Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

09.11.2010.

USVOJENA REZOLUCIJA: "CRVENE POTJERNICE" ZA RATNE ZLOCINE VISE NECE BITI MOGUCE BEZ SAGLASNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

 

24sata.info PHOTO
image Ejup Ganić / 24sata.info

 

24SI - Na zasjedanju Generalne skupštine Interpola u Dohi danas je usvojena je rezolucija kojom se sprečava disperzija "crvenih potjernica" koje se odnose na ratne zločine, saopšteno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

 

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović pozdravio je usvajanje te rezolucije i rekao da je ovo još jedan uspjeh bosanskohercegovačkih institucija na međunarodnoj sceni kojim se štiti sigurnost građana Bosne i Hercegovine.

"Kada se radi o dosadašnjoj praksi izdavanja Interpolovih crvenih potjernica, smatram da su se u proteklom periodu dešavale određene zloupotrebe sistema, čime su kršena osnovna prava pojedinih državljana BiH. Ovom rezolucijom ćemo osigurati da sve buduće crvene potjernice koje se tiču ratnih zločina, a odnose se na državljane BiH, ne mogu biti raspisane kroz sistem Interpola bez prethodne saglasnosti organa naše države", riječi su ministra Ahmetovića.

U posljednjih godinu dana Ministarstvo sigurnosti BiH vodilo je intenzivne razgovore sa Generalnim sekretarijatom i generalnim sekretarom Interpola Ronaldom Nobleom, koji su rezultirali usvajanjem ove rezolucije, saopšteno je.

(fena)

09.11.2010.

EVROPSKA KOMISIJA: NEDOSTATAK ZAJEDNICKE VIZIJE POLITICARA BLOKIRA NAPREDAK BOSNE I HERCEGOVINE

 

24sata.info PHOTO
image Stefan Fule / 24sata.info

 

24SI - Evropska komisija usvojila je danas Paket proširenja za 2010. godinu, koji sadrži Strateški dokument, Mišljenja o zahtjevima za članstvo Crne Gore i Albanije te sedam izvještaja o napretku drugih država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

 

Zaključak iz izvještaja o Bosni i Hercegovini je da nedostak zajedničke vizije među političkim liderima o pravcu u kom će se kretati država nastavlja blokirati ključne reforme i dalji napredak prema Evropskoj uniji.

Potrebno je preduzeti inicijalne korake da bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i unaprijedila efikasnost institucija. Potrebno je da zemlja bude u poziciji da usvaja, implementira i provodi zakone i propise EU da bi krenula ka postizanju svog strateškog cilja - evropskih integracija, navedeno je.

Prije usvajanja Izvještaja, Komesar Füle je izjavio: "Veoma smo zabrinuti vezano za to koliko je malo napretka postignuto na planu evropskih integracija države. Pozivam sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da ostave podjele iz prošlosti tamo gdje one pripadaju - u prošlosti i da ulože svoje energije i svoje resurse u svoju zajedničku viziju evropske budućnosti države".

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen progres u bavljenju političkim kriterijem. Opšti izbori iz oktobra 2010. godine u širem smislu su zadovoljili međunarodne stastandarde u pogledu demokratskih izbora. Određeni napredak je postignut u oblasti vladavine zakona, posebno u oblastima poput upravljanja granicom i politike migracija, a i kroz reforme koje su za cilj imale ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima.

Administrativni kapacitet Parlamenta je unaprijeđen, ali koordinacija sa Vijećem ministara i entitetima ostaje slaba, zaključak je.

Jedan ombudsman na nivou države dobro funkcioniše.

Finansijski resursi za implementaciju Strategije za Rome su povećani.

Poduzeti su značajni koraci na promovisanju regionalnog pomirenja, posebno u oblasti podrške povratku izbjeglica i pravosudnoj saradnji sa susjednim zemljama.

Mandati međunarodnih sudija i tužilaca koji se bave ratnim zločinima su produženi. Procesuiranje ratnih zločina u državnom sudu (Sud BiH) i dalje je zadovoljavajuće, ali je neophodno unaprijediti u entitetima i kantonima.

Agencija za borbu protiv korupcije je uspostavljena i vršilac dužnosti direktora je imenovan.

Tokom posljednjih nekoliko godina saradnja s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostaje na zadovoljavajućem nivou.

Država je postigla vrlo malo napretka na ispunjavanju zahtjeva za zatvaranje OHR-a.

U domaćoj političkoj klimi tokom predizbornog i izbornog perioda je preovladavala nacionalistička retorika. Uloga koju ima etnički identitet u politici nastavlja sprečavati funkcionisanje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, kao i sveukupno upravljanje državom.

Proces promjene Ustava, da bi on bio usaglašen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR), nije pokrenut.

Zakon o popisu stanovništva na nivou države nije usvojen.

Politički pritisak na sudstvo se nastavlja i broj zaostatka predmeta ostaje visok. Implementiranje Strategije reforme pravosuđa i Državne strategije o ratnim zločinima je bilo nedostatno.

Slučajevi zastrašivanja novinara su u porastu.

Separacija djece u školama na etničkim osnovama ostaje neriješeno pitanje.

Rasprostranjena korupcija nastavlja biti ozbiljan problem.

Bosna i Hercegovina je postigla malo daljeg napretka ka funkcionisanju tržišne ekonomije. Znatni dalji napori na reformi su potrebni da se postignu odrednice koje će državi omogućiti da se dugoročno izbori sa pritiscima konkurentnosti i silama tržišta u okviru Evropske unije.

Implementacija stand-by aranžmana sa MMF-om je u širokom smislu zadovoljavajuća. Pouzdanost u domaće banke se vratila. Postignut je ograničeni napredak u poslovnom okruženju o kom se može izvijestiti, posebno u pogledu poslovne registracije.

Fiskalna situacija u Bosni i Hercegovini ostaje teška, posebno u Federaciji. Posvećenost dogovorenom fiskalnom prilagođavanju i mjerama strukturalnih reformi, kao i njihovoj provedbi, ostaje slaba.

Privatizacija, restruktuiranje javnih preduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu napredovali.

Visoki i slabo usmjereni javni transferi smanjuju sklonost ka radu, što, nadalje, naglašava potrebu reformi sistema socijalne zaštite.

Nezaposlenost je ostala veoma visoka i neformalni sektor predstavlja značajan izazov. Na poslovno okruženje utiču administrativne neefikasnosti i slaba vladavina zakona. Napredak prema stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora unutar zemlje je ostao veoma ograničen.

Određeni napredak je postignut u usklađivanju zakonodavstva države, njenih politika i kapaciteta sa evropskim standardima u oblastima kao slobode kretanja kapitala, intelektualnom vlasništvu, obrazovanju i istraživanju, transportu, finansijskoj kontroli i nizu pitanja vezanih za pravosuđe, slobodu i sigurnost. Potrebno je da Bosna i Hercegovina pojača napore u implementaciji.

Napredak ostaje nedovoljan u drugim oblastima, kao slobodnog kretanja roba, osoba i usluga, carinama i porezima, konkurentnosti i državnoj pomoći, javnim nabavkama, zapošljavanju i socijalnim politikama, poljoprivredi i ribarstvu, okolišu, energiji i informacionom društvu i medijima.

Održivi napori u oblastima poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su takođe prioritet, zaključak je iz izvještaja o BiH.

(fena)

09.11.2010.

SEHERZADA S ONUROM PROSETALA ULICAMA ZAGREBA

 Šeherzada s Onurom prošetala ulicama Zagreba

24sata.info PHOTO
image Halit Ergenc i Berguzar Korel / net

 

24SI - Dva dana nakon Halita Ergenca, šarmantnog "Onura" i Berguzar Korel poznatija kao "Šeherzada" stigla je u Zagreb.

