“

Iako su efekti lobiranja za javnost vrlo upitni, neupitan je kredibilitet lobističkih kuća koje to rade. Profesor Bieber objašnjava da je “Hill and Knowlton” poznat u svijetu odnosa sa javnošću:

„Oni zastupaju glavne, velike komapnije u svijetu i, naravno, su poznati po nekim skandalima. Oni su zastupali npr. duvansku industriju u Americi i oni su vodili kampanju da duvan nema veze sa rakom. Ali, naravno, oni zastupaju i legitimne komapnije, kao Yahoo!, i ponekad interese neke države, ali to mnogo manje.“

Među vladama koje zastupa Hill and Knowlton, kaže Bieber, samo su vlade Singapura i RS. Zanimljivo je takođe da ova lobistička firma zastupa i srbijansku kompaniju "Delta holding", čiji je vlasnik Miroslav Mišković blizak premijeru RS Miloradu Dodiku.

Smanjena sredstva 

U nastojanju da saznamo više o "Hill and Knowltonu", kontaktirali smo i njihovu partnersku lobističku firmu Global Communications Associates, čiji je finansijski i logistički direktor Jovan Kovačić.

Ovaj bivši zaposlenik OHR-a u Banjoj Luci, OEBS-a u Srbiji, nekadašnji novinar a danas potpredsjednik Udruženja lobista Srbije, nije želio odgovoriti na pitanje da li je angažovan u lobističkim poslovima za Vladu RS.

Jovan Kovačić: Čast mi je i zadovoljstvo za Mileta Dodika da radim i za RS
Kovačićevo obrazloženje bilo je da javnu izjavu profesora Biebera o upitu "Hill and Knowltona" smatra nepristojnom i samoreklamerskom, ali ipak je rekao:

„Samo da vam kažem moj stav: čast mi je i zadovoljstvo za Mileta Dodika da radim i za RS. Sve sam vam time rekao.“

U Vladi RS potvrđuju da od 2007. godine imaju ugovorni odnos sa "Hill and Knowltonom", kao i sa “Quinn Gillespie Associates”.

„Budžetski okvir koji je predviđen za namjenu predstavljanja RS putem ovih aktivnosti je bio do ove godine je bio nešto iznad 4,000.000 KM u ukupnoom iznosu na godišnjem nivou, dok je u 2010. godini zbog opštih budžetskih restrikcija na mnogim stavkama smanjen na ispod 3,5 miliona maraka,“ rekao je savjetnik predsjednika Vlade Gordan Milošević:

Ako se tim iznosima doda 4,2 miliona maraka namijenjenih “predstavljanju Republike Srpske u inostranstvu” u 2008. i 4,4 miliona za iste namjene u 2007. godini, što je ustanovilla Glavna služba za reviziju javnog sektora, ukupan iznos za lobiranje znatno prelazi cifru od 16 miliona maraka.

U entitetskoj vladi RS kažu da su efekti lobiranja teško mjerljivi, ali javnost je, međutim, “izmjerila” da 16 miliona maraka nije bitno promijenilo negativan imidž Republike Srpske u svijetu.
11.11.2010.

ZABORAVLJENI HEROJ SRDJAN

 image

Ruždija Adžović

Zaboravljeni heroj Srđan

Srđan Aleksić trebao bi biti inspiracija našim budućim generacijama, bh. paradigma života i morala, obavezna lekcija u školama

Dvije godine nakon Novog Sada, i Pančevo je jednom od prolaza u centru grada dalo ime Srđana Aleksića. 

Srđanu Aleksiću jeste posthumno dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, a jedna ulica u Sarajevu, petnaest godina nakon njegove smrti, nazvana je po njemu. S vremena na vrijeme čuje se i glas neformalnih grupa u Federaciji BiH sa sličnim zahtjevima. 

No, mora se priznati, sjećanje na jednog od istinskih heroja BiH polako blijedi, a njegovo djelo, dostojno najvećih heroja u ljudskoj povijesti i literaturi, pokriva veo zaborava. Zato bi gestovi poput onog u Pančevu i Novom Sadu trebali zapljusnuti našu savjest i podsjetiti nas na naše najčasnije likove iz ne tako davne ratne tragedije, likove kojima bi se svaka normalna zemlja ponosila i u njima nalazila nadahnuće. 

