Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

04.11.2010.

VALENTIN INZKO UKINUO PROVJERU KANDIDATA ZA MINISTRE U BOSNI I HERCEGOVINI

 

Valentin Inzko, oktobar 2010

Valentin Inzko, oktobar 2010

 04.11.2010.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko objavio je u srijedu uveče kako OHR više neće provjeravati kandidate za ministarske pozicije, te će odgovornost morati preuzeti stranke koje ih predlažu i u skladu s tim morati iznaći i mehanizme kako da sami provjeravaju kandidate. No, niti jedna institucija u entitetima, uključujući i Centralnu izbornu komisiju, nema ingerencije za provjere ministara.

Dok u BiH jedni pozdravljaju ovakvu odluku, kod drugih je i dalje prisutna sumnja u procjenu političkih stranaka pri izboru najboljeg kandidata za ministra. Sigurnost ulijeva tek to da je OHR zadržao pravo smjene onih koji ne ispunjavaju kriterije.

Ured visokog predstavnika u BiH političkim je strankama prebacio novu odgovornost za formiranje vlasti na nivou kantona i entiteta time što je donio odluku o prekidu procesa provjere kandidata za ministarske funkcije, te je prebacio u njihovu nadležnost.

„Sada će stranke koje su zastupljene u entitetskim i kantonalnim zakonodavnim tijelima imati odgovornost da osiguraju da budući zvačinici koji će obavljati funkcije u organima vlasti nisu osobe za koje je utvrđeno da su opstruirale provođenje Dejtonskog sporazuma, da nisu optužene za ratne zločine, te da nisu u pitanju osobe koje su počinitelji teških krivičnih djela. Visoki predstavnik očekuje da vlasti na entitetskom i kantonalnom nivou uvedu vlastite mehanizme provjere kandidata slične mehanizmima koji već postoje na državnom nivou“, pojašnjava glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić.
U SDA ocjenjuju odluku OHR-a preuranjenom, jer sada nema drugih mehanizama provjere kandidata.


Odluka OHR je preuranjena, smatra predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac, jer, kaže, nema mehanizama provjere.

„Dobro je da se to prenese na institucije domaće, ali mora se osigurati kako i koje institucije. U ovom slučaju to nije urađeno i mislim da to nije dobro na taj način i da bi se trebalo čuvati od takvih postupaka“
, navodi Genjac.

Ni CIK ni entitetske agencije za državnu službu nemaju u ingerenciji provjeru ministarskih kandidata. Tako će, čini se, za sada stranke morati pažljivo odabrati kadrove za ovu poziciju koji nisu sporni, ili će vlade u tehničkom mandatu djelovati sve dok se ne iznađe novi način provjere kandidata.

Omogućeno kandidovanje Čovića?


Dragan Čović, juni 2009, foto: Midhat Poturović
Iako pozitivna odluka po BiH i njenu zrelost da sama snosi odgovornost za imenovanje kandidata, na nju sjenu bacaju i postizborni prijedlozi za najviše pozicije, poput one da se u izvršnoj vlasti nađe i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Premda je OHR istakao kako Čović ne može obavljati ovu funkciju, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić smatra da se posljednja odluka ipak kreće u pravcu njegove rehabilitacije na izvršne funkcije u vlasti.

„Praktični razlozi ukidanja ove odluke se, po meni, ogledaju u očitoj želji da se i gospodinu Čoviću omogući angažman u izvršnoj vlasti. Ja mislim da će to na kraju tako i biti - prije svega zato što i gospodin Čović objektivno ima ima takvu političku snagu da će biti OHR-u vrlo teško sada da u novim okolnostima do kraja dosljedno insistira na svojoj odluci. Ja mislim da je ovo samo prvi korak i da će krajnja posljedica biti upravo ovo što sam rekao“
, smatra Ivanić.

No, stranke u BiH su sposobne da se nose s ovom odgovornošću, kaže Milica Marković iz SNSD-a.

„Naravno da je to vraćanje odgovornosti državi i politčkim partijama koje kandiduju te funkcionere, i svakako da će odgovornost na njima biti i u pogledu te provjere
“, navodi Markovićeva.

Mišljenje dijeli i funkcioner HDZ-a BiH Velimir Jukić.

„Smatram da su se institucije BiH već izgradile i izgradile jedan osjećaj odgovornosti kod kadroviranja da vode računa o tome kakve kadrove treba postaviti na određene, važne funkcije“
, kaže Jukić.

Ipak, Genjac izražava blagu sumnju u sposobnost bh. političkih partija.

„Da li su stranke spremne to ćemo vidjeti. U najmanju ruku ne znamo, nepoznanica je jer nismo dosad to radili“
, ocjenjuje Genjac.

I za Martina Raguža, zamjenika predsjednika HDZ 1990, poželjno je da stranke preuzimaju odgovornost i da se na sceni pojave kredibilni političari, ukoliko se odluka gleda sa principijelnog nivoa.
I Martin Raguž smatra da je odluka preuranjena, jer se u političkim krugovima i vlasti nisu dostigli potrebni demokratski principi.


„Ako gledamo stvarnost, vidimo da mi objektivno nismo još na toj razini da ispoštujemo te temeljne demokratske principe. I bojim se da u nekom smislu ta odluka može biti preuranjena. Poznajući nas, našu stvarnost i poznajući najnovija zbivanja oko izbornoga procesa, načine na koje se još uvijek pokušava manipulirati sa izbornom voljom i da korupcija kreće od tih početaka, gdje bi trebao ustvari biti izvor demokracije, mislim da će biti još puno posla. Dobro je da nisu dokinute te ovlasti, tako da se u nekoj krajnjoj instanci može intervenirati“
, kaže Raguž.

Ne tako davno, prilikom formiranja Vlade FBiH u prošlom mandatu nije se sačekalo da proces provjere kandidata bude okončan, već su ministri imenovani. Tada se ispostavilo da Fadil Jaganjac, kojeg je Stranka za BiH predložila na poziciju ministra unutrašnjih poslova, nije prošao provjeru.

Nedugo nakon toga suspendovan je sa pozicije načelnika Terenskog ureda za aerodrome Granične policije, da bi ga SUD BiH prvostepenom presudom u aprilu ove godine osudio na pet mjeseci zatvora zbog krivotvorenja isprave, zloupotrebe položaja, nedozvoljenog korištenja ličnih podataka i druga djela.

Tako dobru vijest o konačnom preuzimanju odgovornosti stranaka za kadrove koje predlažu prati još bolja - da će OHR zadržati ovlaštenja za smjenjivanje zvaničnika s funkcija, kao što je to bio slučaj i do sada, ukoliko se ispostavi da ne odgovaraju postavljenim zakonskim parametrima.
04.11.2010.

SULEJMAN TIHIC I BAKIR IZETBEGOVIC KOD ANGELE MERKEL: "NJEMACKA PODRZAVA EVROPSKI PUT BOSNE I HERCEGOVINE"

 

24sata.info PHOTO
image Sulejman Tihić i Bakir Izetbegović / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik SDA i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Sulejman Tihić i budući član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović sastali su se u četvrtak u Berlinu sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te savjetnikom saveznog kancelara za vanjsku politiku i sigurnost Christophom Heusgenom i njegovim saradnicima.

 

Tokom prijateljskih razgovora zaključeno je kako je neophodno da BiH funkcioniše efikasnije kao država i da brže ispunjava uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO. Jedna od tema razgovora bilo je unapređenje bilateralne saradnje između BiH i Njemačke, naročito ekonomske za koju postoje brojne mogućnosti i potencijali.

Poseban interes iskazan je za implementaciju izbornih rezultata uz ocjenu kako BiH treba što prije osigurati stabilnu parlamentarnu većinu i dobiti novu vladu koja će ubrzano raditi na rješavanju najvažnijih pitanja.

Potvrđena je i spremnost Njemačke da u okviru zajedničke politike EU pomogne našoj zemlji na evropskom putu, saopštila je Služba za odnose sa javnošću SDA.

(fena)

04.11.2010.

BEZ PRESUDE ZA JATAKE RATKA MLADICA

 

Pretres u Aranđelovcu u potrazi za Ratkom Mladićem, decembar 2008, foto: Branko Vučković

Pretres u Aranđelovcu u potrazi za Ratkom Mladićem, decembar 2008, foto: Branko Vučković

04.11.2010.
Samo što je ušao u svoju završnicu, svi su izgledi da će slučaj “Mladićevih jataka”, krenuti iz početka i to u rukama drugog tužilaštva. Naime, kako prenosi agencija Beta, Tužilaštvo za ratne zločine preuzeće postupanje u procesu protiv desetoro optuženih za pomaganje u skrivanju najpoznatijeg haškog begunca.