 

Novinari su ih "uhvatili" kako šetaju ulicama Zagreba u potrazi za restoranom.

 

(24sata.info)

09.11.2010.

USVOJENA REZOLUCIJA: NEMA VISE INTERPOLOVIH CRVENIH POTJERNICA BEZ SAGLASNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Slučajevi Ilije Jurišića i Ejupa Ganića više neće biti mogući, barem po međunarodnom pravu: Generalna skupština Intepola donijela je odluku da za raspisivanje sve i jedne međunarodne (crvene) potjernice za građaninom Bosne i Hercegovine kojeg neka druga zemlja sumnjiči za počinjeni ratni zločin, institucije države BiH trebaju dati konačnu riječ i odobrenje.
Piše: F. Borić
Extradition of former Bosnian president Ejup Ganic thrown out
Ejup Ganic
9.11.2010.
 
Ejup Ganić: Uhapšen po Interpolovoj potjernici
To, faktički znači da građani BiH koje, recimo, Srbija, Crna Gora ili bilo koja treća država sumnjiče za ratni zločin, moraju prije svega tražiti saglasnost Bosne i Hercegovine, odnosno vlasti u BiH, osim kada postoje bilateralni ugovori između dvaju država kojim se regulira ova sigurnosna problematika.

Sigurnost građana

Ovo je za Sarajevo-x potvrdio ministar sigurnosti Sadik Ahmetović koji se nalazi na zasjedanju Generalne skupštine Interpola u Dohi, Katar. On je potvrdio da je usvojena Rezolucija koja će značiti mnogo za sigurnost građana Bosne i Hercegovine i odnose u regionu.

"Crvene potjernice ne mogu biti aktivirane od nijedne zemlje bez suglasnosti BiH. Rezolucija ne uključuje bilateralne ugovore između zemalja i to je nešto na čemu ćemo raditi sa našim susjedima u narednom periodu", kazao je Ahmetović za naš portal.

Potpora Ronalda Noblea

On je istaknuo kako je generalni sekretar Interpola Ronald K. Noble imao puno razumijevanje za probleme s kojima su se susretali građani naše države, te je u njemu BiH, kao predlagač Rezolucije, imala punu potporu.

Ahmetović nije mogao reći kako će se teći tehnička procedura i koje će institucije biti uključene u odobravanje aktiviranja crvene potjernice, ali je rekao da pretpostavlja kako će to biti Interpol BiH i Ministarstvo pravde.

Podsjetimo, član ratnog Predsjedništva uhapšen je u Londonu po osnovu Interpolove međunarodne potjenice. Za Ilijom Jurišićem, istina, nije bila raspisana Interpolova potjernica, ali će u budućnosti svaki građanin naše države definitivno se osjećati sigurnijim jer neće postojati mogućnost zloupotrebe međunarodnih policijskih institucija u političke svrhe.
09.11.2010.

TRADICIJA ANTIFASIZMA U SRBIJI ZAPOSTAVLJENA

 

Nova politička elita kao da je zbog svog antikomunizma odbacila sve što pripada progresivnom, civilizacijskom naslijeđu i tradiciji, izjavio je sociolog Vukašin Pavlović

image Sve više desničarskih skupina u Srbiji

Tradicija antifašizma u Srbiji je u znatnoj mjeri zapostavljena, što je posljedica kako kraja komunističke ere, tako i nedovoljne edukacije mladih generacija o pravom značenju fašizma i zla koje je on nanio cijelom svijetu, ocijenili su u utorak sugovornici Tanjuga.

Posljednjih desetljeća u Srbiji je dosta zapostavljena antifašistička pozicija kakvu su narodi na Balkanu imali tokom borbe protiv toga velikog zla, ai nova politička elita kao da je zbog svog antikomunizma odbacila sve što pripada progresivnom, civilizacijskom naslijeđu i tradiciji, rekao je sociolog Vukašin Pavlović. 

On je ukazao da u Srbiji još uvijek nije dovoljno urađeno da se dobre antifašističke tradicije ožive i time ojača otpor svim desnim ideologijama i grupama koje, ne znajući šta je značio holokaust ili Drugi svjetski rat, koriste fašističke simbole. 

- Dio mlade generacije smo prepustili utjecaju ekstremnih organizacija, koje se vezuju za sport, a koje i u Srbiji, ali i u Evropi imaju podršku desnih političkih snaga, kazao je Pavlović. Prema njegovim mišljenju, gubitak pozitivnih tekovina antifašizma je počeo devedesetih godina, ali i nakon promjena 2000. godine nije došlo do pravog stava prema tim tradicijama. 

Sociolog Vladimir Vuletć je kazao da su komunisti Srbije i Jugoslavije bili nositelji antifašističke tradicije tokom 50 godina. Kada je došlo do napuštanja komunizma, ni antifašizmu se više nije poklanjala pažnja, a neki su izgubili i svoje ulice, rekao je Vuletić. 

Govoreći o pojavi desničarskih skupina, Vuletić je kazao da još uvijek nijedna od njih nije spremna deklarirati se kao fašistička. S druge strane, navijačke skupine imaju drugačiju genezu, ali to ne znači da ne mogu biti korištene od strane različitih pokreta koji imaju ideološku i političku pozadinu, naveo je Vuletić. 

On je istakao da je mnogo opasnije to što se javljaju nekakve fašističke ideje u grupama koje se nikada neće nazvati fašističkim, ali koje se simpatiziraju s ekstremno desnim pokretima, kao i činjenica da se kod običnog svijeta javlja potreba za''čvrstom rukom'', diskriminacija manjinskih grupa i protjerivanje slobodarskih ideja. 

Da bi se to spriječilo, prema njegovom mišljenju neophodno je veću pažnju posvetiti educiranju mladih ljudi o tome kakvu nesreću je fašizam donio čitavom svijetu, a nedostatak edukacije stvara pogodno tlo za razvoj fašističkih pokreta i grupacija. 

Vuletić je istaknuo da fašizam nije nešto što prijeti Srbiji, ali da s njim čovjek uvijek mora biti oprezan, jer su prihvaćanju njegovih ideja skloniji ljudi koji se nalaze u lošoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji.

09.11.2010.

IZVJESTAJ EVROPSKE KOMISIJE: U BiH IMA 2,1 MILION NERIJESENIH SLUCAJEVA NA SUDOVIMA

 

Građani BiH ne smiju više biti taoci ovakvog djelovanja, odnosno nedjelovanja bh. vlasti, te se u naredne četiri godine moraju provoditi reforme koje će našu zemlju približiti procesu pridruživanja a ne izoliranja od Evropske unije”, kažu u saopćenju Polisa

image

“Javna administracija u BiH polako se konsoliduje, iako je još nesposobna da odgovori na reformske zahtjeve EU”, navodi se u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.

"Državna administracija je ogromna, nespretna, razbacana, a nije jasno ko šta radi na kojem nivou vlasti. Ograničen, ali ipak napredak, vidi se u javnim službama, specijalno u Republici Srpskoj, ali je segment javne službe svuda politizovan", navodi se u izvještaju.

BiH treba hitno da uskladi Ustav sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima i da njene institucije budu efikasnije i funkcionalnije, navodi se u izvještaju i upozorava da još nije usvojena presuda Evropskog suda za ljudska prava.

"BiH mora biti u poziciji da usvoji, primijeni i izvrši zakone i pravila EU", navodi se u izvještaju, koji je ove godine objavljen na 60 stranica.

U izvještaju se konstatuje da je neujednačena primjena Privremenog sporazuma koji je na snazi do potpunog usvajanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. "BiH krši Privremeni sporazum zbog kršenja Povelje o ljudskim pravima, jer nema agenciju za državne podsticaje", navodi se u dokumentu.