A Srđan bi, umjesto zaboravljenog heroja, trebao biti inspiracija našim budućim generacijama, bh. paradigma života i morala, obavezna lekcija u školama. Svaki grad u BiH trebao bi imati ulicu s njegovim imenom, koja bi, kao i sam Srđan, bila simbol otpora zlu, ali i čvrsta brana bujici zaborava koju na našu krvavu historiju neumorno navode istomišljenici Srđanovih ubica. 

Svojevrsni kult Srđana Aleksića trebao bi se njegovati makar u FBiH, s obzirom na to da RS pokušava stvoriti neku novu, falsificiranu povijest. Najopipljiviji dokaz ovoj tvrdnji može se naći upravo u Srđanovom Trebinju. Gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk, naime, obećao je još u februaru 2007. godine da će Srđanu biti podignut spomenik u rodnom gradu. Rekao i porekao.

Za to vrijeme, gradonačelnica Pančeva Vesna Martinović poručuje da su njeni sugrađani ponosni što se u samom centru grada nalazi Prolaz Srđana Aleksića, bosanskog heroja, časnog i hrabrog mladića, Srbina kojeg su pijani četnički zlikovci ubili 1993. u Trebinju zato što je branio svog prijatelja, Bošnjaka Alena Glavatovića. 

Zar nam treba veća i bolja moralna lekcija od ove?

11.11.2010.

ZASTICENI SVJEDOK: REKLI SU NAM DA POBIJEMO SVE VOJNO SPOSOBNE MUSKARCE U SREBRENICI

 

On i još neki iz jedinice nisu se složili s tom naredbom, ali im je komandir kazao da se zadatak mora izvršiti jer je naredba stigla “s vrha, od Ljubiše Borovčanina”

image

Na suđenju četverici optuženih za genocid u Srebrenici zaštićeni svjedok optužbe izjavio je da je kao pripadnik Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića u julu 1995. od pretpostavljenih dobio naredbu za ubijanje vojno sposobnih muškaraca Bošnjaka - prenosi BIRN.

- Dobili smo zadatak da idemo na teren. To nam je rekao komandir voda Milenko Trifunović, a on je tu naredbu dobio od pokojnog Radeta Čuturića. Rečeno nam je da se pobije sve što se zatekne vojno sposobnih muškaraca, a žene i djeca da se protjeraju -  kazao je svjedok S110.

Prema njegovim riječima, on i još neki iz jedinice nisu se složili s tom naredbom, ali im je komandir kazao da se zadatak mora izvršiti jer je naredba stigla “s vrha, od Ljubiše Borovčanina”.

Bivši zamjenik komandanta Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske Ljubiša Borovčanin osuđen je u Haškom tribunalu na 17 godina zatvora, dok je Trifunović pred Sudom BiH pravosnažno osuđen na 33 godine zatvora za pomaganje u činjenju genocida u Srebrenici.

S110 svjedočio je na suđenju Dušku Jeviću, Mendeljevu Đuriću, Goranu Markoviću i Neđi Ikoniću, optuženima za genocid, odnosno učešće u prisilnom premještanju žena i djece i ubistvima muškaraca u Srebrenici.

Prema optužnici, Jević je bio komandant Centra za obuku na Jahorini, jedinice u sastavu Specijalne brigade policije MUP-a RS-a, Đurić i Ikonić komandiri četa u Centru, a Marković komandir voda.

Pripadnici policijskog odreda iz Šekovića su, kako je naveo svjedok, bili raspoređeni na dijelu puta od Kravice do Sandića, gdje su na livadu dovođeni muškarci koji su se predavali.

- Grupa je bila velika, niko ne zna koliko je tačno bilo, ali kroz sve priče, mislim da je bilo od 700 do 1.000 ljudi - kazao je S110.

Prema iskazu S110, zarobljenima se obratio i Ratko Mladić, tadašnji komandant Glavnog štaba VRS-a, koji je u bjekstvu nakon što ga je Haški tribunal optužio za ratne zločine.

- Rekao im je da će svi biti razmijenjeni. Nisam vjerovao u to jer nam je jedno naređeno, a drugo se radilo - ispričao je svjedok.

Zarobljeni muškarci sprovedeni su u hangar Zemljoradničke zadruge u Kravici, ispred kojeg su policajci stali u polukrug te počeli pucati nakon što je jedan od zarobljenih oteo pušku jednom policajcu i ubio ga.

- Praznili su okvire, uzimali druge. Poslije su i bombe bacali. To je trajalo dva i po do tri sata - kazao je svjedok, koji tvrdi da lično nije pucao.

