Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

31.10.2010.

USKORO KRAJ ZLOUPOTREBAMA DVOJNOG DRZAVLJANSTVA

 

Centralni zatvor u Beogradu, ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

Centralni zatvor u Beogradu, ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

31.10.2010.
Prema potpisanim sporazumima o međunarodnoj pravnoj pomoći, u regionu se trenutno rješava oko 10.000 slučajeva. BiH ima nekoliko sporazuma iz ove oblasti potpisanih sa svim bivšim republikama nekadašnje zajedničke države, izuzev Slovenije - i Kosova, koje nije priznala kao nezavisnu državu.

BiH ima potpisane sporazume o međunarodnoj pravnoj pomoći sa svojim prvim susjedima -Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom. To su ugovori o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim i građanskim stvarima i ugovori o priznanju i izvršenju stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima. Šta se definiše ovim ugovorima pojašnjava pomoćnik ministra u sektoru za međunarodnu pravnu pomoć i saradnju Ministarstva pravde Nikola Sladoje.

„Ako jedna od država donese pravosnažnu odluku kojom je lice osuđeno na kaznu zatvora, a to lice pokuša da izbjegne prelaskom u drugu dražvu, ta druga država ima mogućnost da izvrši tu kaznu. Tu imamo već oko 30-ak slučajeva. To je poseban postupak gdje se radi o priznanju strane sudske odluke, a onda se pristupa izvršenju. Znači sud vodi odgovarajući postupak gdje se strana sudska odluka pod određenim uslovima priznaje, ne prizna se svaka, postoje uslovi - i kad se prizna, tada sud izvršava takvu odluku kao svoju. A svi ovi ugovori su urađeni po standardu evropskih konvencija koje regulišu ove oblasti,“ navodi Sladoje.

Prema potpisanim sporazumima o međunarodnoj pravnoj pomoći, u regionu se trenutno rješava oko 10.000 slučajeva, dodaje Sladoje.

„Mislim da je to najbolji oblik saradnje koji ima među državama regiona. Ona se odvija u hiljadama slučajeva. Možda 10.000 predmeta ima između država susjednih Bosni i Hercegovini. Ove nove izmjene i dopune ugovora vezane za izvršenje stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima, znači izvršenje odluka gdje se ne traži saglasnost lica koje prebjegne iz jedne države u drugu, daće rezultat takav da ćemo već imati oko 300 izvršenih sudskih presuda koje su donesene u jednoj državi, a izvršavaju se u drugoj,“
rekao je on.

Prvi slučaj u kojem je Sud BiH priznao sudsku odluku je presuda Branimiru Glavašu koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločine u Osijeku na osmogodišnju kaznu zatvora. Sam Glavaš zahtijevao je da dosuđenu kaznu izdržava u BiH. Osim slučaja Glavaš, Hrvatska je podnijela još 17 potpunih zahtjeva pravosnažno osuđenih za izdržavanje kazne u BiH, Srbija tri, a iz BiH u ove dvije države od pravosnažnih presuda sakrilo se više od 40 osoba.

Slučaj Glavaš svojevrsni test

Slučaj Glavaš bio je svojevrsni test kako će funkcionisati sporazumi o pravnoj pomoći koji su zemlje regiona potpisale, ali i ispit za sve druge slučajeve koji čekaju da budu riješeni, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.

„Sigurno da će neki od onih koji su osuđeni na sve moguće načine pokušavati da u zemlji gdje ternutno borave utiču na umanjenje kazne. To može dovesti u pitanje i sporazum, može dovesti u pitanje i pravdu i pravo,“
ocjenjuje Todorović.

Najveću pažnju javnosti, međutim, privukao je slučaj Ejupa Ganića koji je po optužnici iz Srbije s početka godine uhapšen u Velikoj Britaniji, a nakon nekoliko mjeseci pravne borbe vraćen u BiH. Odlukom Vrhovnog suda Srbije nedavno je ukinuta i 12-godišnja zatvorska kazna Iliji Jurišiću, a slučaj vraćen na ponovno suđenje.

Upravo ovi slučajevi pokazali su da se potpisani sporazumi sa Srbijom ne provode u potpunosti, kaže v.d. predsjednika Helsinškog komiteta BiH Sinan Alić.

„Na relaciji Sarajevo - Beograd još uvijek ima problema iako ima potpisanih ’papira’, dakle ugovora i sporazuma, i da tu nešto šepa pokazao je prvo slučaj Jurišić, pa nakon Jurišića slučaj Brkić, pa nakon Brkića slučaj Ganić itd. Očigledno tu nešto ne štima. Da li je razlog tome što taj ugovor o izmjenama i dopunama ranijeg sporazuma još nije ratifikovan, nego se primjenjuje fakultativno - neko ga ozbiljno shvata, neko ne? Očigledno da tu ima još prostora da zvanične vlasti Sarajeva i Beograda otklone sve eventualne nesporazume, ali i da jasno preciziraju da će, recimo, ratni zločinci biti jureni bez obzira gdje žive i bez obzira kojem narodu pripadaju i da se to neće upotrebljavati u dnevno-političke svrhe. Ovo što je do sada bilo ima tih elemenata i stvaralo je probleme slobode kretanja, nepovjerenja itd.“
smatra Alić.

Pravne nedoumice


Profesor komparativnog prava na Američkom univerzitetu u Sarajevu Asim Jusić, međutim, upozorava da su potpisani sporazumi i dalje sa dosta pravnih nejasnoća.

„Ostalo je previše pravnih nedoumica u smislu provođenja zakona i u smislu međusobnog pružanja pravne pomoći, počevši od saradnje policija do saradnje sudova. I to je otprilike današnja sitaucija - još uvijek poptuno otvoreno sve,“
smatra on.

Dakle, mi moramo prije odlaska i kupovanja karte za Brisel srediti međusobne odnose u ovom regionu na relaciji Sarajevo - Zagreb - Beograd, i onda svijetla, čista obraza krenuti prema Briselu, kaže v.d. predsjednika Helsinškog komiteta BiH Sinan Alić

U narednom periodu zemlje regiona moraće raditi na otklanjanju svih nejasnoća koje postoje u potpisanim sporazumima prvenstveno jer su to ključni uslovi za priključenje EU, dodaje Jusić.

„Hrvatska se približava EU i ona mora riješiti te probleme. S druge strane, imate te zahtjeve EU prema Srbiji, koji se sporo izvršavaju, ali se izvrašavaju na jedan način. Znači svi ti problemi se rješavaju pod uticajem ovih zahtjeva koje donosi EU - i u tom smislu sigurno ima napretka. Vrlo sporo, ali ima. Zahtjevi koje ispunjavaju Srbija i Hrvatska su isti zahtjevi koje ispunjava BiH,
“ kaže Jusić.

Slično mišljenje dijeli i Sinan Alić.

„I EU to posmatra. Ako smo neozbiljni u međusobnim komunikacijama, onda ne možemo biti ozbiljni partneri u EU. Dakle, mi moramo prije odlaska i kupovanja karte za Brisel srediti međusobne odnose u ovom regionu na relaciji Sarajevo - Zagreb - Beograd, i onda svijetla, čista obraza krenuti prema Briselu,“ zaključuje Alić.

31.10.2010.

VELEPOSLANSTVO SAD: PODRZAVAMO BOSNU I HERCEGOVINU, VILLIAM MONTGOMERY GOVORI U SVOJE IME

Veleposlanstvo SAD: Podržavamo BiH, Montgomery govori u svoje ime
 31.10.2010. 
 
Veleposlanstvo SAD: Podržavamo BiH, Montgomery govori u svoje ime

Nekadašnji specijalni savjetnik američkog predsjednika za BiH Villiam Montgomery ne predstavlja Vladu SAD, niti govori u njeno ime, rečeno je Srni u Press službi Veleposlanstva SAD u Sarajevu.

"Naš stav je dobro poznat i nepromijenjen. SAD u potpunosti podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH", kažu u Press službe Veleposlanstva SAD u Sarajevo.

Gostujući sinoć u programu sarajevske TV1, Montgomery je rekao da u BiH, 15 godina nakon rata, nije ništa riješeno uprkos naporima međunarodne zajednice.

"Nikoga u BiH ne treba prisiljavati da ostane u zemlji koja ne funkcionira i zbog toga je jedno od mogućih rješenja otcjepljenje Republike Srpske i disolucija zemlje", ocijenio je Montgomery.

31.10.2010.

CAPLJINSKI FENOMEN: NAKON MRTVIH GLASALI I DUHOVI

Čapljinski fenomen : Nakon mrtvih glasali i duhovi

31/10/2010.
• Izbori za Skupštinu HN i kantona su poništeni zbog krađe glasova i nelegalnosti u Čapljini, i netko će za ovo odgovarati novčano ili u pritvoru, kazala nam je glasnogovornica CIK BiH Maksida Pirić.

Izbori za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskogi kantona  -županiju  su poništeni zbog krađe glasova i nelegalnosti u Čapljini, i netko će za ovo odgovarati novčano ili u pritvoru, kazala nam je glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Maksida Pirić. Ovim je potvrđeno sve ono o čemu se nagađalo nakon izbora, ali i to da je Čapljina s razlogom uvijek uzimana kao sinonim za izborne krađe. Tamo su, prisjetimo se, svojevremeno glasovali i mrtvi. A ove godine, kako se vole našaliti Čapljici, došli su izgleda glasovati i duhovi, jer je za više od 1000 potpisa utvrđeno da su sporni.
Nakon ove odluke SIP-a izbori će biti ponovljeni na pet biračkih mjesta u Čapljini 7. studenoga. Prema informacijama koje smo dobili iz stranaka koje su uzele većinu vlasti u HNŽ-u, ponovno brojanje listića moglo bi donijeti promjene kada su u pitanju jedno do dva mjesta u županijskoj Skupštini, no više će se znati nakon 7. studenoga. Novi izbori održat će se na pet biračkih mjesta i to u HVIDRA-i, Trebižatu, na dva biračka mjesta u Višićima i u OŠ Vladimira Pavlovića. Izbori će se provesti na osnovi istih izbornih listi i istih izvoda iz Središnjeg biračkog popisa koji su korišteni na prošlim izborima.

Kazne zatvora


Pirić je pojasnila da su na više lokacija u državi uočene nepravilnosti te da se radi na pronalasku dokaza i skupljanju dokumenata protiv određenih osoba iz izbornih povjerenstava, te da će pojedini slučajevi biti proslijeđeni i Tužiteljstvu BiH. Iz SIP-a kažu da se još uvijek rade evidencije o svim nepravilnostima i neregularnostima koje su pronađene prilikom ponovnog brojanja ili razmatranja prigovora i da će sankcije uslijediti nakon potvrđivanja rezultata. “Ono što će uslijediti jest izricanje sankcija za članove biračkih odbora ili za općinska izborna povjerenstva. Mi, po Izbornom zakonu, možemo izreći novčane sankcije ili zabranu angažiranja u tijelima za provedbu izbora u roku od 4 godine od učinjenog prekršaja. Sigurno je da će biti kazni s naše strane, ali već sada je jasno da će mnogo posla imati i tužiteljstva”, rekla je Pirić. Ono što je važnije, napominje, jest to da će se kompletnu dokumentaciju proslijediti tužiteljstvima u slučajevima gdje postoji sumnja da je učinjeno kazneno djelo u smislu kaznenih zakona u BiH. Poznato je, pak, da je u slučaju kaznenih djela, koja se tiču izbora, zaprijećeno i zatvorskom kaznom.

Sumnja u kompletne izbore


Kada je u pitanju Čapljina, brojani su glasovi s deset biračkih mjesta i s tih biračkih mjesta izvršeno je grafološko vještačenje potpisa. “Kada smo uzeli u obzir izvješće o ponovnom brojanju i izvješće o izvršenom vještačenju za ovih pet izbornih mjesta za koja su poništeni izbori, utvrdili smo da bi te brojke mogle utjecati na izborni rezultat za Skupštinu HNŽ-a”, kazala je Pirić. Pojašnjava da je prilikom ponovnog brojanja utvrđen niz nepravilnosti. Među važećim glasačkim listićima jednog političkog subjekta nalazili su važeće listiće drugog političkog subjekta, zatim među nevažećim listićima nađeni su važeći listići pojedinih političkih subjekata, a prilikom grafološkog vještačenja utvrđeno je oko 1000 sumnjivih potpisa, odnosno jedna se osoba potpisivala za više osoba.
Bivši predsjednik Skupštine HNŽ-a ispred SDA i sadašnji nositelj liste SDA za HNŽ Ramiz Jelovac kaže da će rezultati za Skupštinu HNŽ-a nakon ponovnih izbora u Čapljini možda u jednom malom dijelu promijeniti sliku buduće Skupštine, ali da, kada je u pitanju SDA, to ništa ne znači. Jelovac, pak, upozorava na jednu drugu stvar, a to je da se ovim baca sumnja na kompletne izbore. Smatra da je potrebno naći krivce i kazniti ih kako se ovo ne bi ponavljalo. On kaže da je omjer dobivenih rezultata u Čapljini bio nelogičan, i da se u svim mjestima, gdje su ogromne razlike, ponovno trebalo prebrojati glasove, jer se sigurno radi o nepravilnostima.

HDZ 1990. zadovoljan


Član Predsjedništva HDZ-a 1990. Stjepan Krešić, koji je od samog dana održavanja izbora tvrdio da postoje neregularnosti u Čapljini, ali i na drugim biračkim mjestima u BiH, kaže da su u ovoj stranci djelomice zadovoljni odlukom SIP-a koji je ovog puta pokazao da im je cilj zaštita izbornog procesa. Iz HDZ-a 1990. su tražili poništavanje izbora na 11 mjesta u Čapljini, ali da je i ovaj potez dobar jer je ovo opomena svima, posebice biračkim odborima, da ne mogu kroz biračke kutije mijenjati volju birača. On napominje da ponovni izbori mogu utjecati na strukturu u Skupštini HNŽ-a, ali da je mnogo važnije to što se pokazalo da je bilo nelegalnosti.
“Demokratski izbori u Čapljini  konačno će se dogoditi 7. studenoga i nadam se da više neće nikome pasti na pamet mijenjati odluku birača”, kaže Krešić i dodaje da je u cijeloj BiH ovo rađeno i da to nije ekskluzivitet samo jedne stranke, te da bi se po službenoj dužnosti trebala pokrenuti ponovna provjera svih biračkih mjesta gdje je odziv bio iznad 50 posto, jer je realni odziv u svim mjestima, prema njegovom mišljenju, bio od 35 do 40 posto. On napominje i to da se preko neovisnih kandidata uradila velika nelegalnost od većih stranaka, jer se u Čapljini događalo da na 15 biračkih mjesta budu jednostranački birački odbori. Zbog svega navedenog Krešić kaže da je potrebno mijenjati Izborni zakon u pojedinim dijelovima kako se ne bi događale ovakve stvari.

Samo HDZ BiH može izgubiti


Predsjednik ŽO-a SDP-a HNŽ-a Aner Žuljević kaže da na pojedinim izbornim mjestima u Čapljini nije bilo volje građana, nego je bila na snazi volja pojedinaca koji su ustvari organizirana skupina kriminalaca s ovoga područja. Bitno je, kaže on, da se 7. studenoga održe demokratski izbori u Čapljini i da nitko od ranijih članova biračkih odbora ne bude u njima. Žuljević kaže da očekuju značajno bolji rezultat  za svoje kandidate. “Što se tiče izbora u Čapljini, mi ne možemo ništa izgubiti, jedino možemo dobiti i očigledno je da sve stranke osim HDZ-a BiH samo mogu dobiti”, rekao je Žuljević. Predsjednik GO-a HDZ-a BiH Mostar i kandidat za premijera HNŽ-a ispred HDZ-a BiH Denis Lasić demantira svaku povezanost s bilo kakvim prijevarama ili nekim pojedincima koji su nešto radili u Čapljini. “Je li je uopće bilo i kako, vidjet ćemo. Neka slobodno broje glasove. Neka ide sve po zakonu”, poručio je Lasić. Iz Općinskog izbornog povjerenstva u Čapljini nismo mogli dobiti komentar niti informacije koje su to osobe iz spomenutih biračkih odbora odgovorne.

Preliminarni rezultati s poništenih birališta


Prema preliminarnim rezultatima u izbornoj jedinici 173A004, koja je bila smještena u HVIDR-i, uvjerljivo najviše glasova imao HDZ BiH i to 529 glasova. SDP je imao 59 glasova, a HDZ 1990. 49 glasova. U izbornoj jedinici 173A021A u Domu kulture u Trebižatu također je pobjedu odnio HDZ BiH i to s 440 glasova. HSP BiH je na tom biračkom mjestu imao 75 glasova, a HDZ 1990. 20 glasova. Na biračkom mjestu 173A022A u OŠ u Višićima također je pobjedu odnio HDZ BiH i to s 284 glasa. Drugi je bio HDZ 1990. s 74 glasa i SBB s 48 glasova. Kada je u pitanju izborna jedinica 173 A022B, također u OŠ u Višićima HDZ BiH je imao 275 glasova, HDZ 1990. 58 glasova i SBB 35 glasova. U još jednoj poništenoj izbornoj jedinici 173A024 u OŠ Vladimira Pavlovića u Čapljini također je pobjedu odnio HDZ BiH s 252 glasa. Drugi je bio HDZ 1990. s 28 glasova i treći SDP s 32 glasa. Simptomatično je i to da je na prebrojanim biračkim mjestima kandidat HDZ-a 1990. Martin Raguž imao mnogo više glasova od liste HDZ-a 1990. za Skupštinu HNŽ-a.