Državna administracija je ogromna i nespretna

Kritikuje se februarska promjena Ceftine klauzule najpovlaštenije nacije i preporučuje intenzivno jačanje napora u provođenju pricvremnog sporazuma.

Evropska komisija upozorava da je ustrojstvo BiH komplikovano, neefikasno i da se zloupotrebljava, navodeći da nema pomaka da se izmijene dijelovi zakona neophodni za približavanje EU.

"Stalna zloupotreba pravila kvoruma komplikuje odlučivanje, odgađa reforme i smanjuje sposobnost zemlje za napredovanje u EU. To se specijalno odnosi na Federaciju BiH", ističe se u izvještaju.

U izvještaju se navode propusti koji se odnose na ranije inicijative koje je međunarodna zajednica tražila od BiH.

"Gotovo da nema napretka koji bi vodio zatvaranju OHR-a. Nema dogovora o vlasništvu nad imovinom između države i entiteta", navodi se u dokumentu.

Još nema dogovora kada je riječ o registraciji državne i vojne imovine. Kritikuje se odluka Narodne skupštine RS da usvoji vlastiti zakon o nepokretnostima, što koči dalji dogovor o državnom vlasništvu. Nepokretna vojna imovina ostaje neriješeno pitanje.

Evropska komisija ističe da entitetsko glasanje sprečava usvajanje evropskih prioriteta, kao što su zakoni o malim i srednjim preduzećima, ugovornim obavezama, zaštiti svjedoka i javnim nabavkama, dodajući da je saradnja između Savjeta ministara i parlamenta BiH bila nedovoljna.

Evropska komisija ističe dobar rad ombudsmana, navodeći da bi bio još bolji kada bi bilo više novca. Civilna kontrola službi bezbjednosti je naširoko osigurana.

"Ograničen napredak bilježi i oblast pravosuđa. Obnova sarajevskog Opštinskog suda i nekoliko sudova u RS doprinijela je boljoj slici", navodi se u izvještaju i ističe da se očekuje lakše prenošenje predmeta za ratne zločine sa državnog na entitetske nivoe.

"Nema tijela koje bi odgovaralo vrhovnom sudu i koje bi obezbijedilo jednaku primjenu zakona. Nastavlja se politički pritisak na pravosuđe", navodi se u dokumentu.

U kancelariji državnog tužioca BiH bilo je slučajeva interne korupcije i curenja informacija, a najveći problem je zaostatak od 2,1 miliona neriješenih slučajeva, od kojih su većina tužbe za neplaćene režije.

Evropska komisija pohvalila je RS što je osnovala šest novih trgovinskih sudova, navodeći da u FBiH još nema nijednog takvog suda, ali da je generalno reforma sudstva u BiH još "u povoju".

U dijelu Izvještaja koji se odnosi na borbu protiv korupcije konstatuje se da je korupcija raširena u privatnom i javnom sektoru. "Borba protiv korupcije je počela, ali antikorupcione mjere još nisu dovoljno zaživjele. Najslabije tačke su istraga i podizanje optužnice", dodaje se u dokumentu.

"Pravda" se sprovodi protiv najslabijih

Saradnja policije i istražnih organa morala bi da se popravi.

Prošle godine u izvještaju su kritikovani uslovi u zatvorima u BiH, a ove godine se konstatuje da se situacija popravila, ali da problem i dalje predstavlja prenatrpanost, naročito u zatvorima u FBiH.

"Sloboda riječi je garantovana, ali sve većem broju novinara prijeti se nasiljem, pa čak i smrću", navodi se u izvještaju.

Evropska komisija konstatuje da BiH ima “dobar” odnos sa susjednim zemljama, naročito sa Hrvatskom i Srbijom.

Reagirajući na ovaj, u većini stvari negativan Izvještaj Evropske komisije, Politički savjet ACIPS-a, Polis, kao glavnog krivca je označio bh. vlasti, odnosno njihovu inertnost i nerad.

“Diskriminatorske odredbe Ustava BiH, na osnovu kojih je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu krajem 2009. godine presudio u korist tužioca Sejdića i Fincija a protiv BiH, nisu eliminisane prije Općih izbora 2010. godine, čime su građanima BiH ponovo uskraćena politička prava.

Prema spomenutom izvještaju, ograničene pomake su doživjeli efikasnost i funkcionisanje državnih institucija. Komunikacija između različitih nivoa vlasti, osobito entitetskih i državnih još uvijek je na nezadovoljavajućem nivou kao i politički diskurs, gdje nije uspostavljen efikasan dijalog, što ugrožava jedinstvenu unutrašnju i vanjsku politiku BiH. Rukovodstvo BiH je problematično, prema Strategiji proširenja EU za 2010/2011.

Nadalje, Izvještaj o napretku BiH najozbiljnijom prijetnjom smatra kontinuirane napade na nezavisno novinarstvo. Korupcija je još uvijek na visokom nivou, a iskorijenjavanje iste nije napredovalo – samim tim postaje upitno uspostavljanje pravne države.  Nezaposlenost je povećana u protekle četiri godine, te se ni ovom problemu nije posvetila pažnja. Izvještaj navodi brojne nedostatke koji se mogu naći u svakom sektoru djelovanja, uključujući obrazovanje, socijalno-zdravstvene politike, privredne politike...

Napominjemo da je ovo treći Izvještaj o napretku BiH nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji i dalje daje negativne ocjene. BiH je posljednja zemlja po pitanju progresa ka EU integracijama. BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još uvijek nije predala prijavu za članstvo u Evropskoj uniji.

Građani BiH su taoci nesposobne vlasti

Građani BiH ne smiju više biti taoci ovakvog djelovanja, odnosno nedjelovanja bh. vlasti, te se u naredne četiri godine moraju provoditi reforme koje će našu zemlju približiti procesu pridruživanja a ne izoliranja od Evropske unije”, kažu u saopćenju Polisa, koji u svom saopćenju traži konstituisanje nove vlasti na principu bržeg i efikasnijeg provođenja ključnih reformi, a ne na principu kreiranja „matematičke koalicije“.

09.11.2010.

SULEJMAN TIHIC U ZAGREBU: "SDA NE PRISTAJE NA RAZGOVOR O TRECEM ENTITETU"

 

24sata.info PHOTO
image Sulejman Tihić / 24sata.info

 

24SI - SDA u potpunosti podržava ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH, ali neće pristati na razgovore o trećem entitetu, kao ni na razgovore o Mostaru kao hrvatskom stolnom gradu, poručio je predsjednik stranke Sulejman Tihić.

 

"U BiH svi narodi i građani moraju biti ravnopravni na cijeloj teritoriji države, a Mostar, kao i svaki drugi grad u BiH, može biti samo grad svih građana BiH", rekao je Tihić danas u Zagrebu tokom sastanka sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem.

Iz SDA je saopšteno da je tokom sastanka, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, naglašena potreba što skorijeg uspostavljanja nove vlasti, koja treba da nastavi i ubrza reformske procese u BiH na njenom putu prema punopravnom članstvu u NATO i EU.

Odluka Evropske komisije o ukidanju viznog režima za građane BiH ocijenjena je kao važan podstrek koji će doprinijeti ubrzanju puta BiH u evroatlantske integracije.

Tihić i Kebo su sa Josipovićem razgovarali i o procesima ponovnog uspostavljanja povjerenja među narodima u BiH i regionu, a zajednički stav je da su vraćanje povjerenja i pravda, odnosno procesuiranje ratnih zločina, temelji budućnosti cijelog regiona, te da nemaju aternativu.