Iako do ovog trenutka nije zvanično potvrđeno, pominjanje takve mogućnosti bilo je drugi šok, koji je usledio nakon što je u beogradskoj Palati pravde saopšteno da presude optuženima neće biti objavljene, jer tužilac, zahteva izuzeće sudskog veća, kao i predsednice Suda. Ostalo je tako tajna kakve je Sud namernio kazne za “jatake”, pri čemu po zakonu one mogu biti od 1 do 8 godina zatvora.

Iako u postupku koji traje od 2006. godine nije manjkalo komplikacija, potez otkazivanja izricanja presude za desetoro optuženih ostavio je bez teksta kako odbranu, tako i one koji su u raznim procesima do sada branili prevashodno žrtve ratnih zločina, poput advokata Dragoljuba Todorovića.

“Nikad se nije desilo da tužilac traži izuzeće suda posle završenog dokaznog postupka. Posle završenih presuda ili u momentu kada se objavljuje presuda. To je sumnjivo to je krajnje neobično”
, kaže Todorović.

U četvrtak ujutro pod krovom beogradske Palate pravde okupljeno svih desetoro optuženih, zajedno sa njihovim advokatima, u žamorom ispunjenim hodnicima, iščekuju poziv u sudnicu.

Umesto presude za pomaganje Ratku Mladiću u skrivanju, finansiranju, podizanju penzije, kao i obezbeđivanju hrane, sredstava za komunikaciju i prevoz, navodni “jataci” poslušali su kratko obaveštenje sudije Dragana Garića. Naveo je da je pred samo izricanje presude obavešten kako je zamenica prvog javnog tužioca Radmila Jovanović, zatražila njegovo izuzeće, kao i izuzeće drugih dvoje članova Sudskog veća, ali i predsednice Prvog osnovnog suda Tatjane Šobot.

Sudija Garić nije izneo razloge zbog kojih je izuzeće zatraženo, pa pozvao optužene da se strpe dok ne stigne odgovor sa sprata iznad, iz prostorija Višeg suda.

Palata pravde u Beogradu, mart 2010, foto: Vesna Anđić
Naredna tri sata optuženi su čekali odluku, dok je na naše pozive u Viši sud odgovoreno da na tu adresu nisu pristigli materijali o predmetu “jataka”. Potom se portparolka Višeg suda Dušica Ristić obratila novinarima.

“Zahtev za izuzeće koje je stavljeno u predmetu Prvog osnovnog suda u Beogradu još uvek nije dostavljen Višem sudu. S obzirom na doba dana i obaveze koje ima vršilac dužnosti predsednika Višeg suda o njemu danas neće biti odlučeno. Naravno, javnost će biti blagovremeno obaveštena kada bude doneta odluka. Zakonski rok za to ne postoji kada se odlučuje o zahtevu za izuzeće. Ali, u svakom slučaju kada bude odlučeno, javnost će biti obaveštena”
, rekla je Ristićeva.

Politički uticaj


Ostajući pri odluci da ne komentarišu poteze Suda optuženi nisu želeli da daju izjave. Radi se o ljudima koji su u centru drame pravosudnog sistema koji bi trebalo da im odredi adekvatne kazne za pomaganje u skrivanju najtraženijeg haškog begunca, što im optužnica stavlja na teret.

Istovremeno, neki od njih su i središtu porodične drame s obzirom da su na primer za isto delo optuženi otac i sin Stanko i Predrag Ristić, kao i majka Ljiljana Vasković, te njen sin Bojan i ćerka Tatjana Vasković Janjušević.

“Skandal. Ovo je sumrak pravosuđa. Ovao nešto je nezamislivo i do sada se nikada u sudskoj praksi nije dogodilo da se posle donošenja odluke, koja istina još nije saopštena, podnosi zahtev za izuzeće. Ovo je urađeno zato što je najverovatnije Bramercu obećano da će biti drastičnih kazni. Ovo nekome treba da bi sa presudama mahao i pokazao kako ova država čini mnogo šta, pa je eto čak osudila deset ljudi zbog jatakovanja sa Mladićem. To je samo zarad poena koji treba da im posluže za Evropu, a nikakve veze nemaju ni sa pravom, ni sa pravičnošću”
, kaže advokat Vaskovića, Miloš Šajić.

I u neformalnom razgovoru sa advokatima odbrane najčešće se pominje da bi dolazak glavnog haškog tužioca Bramerca, najavljen za 15. novembar, mogao biti jedan od razloga zbog kojih je onemogućeno objavljivanje presude “jatacima”.

To je trebalo da usledi samo dva dana nakon što je policija u potrazi za osobama koje se dovode u vezu sa Mladićem pretresla dve lokacije u Beogradu i jednu u Aranđelovcu, odnosno sedmicu nakon što je onog ko ponudi valjanu informaciju o prvooptuženom i za genocid u Srebrenici, ponuđena nagrada od 10 miliona evra. Dargoljub Todorović uveren je da je politička pozadina, poslednjeg poteza pravosuđa, očigledna.

“Skoro da ne pamtim slučaj da je tužilac tražio izuzeće. To je jedno, a pogotovu ne posle završne reči. To je neverovatno i sumnjivo politički”, kaže Todorović.

RSE: Strahujete da iza takve odluke stoji politički uticaj?

Todorović:
Sto posto. Nema diskusije da nije tako. Tužilac je državni organ. On možda može po zakonu tako nešto da traži, ali to se nikada nije desilo. Što nije tražio u svojoj završnoj reči, šta sada traži? Možda naslućuje kakav će ishod da bude. Ne znam.

Uopšte, suđenje jatacima pratilo je niz kontroverzi: promene u sudskom veću, odlaganja zbog trudnoće i bolesti pojedinih optuženih, pokušaji da se Sud pred kojim je vođen proces proglasi nenadležnim, zakonske izmene …

Svi su izgledi da će poslednji potez uticati na dalje otezanje slučaja koji manje dokazuje odlučnost države da pronađe Mladića, a sve češće nameće pitanje zbog čega su navodni “jataci” hapšeni, umesto da se eventualnim praćenjem njihovog traga, ušlo i u trag odbeglom generalu.
04.11.2010.

NEISPRICANA PRICA: ZUPNIK IZ TENESIJA PRUZIO UTOCISTE MUSLIMANIMA KAO ABESINSKI KRALJ NEKADA

 

Hrabri čovjek, Steve Stone, sa svojom vjerskom zajednicom ponudio svoju crkvu muslimanima na korištenje u vrijeme kad se uveliko vodila antiislamska propaganda širom Amerike

image Dobrodošlica muslimanima na ulazu u crkvu

Krajem Ramazana 2010, Kršćanska vjerska zajednica Heartsong, u malom gradu Cordova u američkoj državi Tenesi (Tennessee) pozvala je svoje  muslimanske susjede na večeru. Gosti su donijeli cvijeće u znak zahvalnosti za svoje domaćine. Suze radosnice su obilno lile na licama prisutnih; i kod domaćina i kod gostiju.

Zajednica Heartsong je ovim pozivom htjela da pokaže svoju solidarnost sa muslimanima, kako u njihovom gradu tako i širom SAD-a. Tokom druženja pripadnici ove dvije vjerske skupine su se međusobno oslovljavali kao braća i sestre. Bio je to veoma dirljiv trenutak.

Članica Heartsong Crkve dočekuje svoju muslimansku gošću

Sve je počelo ovog ljeta, neposredno pred početak Ramazana 2010. godine, kada radovi na džamiji koja se nalazila preko puta Heartsong Crkve nisu još bili završeni. Samim tim, teravih namaz i ostale aktivnosti se nisu mogle odvijati u postorijama još nedovršene džamije.

Crkva se nalazila odmah preko puta džamije, sa ogromnim prostorom i parkiralištem. Tako je imam ovog džemata uputio molbu župniku dr. Steve Stoneu da članovi njegove vjerske zajednice dozvole da se namaz obavlja u njihovoj crkvi – što su župnik i članovi njegove zajednice odmah i odobrili.

Dobrodošlica muslimanima za Isaovu a.s. ljubav

Nažalost, nisu svi članovi Heartsong Crkve raširenih ruku dočekali svoje muslimanske komšije. Odmah po saznanju o namjeri njihovog vjerskog vođe da muslimanima dozvoli korištenje crkvenih prostorija, nezadovoljni postupkom, njih 14 članova, kao znak protesta su odmah napustili ovu crkvu.

Međutim, kako to obično biva kad se rade plemenite stvari, veliki broj novih članova se uključio u ovu crkvu inspirisan postupkom dr. Stonea. Jedan od novih članova je napisao pismo župniku u kojem kaže: "Tvoj čin je inspiracija za mene. Ima više od 30 godina otkako sam redovno pohađao crkvu, ali sada, zahvaljući tebi i tvom postupku, bit ću redovan“.