Sačekat će se s potvrđivanjem izbora


Nakon objave SIP-a da se ponavljaju rezultati za Skupštinu HNŽ-a jasno je bilo da će potvrđivanje rezultata u ovoj županiji sačekati neko vrijeme. Kada su u pitanju rezultati za ostale razine vlasti, i ovaj proces će sačekati još neko vrijeme. Pirić kaže da imaju zakonski rok od 30 dana od dana održavanja izbora da se potvrde rezultati, ali također postoji zakonska obveza da se izbori ne mogu potvrditi dok sve odluke SIP-a ne budu pravosnažne. A za pravosnažnost odluka potrebno je da se riješe sve žalbe na odluke na Sudu BiH. “Od toga ovisi i vrijeme potvrđivanja izbornih rezultata. Ovoga trenutka ne možemo točno precizirati kada će to biti. Određeni broj izjašnjenja prema Sudu smo već poslali, a žalbe koje su uložene na ponovno brojanje također moraju biti završene”, poručila je Pirić.

Omjer snaga u Skupštini HNŽ-a prema dosadašnjim rezultatima


HDZ BiH 10
SDA 5
SDP 5
HDZ 1990. 3
SBB 3
SBiH 2
HSP 1
NSRZB 1

(Kliker.info-Dnevni list)

31.10.2010.

ZASTO VOLIMO SEHERZADU

 

Dok tonemo u domaćem TV i filmskom šlamperaju, amaterizmu i fušeraju, nijedne ružne o sapunicama, kaže Abdulah Sidran • Čovjek traži bijeg u svijet o kojem sanja, govori profesor Dizdarević

image Šeherzada i Onur: Nevjerovatna popularnost

Još od vremena "Esmeralde" nijedna telenovela nije izazvala toliko pažnje kao "1001 noć", odnosno, kako je svi zovu, "Šeherzada". Da se ne radi o "običnoj seriji", potvrđuju brojne pojave u društvu. Ulice su prazne u vrijeme emitiranja ove turske sapunice. To, definitivno, nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini. 

U Hrvatskoj je poprimilo razmjere kolektivne histerije. Učionice u kojima se uči turski jezik su krcate. Žene vežu kosu poput glavnog lika Šeherzade. Istanbul, inače omiljenu turističku destinaciju, posljednjih mjeseci obilaze ljudi u želji da vide gdje su se vidjeli, poljubili... Onur i Šeherzada. Jedu se jela turske kuhinje, novine izdaju priloge o svemu što ima bilo kakve veze s Turskom...

Ozbiljan posao

Zbog čega Šeherzada tako magično lijepi za ekran milione ljudi? Šta je to drugačije od svega do sada viđenog u španskim i meksičkim serijama sa sličnom tematikom, kojih se većina zgražava?

O ovom svojevrsnom fenomenu razgovarali smo i s akademikom Abdulahom Sidranom. 

- Nisam gledao nijednu epizodu, ali znam da se o fenomenu "Šeherzade" mnogo piše, i u nas, i u okruženju. Šta je tu važno? Uočiti i kazati da su to sve veoma ozbiljni medijski poslovi, u kojima nema mjesta amaterizmu i paceraju. 

Od muzičkih špica, čije melodije pamtimo i mi koji sapunice ne gledamo, do kamere, glumačke podjele i montaže, sve je vrhunski profesionalizam. 

Jeste sapunica, ali jeste i vrhunski profesionalizam, onaj koji je iz naših televizijskih kuća nestao kao da ga nikada nije ni bilo. Dakle, dok tonemo u govnima domaćeg televizijskog i filmskog šlamperaja, amaterizma, fušeraja, često na granici kretenizma, nijedne ružne o sapunicama - rekao je Sidran. 

Ljudska potreba

Ugledni prof. dr. Ismet Dizdarević poplavu sapunica ne samo u BiH nego i širom svijeta dovodi u vezu sa željom i potrebom ljudi da gledaju takve sadržaje. One ih odvlače od svakodnevnih problema i daju nadu da bi se i njima jednog dana mogla desiti ljubav kao Šeherzadi i Onuru. 

- Isto se desilo prije tridesetak godina kada je prikazivana serija "Dugo toplo ljeto" i kada su sarajevske ulice bile poluprazne. Čovjek traži bijeg u jedan svijet o kojem sanja i nosi želju da to i doživi. Momentalno najpopularnija je "1001 noć", koju i ja gledam. Smatram da je to dobro, jer ogroman broj penzionera, domaćica i onih koji imaju slobodno vrijeme, uživa gledajući lijepe i glavne glumce, kojima je, pored ogromnog bogatstva, ljubav najvažnija - kaže Dizdarević.

Profesor Dizdarević upoznao je Leticiju Kalderon (Leticia Calderon), poznatiju kao Esmeralda. 

- Rekla mi je da se i sama ponekada uživi u tu seriju i da joj bude interesantna. Danas se mnoge djevojke i žene poistovjećuju sa Šeherzadom, a muškarci zavide Onuru, jer je osvojio glavnu junakinju - zaključuje Dizdarević.

31.10.2010.

MUAMER ZUKORLIC: AUTONOMIJA SANDZAKA NEOPHODNA JE MUSLIMANIMA KOJI ZIVE U SRBIJI

 

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji smatra da je autonomija Sandžaka stub stabilnosti Srbije, ali i Crne Gore

image

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić smatra da je autonomija Sandžaka stub stabilnosti Srbije, ali i Crne Gore.

Zukorlić je u intervju katarskoj tv mreži "Al džazira" rekao da "nema sumnje da je projekat autonomije Sandžaka neophodan muslimanima koji žive u Srbiji i da je to u skladu sa Ustavom".

"Ustav poznaje autonomnost i unutar Srbije koja je na putu ka Evropskoj uniji prihvatila koncept regionalizacije, u okviru kojeg muslimani u Sandžaku sada vide šansu za rješavanje tog pitanja", rekao je Zukorlić.

On kaže da, iako bošnjački političari Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin, prihvataju rasparčavanje Sandžaka unutar regiona u Srbiji, muslimani koji u toj regiji žive tu nepravdu nikada neće prihvatiti, prenose beogradski mediji.

"Oni su pokazali da nisu predstavnici muslimana u Vladi već zastupnici Vlade među muslimanima, brane Vladu od muslimana. Oni su prodali interese Bošnjaka radi vlasti", tvrdi Zukorlić.

On kaže da zvanični Beograd "najbolje funkcioniše pod pritiskom sa strane, bez obzira odakle dolazio" i da zato on i njegovi sljedbenici ne zaobilaze nijednu adresu, bilo da je riječ o Ujedinjenim nacijama ili EU, za obraćanje u pogledu njihovih prava.

"Nije važno odakle pritisak na Beograd dolazi, važno je da je jak", rekao je Zukorlić.

On tvrdi da se muslimani Bošnjaci u Srbiji nalaze "pod pritiskom stalne diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi koje oni žele da prevaziđu mirnim putem, ali im se to ne dozvoljava".

"Srbija se u posljednjih nekoliko godina deklariše kao poštovalac ljudskih prava, demokratije i da teži evropskim integracijama, ali je to samo prividan politički gest", rekao je Zukorlić i dodao da, uprkos Zakonu o ravnopravnosti crkava i vjerskih zajednica, Srpska pravoslavna crkva "vodi glavnu reč, ima svu moć i uticaj u državi".

Zbog toga je, kaže Zukorlić, mešihat kojim on rukovodi zatražio dolazak međunarodnih posmatrača u Sandžak.

Zukorlić je za podjele muslimana u Sandžaku optužio srpske bezbjednosne službe, kojima je cilj zaustavljanje razvoja muslimanskih vjersko-prosvjetnih institucija, stvorenih u posljednjih 15 godina od kada je na čelu mešihata.

31.10.2010.

SREDOJE NOVIC: DODIKOVOM NASLJEDNIKU CE BITI TESKO

 

Nema nikakve dileme da će vize biti ukinute

image Nović: Trebamo se okrenuti budućnosti i Evropi

Građani BiH i vlast svojim su odnosom prema EU zaslužili ukidanje viznog režima i nemam dileme da će se to i desiti, kaže u intervjuu za "Dnevni avaz" Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH. 

Nović, koji je jedan od najozbiljnijih kandidata za budućeg premijera RS, naglašava da je BiH napravila ogroman korak naprijed u ispunjavanju uvjeta "jer je vlast u državi svjesna da je put BiH - put u Evropu". 

Otvoriti dijalog

Može li se pojaviti bilo kakva pravna ili politička prepreka koja bi onemogućila ukidanje viza građanima BiH do kraja godine?

- Promijenili smo brojne normativne akte, donijeli nove zakone, i ja više nemam nikakve dileme hoće li vizni režim biti ukinut! No, ukoliko se slučajno dogodi suprotno, onda bi to značilo da nam je Evropa okrenula leđa i da smatra kako BiH treba da bude evropska crna rupa. Bila bi to čisto politička odluka.

Vruće političko pitanje je formiranje vlasti. Da li je u BiH na pomolu stvaranje i homogenizacija nacionalnih blokova od političkih stranaka tri naroda koje će činiti buduću parlamentarnu većinu?

- Teško je to u ovoj fazi reći, ali ne vidim šta je problem u nacionalnim blokovima ukoliko lideri i rukovodstva partija imaju demokratski odnos prema formiranju vlasti. Treba potpuno otvoriti dijalog i na taj način doći do nove vlasti. Mi zaista više ne bismo trebali biti opterećeni prošlošću, trebamo se okrenuti nekim novim, proevropskim vrijednostima i pitanjima. 

Besmislene špekulacije

S obzirom na mnogobrojne špekulacije, jeste li Vi jedan od srpskih ministara u Vijeću ministara koji je dobivao upute za rad iz stranačke centrale, od Milorada Dodika?

- To su besmislene špekulacije. Želim vrlo jasno da kažem da sam jedini ministar u BiH koji je obišao sve kantone i razgovarao sa svim resornim ministrima i predsjednicima kantonalnih i entitetskih vlada. Rezultat toga je predlaganje iz našeg ministarstva i donošenje 27 potpuno sistemskih zakona, koji su od interesa za BiH. Da je Dodik htio da stvara otpor i oportunizam, onda bi me sigurno jednog dana pozvao i rekao: "Dosta, ti stalno predlažeš zakone, tako dalje ne može, to nije interes RS!" Naprotiv, mislim da je ključni problem u BiH nesposobnost ministara i osoblja.

Da li razgovaram s budućim premijerom RS?

- Budući predsjednik RS, gospodin Dodik, je lucidan i vješt političar i on će među brojnim kadrovima znati da ocijeni ko je u ovom trenutku najpogodnija ličnost za mandatara. Moramo biti svjesni da nakon Milorada Dodika neće biti lako nijednom mandataru da uspješno kormilari Vladom kako je to radio on.

Ipak, kakav bi bio Vaš odgovor ukoliko bi Vam Dodik ponudio mandat za sastav nove vlade?

- Ne treba time špekulisati. Nisam pristalica toga, poštujem demokratski odnos unutar stranke i suvereno pravo predsjednika Dodika da, nakon što se stvore potrebni uslovi u RS, odredi mandatara za sastav nove vlade. 

Stvoriti BiH po mjeri svih

Da li je konačno došlo vrijeme za relaksaciju političkih odnosa u BiH?

- Mislim da jeste. Alim ono što mi smeta kod razgovora posljednjih 15 dana jeste to što neki misle da mogu upravljati i BiH i ljudima u BiH, a zaboravljaju da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda i da se mora sjesti i razgovarati. No, ma kakva organizacija BiH bila, tvrdim da i s ovakvim ustavnim uređenjem možemo ispuniti najmanje 70 posto svih uslova potrebnih za put u Evropu. Siguran sam da BiH može biti potpuno funkcionalna država ukoliko izaberemo ljude koji žele da uvedu BiH u EU, s jedne strane, a s druge ukoliko žele da stvore BiH po mjeri svih nas. Mislim da su naredne dvije do četiri godine ključne za BiH, kao i za njen položaj u međunarodnim odnosima.

31.10.2010.

FRANJO TOPIC: BOSNU I HERCEGOVINU NE BIH MJENJAO NI ZA JEDNU DRUGU ZEMLJU NA SVIJETU

Franjo Topić: BiH ne bih mjenjao ni za jednu drugu zemlju na svijetu
 31.10.2010. 
 Franjo Topić: BiH ne bih mjenjao ni za jednu drugu zemlju na svijetu

Predsjednik HKD-a "Napredak" iz Sarajeva dr. Franjo Topić kazao je  u nedjelju kao uvodničar na redovnoj sesiji "Kruga 99" da ne treba uopćavati crnu sliku stvorenu u široj javnosti o statusnim uvjetima građana Bosne i Hercegovine.

Napominjući odmah na početku sesije nazvane "BiH - simbol i zagonetka" da on Bosnu i Hercegovinu ne bi mijenjao ni za jednu drugu zemlju na svijetu, Topić uvažava pojavu siromaštva (protiv čega se odlučno treba boriti), ali po svakodonevnoj općoj slici života u Sarajevu i drugdje ne zaključuje da je na sceni sivilo u mjeri u kojoj se to govori i medijski prezentira.

Navodi pritom izjavu jedne državljanke Bugarske koja je primijetila da bi se sada prije zaključilo da je kroz njenu zemlju protutnjao rat nego nedavno kroz Bosnu i Hercegovinu.

Iako smatra da je njezin problem neriješeno pitanje nacije (a ne vjere), optimist je u pogledu budućnosti naše zemlje. Vjeruje da podjele među ljudima ipak nisu preduboke i temelji to na primjerima kao što su oni iz njegova Novog Travnika.

Općenito, smatra da je sve probleme moguće riješiti dobrom voljom, razumijevanjem, dijalogom i tolerancijom, pri čemu naglašava i potrebu razvijanja ekumenizma.

"Jezik srca svako razumije", jedna je od njegovih poruka u današnjem predavanju, u kojem se pozvao i na mudrosti mislilaca da je "za trijumf zla dovoljno da dobri ljudi ne čine ništa".

Optimističan je i pored toga što smatra da sadašnje daytonsko ustavno uređenje zemlje nije ni dobro ni pravdeno i što nema dovoljno domaće političke volje za promjenu, pa je posredstvo međunarodne zajednice neophodno.

Usprkos brojnim velikim problemima male zemlje BiH i činjenici da je nedavno prošla tri epohalne promjene - raspad komunističkog sustava, rastakanje Jugoslavije i rat, iz njegovog izlaganja - mada to nije izričito kazao - proizilazi da je Bosancima i Hercegovcima u njihovoj zemlji ipak najljepše.( Fena)

31.10.2010.

SEZONA LOVA NA ZLOCINCE: AMERICKI AGENTI IZ "BLACKWATERA" HVATAJU RATKA MLADICA

Sezona lova na zločince : Američki agentii iz "Blackwatera" hvataju Mladića 

 31/10/2010.
• Agenti najveće američke privatne bezbjedonosne kompanije "Xe", poznatije pod starim nazivom "Blackwater", uključili su se u potjeru za Ratkom Mladićem i nagradom od deset miliona eura, koliko je ponudila Vlada Srbije za informacije o najtraženijim haškim bjeguncem."Blackwater" je najveća i najjača privatna vojska na svijetu, poznata po akcijama u Iraku i Afganistanu, a Mladić im je postao interesantan nakon podizanja nagrade za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja...

Agenti najveće američke privatne bezbjedonosne kompanije "Xe", poznatije pod starim nazivom "Blackwater", uključili su se u potjeru za Ratkom Mladićem i nagradom od deset miliona eura, koliko je ponudila Vlada Srbije za informacije o najtraženijim haškim bjeguncem."Blackwater" je najveća i najjača privatna vojska na svijetu, poznata po akcijama u Iraku i Afganistanu, a Mladić im je postao interesantan nakon podizanja nagrade za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.Podizanjem nagrade, osumnjičeni za ratne zločine u našoj zemlji postao je jedan od tri najtraženija bjegunca na svijetu.

"Hvatanje Mladića, pored deset miliona eura, što je skoro 14 miliona dolara, donosi i pet miliona dolara koje donosi američki program "Nagrada za pravdu". To je skoro 20 miliona dolara, koliko privatna vojska u Iraku zaradi za godinu dana, a u potjeri za Mladićem ipak ima manje rizika. Za najtraženijeg svjetskog bjegunca Osamu bin Ladena nagrada je 25 miliona dolara", rekao je izvor ovog lista.Kako je rekao Boža Spasić, privatni detektiv i nekadašnji službenik Službe državne bezbjednosti, visoka nagrada će privući veliki broj stranih "lovaca na glave", a jedan dio njih je već krenuo u Srbiju.  (Kliker.info-Press RS)

31.10.2010.