(srna)

09.11.2010.

U KOMEMORATIVNOM CENTRU U TUZLI MEDJU IDENTIFICIRANIM I 15-GODISNJAK

 

Izvršena identifikacija osam osoba civila Bošnjaka nestalih u proteklom ratu na području općina Bratunac, Zvornik, Bijeljina i Srebrenica

image

U Komemorativnom centru u Tuzli danas je izvršena identifikacija osam osoba, među kojima i jedan 15-godišnjak.

Riječ je o civilima Bošnjacima nestalim u proteklom ratu na području općina Bratunac, Zvornik, Bijeljina i Srebrenica.

„Među njima, identifikovano je i 15-godišnje dijete koje je stradalo '95. godine u mjestu Orahovica, općina Srebrenica. Njega je identifikovala majka, koja je osim njega izgubila i još jednog sina od 11 godina, koji još nije identifikovan, i muža kojeg je identifikovala u ranijem periodu“, kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.

Po njenim riječima identifikovan je i Zuhdija (Mujo) Avdić  koji je ekshumiran iz dviju masovnih grobnica - Crni vrh i Šahbegovići u općini Zvornik.

Danas su identifikovani:

1. Zuhdija (Mujo) Avdić, rođen 22. 6. 1964.u mjestu Klisa, općina Zvornik, nestao 1. 6. 1992. u mjestu Bijeli Potok, ekshumiran 2003.  iz masovnih grobnica Crni vrh i Šahbegovići, općina Zvornik;
2. Hasib (Hasan) Muhić, rođen 15. 1. 1980. u mjestu Radovčići, općina Srebrenica, nestao 1995. u mjestu Orahovica, općina Srebrenica, ekshumiran u mjestu Orahovica, općina Srebrenica 2003.
3. Rasmin (Rasim) Mujanović, rođen 4.12.1975. u mjestu Snagovo, općina Zvornik, nestao 1992. u mjestu Križevačke Njive, općina Zvornik, ekshumiran u mjestu Križevačke Njive, općina Zvornik 2003.
4. Ismet (Husejin) Muminović, rođen 25.4.1971. u mjestu Mihaljevići, općina Bratunac, nestao 1992.  u mjestu Mihaljevići općina Bratunac, ekshumiran 23.9.2009. u mjestu Mihaljevići, općina Bratunac.
5. Juso (Smajo) Smajlović, rođen 26.7.1924. u mjestu Vitinica, općina Zvornik, nestao 1992. u mjestu Križevići, općina Zvornik, ekshumiran 13.8.1999.  u mjestu Seferovići, općina Zvornik
6. Muharem (Ibro) Suljić, rođen 1949.u mjestu Konjević-Polje, općina Bratunac, nestao 1993. u mjestu Konjević-Polje, općina Bratunac, ekshumiran iz masovne grobnice Crni vrh, općina Zvornik 2003.
7. Fehim (Huso) Udovčić, rođen 25.10.1975. u mjestu Rovaši, općina Vlasenica, nestao 1993. u mjestu Baljkovica, općina Zvornik, ekshumiran u mjestu Gornji Tombak-Mahala, općina Bijeljina 2007.
8. Ibrahim (Omer) Rizvić, rođen 11.6.1956. u mjestu Glodi, općina Zvornik, nestao 1993. u mjestu Cerska, općina Vlasenica, ekshumiran u mjestu Turenđići, općina Milići, 2006. godine.

09.11.2010.

NACIZAM NA PECARI: IDEOLOGIJA, A NE GAF POJEDINACA!

Oštar start
Svakakvih budala i budalaština nagledali smo se u proteklim godinama na stadionima u Bosni i Hercegovini. I kada pomislismo da u ovoj zemlji dolazimo pameti, da se usijane glave konačno hlade, demanti je uslijedio sa ozloglašene Pecare.
Piše: Bakir Tiro
Bakir Tiro
Bakir Tiro
9.11.2010.
Isticanjem nacističke zastave navijači Širokog Brijega u ovoj sezoni svrstali su se na vrh tabele šampionata ograničenih umova.

"Naprijed, naprijed ustaše"

Desilo se to na mjestu zločina godinu dana nakon ubistva Vedrana Puljića. Ubica tragično stradalog navijača FK Sarajevo i dalje je na slobodi. Njegov put i djelo slijede samozvani "Škripari". Dokazali su to svojim ponašanjem i skandiranjem u nedjeljnoj utakmici 13. kola Premijer lige BiH, Široki Brijeg - Sarajevo 2:1.

Na klicanje imena Vedrana Puljića od strane simpatizera Sarajeva, trenutni lideri i vjerovatno ovosezonski šampioni u prvenstvu ograničenih umova, uzvratili su uzvikivanjem: "Javi se, javi se..." Morbidno! Bolesno!

Vratimo se nacističkoj zastavi. Sjetite se ko je bio saveznik nacističkih zločinaca u Drugom svjetskom ratu? Između ostalog i ustaše! Upravo ustaški pokret veličaju isti oni među kojima se u nedjelju našla nacistička zastave. I u utakmici protiv Sarajeva iz njihovih grla, ali očito i dubine duše, pjevalo se: "Naprijed, naprijed ustaše"!

Ponašanje svojih navijača (isticanje nacističke zastave) osudila je i Uprava NK Široki Brijeg. Licemjerno, jer nisu ništa učinili da zastavu uklone sa stadiona.

Oglasili su se i oni koji da imaju imalo morala sakrili bi se od stida u mišije rupe. Naravno, osudili su sve kritičare isticanja nacističke zastave među "Škriparima" na Pecare. Osuli su drvlje i kamenje po pojedinim medijima u Hrvatskoj i BiH.

Bolesni umovi u svom polupismenom saopštenju za javnost lupetali su "da je sve usmjereno protiv hrvatskog naroda, kako nam ustvari smetaju hrvatske zastave, itd…" Pitali su se kako niko ne osudi "isticanje zastava i transparenata sa likom zločinca Tita i porukama komunističke partije"?! Cijeli slučaj ocijenili su "nepromišljenim potezom pojedinaca".

Ne, isticanje nacističke zastave nisu okarakterizirali kao ideologiju koja vlada među njima i sličnima. Ako je tako, zašto je nacistička zastava gotovo cijelu utakmicu stajala među "Škriparima"?! Zašto "većina" nije uradila ništa da je skloni, kako ne bi blatili lični i ugled svoje navijačke grupe?! Nije, jer svi zajedno na utakmicama skandiraju: "Naprijed, naprijed ustaše"!

Široki je Hrvatska - "jest' kad bi se gađali tramvajima"

Navijali su u nedjelju i "Ovo je Hrvatska". Jest', ali što bi mi u gradovima rekli "kad bi se gađali tramvajima"! Tridesetak kilometara južnije od bosanskohercegovačkog mjesta po imenu Široki Brijeg zaista je prijateljska Hrvatska. Odmah iz granice. Volja vam na prijelaz "Vinjani Gornji ili Donji"? Da, tamo je lijepa država koja korača ka Evropskoj uniji. Zemlja kojom vlada predsjednik Ivo Josipović, urbani osvjedočeni antinacista.
I mi ćemo u Evropu. Zamislite bez viza od 15. decembra ove godine. Divota! Da malo sebi dođemo, nakon što se nagledamo i naslušamo papanluka preslikanog u šovinizam, pa i nacizam na našim pojedinim stadionima.

Takvo zadovoljstvo sebi će moći priuštiti samo oni koji budu imali novca. Od danas počinjem štedjeti za višednevno putovanje Evropom. Multietničnom, modernom i urbanom. Onom, koja je porazila nacizam i naciste
09.11.2010.