Ono što čini ovaj plemeniti čin vrijednim pomena jeste da je ovaj hrabri čovjek, župnik Stone, sa svojom vjerskom zajednicom ponudio svoju crkvu muslimanima na korištenje u vrijeme kad se uveliko vodila antiislamska propaganda širom Amerike. To se desilo baš u vremenu kad su prijetnje muslimanima, islamskim institucijama, školama... dostigle kulminaciju i kad je samozvani pastor Terry Jones iz Floride prijetio paljenjem Kur'ana za 11. septembar 2010. godine.

Teravih namaz u prostorijama Heartsong Crkve

Žalosno je, a istovremeno ironično, kako  je samozvani pastor Jones uspio privući svjetsku javnost svojim provokativnim činom i najavom spaljivanja Kur'ana te postavljanjem natpisa ispred njegove crkve - „Islam Je Zlo“. S druge strane, plemenit i primjeran čin od strane Heartsong Crkve nije privukao gotovo nikakvu lokalnu, nacionalnu ili svjetsku medijsku pažnju.

Na samom ulazu u Heartsong Crkvu stoji veliki znak gdje se želi dobrodošlica muslimanima Memphis Islamskog centra.

Dobrodošlica muslimanima Islamskog centra Memphis

Nedim, džematlija iz muslimanske zajednice Memphisa je jedan od 100 muslimana koji su redovno prisustovali teravih namazu u Heartsong Crkvi. Između ostalog, on je napisao: "Heartsong Crkva je sada u našoj zajednici poznata kao kuća ljubavi i poštovanja za našu vjeru (islam) i druge religije."

Nedim, koji je bio duboko dirnut prijemom muslimana od strane članova Heartsong Crkve, podsjetio je članove ove zajednice na sličan postupak Kralja Etiopije prema muslimanima u vrijeme Muhammeda a.s.

Naime, muslimani u Meki su u to vrijeme bili zlostavljani i proganjani od strane Kurejšija pa ih je Muhammed a.s. poslao da potraže utočište i zaštitu kod pravednog abesinskog (etiopijskog) kralja koji im je pružio dom i zaštitu.

Historija se još jednom ponovila i ovaj put su članovi Heartsong Crkve pružili dom svojim muslimanskim komšijama.

 

04.11.2010.

SKANDAL NA SASTANKU REKOM-A:: MITROPOLIT MIHAILO POZVAN, PA OTJERAN!

 

Predstavnici Srpske pravoslavne i Katoličke crkve zauzeli jedinstven stav o prisustvu vladike crnogorskog, te su zaprijetili napuštanjem skupa

image Foto: F. F.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo udaljen je danas sa sastanka REKOM-a u Sarajevu pošto su njegovo udaljavanje zatražili predstavnici Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve.

Predstavnici Srpske pravoslavne i Katoličke crkve uslovili su svoje prisustvo na današnjem skupu u Sarajevu, koji predstavlja regionalnu inicijativu za utvrđivanje istine i pomirenja, neprisustvovanjem predstavnika Crnogorske pravoslavne crkve, a njihovom zahtjevu je udovoljeno, javila je Federalna televizija (FTV).

On je napuštajući skup rekao da u njegovom radu učestvuju "ljudi koji se plaše istine", a monsinjor Andrija Kopilović iz Katoličke crkve je svoj zahtjev obrazložio dobrim odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

"Mi imamo vrlo dobre odnose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a jasno je da Crnogorska pravoslavna crkva, za sada, nije kanonska", rekao je Kopilović.

Inicijativa za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM) organizovala je u Sarajevu konsultacije sa vjerskim zajednicama na regionalnom nivou o mogućnostima i potrebi osnivanja ove komisije.

Iako je pozvan, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), vladika Mihajlo udaljen je sa sastanka. 

Posljedica je to negodovanja predstavnika Rimokatoličke crkve iz Subotice koji nije želio sjediti za stolom sa vladikom Mihajlom bez predstavnika Pravoslavne crkve iz Srbije, koja inače osporava kanonsku utemeljenost crnogorske crkve.

Odluka organizatora, iako protivna njihovim stavovima i onome što zagovaraju, donesena je kako ne bi bio ugrožen proces osnivanja REKOM-a, a on bi bio ugrožen jer su predstavnici crkava imali jedinstven stav o prisustvu vladike crnogorskog, te su zaprijetili napuštanjem skupa.

Dio crnogorskih medija je udaljavanje mitropolita Mihaila ocijenio političkim skandalom, a mediji su izvijestili i da je njegovo udaljavanje zatražila upravo predsjedavajuća REKOM-a Nataša Kandić, iako je on prethodno pismeno bio pozvan da učestvuje na skupu o pomirenju.

Kandićeva je, kako se navodi, rekla da je mitropolitovo udaljavanje zatražila na zahtjev predstavnika Srpske pravoslavne crkve, kojem se pridružio i predstavnik Katoličke crkve u BiH.

04.11.2010.

MOMIR BULATOVIC OSLOBODJEN CUVANJA DRZAVNE TAJNE NA SUDJENJU ZA DEPORTACIJU BH. IZBJEGLICA

 

"Ovom odlukom Vlada potvrđuje svoju odlučnost da maksimalno doprinese rasvjetljavanju pomenutog ratnog zločina i okončanju krivičnog postupka u najkraćem roku", navodi se u Vladinom saopštenju

image

Vlada Crne Gore oslobodila je danas bivšeg crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića čuvanja državne tajne na suđenju za deportaciju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, ukoliko se kao svjedok pozove na dokumenta iz nadležnosti Vlade.

Vlada je, kako je saopšteno, na zahtjev Višeg suda iz Podgorice, donijela zaključak kojim se Bulatović, kao svjedok u krivičnom postupku zbog deportacije, oslobađa čuvanja tajne - državne, vojne ili službene iz akata i dokumenata Vlade Crne Gore, ukoliko se prilikom svjedočenja pozove na neki od tih akata ili dokumenata.

"Ovom odlukom Vlada potvrđuje svoju odlučnost da maksimalno doprinese rasvjetljavanju pomenutog ratnog zločina i okončanju krivičnog postupka u najkraćem roku", navodi se u Vladinom saopštenju.

Skupština Crne Gore ranije je oslobodila Bulatovića čuvanja državne tajne na suđenju za deportaciju izbjeglica ukoliko se kao svjedok pozove na dokumenta iz nadležnosti parlamenta.

Bulatović je ranije danas kazao da je zabrinut zbog mogućnosti da ga podgorički sud ne pozove da iznese dokaze o deportaciji izbjeglica iz Bosne i Hercegovine 1992. godine.

On je rekao da ga, poslije pojavljivanja u Višem sudu, niko iz te institucije nije kontaktirao, nakon što je njegovo svjedočenje odloženo dok ne bude oslobođen čuvanja državne tajne.

04.11.2010.

BORIS TADIC: MEDJUNARODNA ZAJEDNICA NIJE ME NATJERALA NA IZVINJENJE ZRTVAMA VUKOVARA

 

24sata.info PHOTO
image Boris Tadić u Vukovaru / 24sata.info

 

24SI - Skoro 19 godina nakon pada Vukovara i zločina na Ovčari i drugim stratištima u Hrvatskoj, predsjednik Srbije Boris Tadić došao je u taj grad kako bi se poklonio žrtvama.

 

Boris Tadić je kod spomenika žrtvama na Ovčari položio vijenac i uputio izvinjenje zbog zločina. "Ovdje sam da se poklonim žrtvama i namjera mi je odati počast. Ovdje sam da, poklanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječ izvinjenja, da iskažem žaljenje i stvorim mogućnost da Srbija i Hrvatska okrenu novu stranicu historije ", rekao je srpski predsjednik na Ovčari.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je da je Ovčara bila mjesto stradavanja ljudi koji su bili žrtve bezumne politike. "Došli smo se pokloniti žrtvama, izraziti sućut porodicama, ali i obećati da nijedan zločin neće ostati nekažnjen", kazao je Josipović i dodao da su došli pokazati da je moguća drugačija politika, ona mira i prijateljstva. Kazao je da su svjesni njihove odgovornosti za budućnost Hrvatske i Srbije te njihovih naroda. Josipović je naglasio da ovaj događaj mora biti poticaj za pronalaženje i rješavanje sudbine nestalih, ali i razvoj dobrosusjedskih odnosa.

Kako navodi Index, predsjednik Srbije Boris Tadić je kazao da imamo dužnost i obavezu da cijeli taj proces, koji je 90-ih dobio tragičnu potvrdu, osvijetlimo istinom i da svako ko je kriv bude osuđen, a pušteni oni koji su nevini te da se umanji neizvjesnost onima koji su tragaju za nestalima. Obećao je da će se odmah krenuti u ekshumaciju na mjestima na kojima postoji sumnja da se negdje nalaze posmrtni ostaci nestalih.