Svjedok je kazao da je na mjestu zarobljavanja, kao i ispred hangara, vidio i pripadnike drugih jedinica, ali nije mogao precizirati kojih.

Prema navodima optužnice, Jević, Đurić, Marković i Ikonić se također terete za učešće u ubistvima više od 1.000 muškaraca u Kravici počinjenim 13. jula 1995.

Svjedoka S110 će odbrane unakrsno ispitati na jednom od narednih ročišta, a suđenje će biti nastavljeno 15. novembra.

11.11.2010.

FIKRET DOLIC: RATKO DRONJAK MI JE DAO DVA DECA RAKIJE, A ONDA MI JE PROSUO KRV

 

Nekadašnji pripadnik Petog korpusa Armije BiH svjedočio o zločinima na području Drvara

image

Na suđenju za zločine na području Drvara svjedok Tužilaštva BiH ispričao je kako je devet mjeseci bio zatočen u logoru Kamenica, gdje ga je jednom pretukao upravnik Ratko Dronjak - prenosi BIRN.

Fikret Dolić, nekadašnji pripadnik Petog korpusa Armije BiH, ispričao je da su ga prilikom zarobljavanja u junu 1994. pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) ranili u nogu te je prvo prebačen u bolnicu u Bosanskom Petrovcu, a nakon nekoliko dana u logor Kamenica. Tu ga je, kazao je, pretukao upravnik logora Ratko Dronjak, kojeg je prepoznao u sudnici.

- Došao je jednom i dao mi dva deca rakije. Ja sam to popio na eks, a onda mi je prosuo krv. Krenuo je karate trenirati na meni. Ja sam brisao krv koja je kapala iz usta i nosa, ali nisam mogao koliko je curilo. Udarao je šakama, i batinama, i šamarima - ispričao je Dolić.

Državno tužilaštvo tereti Ratka Dronjka, nekadašnjeg komandanta, odnosno upravnika zatvora u Osnovnoj školi “Slavko Rodić” i logoru “Kamenica” u Drvaru, za mučenja, ubistva, premlaćivanja, maltretiranja, ponižavanja i druga nečovječna djela prema civilima i ratnim zarobljenicima u periodu između 1992. i 1995. godine. Prema Dolićevim riječima, po dolasku u Kamenicu prvo je "popio batine od stražara", a onda je odveden u samicu gdje je proveo četiri mjeseca i 20 dana. Svakodnevno je premlaćivan po tri puta.

- Vođe smjene Šaula i Bašić su me tukle, a drugima ne znam imena, ali su stražari bili. Izvode vani i batinaju. Nema gdje ne udaraju, nogama, kundacima, šakama, štapovima, ma svačim. Molio sam Šaulu da me ubije jer se nije više mogla trpjeti tuča. On mi je svezao usta i ruke i stao na lisice, dok su me drugi batinali. Kada su završili, ubacili su me u samicu, a ujutro su se iznenadili da sam živ - ispričao je svjedok.

Dragan Rodić zvani Šaula, nekadašnji stražar i komandir smjene straže u logorima na području Drvara, prvobitno je bio optužen s Dronjkom, ali je nakon priznanja krivnje u oktobru ove godine osuđen na osam godina zatvora.

Dolić je kazao da je s njim u logoru Kamenica bilo oko 70 zarobljenika, koji su tučeni i maltretirani svakodnevno, te su neki od posljedica premlaćivanja preminuli. Svjedok tvrdi da je u logoru Kamenica ostao sve do marta 1995., kada je razmijenjen.

Naredno ročište je 18. novembra.

11.11.2010.

IMENOVANJE MILANA KUCANA, IZAZVALO OPRECNE REAKCIJE

 

Milan Kučan, foto: siol.net

Milan Kučan, foto: siol.net

10.11.2010.
Vlada Slovenije usvojila je odluku da bivši predsjednik ove zemlje Milan Kučan bude imenovan za specijalnog izvjestioca EU za Bosnu i Hercegovinu. Kučan je potvrdio da je spreman preuzeti ovu funkciju. Kao što to obično biva u BiH, na ovu vijest različito su reagovale stranke iz RS i Federacije BiH.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić, komentarišući imenovanje Milana Kučana za specijalnog izvjestioca Evropske unije, kazao je da su dobro došli svi oni koji žele da pomognu Bosni i Hercegovini.