DVA DANA NAKON ONURA U ZAGREB STIGLA I SEHERZADA

Dva dana nakon Onura u Zagreb stigla i Šeherezada!

24sata.info PHOTO
image Berguzar Korel / jutarnji

 

24SI - U Zagreb je doputovala i Berguzar Korel, popularna Šeherezada iz turske sapunice "1001 noć".

 

(24sata.info

09.11.2010.

UDRUZENJE "ISTINA-KALINOVIK 92": DRZAVA STITI ZLOCINCE, A NAS, ZRTVE, PONIZAVA

 

"Sramotno je da optuženi za zločine dođu na sud kao slobodni građani", kaže se u saopćenju

image

Povodom najavljenog izjašnjavanja o krivnji pred Sudom BiH četvorice policijskih službenika optuženih za zločin protiv čovječnosti u Kalinoviku 1992. godine, Udruženje "Istina-Kalinovik 92" saopćilo je da je ogorčeno zbog činjenice da će trojica optuženih doći kao slobodni građani.

Udruženje je najavilo dolazak na izjašnjenje o krivnji, te da majke, supruge i rođaci ubijenih žele optužene upitati gdje su 52 tijela za kojima se još traga.

Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić i Aleksandar Cerovina terete da su od juna do septembra 1992. godine učestvovali u širokom i sistematičnom napadu Vojske Srpske Republike BiH i policijskih jedinica Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik na bošnjačko stanovništvo općine Kalinovik, navedeno je u saopćenju.

Prema navodima optužnice, optuženi su tada obavljali dužnost milicionera u SJB Kalinovik, a Perić i Doder su bili na funkciji vođa patrolnog sektora, dodaje se u saopćenju.

"Imajući u vidu da su Terzić i Cerovina bili najozloglašeniji čuvari u logorima na području Kalinovika, te da su skupa sa ostalima učestvovali u svim hapšenjima, ubistvima i silovanjima u Kalinoviku, smatramo da je njihov poslijeratni angažman u policiji RS i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) bio nagrada za sve zlo koje su učinili. Činjenica da će oni sutra na izjašnjenje doći sa slobode, dokaz je da država štiti zločince, a nas žrtve ponižava", naveli su iz Udruženja.

Istaknuto je da se iza "zaštitničkog odnosa prema ljudima optuženim za zločine u Kalinoviku krije lobi koji štiti zločinca Ratka Mladića, u čijem skrivanju učestvuju njegovi zemljaci iz Kalinovika i okoline".

Milan Perić uhapšen je na radnom mjestu pomoćnika komandira policijske stanice Kalinovik, Spasoje Doder suspendovan je sa dužnosti aktivnog pripadnika SIPA-e prije godinu, Predrag Terzić je trenutno policajac CJB Istočno Sarajevo, a Aleksandar Cerovina aktivni policajac Sudske policije RS Istočno Sarajevo, kaže se u saopćenju.

 

09.11.2010.

UCESNICI PRIJEDORSKIH ZLOCINA MIRNO SETAJU ULICOM

Prijedor
09.11.2010
Prijedor je grad u kojem su se početkom rata 1992. godine u BiH desili neki od najstrašnijih zločina. Televizijske slike prijedorskih logoraša šokirale su svijet. I pored toga što su kroz tri prijedorska logora - Omarska, Keraterm i Trnopolje, prošle na desetine hiljada lica nesrpske nacionalnosti, a ubijeno ili nestalo više od hiljadu, 18 godina poslije mnogi od učesnika u ovim zločinima mirno šetaju ulicama.

Zbog sporosti bh. pravosuđa većina, vjerovatno, nikada neće biti procesuirani, tako da će žrtve i dalje sretati svoje nekadašnje dželate.

Mirsad Duratović
imao je 17 godina kada je u maju 1992. godine iz svoje kuće u Prijedoru odveden u logor Omarska. I pored toga što je nakon Omarske prošao i kroz logore Manjača i Trnopolje, sa porodicom se vratio u Prijedor 2001. godine.

„Ja živim i radim u Prijedoru. Vratio sam se sa porodcom - supruga, dvoje djece i majka. Šta i kako je bilo po logorima teško je ispričati u kratkim crtama. Porodica rastrgnuta, otac ubijen, brat koji je imao 15 godina ubijen, did, nana, stričevi, strina - 56 članova moje porodice je ubijeno,“
priča on.

Duratović, koji je i predsjednik Udruženja logoraša Prijedor 92., i 15 godina od završetka rata susreće svoje nekadašnje zlostavljače na ulici ili u javnim instucijama.

„Teško je opisati taj osjećaj kad stojite ili sjedite s nekim ovako preko stola koji vas je prije par godina ispitivao u logoru Omarska, a vi danas odete kod istih ljudi i tražite status logoraša, da vam se prizna status civilne žrtve rata. Od nekog ko vam je sve to učinio očekujete da vam prizna sad to, da vam da pravo!“ kaže Duratović.

U Prijedoru je doskora živjelo i radilo 18 ljudi, dvojica su nedavno umrla, protiv kojih je Tribunal u Hagu bio podigao optužnice, ali je kasnije svojom odlukom iz 1996. godine te optužnice prebacio u nadležnost nacionalnih sudova, kaže aktivista Udruženja Izvor Edin Ramulić.

„Mi ih uglavnom pomenemo i zatražimo odgovornost na komemoracijama prilikom posjeta logorima, i na tome se sve završava. Jedan je znam bio dugogodišnji direktor rukometnog kluba ovdje, Dragomir Šaponja, jedan od optuženih. Neki od njih su se pojavljivali kao svjedoci odbrane u nekim procesima za ratne zločine. Znači niko ih ne privodi, a poznata su ta imena, i službeno su poznata - Tribunal je u tom trenutku imao dovoljno činjeničnih navoda da podigne optužnicu,“ rekao je Ramulić.

Dio učesnika i na vodećim funkcijama

Zbog toga, ističe Ramulić, normalna situacija je da se bivši prijedorski logoraši na ulicama sreću sa ovim ljudima.

„Evo ja sam do prije dvije sedmice mogao svakodnevno da vidim čovjeka za kojeg je Tribunal u Hagu utvrdio da je odgovoran, da je odveo grupu logoraša, među kojima je bio i moj brat. Ta osoba je prije dvije sedmice umrla,"
kazao je on.

Muharem Murselović, također bivši logoraš i svjedok Haškog tribunala u predmetima protiv Milomira Stakića, Radoslava Brđanina, te Miće Stanišića i Stojana Župljanina, kaže da sreće ljude koji su bili umješani u ratna zbivanja u Prijedoru.

„Nekada mi je jako neugodno da prođem kraj njih jer se znamo, a ne pozdravljamo se. Ima ih koji obnašaju dosta uticajne funkcije, a bili su ispitivači u Omarskoj. Ima ih koji su neki rukovodioci koje sam poznavo i koje poznajem. Ne pozdravljam se s tim ljudima manje-više, ali se viđamo,“
kaže Murselović.

„Mržnja ne postoji, ali nepravda boli,“
zaključio je Duratović.

Ramulić potvrđuje da dio ovih lica i dalje obavlja vodeće funkcije u nekim javnim institucijama.

„Možda nama najstrašniji primjer i najgori to je da je šef odjela boračko-invalidske zaštite u Opštini Prijedor Mišo Rodić, koji nikada nije ni negirao da je bio isljednik u logorima smrti Omarska i Keraterm. Kod te službe gdje je on šef odjela, ljudi su morali da predaju zahtjeve, porodice uglavnom ubijenih logoraša, da bi ostvarili kakva prava i najveći broj tih zahtjeva je završio u fiokama kod njega - a da ne govorim kroz šta su sve te porodice morale proći,“
navodi on.