"Ovo je poruka i međunarodnim institucijama da je ovo prostor na kojem se poštuju zajedničke vrijednosti, ali i da smo dio evropskog sistema vrijednosti ", kazao je Tadić i dodao kako je to važan uslov da bi hrvatska i srpska djeca jednom učila historiju iz istih udžbenika. Tadić je napomenuo kako je bilo mnogo zločina i sa jedne i sa druge strane, ali upozorava i da su ispisane mnoge "stranice zajedničke prošlosti". "Potrebno je uputiti izvinjenje, prihvatiti ga, a zatim slijedi oprost i pomirenje", kazao je Tadić i još jednom predložio da se odustane od međusobnih tužbi pred haškim sudom.

Srpski predsjednik tvrdi da ga međunarodna zajednica nije natjerala na izvinjenje, jer "nas niko ne treba tjerati da budemo ljudi". "Ovdje sam kao građanin Boris Tadić, koji je trenutno predsjednik Srbije", kazao je srpski predsjednik.

(24sata.info)

04.11.2010.

GRADJANI SRBIJE NE ZNAJU STAJE RADJENO U NJIHOVO IME

 Predsjednik Srbije Boris Tadić odao počast žrtvama na Ovčari, 4. novembar 2010
4.11.2010.
Branka Mihajlović

Povodom posete predsednika Srbije Borisa Tadića Vukovaru i izvinjenja za počinjene zločine, istražujemo: da li poklonjenje žrtvama prvog čoveka Srbije
izražava ono što većina građana oseća danas, 19 godina nakon počinjenog zločina?

Beograđani su, poznato je, tenkove koji su odlazili za Vukovar 1991. godine obasipali cvećem. Da li bi to učinili i danas pitao je Radovan Borović prolaznike u centru glavnog grada Srbije:



Podsetimo se kako su građani Srbije bili obaveštavani o tome šta se događa u Vukovaru. RTS novinar i sadašnji sekretar Uduruženja novinara Srbije Nino Brajević i njegove kolege reporteri zabeležili su izjave dobrovoljaca i njihovog vođe Vojislava Šešelja:



Režiser Janko Baljak pre četiri godine snimio je dokumentarni film
„Vukovar- poslednji rez“ i tom prilikom razgovarao sa onima koji su bili na vukovarskom ratištu:

„Niko ni tada, a mogu misliti kako se sad ti ljudi osećaju, niko se nije osećao preterano ponosno ni slavno što je u tome učestvovao. Na neki način svi su, kada bi mogli da se vrate u taj novembar 1991. godine, svi su bili gotovo ubeđeni da ne bi napravili tako nepromišljeni korak.“


(Iz dokumentarnog filma "Poslednji rez" Janka Baljka i Drage Hedla,
u produkciji B92)

Godinu dana kasnije, 2007., zajedno sa autorkom Peščanika Svetlanom Lukić, Janko Baljak je snimio film o grupi mladih ljudi iz Srbije koji su prvi put izašli iz zemlje. Jedna od njihovih destinacija, nakon Zagreba, bio je baš Vukovar.

„To je za njih zaista bio šok. Bio je šok kada su čuli celu priču, kada su na Ovčari obišli spomenik i kada su čuli šta se tu zapravo desilo, kako su ranjenici izvedeni iz bolnice i pobijeni. Oni su bili vidno potreseni. Ja mislim da bi bilo jako korisno povremeno organizovati ekskurzije na Ovčaru kako bi mladi čuli šta se tamo zaista dogodilo. Vukovar nije daleko, to je dva sata vožnje od Beograda.“

Ipso Stratedžik xxxing je nekoliko godina unazad, zaključno sa 2009. godinom, istraživao koliko ljudi u Srbiji znaju o ratnim događajima. Naziv projekta je „Novosti iz prošlosti“.
Zatvara se krug međusobnih izvinjenja balkanskih lidera


Istraživač Svetlana Logar kaže da i danas, toliko godina nakon tragičnih događaja, ljudi zapravo ne znaju šta je rađeno u njihovo ime. Izuzetak je Srebrenica o kojoj se u medijima dosta govorilo.

Na pitanje o Vukovaru, građani su ovako odgovorili:

„Nešto preko 50 odsto građana je odgovorilo da, čuli smo. Ali kada smo ih pitali da li zaista veruju da se to dogodilo, onda smo dobili jedva trećinu koji su rekli da, ja verujem da se to odista dogodilo. A kada smo pitali da li se to može svrstati u ratne zločine ili u vihore rata, onda se taj procenat još smanjuje. Svaki peti građanin kaže: da, to se može svrstati u ratne zločine.“

Janko Baljak smatra posetu predsednika Srbije značajnom ali svedoči kako su ti procesi izvinjenja i pomirenja spori.

„Recimo, kada smo završavali film pre četiri godine, naša ideja je bila da premijera bude u Vukovaru i da na premijeri budu tadašnji predsednik Hrvatske Mesić i Srbije Tadić. Tek posle četiri godine je moguć takav susret na tako visokom nivou u tom gradu"
, kaže Baljak.

Svetlana Logar kaže da će tek naredna ispitivanja pokazati učinak ove posete na promenu stavova građana Srbije, međutim dodaje da je pitanje „da li će se taj proces nastaviti, koliko će politička elita smatrati važno da građani pre svega dobiju informacije o tome, a onda uz to, kao dugoročan proces, ide promena stavova.“
Boris Tadić odaje počast žrtvama na Ovačri, 4. novembar 2010. godineBoris Tadić odaje počast žrtvama na Ovačri, 4. novembar 2010. godine
04.11.2010.

BAKIR IZETBEGOVIC: "ZLOCINE U PROTEKLOM RATU SU CINILE SVE STRANE"

 

24sata.info PHOTO
image Bakir Izetbegović / 24sata.info

 

24SI - Bakir Izetbegović je pozvao sve Bošnjake da prihvate potrebu za izvinjenjem nedužnim žrtvama zločina proteklog rata čiji su počinitelji na svim stranama pa tako i među Bošnjacima.

 

"Bošnjaci se ne trebaju bojati istine, istina je njihova prednost, snaga i šansa", rekao je Izetbegović, novoizabrani član Predsjedništva BiH.

Komentarišući negativna regovanja u dijelu bošnjačke javnosti, koja su se pojavila nakon što se proteklog vikenda izvinio zbog žrtava za koje su odgovorni pripadnici Armije BiH, Izetbegović je pojasnio kako je njegovo lično izvinjenje bilo upućena stradalima i njihovim porodicama a nije se odnosila na države, zaraćene strane i narode.

Izetbegović je ipak upozorio kako u BiH još ne postoje uslovi za izvinjenje žrtvama rata iza koje bi stajala država i njene institucije, jer ne postoji spremnost svih strana da se sa tom istinom suoče i zatraže oprost. "Za sada smo još daleko od takve spremnosti, jer vođe u Banjoj Luci i dalje poriču genocid u Srebrenici", naglasio je Izetbegović.

(24sata.info)

04.11.2010.

VINKO PULJIC: STAT CU NA PRAG I NECU IM DOPUSTITI DELOZACIJU, MOGU UCI SAMO PREKO MENE MRTVA

 

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je da neće dopustiti da bude deložiran iz dijela svoje rezidencije, kako je odlučio Opštinski sud u Sarajevu

image Puljić: Ovaj objekat je privatno vlasništvo

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je da neće dopustiti da bude deložiran iz dijela svoje rezidencije, kako je odlučio Opštinski sud u Sarajevu.

"Ja poštujem vlast, ali ovdje sam ja vlast jer ovaj objekat je privatno vlasništvo. To je naše privatno crkveno vlasništvo i ja ću stati na prag i neću im dopustiti deložaciju. Mogu ući samo preko mene mrtva", rekao je Puljić.

Ističući da se presudom protiv crkve pokušava poslati određena poruka, kardinal Puljić je zamjerio hrvatskim političarima "što nisu reagovali na ovu nepravednu presudu".

Prema njegovim riječima, izostalo je i reagovanje poglavara Islamske zajednice u BiH Mustafe Carića.

Kardinal Puljić kaže da mu je član Predsjedništva BiH Željko Komšić juče rekao da će se zauzeti za ovaj slučaj.

Opštinski sud u Sarajevu donio je odluku o deložaciji nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića iz njegove rezidencije u Sarajevu, a taj prostor je dodijeljen porodici bivšeg radnika jugoslovenske Službe državne bezbjednosti (UDBA) Fadila Smajovića.

Zgrada Vrhbosanske nadbiskupije u kojoj se nalazi kardinalova rezidencija sagrađena je 1895. godine i uvijek je bila u vlasništvu Katoličke crkve, pišu zagrebački mediji i dodaju da su komunističke vlasti u stan u kome se nalazi rezidencija na silu uselile Smajovića, pripadnika UDBA-e, a u njemu je poslije njegovog bjekstva iz Sarajeva početkom rata, pronađena oprema za prisluškivanje i snimanje.