SBB BiH: MONTGOMERYJEVE IZJAVE PREDSTAVLJAJU STAV VELIKOHRVATSKOG PRIVATIZACIJSKOG LOBIJA

SBB BiH: Montgomeryjeve izjave predstavljaju stav velikohrvatskog privatizacijskog lobija

Taj velikohrvatski lobi dodatno je ohrabren pojedinim majoriziranjem Hrvata na ovogodišnjim izborima i prije svega dezerterskim potpisom Sulejmana Tihića u Prudu, kojim se crtaju nove unutrašnje granice prema kojima Republika Srpska ostaje netaknuta, a Federacija puca kao lubenica.

image Montgomery: Bosna i Hercegovina je propala država

Povodom izjave bivšeg ambasadora SAD-a Williama Montgomeryja o neminovnosti raspada BiH, Savez za bolju budućnost BiH smatra da gospodin Montgomery već godinama ne predstavlja stavove administracije SAD-a, već velikohrvatskog privatizacijskog lobija. To, između ostalog, potvrđuje i podatak da on već desetljeće živi u Hrvatskoj, a ne u SAD-u.

Taj velikohrvatski lobi dodatno je ohrabren pojedinim majoriziranjem Hrvata na ovogodišnjim izborima i prije svega dezerterskim potpisom Sulejmana Tihića u Prudu, kojim se crtaju nove unutrašnje granice prema kojima Republika Srpska ostaje netaknuta, a Federacija puca kao lubenica.

SBB BiH: BiH se nikada ne može i neće podijeliti po konceptu iz Karađorđeva

U svakom slučaju, BiH se nikada ne može i neće podijeliti po konceptu iz Karađorđeva, jer je za ovu državu život dalo 200.000 patriota.

Dodatno njenu punu sigurnost i državnu cjelovitost garantira Dejtonski sporazum i države koje su ga potpisale

OHR bez komentara

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) nije imala priliku izvorno da čuje stavove nekadašnjeg specijalnog savjetnika američkog predsjednika za Bosnu i Hercegovinu Williama Montgomeryja da je Bosna i Hercegovina propala država u kojoj ništa ne funkcioniše i da jedno od rješenja može biti mirna disolucija zemlje, i zbog toga ih ne može komentarisati, izjavio je Srni portparol OHR-a Oleg Milišić.

- OHR nije imao priliku izvorno da čuje stavove Montgomeryja i ne bismo ih komentarisali. Moram podsjetiti na činjenicu da je Bosna i Hercegovina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i da ona stoji na pragu članstva u NATO, tako da Bosna i Hercegovina vrlo jasno ima evroatlantsku perspektivu, tvrdi Milišić. 

On je dodao da su izbori u Bosni i Hercegovini tek održani i da oni daju novu priliku domaćim liderima za novi početak u Bosni i Hercegovini. 

- OHR očekuje da će oni tu šansu iskoristiti za napredak Bosne i Hercegovine i oba njena entiteta, ali da bi se to desilo, moraju se formirati vlade u što kraćem roku, smatra Milišić.

31.10.2010.

SDP BiH OPTUZUJE: CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA POKUSAVA OZAKONITI IZBORNU KRADJU KOJU JE IZVEO SNSD

SDP BiH optužuje : Centralna izborna komisija pokušava ozakoniti izbornu krađu koju je izveo SNSD 

 30/10/2010.
• Cerntralna izborna komisija BiH je odlukom da ne poništi izbore na tri biračka mjesta u Banjoj Luci odobrilo dokazanu izbornu krađu putem falsificiranja izvješća biračkih odbora koju je izveo SNSD, priopćila je danas Socijaldemokratska partija BiH. U ovoj stranci smatraju da je izravna posljedica ove odluke nezakonito ..

Cerntralna izborna komisija  BiH je odlukom da ne poništi izbore na tri biračka mjesta u Banjoj Luci odobrilo dokazanu izbornu krađu putem falsificiranja izvješća biračkih odbora koju je izveo SNSD, priopćila je danas Socijaldemokratska partija BiH. U ovoj stranci smatraju da je izravna posljedica ove odluke nezakonito oduzimanje devetog mandata SDP-u u Parlamentarnoj skupštini BiH. Falsificiranje potpisa birača presudno utiče na rezultat izbora za državni parlament BiH i dokazuje da bi bez izbornih prevara SDP prešao izborni prag i automatski dobio deveti mandat u Parlamentu BiH.- Međutim, članovi CIK-a uporno izbjegavaju umiješati se u svoj posao te nisu u ovom, kao u nekim drugim mjestima naložili poništavanje i ponavljanje izbora, nego su slučaj predali u nadležnost Ureda tužitelja BiH. Drugim riječima, SIP je odlučilo  ignorirati falsificiranje narodne volje i one koji su izveli ovu krađu nagraditi mandatom koji su građani ove zemlje dali SDP-u, kaže se u saopštenju . (Kliker.info-)


31.10.2010.

CETVRTA TITULA PRVAKA EVROPE: OKI FANTOMI IZ SARAJEVA PRVACI EVROPE U SJEDECOJ ODBOJCI

 

24sata.info PHOTO
image Sjedeća odbojka / 24sata.info

 

24SI - Odbojkaški klub invalida Fantomi odbranio je naslov prvaka Evrope u sjedećoj odbojci. U finalnom meču 21. klupskog prvenstva Evrope "Eurokupa 2010." u mađarskom gradu Nyiregyhaza Fantomi su savladali rusku ekipu Rodnik sa 3:1 (25:16, 25:27, 25:20, 25:21).

 

Sarajevskim odbojkašima ovo je treća uzastopna titula prvaka Evrope, a četvrta ukupno. "Odigrali smo bolje nego u posljednjem meču. Postavili smo se bolje na mreži i nismo dozvolili protivniku da se razmaše. Čestitam i zahvaljujem igračima koji su dali maskimum da se okitimo četvrtim naslovom prvaka Evrope", rekao je trener Fantoma Ševko Nuhanović.

Trojica igrača bh. prvaka izabrana su u najbolju šestorku prvenstva. Kapiten Adnan Manko je najbolji tehničar. Za najboljeg smečera proglačen je Nizam Čančar, dok je nagrada za najboljeg igrača turnira otišla je u ruke Zirkrije Avdagića. "Fantomi" u Sarajevo dolaze u nedjelju.

(fena)

31.10.2010.

BOJAN BAJIC PODNIO OSTAVKU NA MJESTO PREDSJEDNIKA NASE STRANKE

 

Bajić je obrazložio da se osjeća odgovornim za neispunjena očekivanja stranke spram izbornog rezultata

image Bajić: Osjećam obavezu i odgovornost

Na sjednici Izvršnog odbora Naše stranke, održanoj 30. 10. 2010, predsjednik Naše stranke Bojan Bajić je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke, uz obrazloženje da se osjeća odgovornim za neispunjena očekivanja stranke spram izbornog rezultata. Do izbora novog rukovodstva će doći na izbornom kongresu stranke koji se očekuje u narednom periodu, a u skladu sa planom konsolidacije i jačanja Naše stranke, te pripreme za lokalne izbore 2012.

- U skladu sa Statutom stranke, te demokratskom političkom praksom, osjećam obavezu i odgovornost da se povučem s pozicije predsjednika stranke, te da preuzmem dio vlastite odgovornosti za neispunjena očekivanja Naše stranke kada je riječ o izbornom rezultatu.

Ostajem privržen ideji i političkom programu Naše stranke, za koji držim da je jedini civilizacijski put za izlazak Bosne i Hercegovine iz dvodecenijske krize, izjavio je Bojan Bajić.

30.10.2010.

AMERIKANKA ALEXANDRIA MILLS IZABRANA ZA MISS SVIJETA (VIDEO)

Amerikanka Alexandria Mills izabrana za Miss svijeta (Video) 

 30/10/2010.
• Amerikanka Alexandria Mills izabrana je za Miss svijeta za 2010. godinu na takmičenju organizovanom u kineskom ljetovalištu Sanja a nastupilo je više od 100 kandidatkinja, ..

Amerikanka Alexandria Mills izabrana je za Miss svijeta za 2010. godinu na takmičenju organizovanom u kineskom ljetovalištu Sanja.Na Izboru za Miss svijeta nastupilo je više od 100 kandidatkinja, među kojima i Miss BiH Snežana Prorok. Za drugu pratilju izabrana je Miss Bocvane Ema Voreus, a za drugu Miss Venezuele.Plavokosa 18-godišnja Mills, aktuelna Miss SAD, plakala je dok joj je prošlogodišnja Miss svijeta Kajane Aldorino iz Gibraltara stavljala tijaru na glavu i vodila je do trona u obliku dijamanta. (Kliker.info-Srna)

 
 
 
 
ž

30.10.2010.

HSP BiH-HSP RH: HSP NECE NASJESTI NA PROVOKACIJE MILORADA DODIKA I OBMANE HDZ-A BiH NA CELU SA DRAGANOM COVICEM

HSP BiH-HSP RH: HSP neće nasjesti na Dodikove provokacije i obmane HDZ-a BiH
30.10.2010. 
 HSP BiH-HSP RH: HSP neće nasjesti na Dodikove provokacije i obmane HDZ-a BiH

Čelnici HSP-a BiH održali su sinoć u Odžaku sastanak s izaslanstvom HSP-a Republike Hrvatske na kojem je, između ostalog, bilo riječi o ustavnim promjenama i položaju Hrvata u BiH.  
 
Izaslanstvo HSP-a RH koje je predvodio predsjednik te stranke Danijel Srb, iskazalo je još jednom potporu radu i djelovanju bosanskohercegovačkog HSP-a.
 
Govoreći o ustavnim promjenama u BiH, predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić naglasio je značaj donošenja novog Ustava BiH, kojim bi se, po njegovom mišljenju trebala zajamčiti jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda.
 
"Donošenje novoga Ustava BiH i izmjena Izbornog zakona BiH moraju biti odrednice političkog djelovanja svih koji žele očuvati stabilnost Bosne i Hercegovine te konačno krenuti prema njezinom napretku", dodao je Jurišić.
 
Po njegovim riječima, "Hrvatska koalicija HDZ 1990 – HSP BiH neće nasjesti na Dodikove provokacije i obmane HDZ-a BiH".
 
"Svehrvatska koalicija na koju poziva HDZ BiH je moguća, samo ukoliko HDZ BiH jasno kaže kako se zalaže za promjenu Ustava BiH koja će se doticati, kako Federacije, tako i Republike Srpske", kazao je Jurišić. Pritom je istaknuo "kako Dragan Čović obmanjuje hrvatski narod kada kaže da je moguć treći entitet bez zadiranja u granice Republike Srpske, dok Dodik priča potpuno nesuvislo".
 
Što se tiče gospodarskih prilika u BiH, sudionici sastanka zaključili su kako je oporavak gospodarstva moguć tek nakon bitnih političkih promjena i suzbijanja korupcije koja je rak rana bosanskohercegovačkog društva, priopćeno je iz Ureda za informiranje HSP-a BiH.(fena)

30.10.2010.

SVE JE ISTO SAMO NJEGA NEMA: RADOVAN KARADZIC JE "1993. GODINE" TRAZIO DA SRBI POMOGNU HRVATIMA STVORITI DRZAVU U BOSNI I HERCEGOVINI

SVE JE ISTO SAMO NJEGA NEMA Karadžić je `93. tražio da Srbi pomognu Hrvatima stvoriti državu u BiH
 30.10.2010. 
SVE JE ISTO SAMO NJEGA NEMA Karadžić je `93. tražio da Srbi pomognu Hrvatima stvoriti državu u BiH
Arhivska slika

Izručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu aktuelizirano je prošlog tjedna od međunarodnih zvaničnika, prilikom proslijeđivanja kandidature Srbije za članstvo u EU. Sarajevski tjednik Slobodna Bosna u novom broju nastavlja objavljivati dijelove Mladićevih dnevnika koji svjedoče koliko je Srbija bila upletena u monstruozne pohode koje je u BiH provodio general Mladić te kako su mirovne snage pri UN-u iz desetak zemalja pomagale Mladiću u njegovim vojnim operacijama na terenu. Zanimljivo je i to da se mogu povući paralele i s nekim današnjim aktualnim etničkim politikama u Bosni i Hercegovini. Tako je Karadžić 1993. insistirao da Srbi pomognu Hrvatima stvoriti državu unutar BiH (naravno, ne na račun teritorija RS) - a kako bi se Muslimani prisilili na podjelu Bosne.

Iz Mladićevih dnevnika saznajemo da Miloševićevo insistiranje nije bilo posljedica pritisaka međunarodnih zvaničnika koji nisu izlazili iz Miloševićevog kabineta, već  ekonomskog kolapsa SR Jugoslavije, koji je te 1993. godine bio nezapamćen u svijetu.Na sastanku u Dobanovcima 28. svibnja 1993. godine Radoje Kontić, predsjednik tadašnje Savezne vlade SRJ, prisutnima je otkrio da je samo u prvih pet mjeseci SR Jugoslavija financirala rat u BiH s više od pola državnog proračuna!

Po sastavu prisutnih reklo bi se da se radilo o sjednici Vrhovnog savjeta obrane u užem sastavu. Prisustvovali su Nikola Šainović, Dobrica Ćosić, Života Panić, Vladislav Jovanović, Momir Bulatović, Pavle Bulatović. Zapisnici sa sastanaka VSO SR Jugoslavije trebali su biti među ključnim dokumentima koji će potvrditi nečasnu ulogu Srbije i Crne Gore u ratovima u BiH i Hrvatskoj i odgovornost najviših vojnih, policijskih i civilnih zvaničnika za počinjene zločine. Međutim, oni su odlukom Sudskog vijeća Haškog tribunala postali zaštićeni dokumenti.

SRJ JE ISPORUČILA MLADIĆU MUNICIJU VRIJEDNU 14 MILIJARDI DINARA

Na tom sastanku je Radoje Kontić, premijer SRJ, istakao: „Gajimo iluzije da mi možemo riješiti naše probleme odvojeno od situacije u BiH. To su spojeni sudovi. Naša je ekonomska situacija katastrofalna. Za dvije godine nacionalni dohodak je prepolovljen, s tri milijarde dolara do kraja ove godine ćemo sići na 900 milijuna dolara. Mi smo Republici Srpskoj isporučili 14 milijardi dinara  u municiji, a to je pola proračuna. Prosječni lični dohodak sa 300 dolara došao je na 30 DM. Dvije trećine stanovništva živi ispod općeg minimuma. U poslednja četiri mjeseca inflacija je bila 13,5 tisuća, a ako nastavi, biće 150 milijuna i premašit će njemački rekord iz 1923. godine. Ja večeras ne vidim izlaz iz tunela. Ja uskoro vidim bunt u Jugoslaviji".

Dobrica Ćosić je dopunio Kontića informacijom da privreda SR Jugoslavije "izdržava 400 tisuća vojnika, od čega je 300 tisuća u ratu“!

Mjesec dana kasnije, 2. srpnja 1993. godine, Mladić se u Malom Zvorniku susreo s Nikolom Šainovićem, Jovicom Stanišićem, Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Radovanom Stojičićem Badžom (načelnikom Službe javne sigurnosti Srbije i zamjenikom ministra unutarnjih poslova).

Mladić je tražio da se intenzivira isporuka municije i svega ostalog što je neophodno Vojsci RS-a a Nikola Šainović je kazao da je „odnijeto tri šlepera municije Majevičkoj brigadi i da general Života Panić odlučuje o artiljerijskoj municiji".
"Nemamo namjeru bilo št smanjiti, ali da zaštitimo podatke! Ljudi koji sprovode sjede za stolom a to su Stanišić, Badža i ja", kazao je Šainović. Stanišić se nadovezao: „Najveći dio onog što nam treba neka se trebuje preko MUP-a Srbije“.

Tom prilikom Šainović je govorio o Bošnjacima iz Prijepolja koji su oteti u Štrpcima i ubijeni.
„Problem je građana iz Prijepolja. Moramo reći istinu i koje su mjere preduzete, je li uhapšen Petar ili Pavle...Naš je interes da to odsiječemo. Ne možemo dozvoliti da je odgovornost na VRS ili na Srbiji. Dvoje-troje treba izvesti na postupak i priču smo završili. U taj slučaj je ušla strana služba koja hoće da potpiri rat u Sandžaku. Mora se neko zatvoriti i povesti postupak. Od majora Krstića je pošao Lukić ( Milan Lukić, osuđen u Haagu na doživotnu robiju,  op.a)".

OFICIRE VOJSKE RS PLAĆALA JE SRJ

Šest dana kasnije 8. srpnja 1993. godine, Milošević je pozvao Karadžića i Mladića kod sebe na sastanak na kojem je bio prisutan i general Panić. Milošević je odmah Karadžiću i Mladiću stavio do znanja da ne daju preveliku podršku Hrvatima kako se ne bi stabilizirali u centralnoj Bosni.