Prijedor je prepun ovakvih primjera, pa čak i onih koji se graniče sa groteskom, kaže Ramulić.

„Jedan od sada optuženih za Korićanske stijene, Branko Topola, koji ima limarsku radnju, hvali se kako je on na više od pola povratničkih kuća u Kozarcu on postavio oluke i izvršio druge od limarske radnje, a najveći broj žrtava je upravo sa tog područja u tom zločinu Korićanske stijene,“
kazao je Ramulić.

Murselović je nezadovoljan jer je ubijeđen da vlast još uvijek štiti veliki broj osoba od procesuiranja.

„Ja mislim da postoji jedna cijela strategija od organa i vlasti, ili su sada u institucijama sistema, koji na svaki načni pokušavaju da minimiziraju šta se desilo jer je to i zvanična politika u RS. I drugo što me boli je da puno važnih organizatora i onih koji su činili zločine vjerovatno neće nikada biti osuđeni. I mi ćemo vjerovatno biti suočeni s tim da se doživotno viđamo, bar s jedne i s druge strane ceste, ulice. I to je ono što me boli,“
navodi on.

09.11.2010.

KOORDINACIJSKO VIJECE KOALICIJE ZA REKOM UPUTILO IZVINJENJE MITROPOLITU CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (CPC) MIHAILU

 

-Teška i nama samima krajnje neprijatna odluka donijeta je pod prijetnjom otkazivanja skupa organizovanog uz velike teškoće, uz mnogo pregovaranja i usaglašavanja, naglašavaju u ovom vijeću

image

Koordinacijsko vijeće Koalicije za REKOM uputilo je danas izvinjenje mitropolitu Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailu zbog situacije do koje je došlo 4. novembra u Sarajevu na regionalnim konsultacijama predstavnika vjerskih zajednica, kada je od njega zatraženo da odustane od prisustvovanja ovom skupu.

U Koordinacijskom vijeću Koalicije navode da nisu očekivali da će neslaganje pojedinih učesnika spomenutog skupa biti nepremostivo, te da se pokazalo da nisu "dovoljno vični i spretni da zaobiđemo tu zamku".

-Teška i nama samima krajnje neprijatna odluka donijeta je pod prijetnjom otkazivanja skupa organizovanog uz velike teškoće, uz mnogo pregovaranja i usaglašavanja, naglašavaju u ovom vijeću.

Pojašnjavaju da bi takvo otkazivanje ozbiljno štetilo ostvarenju osnovne namjere koju bez podrške vjerskih zajednica vjerovatno ne bi mogli ostvariti.

-Radimo sve ovo podržavajući žrtve te smatramo da se od nas očekuje da taj cilj ničim ne oštetimo ili ugrozimo i nadamo se da razumijete naš položaj, ističu u Koordinacijskom vijeću, uz molbu mitropolitu Mihailu da što prije primi njihove predstavnike.

Koordinacijsko vijeće Koalicije napominje da su mitropolita CPC pozvali da se ravnopravno uključi u raspravu o odnosu vjerskih zajednica prema njihovom naporu da podrže žrtve te uvjere države na ovoj teritoriji da zajednički omoguće odgovorno i nepristrasno utvrđivanje činjenica o svim teškim zločinima počinjenih tokom posljednjih ratova.

Također, navode da poštuju činjenicu da je mitropolit posebno civilnim žrtvama nedavnih ratova u ovom regionu već iskazivao poštovanje bez obzira na njihovu nacionalnost, zatim njegovo poklonjenje stradalnicima Srebrenice, a i uvažavaju njegovu istaknutu ulogu u duhovnom životu ovog regiona.

-Znamo da bi Vaš doprinos toj raspravi bio značajan i relevantan. Međutim, nismo uzeli u obzir protokolarne prepreke koje pojedine vjerske organizacije postavljaju u odnosu na učestvovanje, zajedno s Vama, na skupovima i savjetovanjima. Znamo da su odnosi među nekima od tih organizacija daleko od dobrih i ne dajemo sebi pravo da arbitriramo u takvim sporovima, ističu u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM.

09.11.2010.

U PRITVORSKOJ JEDINICI SUDA BiH DOSLO DO TUCE IZMEDJU DJORDJA ZDRALA I MONSTRUMA S GRBAVICE VESELINA VLAHOVICA BATKA

U Pritvorskoj jedinici Suda BiH došlo do tuče između Đorđa Ždrale i monstruma s Grbavice

Incident u kojem je Veselin Vlahović navodno izvukao deblji kraj dogodio se tokom šetnje

image Vlahović: Užasni zločini na Grbavici

U Pritvorskoj jedinici Suda BiH u Sarajevu došlo je do tuče između Veselina Vlahovića Batka, monstruma s Grbavice, i Đorđa Ždrale, koji je u aprilu osuđen na 20 godina zatvora zbog ubistva Ljubiše Savića Mauzera, saznaje „Dnevni avaz“.

Incident u kojem je navodno deblji kraj izvukao Vlahović dogodio se tokom šetnje u krugu Pritvorske jedinice, ali nije jasno koji je bio povod i šta se tačno dogodilo.

Ždrale: Osuđen zbog ubistva

Detalj više pokušali smo jučer dobiti u Sudu BiH, ali su nas uputili na Ministarstvo pravde BiH, koje je nadležno za izvršenje kazni. U Ministarstvu je „Avazu“ potvrđeno da je, zaista, izbio sukob između Vlahovića i Ždrale, ali da, navodno, nije bilo „ozbiljnijih posljedica“ i da se „ništa dramatično nije desilo“. Više detalja nisu htjeli iznositi u javnost.

Vlahovićev advokat Radivoje Lazarević iz Zvornika također nam nije mogao reći šta se tačno dogodilo. Pokušao je provjeriti detalje o incidentu, ali mu u Pritvorskoj jedinici i Sudu BiH nisu ništa mogli reći.



09.11.2010.

NSBiH: SIROKI BRIJEG I DALJE BEZ KAZNE ZA NACISTICKU ZASTAVU NA PECARI

 

Sjetite se slučaja banjalučkog Borca i transparenta “Nož, žica, Srebrenica” ili utrčavanje navijača na teren Željezničara kada je došlo i do kontakta sa igračem, no visoke kazne od 30.000 franaka nisu izrečene – rekao nam je Kosorić.

image Zastava nacističke Njemačke u Pecari

Disciplinska komisija Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine jučer je odgodila donošenje odluke o isticanju zastave nacističke Njemačke iz Drugog svjetskog rata na stadionu Pecara tokom susreta Premijer lige BiH između domaćeg Širokog Brijega i Sarajeva.

Na sjednici je bilo svih šest članova komisije, a dogovoreno je da se osudi akt navijača i da se treba kazniti NK Široki Brijeg. Kada je riječ o visini kazne, tu je došlo do mimoilaženja mišljenja, pa je stoga donošenje odluke odgođeno za četvrtak.

- Visina kazne je varirala od 1.000 do 20.000 KM, pa se članovi komisije nisu mogli dogovoriti o tačnom iznosu – kazao nam je predjsednik Disciplinske komisije NSBiH Goran Kosorić.

Na pitanje zbog čega Široki Brijeg nije kažnjen po članu Pravilnika, prepisanom iz statuta FIFA-e da se isticanje nacističkih obilježja kazni sa 30.000 švicarskih franaka i odigravanjem jedne domaće utakmice bez publike, Kosorić nas je podsjetio na raniju praksu komisije.

- Već smo imali incidenata koji nisu toliko kažnjeni. Sjetite se slučaja banjalučkog Borca i transparenta “Nož, žica, Srebrenica” ili utrčavanje navijača na teren Željezničara kada je došlo i do kontakta sa igračem, no tako visoke kazne nisu izrečene – rekao je Kosorić.