Gradske vlasti spremne da pomognu kardinalu Puljiću

Zamjenik gradonačelnika Sarajeva Igor Kamočaji rekao je tokom današnje posjete nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću da je Uprava Grada Sarajeva spremna da pomogne u rješavanju problema deložacije kardinalove rezidencije. 

- Upoznati smo sa ovim problemom i želim vam u ime gradonačelnika Alije Behmena i lično reći da je Uprava Grada Sarajeva spremna da vam pomogne, rekao je Kamočaji tokom kratkog susreta sa kardinalom Puljićem u njegovoj rezidenciji.

Kamočaji nije želio da komentariše presudu Opštinskog suda u Sarajevu. 

- Ne komentarišući presudu, želim reći da sve što je zakonito ne mora uvijek biti pravedno. Mislim da je moguće naći rješenje koje će pokazati da u Sarajevu nije važno ko si i šta si, da nema podjele na velike i male, da smo svi isti i da za sve važi zakon, ali i da ima pravde koju kao ljudi svi doživljavamo na isti način. Ovo je prilika da svi zajedno pokažemo veličinu ovog grada, naglasio je Kamočaji. 

Kardinal Vinko Puljić zahvalio se zamjeniku gradonačelnika na brzoj posjeti, ali i gradonačelniku Aliji Behmenu, koji je na službenom putu van BiH, na telefonskom pozivu i spremnosti da pomogne u rješavanju ove situacije.

04.11.2010.

MITROPOLIT CRNOGORSKE CRKVE IZBACEN SA SASTANKA REKOM-A

 

Sastanak REKOM-a u Beogradu, 16. juni 2010. godine

Sastanak REKOM-a u Beogradu, 16. juni 2010. godine

04.11.2010.
U Sarajevu su učetvrtak održane regionalne konsultacije sa predstavnicima vjerskih zajednica o Inicijativi za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji (REKOM)

No, sastanak je prošao u sjeni uslovljavanja predstavnika Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve da neće prisustvovati sastanku ukoliko prisustvuje i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, koju ne priznaju.
 
Tako su iz REKOM-a zamolili mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila da napusti sastanak, koji je nakon toga izjavio:

"Ja mislim i mogu slobodno da kažem da na ovim skupovima učestvuju ljudi koji se plaše istine, jer ja sam prvi episkop, odnosno mitropolit koji se poklonio žrtvama u Srebrenici, i to dva ili tri puta, i u Hrvatskoj kad se nije pojavio nijedan predstavnik nijedne crkve. Dakle, mislim da ovdje učestvuju ljudi koji su učestvovali u ratnim zločinima u toku ovog nesretnog građanskog rata u Jugoslaviji uopšte."

Predstavnica REKOM-a Nataša Kandić:

„Imali smo situaciju da je za Srpsku pravoslavnu crkva i Katoličku crkvu bilo nezamislivo davanje podrške na ovom skupu inicijativi REKOM ukoliko tu se nalazi predstavnik Crnogorske crkve. Nikome, ni meni, nije palo na pamet da među verskim zajednicama ili crkvama može biti takvog jednog isključivog stava.“

Monsinjor dr. Andrija Kopilović, iz Katoličke crkve, obrazložio je zašto je na jednom ovakvom sastanku, na kojem učestvuje oko 60 predstavnika vjerskih zajednica iz regije, imao isključiv stav - da neće učestvovati ukoliko se mitropolit Mihajlo ne povuče:

„Jer smo u vrlo dobrim odnosima sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a kako ja znam za sada Crnogorska pravoslavna crkva nije kanonska. I onda po tom pitanju ja ne bih mogao predstavljati u skupu gdje jedna organizacija civilna priznaje kanonizitet jedne pravoslavne crkve, a matična crkva ne.“

Konsultacije u okviru koji je razgovarano o ulozi vjerskih zajednica i crkava u vraćanju povjerenja među zajednicama, prema ocjeni sudionika, protekle su u duhu izražavanja spremnosti da vjerske zajednice daju svoj doprinos u utvrđivanju činjenica o ratu na ovim prostorima.
 
Ostalo je još samo nejasno kakvu poruku će poslati vjernicima različitih vjeroispovijesti ukoliko i sami nisu spremni politiku ostaviti po strani i sjesti za zajednički sto i razgovarati o saradnji.
04.11.2010.

TRANSPARENCY INTERNATIONAL (TI) TRAZI OSTRIJU KONTROLU DONACIJA STRANKAMA

 

Akcija Transparency International 'Pitaj', 3. novembar 2010

Akcija Transparency International "Pitaj", 3. novembar 2010

04.11.2010.
Transparency International Bosne i Hercegovine pokrenuo je inicijativu za izmjene Zakona o finansiranju političkih partija BiH, prema kojima bi se, između ostalog, uvela obaveza objavljivanja imena donatora i iznosa donacija, kao i pooštrile sankcije za nepoštivanje ovog zakona. Uz netransparentnost prisutno je i finansiranje stranaka iz budžeta javnih institucija, ali i diskriminacija drugih koji nemaju pristupe ovim novčanim tokovima.

Skandal koji je u predizbornoj kampanji ozbiljno zatresao Stranku za BiH, a ponajviše njenog kadrovika, ministra energetike u federalnoj Vladi Vahida Heću zbog korištenja Elektroprivrede BiH i sredstava federalne vlade za promociju stranke i sebe lično, kao i investitora koje je godinama pokušavao kroz stranačko prijateljstvo uvrstiti u biznis sa energetskim sektorom u BiH, i pokazao je svu neophodnost kontrole finansiranja političkih stranaka. Trenutna je loša jer su loši i zakonski mehanizmi.

Inicijativu za izmjenom Zakona o finansiranju političkih stranaka je pokrenuo TI, koji navodi da su u 2009., prema nalazima Centralne izborne komisije (CIK), budžeti stranaka u BiH iznosili 22 miliona KM, od čega više od 80 posto iz budžeta sa svih nivoa vlasti.

„Između ostalog smo predložili obavezu strankama da objavljuju imena donatora, da objavljuju i iznose donacija, zatim i da se sam pristup CIK prema finansijskim izvještajima političkih stranaka i prema njihovom finansiranju pooštri. Ne bi se više ostavljala mogućnost strankama da dobrovoljno otklanjaju nepravilnosti jer one to ne žele, niti su voljne da poštuju zakon. I da se pooštre sankcije koje bi se, između ostalog, uvele i putem suspenzije sredstava koja strankama dolaze iz budžeta“, kaže glasnogovornica TI Ivana Korajlić.

S obzirom da je Zakon o finansiraju političkih stranaka dio antikorupcionog seta zakona, nužna je jača kontrola CIK, koja provodi zakon, i tokova sredstava koji dolaze do političkih stranaka, kaže član CIK Suad Arnautović.

Akcija Transparency International "Pitaj", Sarajevo, 3. novembar 2010
„Posebno bih istakao važnost poptunog razrješenja pitanja imovinskih kartona i jačeg sankcioniranja za nedostavljanje i lažno navođenje određenih informacija o imovini zvaničnika u BiH. Sad je prilika da taj zakon, koji je nekada nametnut od strane visokog predstavnika i adoptiran u Parlamentarnoj skupštini doživi radikalne promjene“, navodi Arnautović. 

Misterija trošenja


No zastrašuje i činjenica da je zakon regulisao donekle ulaz sredstava, ali ne i način njihovog trošenja koji je i dalje misterija, napominje Arnautović.

„Mislim da je potrebno razrješiti pitanje nevidljivih sredstava koja koriste političke stranke. Prije svega se to odnosi na set usluga koje država daje, a koja se ne vidi kroz budžet. N pr. stranke bez tendera dobijaju poslovne prostore u općinama, gdje se onda koriste i druge infrastrukturne pogodnosti - voda, telefon, smeće, za razliku od nekih drugih stranaka, prije svega opozicionih ili tek novoformiranih. Naime, nemamo jednak pristup. Sljedeća stvar je sama kontrola sredstava koja se troše. Sadašnji zakon daje ograničenje, elemente od kojih izvora se mogu finansirati stranke. Međutim, rashodovna strana apsolutno nije pokrivena zakonodavstvom“, kaže Arnautović. 

Najviše trpe neparlamentarne stranke koje nemaju prilive novca poput velikih stranaka na vlasti, niti kontroliraju javne ustanove pomoću kojih se finansiraju, kaže predsjednik LDS Bojan Zec Filipović, koji navodi da, osim primjera ministra Heće i Stranke za BiH, ima još sličnih.