„Muslimanima treba nuditi prihvatljive opcije, ali na ratištu im ruinirati pozicije. Ne bih ja išao na presjecanje muslimana na dvije autonomije. Mi smo ih sve nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao uzmite ih Vi. Veliko je pitanje kako ekonomski izdržati rat“.

General Panić je  Mladiću obećao da će SRJ dati Vojsci RS-a sitnu municiju, i od njega tražio da Vojska RS sve kapacitete za proizvodnju krupne municije prebaci na teritoriju SR Jugoslavije i da će srbijanski stručni tim riješiti lanac tvornica za ratnu proizvodnju municije.

„Najvažije su prese za artiljerijsko naoružanje. Da sjednemo i da se čvršće dogovorimo oko rada Kosomosa i Rudija Čajevca (Banja Luka op.a.). Sve zapovjednike koji se samovoljno ponašaju treba smijeniti. Svi pripadnici VRS ovdje da dolaze u civilnom odijelu“, izričit  je  bio general Panić.

Karadžić je tražio da se pomogne Hrvatima kako bi se Muslimani prisilili na podjelu Bosne i da Srbija redovno plaća oficire u RS-u.
„Plaćanja starešine vršite kao i do sada“, zatražio je Karadžić od generala Panića. “Ako Hrvati napadnu RSK, mi moramo oba krajiška korpusa okrenuti tamo radi obrane naroda“.

MILOŠEVIĆ: «TUĐMAN JE POLITIČKI GLUPAK»

Da je Slobodan Milošević vukao glavne konce rata u BiH, dokazuje i Mladićev zapis sa sastanka koji je imao s predsjednikom Miloševićem 24. rujna u Beogradu. Milošević je tom prilikom kazao:
"Sve planove praviti kao da će rat stati, a na političkom planu raditi da do mira dođe. Ja sam sa Tuđmanom dugo razgovarao, on je politički glupak, ali je u teškoj situaciji...

Ako mu pustimo Maslenicu i dozvolimo komuniciranje obodom, izbićemo mu adut da je Dalmacija otok...Ako dođe do mira u Bosni, imat ćemo sljedeći problem: UN će tražiti svoje prisustvo na prostoru RS-a, što ćemo mi odbiti. Mladić mora predvoditi dovoljno jake snage kao rezervu za upotrebu ka RSK i da budu u funkciji zaštite RS i RSK.

One trebaju biti dovoljna pretnja ustašama. Nije reč o ustupanju teritorija, mi smo dobili RS i pitanje je hoće li ona biti 0,5 posto veća ili manja. Bosanska Republika nema izglede na trojan sastanak. Promjene će vrlo brzo nastati i mi računamo na Tuzlanski bazen sve do Zenice, kao i dolinu Neretve, što sada ne možemo reći Hercegovcima.

Fikret Abdić ide na povezivanje sa Hrvatskom. Sada moramo postići konačnu verifikaciju RS-a koja je na 28.000 km kvadratnih. To su dvije Slovenije. Moram ja razgovarati s rukovodstvom RS-a, ne mogu oni ići na neki vulgarni kapitalizam. Nisu profesori dobili rat, već sirotinja. Ne može narod biti porobljen od nekih svojih bogataša. Kriminalu se moramo vrlo čvrsto suprotstaviti."

MLADIĆEVI UNPROFORCI

Posjeta francuskog generala Morillona Mladiću na Palama 25. lipnja 1993. godine i ono što je tom prilikom kazao potpuno će demaskirati njegovu ulogu u ratu u BiH. Naime, francuski general i zapovjednik UNPROFOR-a je na svom „oproštajnom“ sastanku generalu Mladićem doslovno kazao: „Smijenjen sam,  recite mi šta mogu prije odlaska da uradim još za vas“!  Iz njihovog razgovora može se vidjeti da je Morillon bio glavni Mladićev informator iz Sarajeva.

"Ja i general Wahlgren smo smijenjeni. General Kot će biti biti postavljen umesto Wahlgrena, a UN neće da imaju francuskog generala u Sarajevu. Za mene još nije određena zamjena, morat ću otputovati 14. srpnja 1993. Ovo nam je posljednji radni sastanak, ali smatram ne i zadnji.

U Sarajevu je situacija prilično konfuzna. Postoji opozicija Izetbegoviću i Ganiću, i ishod je nepoznat. Nastavak borbi u centralnoj Bosni daje vam prednost boljeg položaja. Bit ću u poziciji da otvorim svoje srce.

Tražio sam od Alije Izetbegovića da govori jasnim jezikom. On sa jedne strane poziva na mir, a s druge strane traži da dobije oružje. Što se tiče Fikreta Abdića, predložit ću mu sastanak s vama. On je spreman da nešto sprovede s vama u Cazinskoj Krajini (Kladuša, Bihać, Cazin) ako bi tamo povukli svoje snage, što bi bilo vrlo korisno.

Sretan sam što ste uspostavili kontakt s Viktorom Andrejevim. On mi je prenio prioritete. Otvaranje puteva, slobodno kretanje stanovništva... Ako imam nešto da prenesem mom nasljedniku, ja bih prenio.

Grad Sarajevo je blokirao Alija Izetbegović. Tražio sam od njega da primenjuje Ženevsku konvenciju. Da se bar obitelji spoje...“, kazao je Morillon i nastavio: "Što se tiče sigurnosnih zona, za Bihać, Tuzlu i Sarajevo neće biti teško, dok je za Goražde, Žepu i Srebrenicu vrlo teško. Svjestan sam vašeg zahtjeva da se te zone stave pod vašu kontrolu. Trebate izbjeći želju za etničkim čišćenjem tih teritorija. Za svijet će biti neprihvatljiva evakuacija muslimanskog stanovništva.

Trebate pojačati snage UN-a kako bi se izgradilo povjerenje. Prije nekoliko mjeseci Krajišnik nam je ponudio Rajlovac, a ja mislio da je to dobro da se tu smjesti jedan francuski bataljon.

Goražde i Žepu mislim da preuzme Ukrajinski bataljon, možda i Srebrenicu. Tu vidim možda i jedan ruski bataljon. U Cazinskoj krajini ostat će francuski bataljon, možda će doći još jedan, a možda dođe i jedan tuniški bataljon. Prednost Tunižana je što govore francuski i Francuzi su ih vaspitivali.

U Tuzli treba staviti kanadske snage (jačine brigade). Možemo li postaviti, pitam se, zajedničke snage Tuzla - Srebrenica. Da li bi tu mogli doći vojnici iz Bangladeša. Tu bi bila kombinacija kanadsko ili englesko-bengalska. Ponudili su mi pakistansku brigadu, pitam se kakvo je vaše mišljenje. Ako dobijemo Pakistan, gde ih možemo ćušnuti? Zanima me vaša prva reakcija. Španski bataljon ostaće u dolini Neretve, ali Britance treba pojačati da pokriju Konjuh, Jablanicu i Zenicu“.

30.10.2010.

EKSPLOZIVAN SPOJ STRAHOVA

 

image

Tarik Lazović

Eksplozivan spoj strahova

Islamofobija u EU nije nekontrolirana bolest koja se širi sama poput zaraze

Komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Tomas Hamarberg (Thomas Hammarberg) upozorio je Evropu zbog širenja islamofobije, ksenofobije i predrasuda prema islamu i muslimanima, ali i prema svima koji nose drukčiji kulturni, etnički ili vjerski kod.

Hamarberg je dramatičnim tonom konstatirao da je val netolerancije zaprijetio temeljnim vrijednostima ideje o Evropskoj uniji, demokratskom i slobodnom društvu. Njegov istup potpuno je očekivan i razumljiv imajući u vidu svu ozbiljnost problema.

Netrpeljivost jednog dijela evropske javnosti i građana prema islamu i muslimanima probuđena je nakon terorističkih napada u SAD 11. septembra 2001. godine. No, aktuelni val islamofobije rasplamsale su radikalno-desničarske snage koje su iskoristile duboku ekonomske krizu i političku stagnaciju evropske ideje.

Frustracije zbog manjka novca, komfora i posla Evropljani su, slijedeći dnevnopolitički atraktivne parole desničara, usmjerili prema imigrantima, među kojima je najviše onih iz islamskih zemalja.

Islamofobija u EU nije nekontrolirana bolest koja se širi sama poput zaraze. To je instrumentalizirana politička igračka koju određeni centri moći koriste onda kada osjete da im može donijeti prevlast ili političke poene.

BiH je već prošla slično iskustvo islamofobičnih kampanja koje su organizirane samo zbog ispunjavanja ciljeva pojedinih političkih stranaka ili moćnika. Neopravdani strah od islama, Šerijata, džihada, džamije i vjeronauke u BiH nisu širile samo politike, stranke i političari, kojima su ti pojmovi vjerski i nacionalno strani.

Ta kombinacija zloupotrebe islamofobije, optužbi za terorizam, međusobnog nepovjerenja, slabe integracije i amaterskog političkog vodstva muslimana, u Evropi i BiH pravi eksplozivan spoj koji prijeti da poruši sve mostove između različitih vjera, kultura i nacija, koji su strpljivo građeni desetljećima.

30.10.2010.

SUSJEDI RATKA MLADICA IZ NOVOG BEOGRADA: NE DAMO RATKA NI ZA MILIJARDU!

Mladićevi susjedi iz Novog Beograda: Ne damo Ratka ni za milijardu!
30.10.2010. 
Mladićevi susjedi iz Novog Beograda: Ne damo Ratka ni za milijardu!
Photo: Alo!

General Ratko Mladić, haški bjegunac i jedan od najtraženijih ljudi na cijelom svjetu, navodno se najčešće krio na prostoru Novog Beograda. Veliki broj ljudi na malom prostoru i višespratni soliteri su mu pružali ili još pružaju idealno mjesto za skrivanje.

Reporteri „Alo!“ posjetili su jučer lokacije u Novom Beogradu na kojima se Mladić skrivao i od njegovih susjeda saznali da su još uz njega i da ga nikad ne bi prodali i izdali. Makar cijena njegove glave bila i milijardu eura!

Podsjećamo da je tokom 2006. policijskom racijom razbijena dugogodišnja Mladićeva mreža jataka, a jedan broj njih završio je u zatvoru. U sudskom procesu Mladićevim jatacima, rekonstruirano je i tadašnje generalovo prebivanje u iznajmljenim stanovima u Novom Beogradu.

Na Bulevaru Milutina Milankovića, u zgradi broj 34, gde je haški bjegunac boravio samo 45 dana, novinari lista "Alo!" zatekli su grupu umirovljenica kako uživaju na podnevnom suncu.

Kada su primetile da fotografišu njihovu zgradu, odmah su se zainteresirale šta oni tu rade.

Na pitanje da li bi prijavile generala za nagradu od 10 miliona eura, unirovljenice su uglas odgovorile: „Nikad“.

 

- Ne bavimo se mi politikom, mi smo stare i senilne žene. Ne bi mogle da prepoznamo Mladića, on je sad drugačiji. Pa ni Karadžića nismo mogle da prepoznamo na televiziji kad su ga uhitili. A i da ga prepoznamo, nikad ga ne bismo odale, prošle su tolike godine, nek ostave čovjeka na miru - dopunjavale su se uglas bakice.

30.10.2010.

DIJEGO ARIJA (DIEGO ARRIA): BUTROS GALI JE SAKRIO PISMO U KOJEM SE TRAZI SPASAVANJE SREBRENICE

 

Dejton je samo konsolidirao ono što je agresor na BiH učinio • Upoznat sam da je Haški tribunal postigao dogovor s vlastima u Beogradu da ne otkriva neke dokumente

image Arija: Svjedok protiv Radovana Karadžića

Ambasador Dijego Arija (Diego Arria) danas važi za jednog od vodećih opozicionara predsjedniku Venecuele Hugu Čavezu (Chavez), ali ovaj diplomata iz UN-a, bivši savjetnik generalnog sekretara Kofija Anana (Annan), gotovo da je postao planetarno slavan tokom rata u BiH. 

Tada se istakao kao "opozicionar" svijetu, prozivajući među prvima velike sile zbog kašnjenja intervencije u Srebrenici. Tu bh. tragediju Arija je još 1994. nazvao "slow motion genocide" - polagani genocid. Između nedavnog svjedočenja u britanskom Domu lordova i novog puta u Karakas, Arija je govorio za "Avaz", najavljujući da će uskoro biti svjedok optužbe na suđenju zločincu Radovanu Karadžiću. 

Nastavak patnje 

Opravdano ste zauzeti situacijom u svojoj domovini, ali pratite li šta se događa u BiH?

- Ustvari, Bosna je uvijek sa mnom, jer je žrtva mnogih grešaka, neznanja, saučesništva u zločinima počinjenim i od nekih ljudi iz međunarodne zajednice. Podsjećam Vas da ću biti svjedok na suđenju Karadžiću u januaru i februaru.

Bili ste u BiH 1994., u jeku rata je posjetili kao predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a, a u BiH ste boravili i 2006. Kako biste danas opisali tu državu?

- Pa, to je zemlja koja nas, nažalost, nije natjerala da naučimo lekcije. I što je još gore, to je zemlja koja, čini mi se, nastavlja patiti. Ne samo da su izgubljeni mnogi životi, silovane žene, nego je unutar Bosne praktično izgubljen dio teritorija, jer su etničke podjele učinile da zemlja de facto ne pripada svima isto. To je svakako i zbog toga jer je Dejton samo konsolidirao ono što je agresor na BiH učinio.

Mislite li da je Dejton učinio veliku nepravdu Bosancima i Hercegovcima, ili se to ipak može popraviti...?

- Vjerujte mi da često razgovaram o Bosni s nekim prijateljima, a Vi znate da ih ovdje (u Njujorku, op. a.) ima mnogo, pa se pitamo šta se to može učiniti za Vašu prekrasnu zemlju i napaćeni narod. Nažalost, međunarodna zajednica je danas preokupirana nekim teškim problemima od Afganistana i, donekle, do Iraka, i zato sam ubijeđen da niko nema suviše apetita da se ponovo uveliko otvara pitanje Balkana. Ali, bez obzira na taj nedostatak interesa, to će nas pitanje ponovo stići, prije ili kasnije. Taj se (Dejtonski, op. a.) sporazum mora revidirati. Inače, opasnost će nastaviti rasti i to najprije za bosanski narod.

Kad smo već kod suđenja Karadžiću, mislite li da taj proces traje predugo, da je pravda Haškog tribunala prespora, i da to doprinosi tome da proces pomirenja ne ide brže?

- Sami kažete da je to proces. Doista, oduvijek sam mislio da je Tribunal bio, recimo, previše širokogrud prema Miloševiću. On je na koncu potrošio sve vrijeme koje je imao, a da mu Sud, nažalost, nije uspio presuditi. Pa tako i u slučaju Karadžića... Imate pravo - mislim da se pretjeruje sa raspoloživim vremenom, stavljanjem ogromnih resursa na raspolaganje da bi se ovim zločincima sudilo. S druge strane, zamislite samo da nismo imali ovaj sud, bilo bi mnogo gore, pa sam zato od onih koji prepoznaju njegovu važnost, uz sve moguće kritike.

Nedavno ste izjavili da ste tek u Haškom tribunalu vidjeli pismo koje je bivšem generalnom sekretaru UN-a Butrosu Galiju (Boutros Ghali) 1994. uputila Sadako Ogata, tada zadužena za izbjeglice. Kako objašnjavate da je prvi čovjek UN-a ispustio da vas u Vijeću sigurnosti izvijesti o dolazećoj katastrofi u Srebrenici na šta ga je upozorila Ogata?

- Indolentnošću, koja je jednaka saučesništvu u zločinu. Neko je više osluškivao trendove u Londonu, Parizu i Vašingtonu nego svoju savjest. Znate, mnogi od nas imali su pogrešnu predstavu šta se stvarno zbiva. Nismo svi imali iste informacije, a neke najvažnije, eto kako se ispostavilo, još su i skrivane od nas. Butros nam, dakle, nije pokazao pismo u kojem se traži akcija Vijeća sigurnosti za spašavanje Srebrenice. Bar ga nije pokazao nama, manjim zemljama?

Jeste li o tome razgovarali ikad sa Amerikancima? Jesu li oni znali?

- Nisam. Bilo je kasno. Uopće ne sumnjam da su velike sile dobro znale situaciju na terenu.

Šta znači to "manjim zemljama"? Da Vam je kojim slučajem to pismo i pokazano, Vi ionako ne biste mogli učiniti ništa, jer bi se veliki usprotivili, a Rusija možda uložila veto?

- Ma ne! Vidite, bez obzira na snagu "veto sila" koje doista odlučuju, ne zaboravite da je na strani Bosne tada bilo svjetsko javno mnijenje. Nekako u to doba su i CNN prozvali "16. članicom Vijeća sigurnosti", jer je prenosio one strašne prizore iz Bosne. Mnogi bi se, da je taj pritisak potrajao, vjerovatno odlučili za žešću akciju, ali krenulo je očito i to skrivanje informacija, njihovo kašnjenje ili upućivanje na pogrešno mjesto. Izgleda da su svi na Zapadu imali svoje domaće političke kalkulacije. 