Interesantno je da već sutra isti rivali igraju na istom mjestu revanš utakmicu Kupa BiH, pa se strahuje kako će doći do novih ekscesa.

Širom Evrope je bilo mnogo sličnih slučajeva, no oni su rješavani rigoroznim kaznama, dok kod nas to nije slučaj. Možda bi klubovi, bez obzira na grad i rang takmičenja u kojem igraju, poveli više računa o sigurnosti i ko im sve boravi na tribinama da ih se, što bi narod kazao, “žestoko opali po džepu”.

09.11.2010.

SEDAMNAEST GODINA KASNIJE: GRADE MOSTAR ZATIRUCI CINJENICU UBISTVA STAROGA (VIDEO)

 

Gradsku upravu ne zanima najcrnji dan u historiji Mostara • Stari most srušen 9. novembra 1993. godine, a u momentu rušenja bio je star 427 godina • Mostar danas podjeljeniji grad nego 1993. godine

image

Simboličnim bacanjem ljiljana u rijeku Neretvu, građani su se prisjetili trenutka rušenja Starog mosta u Mostaru, iako se zvanično ne obilježava ovaj događaj, saopćila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Djeca iz Četvrte osnovne škole i mali broj građana Mostara su se i ove godine na skromnoj ceremoniji prisjetili rušenja Starog mosta, te su na 17. godišnjicu, u znak sjećanja, simbolično bacili ljiljane u Neretvu, u čiju hladnu vodu je skočio i jedan od skakača kluba “Mostari”.

Mada je obilježavanju prisustvovao mali broj Mostaraca, ipak je istaknuto da je “sramotno“ da i ove godine iza organizacije nije stala niti jedna zvanična institucija.

“Mislim da bi trebalo obilježavati rušenje, da bi mlađi naraštaji znali šta se desilo i kako se to nikada više ne bi ponovilo. Sramota je da grad ne obilježava taj dan. Po kom tom pravilu se samo obilježava obnova? Vrijeme je i da se konačno javno kaže ko ga je srušio, jer se loptica prebacuje s jednih na druge”, kazala je Almira Lizde, koja je ove godine prisustvovala ceremoniji obilježavanja godišnjice rušenja mosta.

Najcrnji datum u historiji grada

Gradska uprava Mostara ne obilježava ovaj datum, jer kažu da nema potrebe zato što je most obnovljen.

Portparol Kluba skakača u vodu ''Mostari'' Saša Oručević kaže da Gradsku upravu ovaj datum ne interesuje.

''Oni su odredili da obilježavaju godišnjicu obnavljanja mosta, međutim, zadnje dvije godine ni to ne obilježavaju. Mi obilježavamo ovaj datum koji ja smatram najcrnjim u historiji ovoga grada'', kaže Oručević i dodaje da ovaj događaj nema nikakva politička obilježja.

Oručević kaže da je Mostar danas podjeljeniji grad nego 1993. godine.

''Imamo sve duplo, od pozorišta do bolnice. Grad je podjeljeniji već 1993. Krivac za to je Gradska uprava i ljudi koji ne rade ništa ka ujedinjenu i progresu grada, odnosno političke partije koje se svađaju javno, a dogovaraju tajno'', smatra Oručević.

Landeka: Rušenje ostaviti u prošlosti

Glasnogovornik Gradske uprave Miroslav Landeka kaže da se, kao i svih proteklih godina nakon obnove Starog mosta, ne obilježava godišnjica njegovog rušenja, jer smatraju da se na taj način “afirmira Most, spajanje obala, građana, kultura i civilizacija”.

“Mislim da je to činjenica i da svi znamo šta se desilo. Naravno da niko nema pravo, niti smije zaboraviti prošlost, ali radi budućnosti ne možemo živjeti u prošlosti”, zaključuje Landeka.

Kako se navodi, u Gradskoj upravi i Gradskom vijeću nisu mogli potvrditi da li postoji zvanična odluka o neobilježavanju rušenja Starog mosta.

Glasnogovornik Gradskog vijeća Mustafa Alendar objasnio je da je u nekoliko navrata “čuo službeno obavještenje da se ne obilježava godišnjica rušenja, već samo godišnjica obnove”.

“Gradsko vijeće nije nikada donijelo bilo kakvu odluku o obilježavanju ili neobilježavanju. Mislim da je to jedan solidan stav Gradske uprave i Gradskog vijeća, kao jedinstvene administracije grada, da se ne obilježava taj datum rušenja, već da se obilježava datum gradnje”, zaključio je Alendar.

U momentu rušenja bio star 427 godina

Most je srušen 9. novembra 1993. godine, a u momentu rušenja bio je star 427 godina.

Za rušenje Starog mosta 9. novembra 1993. godine, pred Tribunalom u Haagu optuženi su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Čorić i Berislav Pušić, kojima je suđenje u toku. U njihovoj optužnici se navodi da su “snage Herceg-Bosne / Hrvatskog vijeća odbrane (HVO)” tokom opsade istočnog Mostara “namjerno uništile ili teško oštetile” mnoge vjerske objekte, te da su u novembru 1993. godine uništile i Stari most, građevinu od međunarodnog značaja.

Zajedničkim naporom vlada nekoliko zemalja sa više kontinenata, uz podršku UNESCO-a, Stari most je obnovljen i svečano otvoren 24. jula 2004. godine, a godinu kasnije upisan je na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine.

VIDEO

09.11.2010.

DATUM ZA PAMCENJE: EVROPSKA UNIJA UKINULA VIZE ZA GRADJANE BOSNE I HERCEGOVINE

Datum za pamćenje : Evropska unija ukinula vize za građane Bosne i Hercegovine 

 08/11/2010.
• EU je u ponedjeljak odlučila da ukine vize građanima BiH i Albanije. Odluka će 14. decembra biti službeno objavljena a građani BiH će od 15. decembra moći slobodno putovati. ..

Evropska unija je u ponedjeljak odlučila da ukine vize građanima BiH i Albanije. Odluka će 14. decembra biti objavljena u službenom listu EU, a građani BiH će od 15. decembra moći slobodno putovati. Odluka je donesena jednoglasno na sastanku ministara unutrašnjih poslova 27 zemalja članica EU, što znači da se Holandija složila da povuče rezerve koje je još krajem prošle sedmice imala na ukidanje viza za BiH i Albaniju. Na snazi ostaju dva kontrolna mehanizma, monitoring kojim će se provjeravati da li se dogovoreni i dostignuti standardi poštuju u kontinuitetu i mehanizam ranog upozoravanja u obliku stalnog dijaloga u čije je fokusu pitanje azilanata. Nakon što je početkom 2008. započeo dijalog Evropske komisije sa državama zapadnog Balkana, prvo o viznim olakšicama, a potom i o potpunom ukidanju viza, došli smo, konačno, do dana kada su  evropski ministri unutrašnjih poslova, najpozvaniji da podignu rampe za bh. biometrijske pasoše, stavili potpise na odluku kojom se BiH, zajedno sa Albanijom, pridružuje zemljama čijim stanovnicima za putovanje prostorom Schengena ne trebaju vize.