„Ja želim da vjerujem da svi imaju pozitivne namjere prema onome što jeste BiH, njena ustavna struktura i Dejtonski mirovni sporazum. Svako ko bude išao van toga mislim da je na jednoj besputici koja neće biti korisna za BiH. Milan Kučan je čovjek sa velikim iskustvom, ne mislim da mu ono može pomoći, jer ako nije Milan Kučan bio kreator očuvanja velike Jugoslavije, sumnjam da će pomoći maloj“
,
Kučan jako dobro poznaje situaciju u BiH i regionu, podsjeća lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija.
navodi Špirić.

Kučan jako dobro poznaje situaciju u BiH i regionu i sigurno da je njegovo imenovanje pokušaj traženja rješenja, kaže lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija.

„Normalno, ni gospodin Kučan niti bilo ko ne može uraditi ono što moraju uraditi ljudi koji vode ovu zemlju. Nema razloga da ne sačekamo gospodina Kučana kao čovjeka koji nam sigurno može dati dobre sugestije. Ali ponavljam još jednom - on nije čovjek koji će bilo šta nametati i zato nema potrebe od gospodina Kučana tražiti previše, a isto tako nema potrebe ne dozvoliti mu da preuzme šansu i da napravi kao jedan ozbiljan čovjek analitičku ocjenu stanja u ovoj zemlji i kao, na kraju-krajeva, čovjek koji je prijatelj ubrzanja evropskog puta BiH da nam kaže svoj stav“
, smatra Lagumdžija.

Zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajlić smatra da bi Kučanovo dobro poznavanje situacije u Bosni i Hercegovini moglo doprinijeti relaksaciji odnosa u BiH.

„Mislim da su Slovenci upravo ti koji trebaju da budu most BiH prema EU. I generalno mislim da EU i preko gospodina Kučana i preko najavljenih novih dešavanja koja su okrenuta prema BiH zauzima jedan ozbiljan i čvrst kurs da se BiH ipak pomogne“
, ocjenjuje Sarajlić.

Kučan nije adekvatna osoba koja u ovom trenutku može procjeniti situaciju u BiH, mišljenja je lider Srpske demokratske stranke Mladen Bosić.

„Imao je značajnu ulogu u rasturanju prethodne Jugoslavije i ne može se smatrati nepristrasnim posmatračem i u situaciji u BiH. Ja ne mislim da je ime gospodina Kučana adekvatno riješenje za izvjestioca Evropske unije“
, tvrdi Bosić.

Traženje puta ka ustavnim reformama


Borut Pahor, novembar 2010
Slovenački premijer Borut Pahor nakon usvajanje odluke Vlade te zemlje da bivšeg predsjednika Slovenije Milana Kučana imenuje za specijalnog izvestioca EU za BiH, objasnio je da bi njegova uloga bila proučavanje mogućih uspješnih puteva za ustavne promjene u Bosni i Hercegovini.

Stvar je Evropske unije koga će imenovati za specijalnog izvjestioca, ali ustavne promjene su stvar isključivo domaćih političara, kaže lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

„Ne možemo prihvatiti ničije miješanje u pitanje ustavnih promjena, pa ni EU koja je ranije iznijela jasan stav da to treba da riješe domaći politički faktori i da neće biti miješanja sa strane. Tako da ne vidim nikakvu ulogu bilo koga, pa ni gospodina Kučana u svemu tome“
, kaže Dodik.

Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH, iako ističe da Kučana cijeni kao političara i dimplomatu, takođe smatra da se o ustavnim promjenama moraju dogovarati isključivo domaći političari bez puno uplitanja sa strane.

„Mora se konstatirati uvijek da nije dobro da imamo ovdje neke nadgledatelje koje u BiH rade poslove koje bi trebali nužno preuzimati domaći političari“, ocjenjuje Jović.

Kučan je, gostujući u junu na Bošnjačkom institutu u Sarajevu, rekao da će buduće uređenje BiH sigurno imati neke federalne elemente, ali da je neophodno pripremati kompromis i voditi računa da forma ne bude bitnija od sadržaja.

Kučan je, također, istakao da je potrebno osigurati potpunu ravnopravnost u upravljanju državom, ali i odgovornost, uz poštovanje činjenice da BiH čine tri konstitutivna naroda. Pritom ključna poteškoća može biti traženje ravnoteže između nacionalne ravnopravnosti i upravljanja državom, ali, po Kučanu, ta dva načela se međusobno ne isključuju.