„Imamo puno nedokazanih i neotkrivenih priča, poput činjenice da velika javna preduzeća BH Telekoma, primaju fakture, plaćaju za usluge koje se ustvari radili za njihove političke mentore. Mi smo toga imali puno tokom ovih izbora i nije se jednom desilo da BH Telekom plati neki displej za jednu od stranaka koja se takmičila. Na ovim izbrima - radi se o SD. I ta vrsta prevara, osim što vrijeđaju inteligenciju kako političara tako i birača, je i dokaz zašto iz korjena treba mijenjati ovaj sistem, jer samo ohrabruje kreativnost korupcije“, kaže Zec Filipović. 

Elmir Sadiković, sa Fakulteta političkih nauka Sarajevu, kaže da je očigledno finansiranje političkih stranaka u BiH netransparentno, te da se ulažu velika sredstva u predizborne kampanje, a da se na kraju prikazuju mnogo manjima. I to nije sve.

„I uvijek iza finansiranja političkih stranaka stoje određeni interesi, prije svega lobiji i ekonomski interesi, koji kroz podršku određenim strankama uvijek traže određenu uslugu ukoliko stranka ostvari određeni rezultat. I u tom smislu mislim da bi bilo važno izmjenom Zakona o finansiranju političkih stranaka taj cjelokupan proces učiniti mnogo transparentnijim“, navodi  Sadiković. 

Zapanjuje činjenica da jedna politička stranka može imati i 4,000.000 godišnji budžet, te da se u stopostotnom iznosu neke od stranaka finansiraju samo iz budžeta. Ovo nije slučaj u drugim zemljama, kaže član CIK Branko Perić.

„Budžetsko finansiranje nije ničim uslovljeno. U nekim zemljama ide privatno finansiranje u određenom procentu, i pravo na budžetsko finansiranje u odgovarajućem procentu u odnosu na privatno finasiranje. Ovaj dio koji se odnosi na članarine članova stranki je zanemarljiv, što obično nije slučaj u drugim demokratskim zemljama“, kaže Perić. 

I dok se steže remen na ugroženim kategorijama, iz budžeta se samo tokom prošle godine oko 18,000.000 KM slilo u političke stranke, koje su, uzgred, i kumovale visokim plaćama u institucijama, te opstruirale mogućnost napretka zemlje. A sve su im to platili građani.
04.11.2010.

ILIJA JURISIC SE NADA DA DRZAVA "NECE ZATAJITI"

 

Ilija Jurišić po dolasku u Tuzlu, 11. oktobar 2010.

Ilija Jurišić po dolasku u Tuzlu, 11. oktobar 2010.

04.11.2010.
Eklatantan primjer na kojem je BiH, ili makar onaj dio koji to želi, bez odlaganja trebao primijeniti sve pravne mehanizme zaštite svojih građana, a nije to uradio, je slučaj Ilije Jurišića. Za razliku od slučaja Ejupa Ganića, u timu Jurišićeve odbrane nije učestvovao niko iz državnog Predsjedništva, za njega se nisu založili bogati Bosanci.

Imao je tek deklarativnu podršku i pokoji diplomatski gaf da skrene pažnju na njegov slučaj. Tako je Ilija Jurišić postao primjerom kako se država ne treba odnositi prema svojim građanima.

"Sebi dajem za opravdanje da sam izdražao i zdravstveno i psihički zahvaljuući vama, vašoj podršci. Ja se osjećam da sam danas ponovo rođen i da ću ponovo živjeti i susretati se sa svojim dragim Tuzlacima, Bosancima i Hercegovcima",
kazao je Ilija Jurišić po povratku u Tuzlu iz beogradskog zatvora.

Podrška koju je primio Ilija Jurišić tokom tri i po godine boravka u srbijanskom zatvoru došla je od svih osim od državnih institucija koje bi ga, da nije bilo slučaja hapšenja bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, vjerovatno i ostavile da se sam bori da dokaže nevinost, ili odsluži kaznu u Srbiji, koja ga je osudila po osnovu sporazuma koji nikada nije postojao. Angažman svoje države i Jurišić je ocijenio nedovoljnim.

„Angažman moje države BiH nije bio dovoljan. To je rezultiralo podizanjem optužnice i produženjem moje agonije u Beogradu. Ja sam očekivao prije svega da se ispoštuje dogovor s obzirom da se djelo za koje me terete u Beogradu desilo na lokaciji BiH, da sam ja državljanin BiH - i sva logika je upućivala da ja budem ekstradiran. Međutim, to se nije dogodilo i ja mislim da nije bilo dovoljno upornosti da se to dogodi. Onda je nastalo ono što je nastalo – jedan politički proces,“
kazao je on.

Slučaj pomogao razrješenju Gordijevog čvora


Da se država ranije uključila u probleme tajnih optužnica i proces razmjene spiskova onih koje države traže zbog ratnog zločina, Jurišić smatra kako ne bi bio doveden u poziciju u kojoj se našao.

„Vjerovatno ne bih. Prije svega, ja nisam imao nikakvih informacija o tome da se ja nalazim na potjernici Srbije i pedeset i nekoliko puta sam ušao u tu zemlju i izašao, nisam imao problema, da bi se našli problemi 11. maja 2007. godine,“
kaže Jurišić.

A pozicija je bila mračna:

„Dosta tmurna i tužna, i to daje jedan pečat, jedan strahovit bol u mojoj memoriji, u mom srcu. Naravno, ja moram činiti sve da to prevaziđem, da to zaboravim, ako se može zaboraviti. A vjerovatno može dosta toga - jer to će mi olakšati dalji život,“
rekao je on.

Nije osjetio ni dobrobiti od međunarodnih sporazuma. No, jedino dobro što je proizašlo jeste to što je njegov slučaj bio okidač da se na vrijeme reaguje nakon hapšenja Ejupa Ganića. A ispostavilo se da je pomoć bila obostrana, kaže Jurišić:.

„Nijednu blagodet tih dogovora nisam doživio. Jednostavno ja sam se do posljednjeg dana borio da dokažem istinu i svoju nevinost. I na koncu kod Apelacionog suda to je uspjelo. Ja mislim da je moj slučaj pomogao razrješenju Gordijevog čvora kod Ganića, ali i njegov je na neki način imao uticaja na moj slučaj. Prije svega se dokazalo da je presuda donesena na bazi nepostojećih dokumenata i da meni u cijelosti nije bila pružena šansa za odbranu - jer od 83 svjedoka koja su saslušana, to su svjedoci tužioca, a moj nije nijedan prihvaćen. Tek naknadno Apelacioni sud se udostojio da sasluša samo nekolicinu i da izvuče zaključak o mojoj nevinosti, odnosno o opravdanosti žalbe,“
navodi Jurišić.

Ipak, proces protiv Jurišića još nije gotov. Naprotiv, vraćen je na početak. Konkretne pomoći nema. Ima poziva, prijema - i to ga ohrabruje. Jurišić se nada da ovaj put država neće zatajiti.

„Šta ima preče nego zaštita svojih građana. To je broj jedan zadatak države. Ako ona ne misli o svojim građanima, onda ko će misliti?“
pita se Jurišić.

04.11.2010.

POBJEDA REPUBLIKANACA MJENJA KURS AMERICKE SPOLJNE POLITIKE

 

Prolaznik ispred Kapitola na izborni dan, 2. novembar 2010

Prolaznik ispred Kapitola na izborni dan, 2. novembar 2010

04.11.2010.
Piše Kristijan Karil (Christian Caryl), šef vašingtonskog biroa Radija Slobodna Evropa. (Priredio Dragan Štavljanin)

Ubedljiva pobeda Republikanske partije na izborima za Kongres, verovatno će imati veliki uticaj na kurs američke spoljne politike. Stručnjaci između ostalog predviđaju tvrđi stav prema Iranu, komplikovanije odnose sa Rusijom i moguće odlaganje povlačenja američkih snaga iz Avganistana.

Moguća su takođe dodatna iznenađenja narednih meseci, kako za američke neprijatelje tako i saveznike. Razlog za ovu neizvesnost je uspeh konzervativnog anti establišment „Čajanka pokreta“, što je omogućilo Republikancima da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom.

„Čajanka pokret“ je nastao kao opozicija domaćem programu predsednika Obame, kao što su njegova reforma zdravstva i stimulativni paketi pomoći privredi. Međutim, ostaje nejasna pozicija ovog pokreta oko većine spoljnopolitičkih pitanja.

Kristofer Prebl (Christopher Preble), komentator onlajn izdanja konzervativnog magazina „Nešenel rivju“ (National Review), sažeo je preovlađujuće mišljenje u rečenici. "Mnogi muškarci i žene koji podržavaju 'Čajanka pokret' slažu se oko nekih očiglednih stvari - pre svega da su porezi previsoki i da je Vlada preglomazna - ali ne dele zajedničku viziju spoljne politike.“

Novi Predstavnički dom

Čak i nakon važnih izbora kao što su ovi, naravno, neće se promeniti osnovne konture američkog držanja prema svetu. Ustav SAD daje predsedniku široka ovlašćenja u određivanju kursa spoljne politike, a Obamina, Demokratska partija je uspela da sačuva kontrolu u Senatu koji igra ključnu ulogu u pomaganju ili blokiranju predsedničkih inicijativa.
Čak i nakon važnih izbora kao što su ovi, naravno, neće se promeniti osnovne konture američkog držanja prema svetu.