A riječ je o prostoru koji, sa izuzetkom Velike Britanije i Irske, obuhvata sve članice EU, uz tri države kojer nisu u Uniji - Island, Norvešku i Švicarsku.Iz Vijeća ministara su tim povodom podsjetili kako je Evropska komisija krajem maja ove godine objavila prijedlog da se dvije države, nakon što su ispunile glavninu uvjeta, pridruže Makedoniji, CG i Srbiji, koje su 19. decembra prošle godine
  dobile bezvizni re\im. Narednih par mjeseci je iskorišteno da se dovrši sve što je stajalo na putu ukidanju viza, da bi Evropski parlament, nakon što su podršku ukidanju viza dali njegovi komiteti za unutrašnju i vanjsku politiku, 7. oktobra dao zeleno svijetlp i za BiH i lbaniju Preostalo je još, dakle, Vijeće ministara EU, isto ono koje je krajem prošle godine, zajedno sa Parlamentom, usvojilo političku deklaraciju da će dvije institucije učiniti sve da BiH i Albanija, nakon što ispune uvjete, bez odlaganja dobiju bezvizni režim, prepoznavajući važnost tog čina za budućnost reformi i evropskih integracija dvije države.

Evropsko povjerenje                      

Izvori Vijeća ministara, svjesni dilema kakve postoje među nekim od evropskih članica, poput Njemačke, Holandije, Francuske, Danske, straha od mogućeg vala imigranata iz našeg pravca, ukazuju na važnost monitoring mehanizma, kakav je nedavno predložila Evropske komisija, a koji bi trajno kontrolirao provođenje ključnih elemenata sigurnosti, kada je riječ o stabilnosti bezviznog režima datog zapadnom Balknu. Tu su, pored ostalog, granična kontrola, sigurnost putnih isprava, borba protiv organizovanog kriminala, korupcije, regionalna saradnja, te poštivanje ljudskih prava.Evropske će članice redovno, svakih šest mjeseci, dobijati Komisijine izvještaje o tome, čineći tako bezvizni režim trajnom obavezom za one koji ga uživaju. Drugim riječima, dolazak na bijelu listu jeste privilegija, kakvu treba uvijek iznova zaslužiti, upozoravaju u Briselu.Alexandra Stigmeyer iz Evropske stabilizacijske inicijative, vjeruje kako će sada, kada se otvore granice, Evropska unija sa pažnjom pratiti kako se provodi odluka i da li se zlopuotrebljava evropsko povjerenje.

"
Mislim da će EU veoma pažljivo posmatrati provođenje u praksi bezviznih putovanja, tako da je važno da građani BiH i Albanije ostave dobar utisak na Uniju i njene stanovnike, a za vlasti je važno da nastave sa striktnom primjenom svih sigurnosnih elemenata. U suprotnom, vlasti u evropskim državama će reći: bila je to greška, i moglo bi to imati loše posljedice po nastavak integracijskog procesa", kazala je ona.Konačno, kada treba očekivati otvaranje granica? Ukoliko bi se slijedio model primijenjen prošle godine na Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, kada je odluka o bezviznom režimu donijeta 30. novembra, a ogranice otvorene 20 dana poslije, 19. decembra, Bosanci i Hercegovci bi bezvizni režim u praksi mogli očekivati već krajem ovog mjeseca. Međutim, izvori iz Vijeća ministara EU ukazuju da je realniji datum oko sredine narednog mjeseca. (Kliker.info-RSE)


09.11.2010.

IVAN LOVRENOVIC: SPIRALA MRACNJASTVA SE SPUSTA SVE DUBLJE I DUBLJE

Lovrenović: Spirala mračnjaštva se spušta sve dublje

Navijači Širokog Brijega sa zastavom Trećeg Rajha, 3. novembra 2010. godine. Foto: www.bljesak.info

Navijači Širokog Brijega sa zastavom Trećeg Rajha, 3. novembra 2010. godine. Foto: www.bljesak.info

08.11.2010.
Ivan Lovrenović

Manifestacije divljega nacionalizma, ideološkog mračnjaštva i natražnjaštva na sportskim i drugim masovnim skupovima u Bosni i Hercegovini odavno su postale uobičajene.
 
Unazad nekoliko godina počele su prerastati u fizičke obračune, a prošle godine pala je i mrtva glava - kada je u neredima uz nogometnu utakmicu u Širokome Brijegu ubijen mladi navijač iz Sarajeva Vedran Puljić.
 
Nije nimalo nevažno naglasiti da i danas istraga o tom zločinu stoji u mjestu.

 Što nam to o sebi, o svojemu identitetu, žele poručiti mladići na tribinama Širokoga kada ponosno, urbi et orbi, drže jednu ispod druge razvijene zastave Trećega Reicha i papske države Vatikan?
Umjesto da ovaj krvavi događaj porodi nekakvo otrežnjenje, a sve nadležne natjera na stostruko odgovornije ponašanje i na osmišljeno djelovanje, jučerašnji (nedjelja) prizori s istoga mjesta - sa nogometne utakmice u Širokome Brijegu - govore da se spirala mračnjaštva veselo i nesmetano spušta sve dublje.
 
Srećom, ovoga puta bez fizičkih sukoba, samo na simboličkoj razini, ali zato kakvoj, kako zapanjujućoj! Ako isticanje ideološko-političkih simbola na sportskim skupovima ima prvenstveno značenje kolektivne samoidentifikacije, kako nas poučava sociologija, što nam to o sebi, o svojemu identitetu, žele poručiti mladići na tribinama Širokoga kada ponosno, urbi et orbi, drže jednu ispod druge razvijene zastave Trećega Reicha i papske države Vatikan?
 
Hoćemo li pogriješiti ako to iščitamo kao način na koji oni u svojim psihopolitičkim fantazijama sintetiziraju svoje hrvatstvo i svoje katolištvo? A ako tako jest, zar je moguće ukloniti se od pitanja: kakvo im je i to hrvatstvo i to katolištvo, tako beznadno i tako provincijalno autistički zaglavljeno u slijepoj ulici povijesti i civilizacije, s onu stranu svakoga etičkog i političkog racionaliteta i svjesnoga napora da se prevladaju mučni i frustrirajući elementi prošlosti?

Ivan Lovrenović
Moguće je reći, i kao da već čujem kako se govori: to su neodgovorni pojedinci, marginalne grupice, nikoga oni ne predstavljaju... No, taj relativizirajući govor, kojega po pravilu i sustavno njeguju svi nadležni, i jest onaj najsnažniji alibi i stimulans za ovakvo ponašanje i samopredstavljanje; ono se upravo tim govorom i takvim odnosom silno ohrabruje i ujedno ekskulpira.

Pravu brigu nadležni bi pokazali kada bi umjesto toga licemjernog relativiziranja hrabro pitali, sebe i druge: koga i što predstavljaju, ili samo misle da predstavljaju, mladići s tim tako uparenim zastavama? I odakle, iz kojih sfera društvenoga i vrednosnog došaptavanja do njih dolaze impulsi i ohrabrenja za takvo nakazno samopredstavljanje?
 
Tek s tako postavljenim pitanjem bilo bi moguće zaputiti se ka ozbiljnim odgovorima. Ali, tomu se teško nadati, jer je i bez posebnoga istraživanja jasno da su zastave na širokobriješkom igralištu samo vidljivi refleks onoga što nadležni prešutno, a katkad baš i glasno, zastupaju kao nacionalne i vjerničke vrijednosti.
 
A tko su ti nadležni? Bez sumnje, sva nacionalna elita, posebno političari, vjerski dostojanstvenici, nacionalno priključeni intelektualci, akademski istraživači i teoretičari, novinari.

Da ostanemo na razini simbolike, imao bi ovih dana vrhbosanski nadbiskup i rimski kardinal Vinko Puljić, vatikanski čovjek u Bosni i Hercegovini, ujedno i neformalni ali glasni zaštitnik Hrvata, mnogo više razloga da bude uznemiren ovim zlokobnim povezivanjem nacizma i rimskoga katolištva, nego sudbinom svojih stambenih kvadrata.
Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240847

Powered by Blogger.ba