Lideri EU trebalo bi krajem decembra, kada će na dnevnom redu ponovo biti Zapadni Balkan, da potvrde novog predstavnika EU u BiH.

*****
U specijalnom serijalu RSE "Svjedoci raspada" o raspadu SFRJ govorio je i Milan Kučan, a razgovor s njim u našem serijalu, ukoliko vas zanima, možete naći
OVDJE
11.11.2010.

U SEJKOVACI IDENTIFIKOVANO OSAM OSOBA

 

Riječ o civilnim žrtvama stradalim u proteklom ratu na području općina Prijedor, Sanski Most i Bihać

image

U Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu danas je identificirano osam osoba.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić je kazala da je riječ o civilnim žrtvama stradalim u proteklom ratu na području općina Prijedor, Sanski Most i Bihać.

Po njenim riječima, ove osobe su ekshumirane uglavnom iz masovnih grobnica Jakarina kosa, Kozaruža-Hušići, Pašinac, Tomina-Markovići i Stari Kevljani.

Identificirani su:

1. Ibrahim (Hase) Kajtazović,  rođen 1968. u mjestu Lučka, Cazin, ekshumiran u mjestu Humci, općina Bihać, 2003.

2. Amir ili Samir ili Huzeir (Huseina) Karagić, rođen u Prijedoru, ekshumiran iz masovne grobnice Jakarina kosa 2001. 

3. Nikola (Jaška) Krčkovski, rođen 1965. u Kozarcu, općina Prijedor, ekshumiran iz masovne grobnice Kozaruša-Hušići 1998.
 
4. Zehida (Teufika) Murić, rođena 1955.u mjestu Kevljani, općina Prijedor, ekshumirana iz masovne grobnice Pašinac 1999.

5. Nefad (Omera) Omanović, rođen 1962. u mjestu Hrustovo, Sanski Most, ekshumiran iz masovne grobnice Tomina-Markovići 2001.

6. Smajo (Fehima) Ramćilović, rođen 1970. u mjestu Zenkovići, općina Sanski Most, ekshumiran u mjestu Kurevo, Ružin borik, općina Prijedor 2006.

7. Emir (Muje) Selimović,  rođen 1972. u Prijedoru, ekshumiran iz masovne grobnice Stari Kevljani 2004.

8. Habiba (Bege) Topalović, rođena 1914. u Sanskom Mostu, ekshumirana iz masovne grobnice Pašinac 1999. godine.

11.11.2010.

ZENE U CRNOM: U BEOGRADU DICI SPOMENIK ZRTVAMA GENOCIDA U SREBRENICI

 

Žene u crnom pozvale su danas gradonačelnika i odbornike Beograda da podrže njihov prijedlog da se u Beogradu izgradi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

image

Žene u crnom pozvale su danas gradonačelnika i odbornike Beograda da podrže njihov prijedlog da se u Beogradu izgradi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici i tako doprinesu da Srbija postane društvo koje saosjeća, razumije i prihvata svoju odgovornost za događaje u bliskoj prošlosti.
       
Inicijativa je pokrenuta akcijom "Par cipela - jedan Život" izvedenom na obiježavanje petnaestogodišnjice genocida u Srebrenici 8. jula 2010. godine.
       
"Cilj je da se prikupi osam hiljada tristotine sedamdeset i dva para cipela i isto toliko poruka članovima i članicama porodica ubijenih u genocidu koji će biti osnova za izgradnju trajnog spomenika u Beogradu ubijenim u genocidu u Srebrenici", navedeno je u pismu koje su Žene u crnom upitile gradonačelniku Beograda Draganu Đilasu, odbornicima i Komisiji za spomenike i nazive ulica i trgova.
       
Do sada je prikupljeno više od hiljadu pari cipela i poruka.
       
Žene u crnom traže da se o njihovoj inicijativi izjasni gradska skupština, kao i prostor u kome će moći izložiti do sada prikupljene cipele i poruke i u kome će moći da otpočne javna rasprava o prijedlogu.

11.11.2010.

ANGELINA JOLIE UPUTILA PRELIMINARNI ZAHTJEV ZA SNIMANJE FILMA U BiH OD 17. DO 21. NOVEMBRA

 

Upućeni su zahtjevi za snimanje na lokacijama u Sarajevu i Varešu

image Đoli: Uskoro u BiH

Anđelina Đoli (Angelina Jolie) namjerava dijelove filma "Untitled Love Story" u BiH snimati tokom ili odmah nakon Bajrama, a preliminarni zahtjev upućen je za period od naredne srijede 17. pa do nedjelje, 21. novembra, saznaje "Dnevni avaz" na osnovu zahtjeva koje su njeni saradnici uputili policijskim i drugim zvaničnicima u dva kantona Federacije.