Ipak, s obzirom da Republikanci preuzimaju Predstavnički dom, to će konzervativcima omogućiti snažan novi megafon za protivljenje politici Bele kuće.

Što je najvažnije, Republikanci će preuzeti kontorlu nad svim važnim odborima u kojima se kreira politika. Novi predsedavajući ovih komiteta su, bez izuzetka, afirmisani konzervativci sa dugim iskustvom u spoljnoj politici.

Eliot (Elliott) Abrams, bivši američki diplomata koji sada radi za Savet za spoljne poslove u Vašingtonu, kaže da će najnoviji uspeh političara ovog tipa svakako voditii ka tvrđoj liniji SAD protiv nuklearnog programa Irana.

"Mislim da će biti insistiranja na tvrdoj liniji koja podrazumeva da svaki dogovoreni sporazum mora da podrazumeva nulto obogaćivanje uranijuma", kaže on, podsećajući na predloge da se Iranu omogući delimično obogaćivanje uranijuma za neke prividno civilne svrhe, u zamenu za njegovo prihvatanje da odustane od korišćenja uranijuma za vojne potrebe.

Barak Obama i Dimitri Medvedev nakon potpisivanja novog START-a, 8. april 2010
„Mislim da ćete videti veoma snažnu podršku za ekonomske sankcije (Obamine) Administracije protiv Irana“. On napominje da Kongres ima reputaciju ključnog aktera u zalaganju za sankcije što seže do prethodne administracije Džordža Buša (George W. Bush). Malo je verovatno da će se takav trend promeniti pod novim republikanskim vođstvom u Predstavničkom domu.

Novo političko pregrupisavanje na Kapitol Hilu (Capitol Hill) će verovatno uticati i na odnose Vašingtona sa Rusijom. Jedan od mogućih žrtava je novi sporazum START, kojim se predviđa ograničenje strateških nuklearnih bojevih glava na 1550 za obe, američku i rusku stranu.

Obama i njegov ruski kolega Dmitrij Medvedev potpisali su sporazum u aprilu, ali sada čeka na ratifikaciju ruske Dume i američkog Senata.

Fiona Hil (Hill) iz Instituta Brukings (Brookings) u Vašingtonu kaže da veoma polarizovana politička klima nakon izbora može voditi agitovanju Republikanaca protiv ratifikacije ovog sporazuma u Senatu – ako ništa drugo da bi prikupili političke poene protiv predsednika koji računa na poboljšanje odnosa s Rusijom, kao jedan od retkih jasnih spoljnopolitičkih uspeha.

Ona smatra da Republikanci „jednostavno ne žele da omoguće uspeh Beloj kući u bilo kom pitanju“ – uprkos nekim naznakama o podršci obe stranke sporazumu START.

Komentator Albert Hant (Hunt) piše u „Internešenel Herald Tribjunu“ (International Herald Tribune) da neki istaknuti Republikanci koji su iskazivali vođstvo u spoljnoj politici – kao što je Ričard Luger (Richard Lugar) iz Indijane ili Olimpija Snou (Olympia Snowe) iz Mejna – mogu biti izloženi pritisku ojačanog desnog krila svoje partije da dokažu svoje konzervativno vjeruju.

Inostrani ratovi

Pol Rendi na izborni dan, 2. novembra 2010
Neki od tih tradicionalnih republikanaca - neuspešni predsednički kandidat Džon Mekejn (John McCain) je samo jedan primer – kritikovali su Obamu zbog postavljanja roka za povlačenje američkih vojnika iz Avganistana iduće godine.

I republikanski čelnici u novom Predstavničkom domu verovatno će nastaviti ovu liniju napada. Međutim, novoizabrani predstavnici „Čajanka pokreta“ mogu da dovedu u pitanje te napore.

Uzmimo kao primer senatora Pola Rendija (Paul Rand), kandidata „Čajanka pokreta“ koji je pobedio u Kentakiju.

U intervjuu neposredno uoči izbora, on je izrazio sumnjičavost prema naporima Obamine administracije da podupre vladu Hamida Karzaija u Avganistanu – što je nasledio kao obavezu od svog prethodnika, republikanca Džordža Buša.

"Postoje razumni ljudi, konzervativci poput mene, koji veruju da je odbrana primarna uloga savezne vlade, ali ne verujem da možete da od Avganistana napravite državu", rekao je Rend. "To nikada nije bio".

Zaista, jedan od velikih znakova pitanja je kako će republikanci iz novog „Čajanka pokreta“ reagovati na avganistansku dilemu.

Dok su neki od njih, kako se čini, privrženi neokonzervativnim principima iz Bušove ere, drugi gledaju na rat u Iraku i Avganistanu kao na spoljnopolitički ekvivalent istog skupog programa „velike vlade“ kod kuće koji odbacuju.

To je navelo neke posmatrače da spekulišu da li ovi „anti-imperijalistički“ konzervativci mogu da nađu dodirnu tačku sa antiratnim aktivistima na levom krilu Demokratske stranke. Ovi liberali protive se Obaminoj odluci o proširenju napada bespilotnim letilicama na ciljeve džihadista u Pakistanu kao i povećanju broja američkih vojnika u Avganistanu.

Ipak, nakon ovih izbora postoji jasna linija razdvajanja: Obama je nakon njih oslabljeni predsednik. To, po rečima bivšeg diplomate Eliota Abramsa, znači da „svako ko pokuša da mu se odupre, sada verovatno oseća da je otpor sada nešto lakši“.

To je verovatno tačno u slučaju bliskoistočnih mirovnih pregovora, gde američki predsednik pritiska Izraelce i Palestince da postignu sporazum.
Sada, kaže Abrams, "obe strane (Izraelci i Palestinci) osečaju se nešto slobodnije da se odupru“.

Ovi izbori očito ne čine nimalo lakšim posao Baraka Obama kao glavnog diplomate.
04.11.2010.

VUKOVAR: BORIS TADIC SE POKLONIO ZRTVAMA I ISPRICAO ZA ZLOCINE

 

"Republika Srbija, demokratska Srbija, želi uspostaviti politiku dobrosusjedstva i suradnje, politiku koja je pretpostavka pomirenju, koja otvara ljudima mogućnosti i koja je potpuno suprotna od politike 90-tih godina", istaknuo je predsjednik Tadić

image

Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić danas je kod spomenika žrtvama pokolja na Ovčari, nakon što je položio vijenac, izrazio žaljenje zbog nevinih žrtava i uputio ispriku zbog zločina.

"Ovdje sam danas da se poklonim žrtvama i namjera mi je odati im počast. Ovdje sam da, poklanjajući se žrtvama, još jednom uputim riječ isprike, da iskažem žaljenje i stvorim mogućnost da Srbija i Hrvatska okrenu novu stranicu historiji", rekao je predsjednik Tadić.

"Priznanjem zločina, isprikom i žaljenjem stvaraju se mogućnosti za oproštaj i za pomirenje", rekao je Tadić u izjavi za novinare nakon što je zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem položio vijenac na spomenik žrtvama pokolja na Ovčari.

Kad se naši narodi izmire, rekao je srbijanski predsjednik, stvara se nova budućnost i zato "smatram da sve što se dogodilo između Srba i Hrvata u 20. stoljeću mora biti sklopljeno u jednu knjigu prošlosti. I taj čin predstavlja stvaranje i pisanje jedne knjige budućnosti". Predsjednik Tadić rekao je kako je na Ovčaru stigao i zbog toga što želi da se stvore mogućnosti da djeca ne budu opterećena vremenom koje je stvoreno 90-tih godina.

"Republika Srbija, demokratska Srbija, želi uspostaviti politiku dobrosusjedstva i suradnje, politiku koja je pretpostavka pomirenju, koja otvara ljudima mogućnosti i koja je potpuno suprotna od politike 90-ih godina", istaknuo je predsjednik Tadić.



Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da je Ovčara mjesto boli, mjesto stradanja ljudi koji su bili žrtve bezumne politike.

"Došli smo danas ovamo pokloniti se žrtvama, izraziti sućut obiteljima, ali i obećati da nijedan zločin neće ostati nekažnjen", rekao je Josipović.

"Došli smo ovamo sa željom da pokažemo da je moguća drukčija politika, politika mira i prijateljstva", napomenuo je hrvatski predsjednik.

Josipović je dodao i kako su on i Tadić na Ovčaru stigli ohrabreni porukom pravedne žrtve i svjesni vlastite odgovornosti za budućnost svojih naroda i zemalja.