Možete li sada reći od kada to skrivanje ili pogrešno obavještavanje Vijeća u slučaju BiH tačno datira?

- Teško da bi se mogao ustvrditi precizan datum, ali sjećate se kad je Vijeće sigurnosti devedesetih usvojilo embargo na oružje za "cijelu Jugoslaviju"? E, mi smo tada mislili da je to moralno, jer će se time umanjiti šansa da region eksplodira. Ali, nisu svi od nas znali da je jedino Bosna bila žrtvovana da ostane bez oružja za samoodbranu. Neko je svjesno manipulirao time. Jednostavno, bilo je mnogo varanja, a bosanski narod je to skupo platio.

Hoćete reći da je neko morao bombardirati i Mladića i Karadžića i u isto vrijeme Miloševića, i to prije Srebrenice?

- Hoću reći da je izostala intervencija koja se u Bosni morala dogoditi na isti način kao u Kuvajtu. SAD su imale snagu i moć Rimske imperije, kad su 1991. za nekoliko sedmica sastavili vojsku od pola miliona ljudi i krenuli protiv Sadama. Svjetsko javno mnijenje na neki je način očekivalo sličan scenarij protiv Miloševića. To izostajanje u Bosni je na kraju poslalo sasvim pogrešne signale da je Zapad spreman - negdje u vreloj pustinji intervenirati zbog nafte, ali nije spreman zaštititi obične ljude, recite slobodno muslimane u srcu Evrope.

Koja bi mogla biti konkretna korist to što Vi sada, nakon što Vam je Tribunal stavio na uvid dokumente poput Ogatinog pisma Galiju, često citirate to pismo?

- Prvo, nadam se da u Sarajevu, ne samo da imaju kopiju tog pisma, već da su ga podrobno analizirali. Upoznat sam da je Haški tribunal postigao dogovor s vlastima u Beogradu da ne otkriva neke dokumente, što je štetilo tužbi BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Nedostatak saradnje između Tribunala i ICJ-a spriječio je Bosnu da ostvari svoja prava i naplati svoju štetu. A Bosna je bila i ostala čisti moralni slučaj za međunarodno pravo.

Politička blokada 

Šta kažete na to da je BiH od "pacijenta" Vijeća sigurnosti iz devedesetih sada u situaciji da odlučuje o sudbini svijeta? No, objektivno, može li se BiH s tim nositi?

- Za mene je velika radost što ste postali članica Vijeća sigurnosti, ali to ne dovodi do mirenja s činjenicom da je Bosna, ni kriva ni dužna, toliko propatila u ratu. Jednom sam govorio u ime Bosne jer ambasadoru Šaćirbegoviću (Muhamed, op. a.) nisu dozvolili da govori u Vijeću sigurnosti, pa sam se još tada uživio da je Bosna moja zemlja. Vaš izbor je ogroman korak naprijed...

Ipak mi odgovarate kao diplomata: Pitam Vas, kako se BiH u nesavršenom svijetu Vijeća sigurnosti može nositi s velikim silama koje guraju svoju agendu? 

- (Smijeh) Pa znate ono, diplomata je čovjek koji dvaput misli prije nego što kaže ništa. Šalu nastranu, to se vama ne smije dogoditi. Bosna će se nositi dobro, kao što se i do sada nosila. Zapamtite, o BiH je Vijeće sigurnosti devedesetih usvojilo oko 70 rezolucija. Iako tragično, vi već imate jedno značajno iskustvo koje morate i sada koristiti. I neko već mora ustrajati ili se nametnuti da bez obzira na političku blokadu na domaćem terenu, za koju znam da postoji, vi budete prepoznatljivi po svojoj istinoljubivosti u međunarodnoj areni. 

Jeste li upoznali mladog bh. ambasadora u UN-u i šta mu savjetujete?

- Nisam imao priliku upoznati ga. Ali mu preporučujem da se posavjetuje sa ambasadorom Šaćirbegovićem. Ne znam nijednog drugog diplomatu u UN-u koji više razumije Bosnu i njeno mjesto u Vijeću sigurnosti sada kao i prije dok se o njoj samo govorilo nego Mo (Muhamed Šaćirbegović). 

Bez hapšenja Mladića nema u EU

- Prvo treba uloviti Mladića i isporučiti ga sudu. Ali, trebate vjerovati da ovaj posljednji poziv da se otpočne s kandidaturom Beograda za EU ima za cilj da poveća apetit Srbiji za evropskim kolačem. Srbija je, međutim, još daleko od posluženja. Znači, tek sa Mladićem u Hagu Beograd može računati na približavanje EU. Nadam se da se Srbiji neće dozvoliti drugačiji pristup u EU. Ako bi joj se tu progledalo kroz prste, bio bi to još jedan zločin prema Bosni i stradanju njenog naroda.

30.10.2010.

MEKI TORABI: OVO STO RADIM JE SAMO ZA BOGA I NIKO MI NE PLACA ZA TO (+ VIDEO)

 

Musliman sam, Arapin i bojim se Allaha, dž. š., idem u džamiju, molim se, hafiz sam, pet puta sam bio na hadžu • Ljudi u BiH imaju strahove i psihičke probleme, a, nažalost, dosta je i onih koji imaju bolest mozga • Važno je da nikoga ne iskorištavam

image Torabi: Oni koji nisu bolesni trebaju više da se brinu (Foto: M. Živojević)

Marokanski iscjelitelj Meki Torabi (Mekki) već danima puni olimpijsku dvoranu Zetra. Osim bh. građana, na njegove seanse dolaze i ljudi iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore... Procjenjuje se da je do sada Zetrom prošlo više od pola miliona ljudi, među kojima su bili i političari, muzičari, ljekari, intelektualci...

Džini se boje 

Mišljenje bh. javnosti o Torabiju je podijeljeno. Jedni vjeruju u njegove "energetske moći", a drugi su skeptični i smatraju ga prevarantom. No, i pored toga, raste broj svjedoka koji tvrde da im je ovaj Marokanac pomogao, izliječio ih, a pojedinima uspostavio dijagnoze na koje medicina nije imala odgovor.

U pauzi jedne od seansi Torabi je za naš list govorio o svom životu i življenju s energijom koju, kako tvrdi, prima sa pet nepoznatih planeta, džinima, stavu Islamske zajednice u BiH prema njegovom djelovanju...

Skoro mjesec ste u Sarajevu. Na Vašim seansama bile su stotine hiljada ljudi. Koliko je, prema onom što ste do sada vidjeli ili osjetili, narod u BiH bolestan i od kojih bolesti najčešće bh. građani pate?

- U svakoj zemlji ima bolesnih. U BiH je to nekako specifično. Ima puno onih koji imaju epilepsiju i taj broj je daleko veći nego drugdje. Ljudi u BiH imaju strahove i psihičke probleme, a, nažalost, dosta je i onih koji imaju bolest mozga koja liči na epilepsiju. Ona se ponaša kao epilepsija, ali to nije ta bolest. Također, puno ljudi pati i od šećerne bolesti i masnoće. Primijetio sam da i mladi i djeca imaju šećernu bolest. 

Tvrdite da dobivate energiju kojom možete liječiti ljude. Kako se osjećate u momentu kada je primate, a kako kada je prenosite na druge ljude? 

- Kada primam energije s planeta, imam strašne bolove. Koliko imam bolova kada je primam toliko se odmaram i osjećam bolje kada je trošim na druge ljude.

Da li stalno primate energiju ili samo u određenim trenucima?

- Uvijek primam energiju. Ukoliko mi malo fali energije, primam je postepeno. Ponekad, kada prebrzo radim s ljudima, počnem primati ogromnu svjetlosnu energiju koja agresivno djeluje. U tim momentima dižem ruke uzrak, plačem i to strašno boli. Kada je primam polako, ne boli. Tada uglavnom šutim.

Tvrdite da ste vjernik, a na seanse u Zetri, također, dolazi veliki broj vjernika. Međutim, u pojedinim arapskim državama, pa i u BiH, postoji mišljenje da radite u suprotnosti s islamskim principima. Kako to komentirate?

- Nemam nikakav problem s bilo kojom strujom, islamskom i neislamskom. Musliman sam, Arapin i bojim se Allaha, dž. š., idem u džamiju, molim se, hafiz sam, pet puta sam bio na hadžu. Ovo što radim je samo za Boga i niko mi ne plaća za to. Ne oštećujem narod. Neke struje u Islamskoj zajednici to ne razumiju, ali vide da sam jak. Toliko ljudi mi dolazi. Čim dođem u neku državu, ljudi odmah pohrle bez obzira da li se radi o islamskoj ili kršćanskoj državi. Moram reći da me strašno pogodilo i iznenadilo to što sam išao u katoličke države, a crkva nijednom nije reagirala protiv mene. Prvi put sam ovdje, a iz Islamske zajednice u BiH izdaju fetvu koja to i jeste i nije. Nema toga kod fetve, ili se nešto smije ili ne smije. Govore, nemojte ići kod njega, a ne kažu da je to zabranjeno. 

U Saudijskoj Arabiji i u Maroku ne odobravaju Vaše djelovanje i tvrde da je to što radite povezano sa džinima. Šta mislite o tome? 

- Nisam ni protiv koga, vehabija ili nekoga drugog. Svako ima svoje mišljenje. Bojim se Boga i ne smijem biti ni protiv koga. Što se tiče njihovih sumnji da sam sa džinima, oni moraju malo bolje učiti, moraju znati da ne postoji nijedan džin koji želi pomoći ljudima, a ja im pomažem. Mi smo u kontri. Trebaju malo bolje definirati Kur'an i dati svoj stav. Vidjeli ste, na seansi je palo dvoje ljudi jer su imali džine. Ako radim sa džinima, kako onda pomažem tim ljudima? Kako onda ubijam džine? Ako radim sa džinima, onda bi im dozvolio da rade šta hoće.

Kazali ste za jedan marokanski list da možete razgovarati sa džinima i da vas se oni boje? Možete li to objasniti?

- Pa, vidjeli ste ovo dvoje ljudi koji su pali! Normalno je da razgovaram s njima. Zašto ljudi tako padaju i tako se ponašaju? Džini me se boje. Imam takvu energiju i moć koju mi je dao Allah, dž. š., da džin, čim dođem do njega, mora pasti. On tada hoće da pobjegne i počinje vikati. Mora otići od čovjekovog tijela jer Allah, dž. š., nije dozvolio da džin ulazi u tijelo čovjeka ili da s njim kontaktira. Svojim Božijim darom blokiram džine.

Na svoje seanse pozivate ne samo bolesne već i zdrave ljude i djecu tvrdeći da ih svojom energijom možete zaštititi od mogućih bolesti u budućnosti. Koliko dugo nakon tretmana traje ova "zaštita"?

- Oni koji nisu bolesni trebaju više da se brinu i da više dolaze na moje tretmane. Sa mojom energijom pojačavaju imunitet i ona ih čuva od bolesti poput AIDS-a, karcinoma, hepatitisa, sihira, džina... Energija ostaje dugo da ih štiti i čini njihov imunitet strašno jakim.

Jaka energija 

Kažete da ste odabrani da na ovaj način liječite ljude. Ali, zašto baš Vi?

- Bog je izabrao mene. Moć sam sigurno dobio s rođenjem. Bog je odlučio da moć da meni, čovjeku koji to neće unovčiti. Mogu danas biti najbogatiji čovjek na svijetu. Za svakog čovjeka mogu uzeti po 1.000, 2.000 eura ili daleko više, ali to ne smijem raditi. Možda me zato odabrao.

Važno je da nikoga ne iskorištavam. Ako je ulaznica marka, ona ne oštećuje ljude. Da bi neko došao do mene ne mora da proda kuću. Ljudi mi žele dati novac, poklon, ali ja to ne uzimam, ne želim. 

Imate porodicu u Maroku. Kako ona gleda na ovo što radite? Da li uz energiju koju primate možete normalno živjeti?   

- Živim u mučenju. Odmaram se samo onda kada otpuštam energiju prema drugim ljudima. Kada nema ljudi, onda energiju moram držati u sebi. To je strašno, jer je energija jaka. Što se tiče moje porodice, imam tri sina i kćerku. I djed sam. 

Doći ću ovdje prije nego što odem bilo gdje drugo

Boravak u Sarajevu produžili ste do 27. novembra. Kada završite s tretmanima, planirate li ponovo doći u BiH?

- Ako Bog da. Narod je jednostavan, a rezultati tretmana postoje. Mislim da ću opet ovdje doći prije nego što odem bilo gdje drugo. Umjesto u Sarajevo, trebali smo ići u Zagreb, ali sam to odgodio kako bih ovdje ostao duže.  

Dolazilo pet imama

- Islamskoj zajednici nije jasno šta je ovo. Danas ni nauka tu pojavu ne može definirati. Neka oni to zovu kako hoće - fenomenom ili Božijim darom, ali me ne mogu vrijeđati i govoriti - to je ovo, to je ono. Nikada nisu sjeli sa mnom, niti me pitali odakle mi energija ili dar. Neka dođu i sjednu sa mnom pa neka onda formiraju stav. Naknadno su u utorak poslali pet imama pa su sjeli sa mnom. Razgovarali smo, a na kraju su me ljubili. Rekli su da su uz mene. I dan kasnije su dolazili i sjedili sve vrijeme. 

30.10.2010.

"IZNENADNA PORUKA" BORISA TADICA: CJELOVITOST BOSNE I HERCEGOVINE NE SMIJE SE DOVODITI U PITANJE

 

Srbijanski predsjednik je kazao kako će zajedno s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem upozoriti na probleme u BiH, naglasivši kako to neće činiti kako su to "činili bivši predsjednici Srbije i Hrvatske, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman

image

 

Srbijanski predsjednik Boris Tadić na jučerašnjem sastanku medijskih predstavnika u Beogradu, iznio je stav kako ni jedna od susjednih zemalja ne smije dovoditi u pitanje cjelovitost Bosne i Hercegovine, ustvrdivši da Hrvati u toj zemlji trebaju dobiti institucionalna jamstva za svoju političku autonomiju.

Osim zahtjeva za održanjem cjelovitosti BiH Tadić je rekao kako među političarima triju konstitutivnih naroda u BiH ne vidi “najmanji zajednički nazivnik“ te da će veliku pažnju tom problemu dati zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.

U izjavi koju prenosi srbijanska agencija Tanjug, Tadić je kazao kako će zajedno s Josipovićem upozoriti na probleme u BiH, naglasivši kako to neće činiti kako su to "činili bivši predsjednici Srbije i Hrvatske, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman".

Komentirajući sve glasnije zahtjeve hrvatskih političara u BiH za nekim oblikom političke autonomije, srbijanski je predsjednik rekao kako hrvatski interesi u BiH moraju dobiti oblik institucionalnih jamstava, ali da nitko ne smije razmišljati o “odlasku“ iz BiH.

“Ne smije se ni po koju cijenu dopustiti da Hrvati korak po korak počnu napuštati BiH, a ima mnogo signala koji svjedoče o takvu procesu. Odlazak bilo kojega naroda iz BiH, bilo u ratu ili miru, podrazumijeva nastanak novih napetosti ili sukoba“, poručio je.

Podsjetivši kako i međunarodna zajednica želi ustavne promjene u BiH, Tadić je izrazio spremnost sudjelovati u tom procesu, ali ne i spremnost nametati rješenja.

U samoj Bosni i Hercegovini se, dodao je, na kraju mora naći rješenje i svi moraju biti pomagači u tom procesu, ali, kako je rekao, ne smiju se nametati rješenja jer će biti odbijena i neće funkcionirati.

30.10.2010.

SRBIJANSKI TUZILAC VLADIMIR VUKCEVIC SE PITA: NA KOJI NACIN JE UHAPSEN TOLIMIR, TE KAKO JE POBJEGAO HADZIC?!

 

Vukčević je istakao da odluka o povećanju nagrade za informaciju koja bi dovela do lociranja i hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića pokazuje "koliko je građanima Srbije stalo do poštovanja dostojanstva žrtava ratnih zločina i posvećenost sprječavanju nekažnjavanja krivičnih djela ratnih zločina"

image

 

"Nema nikakvih indicija da je haški bjegunac Ratko Mladić mrtav", izjavio je srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.

Prema pisanju srbijanske agencije Tanjug Vukčević je istakao da odluka o povećanju nagrade za informaciju koja bi dovela do lociranja i hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića pokazuje "koliko je građanima Srbije stalo do poštovanja dostojanstva žrtava ratnih zločina i posvećenost sprječavanju nekažnjavanja krivičnih djela ratnih zločina". 

 "Ogromnu cijenu plaćamo svaki dan, ne samo mi već i generacije koje dolaze", naglasio je Vukčević.

Na pitanje zašto je tek poslije četiri godine obavijestio javnost o pregovorima sa Mladićem koje je svojevremeno nudio bivši direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Rade Bulatović i da li je još neko osim njega nudio pregovore u prethodnom periodu, Vukčević je odgovorio da se "neke stvari, nažalost, otkrivaju naknadno".