- Upućeni su zahtjevi za snimanje na lokacijama u Sarajevu i Varešu. Zatraženo je policijsko osiguranje, te dodatni zahtjevi u vezi s regulisanjem saobraćaja na lokacijama regionalnog puta kod Vareša i na nekoliko lokacija u Sarajevu - kazao je "Avazov" sagovornik.

On nam je potvrdio da je, kako je i zahtjev bio uopćen, preliminarna saglasnost data, uz obavezu producenata filma da precizne lokacije i termine dostave što prije.

- Zahtjev glasi na period od 17. do 21. novembra, u terminima od šest do 20 sati. Osiguranje lokacija za snimanje vršit će policijske snage u Sarajevu i Varešu, a kako saznajemo, Anđelinini bosanski saradnici nisu prema policiji i drugim organima za sada imali nikakve posebne zahtjeve za osiguranje lokacije ili snimanja - rekao nam je naš sagovornik.


11.11.2010.

VELIBOR BOGDANOVIC VEKA OPTUZEN ZA SILOVANJE U MOSTARU 1993. GODINE

Velibor Bogdanović Veka optužen za silovanje u Mostaru 1993. godine
10.11.2010. 
Velibor Bogdanović Veka optužen za silovanje u Mostaru 1993. godine
Logor Heliodrom kod Mostara 14. svibnja 1993. godine / Patrick Chauvel

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Velibora Bogdanovića (1970), kojeg se tereti za ratni zločin protiv stanovništva.

Velibor Bogdanović Veka rođen je i nastanjen u Mostaru, državljanin je BiH. Tereti se da je kao kao pripadnik HVO-a u Mostaru za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba na području općine Mostar između Armije BiH, s jedne, i HVO-a, s druge strane, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba i postupanju s ratnim zarobljenicima iz 1949. godine.

U optužnici se navodi da je Bogdanović dva puta krajem svibnja 1993. s još pet nepoznatih pripadnika HVO-a u vojnim maskirnim uniformama koji su svi bili naoružani automatskim puškama nepoznate marke i kalibra i s bombama zakačenim na uniformama dolazio u stan bračnog para Bošnjaka, iz kojeg su uzeli i prisvojili tehničke stvari, zlato i novac, a ispred stana otuđili njihovo vozilo.

Optužnica tereti Velibora Bogdanovića da je primjenom sile prisilio na seksualni odnos i silovao ženu u čiji stan je došao, a njenog supruga da je protupravno odveo u logor Heliodrom, u kojem je on bio trideset dana, gdje je psihički maltretiran.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH, priopćeno je iz državnog tužiteljstva.

(Fena)

11.11.2010.

SAMUEL ZBOGAR: IZBOR MILANA KUCANA NIJE ZNAK NEPOVJERENJA U MINISTARSTVO

 

24sata.info PHOTO
image Samuel Žbogar / 24sata.info

 

24SI - Izbor bivšeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana za specijalnog izvjestioca vlade te zemlje za Bosnu i Hercegovinu nije znak nepovjerenja prema Ministarstvu spoljnih poslova države, ocijenio je šef diplomatije Samuel Žbogar.

 

"Slovenija ima veoma dobrog ambasadora, a i sam se redovno konsultujem sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom", rekao je ministar i dodao da "bivši predsjednik Kučan u formiranju slovenačkih stavova o ustavnim promjenama u BiH može kao politička ličnost prihvatljiva svim stranama da pruži dodatnu vrijednost".

Žbogar, koji je odgovarao na pitanja poslanika u parlamentu, smatra da će političari u BiH u razgovoru sa bivšim predsjednikom Slovenije biti otvoreniji.

On je naglasio da Kučan "neće biti posrednik, već će slušati i pokušati da shvati, jer nije cilj Slovenije da oblikuje ustavne promjene u BiH".

Prema Žbogaru, riječ je o procesu "koji moraju da vode strane u BiH same i ne može im biti nametnut spolja, a međunarodna zajednica može im biti od pomoći".

(24sata.info)

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240828

Powered by Blogger.ba