"Želim da današnji događaj bude novi poticaj, prije svega za pronalaženje sudbine nestalih osoba, poticaj za poštivanje svih žrtava, ali i za razvoj dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Srbije", rekao je predsjednik Republike Hrvatske.

Nakon što su se poklonili žrtvama i položili vijence na Ovčari, hrvatski i srbijanski predsjednici vratili su se u Vukovar, gdje su počeli sastanak s predstavnicima hrvatskih udruga žrtava rata i obitelji nestalih osoba, na kojem im se pridružila i predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor nakon kraćeg odvojenog sastanka s predsjednikom Tadićem.

04.11.2010.

ISPUNJENI SVI USLOVI: UKIDANJE VIZA 8. NOVEMBRA

 

24sata.info PHOTO
image Pasoš BiH / 24sata.info

 

24SI - Savjet ministara EU će, u ponedjeljak, 8. novembra, kako se očekuje, donijeti odluku o ukidanju viza za BiH i za Albaniju.

 

Odmah nakon toga, ministri unutrašnjih poslova zemalja članica EU razgovaraće sa predstavnikom  Albanije, a nakon toga i  BiH.

Na današnjem sastanku stalnih i specijalnih ambasadora zemalja članica pri Savjetu, tijelu koje se zove KOREPER, Francuska je bila zadovoljna dodatnim mjerama, ali je Holandija još imala rezerve o bezviznom režimu za BiH i Albaniju.

Evropska komisija je na zahtijev Francuske, kao i Danske, Švedske i Holandije, predočila da će biti uveden dodatni mehanizam monitoringa postupka.

Monitoringom će biti provjeravano da li se svi traženi i dostignuti standardi poštuju i to u svim dogovorenim aspektima. To su upravljanje granicama, stroga kontrola izdavanja i autentičnosti pasoša, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, provođenje sporazuma o readimisiji i upravljanje migracionim tokovima između regiona i EU.

Drugi mehanizam, nazvan nezvanično mehanizam ranog upozorenja, biće u formatu stalnog dijaloga, između EU i BiH i EU i Albanije, o pitanju azilanata koji žele u EU.

EU je posebno zabrinuta da ukidanje viza BiH i Albaniju ne dovede do priliva velikog broja potecijalnih azilanata, porijeklom van Evrope.

Iako se odluka o ukidanju viza može donijeti kvalifikovanom većinom, članice više vole u ovakvim slučajevima nastupati jednoglasno.

Diplomatski izvor je rekao da je uvjeren da će Holandija do ponedjeljka i sastanka ministara unutrašnjih poslova, povući svoje rezerve i da će odluka biti donesena jednoglasno.

KOREPER je tijelo koje uoči sastanaka ministara pripremi svu dokumentaciju, protrese dnevni red i usaglasi do maksimuma stavove, tako da ministri rješavaju samo ono za što je potreban politički dogovor.

(srna)

04.11.2010.

OHR POZDRAVLJA VIZIONARSKU IZJAVU BAKIRA IZETBEGOVICA

OHR pozdravlja vizionarsku izjavu Bakira Izetbegovića
 03.11.2010. 
OHR pozdravlja vizionarsku izjavu Bakira Izetbegovića

OHR i Ured specijalnog predstavnika EU pozdravlja korak ka pomirenju izražen u nedavnim vizionarskim izjavama u vezi s nevinim žrtvama, koje je novoizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dao za srbijansku televiziju B-92.

Kako se navodi u priopćenju OHR-a, izjave koje ohrabruju dijalog radi pomirenja i rješavanja problema predstavljaju dobrodošlu i značajnu promjenu u političkom životu Bosne i Hercegovine.

OHR i Ured specijalnog predstavnika EU očekuju da će politički lideri nakon ove izjave iskoristiti priliku da naprave korak naprijed kojim će BiH učiniti drugačijom zemljom.

Usvajanje Rezolucije o Srebrenici od  Srbije te napori koje su učinili predsjednik Republike Srbije Boris Tadić i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović pokazuju da se regija mijenja i da je njena budućnost unutar Europske unije, koja je nakon Drugog svjetskog rata osnovana na pomirenju, dijalogu, toleranciji i zdravom kompromisu.

Pomirenje i pojačana suradnja su neophodni preduvjeti da bi se ovakva budućnost što prije realizirala. Lideri BiH mogu i trebaju iskoristiti ovu pozitivnu atmosferu koja je stvorena izgledima za članstvo u EU te pretvoriti izbore u novi početak za Bosnu i Hercegovinu.

"Pomirenje počinje suosjećanjem, osnovnim priznavanjem naše zajedničke ljudskosti, gdje su politička razmatranja manje važna. Istovremeno, pomirenje može biti osnova za politički dijalog koji je potreban da bi se poboljšao život za građane u BiH i cijeloj regiji", kazao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko.

04.11.2010.

FIFA I UEFA BH. SAVEZU DALI POSLJEDNJU PRILIKU: STATUT ILI SLIJEDI SUSPENZIJA!

 

U hotelu "Evropa" u Sarajevu večeras u 19 sati održana je zvanična press konferencija povodom aktuelnih dešavanja u Nogometnom savezu BiH

image Thompson: Razočarani smo

U hotelu "Evropa" u Sarajevu večeras u 19 sati održana je zvanična press konferencija povodom aktuelnih dešavanja u Nogometnom savezu BiH.

Predsjednik Saveza, Sulejman Čolaković, kazao je večeras da se slaže s tim da na čelu bh. nogometne kuće mora biti jedan predsjednik. S druge strane, dodao je Čolaković, postoji i realnost u kojoj se nalazi naša zemlja.

Potpredsjednik FIFA-e, Geoffrey Thompson, naglasio je da nema govora o priznavanju dva paralelna saveza.

"Zakoni su jasni, zemlja koja nije priznata od UN-a, ne može biti priznata ni od FIFA-e", zaključio je Thompson.

Usaglašena Mapa puta

Sa FIFA-om i UEFA-om usaglasili smo Mapu putu, odnosno korake koje moramo poduzeti da dođemo do cilja, rekao je predsjednik Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine Sulejman Čolaković nakon današnje sjednice Izvršnog odbora saveza, na kojoj je tema bila usaglašavanje Statuta NSBiH sa statutima FIFA-e i UEFA-e.

Čolaković je priznao da stavovi ni nakon današnje sjednice nisu približeni, ali da vjeruje da će do 31. marta doći do konsenzusa i usvajanja novog Statuta.

"Svjestan sam da će biti teško, ali sam optimist. Vjerujem da ćemo uspjeti. Dato nam je dovoljno vremena da do 31. marta usvojimo novi Statut i vjerujem da ćemo u tome i uspjeti", kazao je Čolaković.

Čolaković: Prinudna uprava nema veze s realnošću

On je odbacio pisanja medija da će Nogometni savez dobiti prinudnu upravu.

"To apsolutno nema veze s realnošću. Izabrali smo lidera projekta, koji je samo koordinator koji će biti maksimalno posvećen tom poslu", kazao je Čolaković.

On je naglasio da je on lično za usvajanje Statuta, odnosno uvođenje institucije predsjednika Saveza, koji će biti imenovan na četiri godine.

"No, konačnu odluku treba da donese Skupština. Ponavljam, vjerujem da ćemo obaviti posao", dodao je.

Thompson: Niste prisiljeni da budete članovi FIFA-e i UEFA-e

Današnjoj sjednici IO prisustvovala je visoka delegacija FIFA-e i UEFA-e.

Nakon sastanka dopredsjednik FIFA-e i UEFA-e Geoffrey Thompson izjavio je da će te organizacije ostati pri odluci da će suspendirati NSBiH u slučaju da do 31. marta Statut ne bude usvojen.

"Razočarani smo što dosad nisu napravljene izmjene Statuta. Zbog toga smo bili prisiljeni da obavijestimo Predsjedništvo Saveza da se ovo pitanje mora brzo riješiti. Jedan od zahtjeva koji se odnosio na izmjenu Statuta je da se uvede institucija predsjednika Saveza koji treba da bude biran na period od četiri godine. Mi smo svjesni poteškoća s kojima se suočavate zbog načina ustroja zemlje. No, moram reći da niste prisiljeni da budete članovi ni FIFA-e ni UEFA-e. Savezu smo dali posljednju priliku da svoj Statut uskladi sa statatutima FIFA-e i UEFA-e. Dali smo vremena da se organizira generalna Skupština, kao i Izvršnom odboru da razmotri ovo pitanje. Ako rok od 31. marta 2011. ne bude ispoštovan uslijedit će suspenzija Saveza", kazao je Thompson.

Dodao je da će FIFA- i UEFA pružiti svu pomoć da se izvrši izmjena Statuta.

Jedinstvena Bosna i Hercegovina

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
89240208

Powered by Blogger.ba