"Ne mislim da je iko drugi zvanično pregovarao, pa čak ni bio u direktnom kontaktu sa Mladićem. Ali mislim da su jednostavno znali ili mogli da znaju gde se on nalazi", naglasio je on i dodao da se "osim procjene da je hapšenje Stanka Ristića bio katastrofalan potez po sudbinu Srbije i po hapšenje najtraženijeg haškog bjegunca, otvaraju mnoga pitanja koja zaslužuju odgovor". 

"Na ta pitanja jasno može da odgovori Rade Bulatović. Na primjer: Da li je slučajno pred dva svjedoka postavio pitanje u februaru 2006? Da li je neko od nas spreman da pregovara sa Ratkom Mladićem ? Da li je slučajno uhapsio Stanka Ristića koji je imao komunikaciju sa Ratkom Mladićem? Kako je pobjegao Hadžić? Ko mu je dojavio da se skloni? Kako je uhapšen Tolimir? Da li je slučajno insistirao na hapšenju  Marinka Lovrea? Da li je tačno da je kod Karle del Ponte tajno i lažno optuživao vojsku da pomaže skrivanje Mladića iako je imao informacije o komunikaciji njega i njegovih jataka? Ko je javio Župljaninu da se ne vraća u stan u Nišu koji smo opkolili? Zašto mu je bio važniji izvor moje informacije nego to kako je Župljanin pobjegao? Da li je neko od njegovih stranačkih prijatelja imao i ima kontakte sa haškim bjeguncima dok smo za njima tragali?". 

30.10.2010.

"PASOS U RUKE": GRADJANI BiH OD 15. DECEMBRA BEZ VIZA U ZEMLJE SENGENA!

 

24sata.info PHOTO
image Pasoš BiH / 24sata.info

 

24SI - Dva različita izvora u Briselu, koja su željela da ostanu anonimna, potvrdila su da je radni dokumenat za odobravanje bezviznog režima za BiH već završen i da će o njemu glasati ambasadori članica zemalja EU na sastanku u Briselu 3. novembra, što je formalno jedina preostala "prepreka".

 

"Ukoliko ovdje odluka bude pozitivna, odluka o ukidanju viza za građane BiH i Albanije na sjednici Savjeta EU 8. novembra biće čista formalnost", tvrdi izvor "Nezavisnih" i objašnjava da tačka o bezviznom režimu za BiH, koja ide zajedno sa Albanijom, trenutno nosi oznaku "b", ali da će ako ambasadori 3. novembra donesu jednoglasnu odluku, što se očekuje, ona preći u oznaku "a".

Odluke pod oznakom "a" se na sjednici Vijeća EU donose bez rasprave, dok oznake "b" podliježu određenoj raspravi.

Ranije je bilo određenih rezervi u vezi sa datumom ukidanja viza, jer je Francuska imala rezerve. S obzirom na to da je Francuska 22. oktobra definitivno odustala od blokade BiH, otvorio se put za usaglašavanje stavova i donošenje odluke.

Ono što je najveća omča oko vrata BiH i Albaniji, kako saznaju "Nezavisne", jeste pitanje azilanata i problema koji se pojavio u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, nakon što je veliki broj građana pohrlio u EU u nadi da će dobiti azil.

EU je prije dvije godine dala "mapu puta" koja je sadržavala oko 150 reformi koje BiH mora da provede da bi bila stavljena na bijelu šengensku listu. Evropska ekspertska komisija je u BiH boravila u junu, nakon čega je objavljeno mišljenje eksperata da je BiH ispunila gotovo sve uslove. Nakon toga Tanja Fajon, specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju, predložila je Parlamentu izglasavanje odluke o viznoj liberalizaciji, što se i desilo početkom septembra.

Da bi građani BiH mogli u EU putovati bez viza potrebno je da nabave nove biometrijske pasoše, koji su bili jedan od najvažnijih uslova za viznu liberalizaciju.

(24sata.info)

30.10.2010.

BORIS TADIC: "DUZNOST MI JE DA ZATVORIM STRANICU HISTORIJE ZVANU RATKO MLADIC"

 

24sata.info PHOTO
image Ratko Mladić / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Srbije Boris Tadić poručio je u petak u Beogradu da će, ukoliko se haški optuženik Ratko Mladić nalazi na teritoriji Srbije, biti učinjeni svi mogući napori da on bude uhapšen.

 

"Ukoliko se nalazi van granica naše zemlje takođe ćemo nastaviti da činimo sve u cilju njegovog hapšenja i u tom cilju sarađujemo sa istražiteljima Haškog tribunala", rekao je Tadić, ističući da ne postoji ništa što Srbija, od forimiranja nove vlade, nije učinila i što neće učiniti kako bi Mladić bio priveden pravdi.

"I to nećemo činiti zbog Evropske unije ili Tribunala, već zbog sebe i zbog politike regionalnog pomirenja", rekao je predsjednik Srbije na prijemu organizovanom za predstavnike novinskih agencija članica ABNA-SE.

On je naveo da, i pored toga što lično nije učestvovao u političkom životu Srbije u vrijeme ratnih sukoba, danas ima tešku obavezu da obilazi mjesta stradanja, ali da je to njegova dužnost i obaveza.

Tadić je podsjetio da je posjetio Srebrenicu, kao i da uskoro namjerava da posjeti Vukovar.

"Moja je dužnost da zatvorim stranicu historije zvanu Ratko Mladić", rekao je Tadić.

On je zahvalio članicama Evropske unije koje su sve prihvatile da Srbija čini sve da Mladić bude uhapšen.

ABNA-SE je asocijacija novinskih agencija Balkana i Jugoistočne Evrope, čiji su se predstavnici okupili na redovnom godišnjem skupu u Beogradu.

(tanjug)

29.10.2010.

DEMOLIRAN I OSKRNAVLJEN ISLAMSKI VJERSKI OBJEKT U TIVTU

 

Na taj način spriječeno je da se danas održi centralna nedjeljna molitva - džuma-namaz, kaže reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić

image Tivat: Islamofobija na sceni

Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori osudio je danas demoliranje i skrnavljenje islamskog vjerskog objekta u Tivtu.

U noći između četvrtka i petka nepoznate osobe pokušale su da obiju objekt Islamske zajednice, tvrde u Mešihatu. Te osobe su polomile prozorska stakla i ubacile svinjski izmet u molitveni dio objekta, istakao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.

- Na taj način spriječeno je da se danas održi centralna nedjeljna molitva - džuma-namaz. Ogorčeni smo da se na ovakav način skrnavi objekt Islamske zajednice, koji je jedini molitveni prostor u čitavoj Boki Kotorskoj, kupljen sredstvima islamskih vjernika i Islamske zajednice, istakao je reis Fejzić u saopštenju.

Reis Fejzić je podsjetio da se Islamska zajednica više puta obraćala lokalnoj upravi za obezbjeđivanje pomoći pri kupovini lokacije i prostora za vjerski objekt, kao i parcele za groblje, ali da nisu "naišli na bilo kakvo razumijevanje".

"Kada smo smogli snage da vlastitim sredstvima obezbijedimo molitveni prostor, spriječeni smo da obavljamo svoje vjerske dužnosti, i to na najgrublji način", rekao je reis Fejzić.

On je nadležne upitao da li je Crna Gora građanska i pravna država, je li zakonom zagarantovano ispovijedanje vjerskih prava i sloboda, kao i da li su svi građani jednaki pred zakonom.

"Na prethodno postavljena pitanja prihvatićemo potvrdan odgovor ako budu otkriveni, uhapšeni i osuđeni počionioci ovog nedjela i islamskim vjernicima u Boki Kotorskoj omogućeno da bez smetnji obavljaju svoje vjerske dužnosti", naglasio je Fejzić.

Reis Fejzić je poručio da će, u suprotnom, u Islamskoj zajednici smatrati da Crna Gora još nije ni građanska ni demokratska niti pravna država, te da će tražiti i od međunarodnih instanci da zaštite njihova prava u ovoj državi.

29.10.2010.

ZVIJEZDE SAPUNICE "1001 NOC": SEHERZADA I ONUR STIZU U BiH VEC U NOVEMBRU!

 

24sata.info PHOTO
image Šeherzada i Onur / 24sata.info

 

24SI - Bergizar Korel (28) i Halit Ergenc (40), megapopularni glumci u turskoj sapunici koja je očarala mnoge gledaoce, stižu u BiH.

 

Iako se nedavno nagađalo da će popularni par stići u Hrvatsku tek iduće godine te nakon tri dana posjetiti i Beograd i Sarajevo, doći će puno ranije, navode hrvatski mediji.

 Bergizar Korel i Halit Ergenc doći će u Zagreb već 7. novembra u organizaciji prodajnog lanca Konzum, što će sigurno oduševiti brojne fanove sapunice "1001 noć".

(24sata.info)

29.10.2010.

SNSD I SDP CE MORATI ZA PREGOVARACKI STO

 

Lider SDP BiH Zlatko Lagumdžija objavljuje izbornu pobjedu, Sarajevo. 3. oktobar 2010

Lider SDP BiH Zlatko Lagumdžija objavljuje izbornu pobjedu, Sarajevo. 3. oktobar 2010

 29.10.2010.
Političke stranke koje su osvojile mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH započele su međusobne pregovore o formiranju nove vlasti. Sudeći po dosadašnjim razgovorima, čini se da stranke pobjednice, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratska partija, neće moći zaobići jedna drugu u formiranju vlasti na državnom nivou, bez obzira na međusobnu oštru retoriku koja je uslijedila odmah poslije izbora.

Najteži pregovori se svakako očekuju kod formiranja koalicija na nivou Bosne i Hercegovine, a pogotovo kod izbora predsjedavajućeg i sastava državnog Savjeta ministara. Nakon prvih međustranačkih razgovora i bavljenja izbornom kombinatorikom, sve upućuje da će i vodeće dvije poltičke stranke, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Socijaldemokratska partija, morati sjesti za pregovarački sto.

Lider SNSD-a Milorad Dodik, nakon razgovora sa liderom Stranke demokratske akcije Sulejmanom Tihićem u petak, rekao je da je spreman na razgovore, ali da bi ozbiljniji pregovori trebali uslijediti nakon proglašenja zvaničnih izbornih rezultata. Dodik je, međutim, ostao pri stavu da predsjedavajući Savjeta ministara BiH treba da bude iz reda hrvatskog naroda.

„I ja se slažem da nakon zvaničnih rezultata da mi iz SNSD-a i SDP-a na neki način kreiramo jedan zajednički sastanak sa ostalim političkim partijama kako bismo mogli dogovarati određene stvari i davati odgovore ne samo na konstituisanje vlasti nego i na druga pitanja koja djeluju kao otvorena u ovom trenutku“
, rekao je Dodik.

I u SDP-u su spremni na pregovore, ali ne po svaku cijenu. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, nakon razgovora sa SDS-om, istakao je da njegova stranka neće odustati od zahtjeva da iz njenih redova bude predsjedavajući Savjeta ministara BiH. SDP je kroz razgovore sa SDS-om pokušao zaobići SNSD u formiranju vlasti.

„Savršeno je jasno da politička stranka koja je pobijedila daje madatara. To smo mi. S druge strane, čuli ste i gospodina Dodika - dok nije saznao da nije pobijedio i on je tvrdio da će oni kao pobjednici dati mandatara, pa makar se njihov mandatar zvao i Dragan Čović. E sad kad su saznali da nisu pobijedili, ja ne znam koja je trenutna pozicija gospodina Dodika“
, rekao je Lagumdžija.

Nova vlast tek u januaru


Sulejman Tihić, koji podržava stav SDP-a po pitanju predsjedavajućeg Savjeta ministara, rekao je kako bi najbolja opcija bila da SNSD, SDP, SDA i neko iz hrvatskog bloka čine novu većinu, koja bi bila stabilnija od koaliranja sa manjim partijama.

Sulejman Tihić, Dragan Čović i Milorad Dodik na jednom od razgovora o reformama u BiH, decembar 2008
„Mi očekujemo da dvije pobjedničke stranke, SDP i SNSD, organizuju jedan sastanak na koji bi bili pozvani predstavnici SDA, određenih hrvatskih stranaka i ovoga bloka koji se pravi u RS i da razgovaramo o ovim problemima zajedno. Smatram da treba što prije implmentirati izborne rezultate, što prije formirati vlast i na državnom nivou - i da bi to moglo biti realno negdje u januaru mjesecu 2011. godine“, smatra Tihić.

HDZ BiH želi da bude dio vlasti, a takođe i svog predsjedavajućeg Savjeta ministara.

„Naš cilj je da BiH ide svojim europskim putem i da ga ne ometamo. I s te strane ćemo dati apsolutni doprinos. Međutim, isto tako stavit ćemo svima do znanja vrlo jasno - tko želi praviti na bilo koji način inžinjering nakon izbora, da on ruši direktno BiH. Ne treba to onda pripisivati apsolutno netkom drugom“
, kaže lider HDZ BiH Dragan Čović.

No, i do sada su se iskristalisali već neki blokovi. U toku su razgovori SDA i SDP-a, a na pomolu je i dogovor o koalicionoj platformi sa kojom će na državnom nivou nastupati SNSD i SDS.

"Da ponovim još jednom stav SDS koji je jasan - da bi bilo dobro za RS da nastupa u Sarajevu jednim glasom, ili sa što manje različitih glasova ako je to moguće“, ocjenjuje lider SDS-a Mladen Bosić.

Razmjena u vladama


Milorad Dodik je najavio i da bi vlast u Republici Srpskoj mogla biti konstituisana već u novembru ove godine. Na entitetskom nivou načelno je dogovorena saradnja i SNSD-a sa SDA-om.

„Razgovarali smo o tome da i predstavnik SDA bude u Vladi RS, a isto tako da predstavnik SNSD-a bude u Vladi Federacije. I mislim da smo tu blizu dogovora“
, kazao je Sulejman Tihić.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić mišljenja je da je da je politički dogovor o formiranju vlasti na svim nivoima ipak moguć, ali da će vlast teško biti formirana do februara iduće godine.

„Niko nije mogao pretpostaviti da će SDP sjediti pa razgovarati sa SDS-om kao mogućim, potencijalnim partnerom, SNSD je apriori odbacivao svaku vrstu razgovora sa SDP-om, sada ublažava stav, tako da mislim da će tu biti još dosta pregovora i da će se političke partije naći u jednoj od matematičkih kombinacija“
, ocjenjuje Topićeva.

Međutim, ono na šta posebno ukazuju analitičari jeste da bi politički lideri trebali više voditi računa o tome da se formira funkcionalnija koalicija na državnom nivou koja bi trebala uspješnije da rješava teška pitanja zaostala od ranije vlasti, poput ustavnih promjena, državne imovine i slično.
29.10.2010.

OPERISAN RATNI ZLOCINAC "VOJISLAV SESELJ"

 

Radikali izrazili bojazan da je izvršena neuspješna intervencija, te da se zamagljuje istina o njegovom zdravlju

image Šešelj: Da li je bio ispravan i aparat za ablaciju pošto je operacija trajala tri sata?

Srpska radikalna stranka (SRS) izražava bojazan da je nad predsjednikom te stranke Vojislavom Šešeljom, koji je operisan u Hagu, izvršena neuspješna intervencija, te da se zamagljuje istina o njegovom zdravlju.

Radikali traže ekspertski nalaz nezavisnih stručnjaka, izjavio je danas šef pravnog tima za odbranu lidera radikala Zoran Krasić.

- U najmanju ruku je neuobičajeno i čudno da posle izvršene intervencije ablacije nalaz EK nije tumačio kardiolog, kao ni nalaz ultrazvuka srca, rekao je Krasić na konferenciji za novinare, navodeći da je Šešelj operisan juče u Hagu. 

On je dodao da je još čudnije da je aparat u pritvorskoj jedinici bio pokvaren u trenutku kada je trebalo da izmjeri stanje Šešeljevog srca. 

Krasić je upitao da li je bio ispravan i aparat za ablaciju pošto je operacija trajala tri sata, kao i zašto će morati da se čeka tri mjeseca da bi se saopštilo da li je intervencija bila uspješna. 

- SRS interesuje s kojim brojem aritmija i srčanih otkucaja je Šešelj ušao u salu za intervencije, a kolike su one bile u momentu kada je iz sale izašao, rekao je Krasić i dodao da se Šešelj javio danas iz Haga, ali da ne može ništa podrobnije da kaže o njegovom zdravstvenom stanju.

Predsjednik SRS Vojislav Šešelj, kome se sudi u Haškom tribunalu, saglasio se da bude operisan. Vođa SRS je svojim potpisom pristao da mu bude obavljena ablacija električnog puta u srcu.

Šešelja su tužioci Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji optužili za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini od 1991. do 1993. godine.

Šešelj se dobrovoljno predao Tribunalu u februaru 2003. godine, a suđenje mu je počelo u novembru 2007.  

29.10.2010.

TELEFONI SE USIJALI NAKON POVECAVANJA NAGREDA ZA HAPSENJE RATNOG ZLOCINCA "RATKA MLADICA"

 

Ratko Mladić u Srebrenici, juli 1995.

Ratko Mladić u Srebrenici, juli 1995.

 29.10.2010.
Nadležni u Srbiji veruju da bi desetostruko povećanje nagrade za informaciju koja bi dovela do hapšenja Ratka Mladića, kao i milion evra za drugog haškog begunca Gorana Hadžića, ubrzo moglo da da rezultate.

Ivica Dačić, ministar policije, kaže da ovoliki iznos, koji bi eventualnim informatorima bio isplaćen iz budžeta, pokazuje da je Srbija spremna da uloži maksimum napora da pronađe Mladića i Hadžića:

“Sigurno je da će biti različitih informatora i različitih informacija. Ali mislim da je i međunarodnoj zajednici sada jasno da Srbija ovim pokazuje ozbiljnu želju za punu saradnju sa Haškim tribunalom"
, kaže Dačić.

Država je saopštila da je svaka vrsta informacije od pomoći na šta je odmah reagovao jedan broj građana. Jutro nakon što je objavljena vest o za srpske prilike basnoslovnoj nagradi, usijali su se telefoni na dežurnom broju BIA – Bezbednosno informativne agencije Srbije 9191.

Jovan Stojić
, iz BIA-e, rekao nam je da je broj poziva neuobičajeno veliki, i da službenici na licu mesta procenjuju validnost dostavljenih podataka i prosleđuju ih na dalju proveru.

“Ima tu i konkretnih poziva koji ukazuju na potencijalna mesta skrivanja ili potencijalne jatake generala Mladića. Jedan broj građana koji to dojavljuje zove na dobrovoljnoj osnovi i kažu da ih ne zanima nagrada, već da se javljaju iz patriotskih razloga. Mi od nikoga ne tražimo da se predstavi, ali oni koji misle da imaju informaciju za koju mogu dobiti nagradu ostave svoje podatke da bi im eventualno taj novac mogao biti uručen"
, kaže Stojić.

Kako cela Srbija priča o nagradama za hapšenje haških optuženika, Beograđane smo pitali da li bi, u slučaju da znaju nešto, to i prijavili:



Kroz štampu se nakon raspisivanja desetostruko veće nagrade za Ratka Mladića provlače i spekulacije da je deset miliona stavljeno na talon kako bi se pokolebali njegovi jataci, ali i da bi se u poteru uključili i profesionalni lovci na ljude.

Božidar Spasić, nekadašnji operativac i funkcioner Službe državne bezbednosti SFR Jugoslavije, danas privatni detektiv, kaže nam da bi realno bilo pretpostaviti da se neki već nalaze u Srbiji.

“Tako da se već govori da, poučeni načinom skrivanja Radovana Karadzića, u Novom Beogradu nema kafane, kafića, ni ulice, gde se ne nalazi neko ko bi mogao da informiše lovce na ucenjene glave. Među tim tragačima i lovcima na ljude su uglavnom bivši psi rata, osobe sa područja bivše Jugoslavije, bivši pripadnici tajnih službi, policije, vojske, ljudi željni avantura, ali željni i bogate zarade"
, smatra Spasić.

Ali, Zoran Mijatović, bivši zamenik načlenika Državne bezbednosti Srbije, kaže da je operativni rad i traganje za informacijama veoma sofisticiran, tako da je u ovoj situaciji malo verovatan klasičan takozvani lov na glave.

“Ranije se dešavalo da se neki haški optuženici uhapse i izruče na neki specifičan način, odnosno da ih određeni ljudi otkriju i prebace na neku drugu lokaciju. Ali to nije moglo da se ostvari bez učesća državnih organa. Prema tome, ako bi za dvojicom haških begunaca i tragali lovci na glave, oni bi to radili uz veliku pomoć državne i njenih institucija, pre svega policije i organa vojne bezbednosti"
, ocenjuje Mijatović.

Natpisi Bulevar Ratka Mladića u Beogradu, maj 2007
Tačno je da u ovoj priči, smatra Božidar Spasić, usamljeni lovci na ucenjene, bez dobrih veza na izvoru informacija, nemaju šta da traže.

“Oni mogu da imaju samo neke dodatne, površne informacije. Apsolutno ne postoji ni jedan lovac, ni organizacija, a očito da ne postoji ni država, koji bi mogli da otkriju Ratka Mladića. Prema tome, oni nisu sposobni da to urade"
, navodi Spasić.

Na osnovu dosadašnjih iskustava, Zoran Mijatović zaključuje da raspisivanje nagrade ne povećava šansu da se uhapse Ratko Mladić i Goran Hadžić.

“Ako se i otprilike zna gde su oni, onda je raspisivanje nagrade potpuno bespotrebno. Mislim da je to neki taktički potez, možda je usmeren i prema Evropskoj uniji i Haškom tužilaštvu… Mislim da je to samo jedan xafsinški potez koji nema nekog većeg smisla"
, smatra Mijatović.

Sa deset miliona evra ime optužnog za genocid Ratka Mladića u svetu je na trećem mestu po visini nagrade za hapšenje. Za lidere terorističke Al Kaide Osamu bin Ladena i Ajman al Zavahrija ponuđeno je po 25 miliona dolara.
29.10.2010.

IDENTIFICIRANE ZRTVE NESTALIH NA PODRUCJU BRATUNCA I ZVORNIKA

 

Riječ je o Semi (Šećo) Mašić (1915), Ševali (Osman) Mašić (1938), te Muli (Meho) Omerović (1939)

image

Šest osoba identificirano je danas u Komemorativnom centru u Tuzli, a riječ je o bošnjačkim žrtvama iz proteklog rata nestalim na području općina Bratunac i Zvornik, izjavila je za Agenciju ONASA glasnogovornica Instituta za nestale osobe (INO) BiH Lejla Čengić.
       
Kako je kazala, vještak sudske medicine doktor Vedo Tuco potvrdio je da su identificirane tri ženske osobe koje su 29. juna 1992. godine ubijene u kući u Voljavici, općina Bratunac, te potom zapaljene.
       
Riječ je o Semi (Šećo) Mašić (1915), Ševali (Osman) Mašić (1938), te Muli (Meho) Omerović (1939).
        
Čengić je kazala da je identifikacija urađena putem DNK analize, te da uzrok smrti ove tri osobe nije bilo moguće utvrditi zbog nekompletnosti tijela i postmortalnih oštećenja.
       
Također, identificirana su i trojica muškarca, a kod dvojice je utvrđeno da je uzrok smrti strijelna ozljeda u predjelu glave.
       
Identificirani su Ibrahim (Alija) Dautović (1971), nestao 26. aprila 1992. godine u mjestu Kula Grad, te ekshumiran iz masovne grobnice Kazanbašča 2003. godine, te Bego (Omer) Latifović (1952), nestao u Biljači 16. decembra 1992. godine, gdje je i ekshumiran 2009. godine.
       
Identificiran je i Senail (Ibro) Mujić (1974), koji je nestao 22. oktobra 1992. godine na Visu, općina Kalesija, a čije je tijelo tokom rata razmijenjeno i pokopano na gradskom groblju Trnovac u Tuzli, te ekshumirano 2004. godine.

29.10.2010.

HRVATSKA VEC GODINAMA POKUSAVA OTETI BOSANSKE OTOKE!

 

Veliki Školj upisan je kao vlasništvo porodice Putica iz Neuma, dok je Mali Školj vlasništvo Općine Neum

image Istinska granica BiH kod Neuma

Veliki i Mali Školj vlasništvo su BiH! Naime, ti otoci, koji su zajedno s vrhom poluotoka Klek ponovo predmet sporenja između naše zemlje i susjedne Hrvatske, nalaze se i na spisku državne imovine koji je sačinio OHR. Ovo nam je jučer potvrđeno i u toj instituciji.

Kamenjar i pašnjaci

Iako Hrvatska već godinama pokušava oteti ta dva otoka, pod izgovorom da su u njenom vlasništvu, OHR-ova dokumentacija potvrđuje da su oni vlasništvo naše države.

Prema posjedovnim listovima i katastarskom planu koji su dostupni u bazi podataka koju su sačinili OHR-ovi eksperti, Mali Školj površine 820 kvadratnih metara je 1/1 vlasništvo bivše Skupštine opštine Neuma, a danas Općine Neum. OHR ga je svrstao u "kategoriju kamenjara i krša", a otok je upisan pod katastarskom česticom broj 1.796. 

Veliki Školj, upisan kao čestica 1.706, prostire se na površini od 7.624 kvadratna metra, a svrstan je u "kategoriju pašnjaka". U posjedovnom listu se navodi da je otok vlasništvo Božice (rođene Šutalo), Josipa i Tihomira Putice iz Jazina u Neumu.

Tajni interesi

Stručnjaci dobro upućeni u ovu oblast kazali su nam kako Hrvatska ne prihvata da se izvrši razgraničenje na moru između dvije zemlje zbog svojih potajnih interesa.  

- Iako su Hrvati 1999. godine potpisali granicu na moru, sada je negiraju, tražeći Veliki i Mali Školj i vrh Kleka kako bi zatvorili BiH na moru i oduzeli joj status pomorske države. Onda bi oni zadržali sadašnju graničnu liniju na moru. Ako se razvali ta linija na moru, onda će oni imati strašnih problema i oni to znaju. U tome je vic i zato oni i dalje negiraju da su otoci i vrh Kleka naši. Oni će na sve načine nastojati da se uspostavljanje stvarne granice na moru opstruira. A mi nemamo jedinstva i snage da to riješimo u svoju korist - kazao je "Avazov" sagovornik. 

Komisija se još nije bavila konkretnim pitanjima

U Državnoj komisiji za granicu BiH kazali su nam jučer da su posljednji sastanak s delegacijom Hrvatske, odnosno njihovom Državnom komisijom za granicu, imali u Zagrebu 5. jula ove godine, te da je to bio prvi takav sastanak nakon marta 2005. 

Na tom sastanku su dogovarane buduće aktivnosti, ali se nisu bavili konkretnim pitanjem granice, pa ni otocima Veliki i Mali Školj. Za sada nisu željeli posebno komentirati nove zahtjeve Hrvatske.

29.10.2010.

KOLIKI JE SLABIC DOKTOR DABIC

 

image

Almedin Šišić

Koliki je slabić doktor Dabić

Karadžić poseže za oprobanom haškom metodom kojom su se služili i njegovi prethodnici Milošević i Šešelj

Najveće suđenje za ratne zločine još od nirnberškog procesa nacistima, kako je okarakteriziran haški postupak protiv paljanskog krvnika Radovana Karadžića, očekivano ulazi u složeniju fazu.

Karadžić, čije haške teorije ratnih dešavanja u BiH izazivaju gnušanje ovdašnje javnosti, tek sada će na sve načine pokušati razvući proces čiji je ishod bio poznat i prije nego što je monstrum uhapšen u Beogradu prerušen u duhovnog gurua, doktora Dabića.

Svjestan kompliciranog pravnog ustrojstva i birokratske aparature Haškog tribunala, koja zločincima "demokratski" dopušta kontinuirano izrugivanje pravdi i derogiranje vlastitih institucija, on se od početka procesa poigrava Sudskim vijećem.

Najprije je uspio odgoditi početak suđenja, potom je u nekoliko navrata tražio obustavu postupka. U nastavku je vrijeđao porodice žrtava kad god je to mogao, a nedavno je iz svoje psihijatrijske torbice izvadio recept koji se u prethodnim slučajevima, nažalost, pokazao iznimno efikasnim.

Karadžić je, naime, posegnuo za oprobanom haškom metodom kojom su se služili i njegovi prethodnici Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj. Kako je to susretljivo prenijela agencija Srna, ludi psihijatar "preživio je tešku zdravstvenu krizu", jer mu onako slabašnom i krhkom smetaju zagušljivost u sudnici i ventilator koji mu bruji iznad glave, pa sve više ima problema s nervima, vratom i leđima!?

Tek će se pokazati koliko će ova srceparajuća haška sapunica imati efekta u nastavku procesa, ali Karadžićeva računica je jasna.

Ovaj ratni zločinac svim sredstvima će nastojati da u potpunosti obezvrijedi postupak protiv njega, vjerujući da bi mogao ugledati katanac na vratima Tribunala prije nego što porodicama svojih žrtava priušti djelić satisfakcije presudom doživotne robije koja ga sasvim izvjesno čeka.

29.10.2010.

RUSIJA STOPIRA SIRENJE NATO-A NA BiH?

Rusija stopira širenje NATO-a na BiH?

Alijansa će ostaviti otvorena vrata za našu zemlju. Resetovanje odnosa može poremetiti proces širenja Saveza

image Obama i Medvedev: Promjene odnosa svjetskih sila uvijek imaju posljedice po BiH

Diplomatske mreže svjetskih sila u jeku su priprema za samit NATO-a koji će 19. i 20. novembra biti održan u portugalskoj prijestonici Lisabonu.

Od ovog sastanka, kojem će prisustvovati šefovi država članica, uključujući i Baraka Obamu (Barack), predsjednika SAD, već sada se očekuje da bude historijski.

Ispunjavanje uvjeta

Kako "Dnevni avaz" saznaje iz diplomatskih izvora, Alijansa će, sasvim sigurno, iz Lisabona poručiti BiH da su joj vrata članstva otvorena, ali da bez stabilizacije države i ispunjavanja uvjeta neće biti pokrenut Akcioni plan za članstvo (MAP).

O BiH se, međutim, najvjerovatnije neće eksplicitno razgovarati na najvišem nivou, jer da su bh. vlasti na vrijeme izvršile obaveze i pristupile MAP-u, skup u Lisabonu bio bi prilika da se zacementira mjesto BiH pod kišobranom vojno-političkog saveza.

No, predstojeći skup lidera NATO-a značajan je zbog toga što će u Lisabon doći i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na razgovore o mogućem novom partnerstvu i resetovanju odnosa Sjevernoatlantskog saveza i Rusije. Medvedev u Lisabon dolazi u najvećoj mjeri na insistiranje evropskih članica, Njemačke i Francuske, koje imaju interes u drugačijim odnosima Vašingtona i Moskve.

Teška pitanja

Diplomatski izvori navode da su očekivanja od samita svakim danom sve veća, ali da će se sva teška pitanja, uključujući i širenje NATO-a na region u kojem je BiH, a čemu se Rusija protivi, teško riješiti jednim sastankom u Portugalu.

Kada je u pitanju BiH, svaka promjena u odnosima velikih sila imat će, sasvim sigurno, posljedice i na našu zemlju, u kojoj međunarodna zajednica i dalje ima veliki utjecaj. Zvanično, ključne teme samita bit će novi strateški koncept NATO-a, misija u Afganistanu i raspoređivanje antiraketnog štita.

29.10.2010.

SULEJMAN TIHIC KOD MILORADA DODIKA: ORGANIZIRATI SASTANAK SVIH ZNACAJNIH POLITICKIH STRANAKA

Tihić kod Dodika : Organizirati sastanak svih značajnih političkih stranaka

29/10/2010.
• Lideri Stranke demokratske akcije i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Sulejman Tihić i Milorad Dodik smatraju da je neophodno da se, nakon što budu objavljeni zvanični rezultati općih izbora u BiH, održi zajednički sastanak svih značajnih stranka o formiranju vlasti na nivou organa BiH. Navodeći da bi se tek u januaru moglo očekivati konstituiranje novih organa vlasti na nivou BiH, Tihić je na pres-konferenciji ..

  Lideri Stranke demokratske akcije i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Sulejman Tihić i Milorad Dodik smatraju da je neophodno da se, nakon što budu objavljeni zvanični rezultati općih izbora u BiH, održi zajednički sastanak svih značajnih stranka o formiranju vlasti na nivou  organa BiH. Navodeći da bi se tek u januaru moglo očekivati konstituiranje novih organa vlasti na nivou BiH, Tihić je na pres-konferenciji u Banjoj Luci nakon razgovora s Dodikom, rekao da očekuje da SDA i SNSD budu dio buduće koalicije na državnom nivou te na nivou entiteta kada je u pitanju izvršna vlast. Postoje određene razlike, kako je rekao, o pitanju implementacije izbornih rezultata i o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara, gdje SDA podržava prijedlog SDP-a. Ipak, i ta, i sva druga pitanja, naglasio je, treba da budu rezultat pregovora. "Očekujemo da dvije pobjedničke stranke, SNSD i SDP organizuju  sastanak na koji bili pozvani predstavnici SDA, određenih hrvatskih stranaka, bloka koji se pravi u RS-a i da zajedno razgovaramo o ovim problemima", rekao je Tihić.
Naglasio je i da li će se nešto zvati "prudski", "butmirski" ili bilo koji drugi paket, ostaju problemi koji stoje pred BiH i moraju se rješavati u formi parlamentrane većine.Lider SNSD-a također smatra da zajednički sastanak svih značajnih stranaka koje su ostvarile dobre rezultate na proteklim izborima treba da da odgovore o konstituiranju vlasti, ali i on smatra da se tek početkom naredne godine može očekivati formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH. Potvrdio je i da je razgovarano o otvorenim reformskim pitanjima u BiH, ali je ponovio da “prudski dogovor” ne može biti osnova za buduće ustavne promjene. Neslaganja u stavovima postoje, rekao je Dodik, koji je upoznao Tihića o stavu SNSD-a da prilikom formiranja Vijeća ministara BiH “treba uvažiti činjenicu”  da se uključe i hrvatski predstavnici. On smatra da, nakon što je Željko Komšić dobio mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, treba sagledati mogućnost da predstavnik HDZ-a bude kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Tihića je upoznao i o razgovorima koje SNSD vodi sa SDS-om o jedinstvenom nastupu stranaka iz RS-a na državnom nivou te ponavlja da vjeruje u dogovor o tom pitanju. Na kraju je Dodik ipak rekao da zvanični razgovori na usaglašavanju stavova o konstituiranju vlasti mogu da uslijede tek nakon objavljivanja konačnih rezultata izbora, nakon čega SNSD izražava spremnost da u tome da svoj doprinos.  (Kliker.info-Fena)

29.10.2010.

STATUT SE MORA PROMIJENITI: VISOKA DELEGACIJA FIFA-E I UEFA-E DOLAZI U SARAJEVO

 

Kako je najavljeno, dio delegacije će učestvovati u radu vanredne sjednice Izvršnog odbora NSBiH, zakazane za 3. novembar u Sarajevu

image

Visoka delegacija FIFA-e i UEFA-e naredne sedmice dolazi u radnu posjetu Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine (NSBiH).

FIFA-u će predstavljati potpredsjednik Geoffrey Thompson te saradnici Eva Pasquier i Dimitar Stojmenovski, dok su predstavnici UEFA-e Allan Hansen, član UEFA Izvršnog komiteta, Marcel Benz, Muhammed Taa i Simon Patrik.

Kako je najavljeno, dio delegacije će učestvovati u radu vanredne sjednice Izvršnog odbora NSBiH, zakazane za 3. novembar u Sarajevu, dok će već u ponedjeljak poslijepodne predstavnici FIFA i UEFA nastaviti ranije započete razgovore o reorganizaciji administracije Saveza.

29.10.2010.

INDONEZIJA: BROJ POGINULIH POVECAO SE NA 408 OSOBA

 

Policija u Indoneziji pomaže povređenom stanovniku sela Monatai, 28. oktobar 2010.

Policija u Indoneziji pomaže povređenom stanovniku sela Monatai, 28. oktobar 2010.

29.10.2010
Broj poginulih od zemljotresa i cunamija u zapadnoj Indoneziji povećao se na 408 osoba, dok se 303 osobe i dalje vode kao nestale, saopštila su danas lokalne vlasti.

"Najmanje 408 osoba je poginulo dok se 303 osobe i dalje vode kao nestale", rekao je danas zvaničnik provincijske agencije za vanredne situacije Zapadne Sumatre Agus Prajitno.

Spasioci imaju problema da priđu udaljenim i raštrkanim ribarskim selima duž obala grupe malih ostrva Mentavaji, kod Sumatre. Neka od tih sela su potpuno uništena u talasima visokim i više od tri metra.



Jedan indonežanski zvaničnik procenio je u četvrtak da bi broj stradalih mogao dostići i 500 ljudi.

"Vrlo je moguće da je dve trećine osoba koje se vode kao nestale ili zatrpano ili su ih odneli ogromni talasi", rekao je on.

Spasilačke ekipe su saopštile da se u prihvatnim centrima trenutno nalazi oko 13.000 ljudi.

Zemljotres od 7,7 stepeni Rihtera koji je u ponedeljak uveče pogodio oblast 78 kilometara od ostrva Južni Pagai arhipelaga Mentavai, izazvao je cunami. Talasi visoki oko tri metra preplavili su ostrvo Pagai i razorili oko 200 kuća.

****
Mogao bi vas intersovati i ovaj tekst:

Indonezija: U erupciji vulkana poginulo 25 ljudi
29.10.2010.

SENAD PECANIN: A SAD - ADIO...

Pećanin: A sad – adio...

Naslovne stranice BH Dana. Foto: www.bhdani.com

Naslovne stranice BH Dana. Foto: www.bhdani.com

28.10.2010.

Prenosimo uvodnik Senada Pećanina, glavnog i odgovornog urednika sarajevskog sedmičnog lista BH Dani, u kojem nakon 18 godina izlaženja najavljuje prodaju magazina sarajevskom dnevnom listi Oslobođenje. BH Dani su pokrenuti u ratnom Sarajevu i postali su simbol nezavisnog novinarstva i borbe za građansko društvo


Poštovane čitateljke i čitatelji, nakon 698 brojeva ovog magazina došlo je vrijeme da se oprostim s vama i s Danima.

U septembru 1992. godine okupio sam rahmetli Karima Zaimovića, Ivana Lovrenovića, Milomira Kovačevića, Semezdina Mehmedinovića, Mladena Sančanina, Darka Skerta i Miljenka Jergovića, da pokrenemo novine. Pojma nisam imao šta nas čeka, osim velike prijateljske podrške Mirsada Delimustafića, ali znam da sam maštao o tome da doživim pedeseti broj. Radili smo bez struje, vode, grijanja, telefona i kompjutera, ali mi je najteže padalo kada sam nakon četničkih granatiranja Sarajeva potragu za kolegicom ili kolegom koji su krenuli u redakciju – “a još ih nema” – morao sa zebnjom da završavam u mrtvačnici na Koševu.

Od tada je kroz Dane prošlo nekoliko stotina novinara, urednika, fotoreportera, saradnika i njihova je zasluga što je magazin već od samog početka stekao brojno i odano čitateljstvo i u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Ugledne domaće i međunarodne nagrade koje smo dobijali: Dani, moje kolege i ja, jesu nam bile drage, ali nam je važnija bila podrška našeg čitateljstva i respekt i onih koji se nisu slagali s našim stavovima. Onoliko utjecaja koliko su imali Dani stvoreno je zahvaljujući najvećoj vrijednosti koju posjeduju – moralnom i profesionalnom integritetu svojih autora i saradnika. Zbog toga smo već odavno navikli da nas u svijetu predstavljaju – kao što je to učinio londonski Guardian ove sedmice – vodećim bosanskohercegovačkim nedjeljnikom, a nedavno sam bio jako sretan kad sam saznao da su Dani bili tema, uz laskave ocjene o nama, odbranjenog magistarskog rada na jednom prestižnom norveškom univerzitetu.

Senad Pećanin
Uz ogromno zadovoljstvo koje je sobom nosila moja vezanost za Dane, plaćao sam ceh rješavanju problema koje je valjalo otklanjati da bi magazin opstao i sačuvao svoju prepoznatljivost. Na jednom planu sam pokazao potpunu nesposobnost: osiguranju neophodnog broja stranica plaćenog oglasnog prostora. Novinar i urednik u meni je pobijedio direktora i izdavača: uporno sam odbijao sve unosne ponude da srušimo ili makar probušimo zid koji smo izgradili – zid koji razdvaja redakciju i uredništvo od službe za prodaju oglasnog prostora. Previše smo emocija unosili u nama sveto pravo da objavljujemo ono što mislimo, makar bili i u krivu, da bi od njega odstupili zarad prihoda koji bi osigurali bezbrižnu materijalnu egzistenciju Dana. Nepopravljivo sam bio krut u odbijanju prihvatanja zakonitosti tržišne ekonomije i vladajućih globalnih trendova u medijima, po kojima je za opstanak novina važnije i isplativije imati nekoliko dodatnih stranica oglasa nego nekoliko hiljada redovnih čitatelja; onih po kojima se uspjeh medija mjeri ne njegovim kvalitetom, nego profitabilnošću. Zbog toga je najskuplja cijena koju godinama plaćam, sve do ovog broja, hronični nedostatak vremena za porodicu i prijatelje. Nikada neću zaboraviti kada je moj sin, koji je tada tek sricao prve rečenice, prolazeći pored prostorija Dana, rekao: “Ovo je ledackija, ovdje tata zivi.” Pomalo mi je neugodno, ali moram priznati da sam svih ovih godina bio svjesniji odrastanja Dana, nego vlastite djece. Već mjesecima sam sretan što su Dani postali punoljetni, ali sam ostao iznenađen kada sam nedavno shvatio da se punoljetstvu bliži i moj nekadašnji klinac koji – a čini mi se da je to bilo jučer – nije umio pravilno izgovoriti redakcija.

Elem, opće stanje u današnjoj Bosni i Hercegovini, izuzetni napori održavanja u njoj magazina poput Dana, a uz osobne razloge prethodno opisane, doveli su do moje odluke da prihvatim ponudu najuglednije novinske kuće u našoj zemlji. Tako će već od narednog broja magazina sarajevsko Oslobođenje biti novi izdavač Dana. Nadam se da će moje kolegice i kolege koji ostaju u magazinu, uz pomoć Oslobođenja, napraviti Dane boljim nego što su ikada bili.

Poštovane čitateljke i čitatelji, zahvaljujem vam na podršci i povjerenju koje ste godinama ukazivali magazinu i meni. Vama, svim kolegicama i kolegama, kao i prijateljima i poslovnim partnerima, želim još puno sretnijih dana i boljih Dana.
29.10.2010.

MOSTU NA ZEPI PRIJETI UNISTENJE


 Most na Žepi

Alen Bajramović

Mostu na rijeci Žepi prijeti potpuno uništenje, a stanovnici ovog povratničkog mjesta upućuju možda i posljednji apel da se ovaj bosanskohercegovački nacionalni spomenik pokuša spasiti.

Dio luka koji most povezuje sa desnom obalom napukao je prije nekoliko godina, a pukotina se vremenom širi, tako da stanovnici koji pokušavaju spasiti jedan od simbola Žepe gube i posljednju nadu.

„Svake godine sve više i više to puca, ali najvjerovatnije zbog mrazeva, zime, čim proljeće dođe ono je odmah veća pukotina. To bi trebalo što hitnije sanirati, jer možda će u proljeće ovaj most da padne, pa ćemo onda vidjeti šta će biti. Onda je bruka i sramota čitave ove države“, kaže predsjednik Mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović.

Odnos prema mostu i obližnjoj Ferhat pašinoj kuli, kaže glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Žepa Edin Šljivar, oslikava i odnos prema cijeloj Žepi:

„Odnos države prema mostu na rijeci Žepi je zapravo slika odnosa države prema povratnicima.“

U nedostatku preciznih podataka o graditelju i vremenu izgradnje, u narodu su sačuvane legende da je kameni most preko plahovite rijeke zadužbina vezira Jusufa, porijeklom iz ovih krajeva. Uz informacije iz pripovijetke Ive Andrića, Šaban Kulovac, autor dvije knjige posvećene Žepi i vrijedni arhivar zapisa o mjestu u kojem je rođen, sjeća se i 1966. godine kada je most sa svoje izvorne premješten na sadašnju lokaciju zbog izgradnje HE Bajina Bašta.

Tada je država brinula o svojim spomenicima, kaže Kulovac:

„Kad ga je ljudska ruka uspjela napraviti tako, i most i kulu, da danas, u ovo vrijeme kada postoji ovolika tehnika, ne može da se popravi, to ne mogu da shvatim.“

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2005. godine most na rijeci Žepi proglasila je nacionalnim spomenikom. Dvije godine kasnije na listu nacionalnih spomenika uvrštena je i Redžep pašina kula, koja je danas također u fazi rušenja. Na osnovu ovih odluka obaveza osiguranja sredstava za zaštitu i konzervaciju spomenika prenesena je na Vladu RS.

Tek ove godine Zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa iz Banje Luke obezbijedio je skromnih 50.000 KM za njegovu rekonstrukciju. S obzirom da još nije urađen ni projekat, te da svemu treba prethoditi tenderska procedura, sudbina mosta na Žepi ovisi o vremenu i kvalitetu posljednjeg kamena u njegovom luku. Most na Žepi

29.10.2010.

POLICAJCI SVE CESCE NA DRUGOJ STRANI ZAKONA

 

Policija u BiH, maj 2010

Policija u BiH, maj 2010

 28.10.2010,
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu posljednih 30-ak dana zbog saučesništva u kriminalnim radnjama suspendirano je 18 policajaca.

Saša K., pripadnik Policijske uprave Mostar, nedavno je uhapšen u Trebinju zbog krađe ženske torbice. Mostarski policajac, inače rodom iz Trebinja, tako se našao u neugodnoj situaciji, pa je odmah zaradio i suspenziju na poslu.

Inače, to je u posljednjih 15 dana čak osamanaesti aktivni policajac koji je suspendiran na području MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona. Ostali prije njega su uhapšeni zbog krijumčarenja cigareta i druge visokotarifne robe u Stocu i Čapljini, dok se istraga u slučaju najmanje pet policajaca privodi kraju.

„Imamo nekoliko slučajeva gdje su policajci primali dar u cilju nepoduzimanja mjera većinom prema vozačima u prometu. Imamo ovu aktivnost gdje se radi o kaznenim djelima koruptivne prirode, gdje smo imali 14 policajaca zbog izvršenja kaznenog djela organiziranog kriminala u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenja“
, kaže Srećko Bošnjak, načelnik krim policije HNK.

Širom BiH pripadnici jedinica za profesionalne standarde otkrivaju dokaze umiješanosti policajaca u krivična djela - od ženske torbice do krijumčarenja. Javnost često smatra policiju jednim od nakorumpiranijih područja djelovanja bh. društva. Koliko vjeruju policiji, građani Mostara kažu:

„Kada je u pitanju policija nije nikakav slučaj, ali znam da je bilo sličnih slučajeva.“

„Nemojte mi platiti kaznu - tako nešto policajcu, dajte mu 20 maraka, a možda ima i jače korupcije od tih 20 maraka.“

„Nisam nikada doživio, ali vjerujem da ima. Ima sigurno, pogotovo u ovakvoj državi.“


Spremni na čiščenje redova


Prema istraživanju UNDP-a, policija je tek na četvrtom mjestu po korumpiranosti u BiH, upozorava Srećko Bošnjak, dok naglašava kako i posljednje akcije pokazuju kako su u policiji spremni na čišćenje svojih redova.

„Između pet građana uvijek neko priča nekakvu dogodovštinu kako je problem sa policajcem riješio sa 20 KM ili sa 10 KM itd. Međutim, to je sve u sferi fantastike. Onaj ko ima ozbiljnu namjeru da prijavi korpumpiranog policajca ima predviđeni instrumentarij za to. Neka prijavi i mi ćemo reagirati“, kaže Bošnjak.

Profesor na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu Darko Dacer smatra kako su posljednje akcije policije u Hercegovini ipak stihijske. Sistematski pristup problemu korupcije u BiH još uvijek ne postoji, pa tako ni u policijskim snagama, dodaje Dacer:

„Taj veo šutnje... Dakle, definitvno jeste tu. To je nešto što je dio organizacijskog života. Ona je tu, od toga treba krenuti“
, kaže Dacer.

Prema etičkom kodeksu, policajci imaju obavezu da prijave svoje kolege ako imaju saznanja da krše zakone ili pravila službe, što se rijetko dešava. S druge strane, i mnogi građani ne obavještavaju policiju jer smatraju da neće ništa poduzeti ili se boje mogućih posljedica.

„Ne postoji zakon koji bi njih zaštitio. Ljudi se jednostavno boje da kažu zbog mogućih represija. Ta vrsta zakonodavstva nam je potrebna“
, kaže Emir Đikić iz Transparency Internationala.

Građani ili pripadnici policije svake godine podnesu oko 2.500 prijava protiv policijskih djelatnika. Načelnik krim policije HNK Srećko Bošnjak naglašava kako u MUP-u nisu zabilježeni slučajevi političkih pritisaka na rad policije, što, kako dodaje, ne znači da toga nema.

Navode kako male plate i težak polažaj policajaca može biti motiv za korumpiranost Bošnjak najoštrije odbacuje, te podvlači:

„Ima kantona u našoj Federaciji u kojima su plaće puno manje policajcima, i tih sa puno manjim plaćama ima koji časno obavljaju svoju dužnost, ne podliježu uticajima onih koji imaju novac ili onih koji nude mito ili onih koji se ogriješe o zakon. U pravilu, oni koji imaju najmanje para nisu ti koji primaju mito. Za to ne može biti izgovor ni niska socijalna situacija, ni mala plaća. Policajac je dužan obavljati svoju službenu dužnost i on je za to plaćen.“
28.10.2010.

SNSD I SDS: USTAVNE PROMJENE SAMO U SLUCAJU "SEJDIC - FINCI"

 

Približeni stavovi dvije stranke o otvorenim pitanjima i tako stvoren osnov za zajedničko djelovanje na državnom nivou

image Bosić i Dodik: Nisu željeli govoriti o kadrovskim rješenjima

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka (SDS) dogovorili su danas u Banjaluci da do 3. novembra završe platformu koja će biti osnov zajedničkog djelovanja ove dvije partije na nivou BiH.

Lider SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je novinarima da su danas približeni stavovi dvije stranke o otvorenim pitanjima i da preostaje da 3. novembra  saglasnost na nacrt platforme daju stranačka rukovodstva, nakon čega će dokument razmatrati organi dvije partije.

- Zajednički cilj je da se dođe do usaglašenih stavova, nakon čega će ove dvije partije nastupiti kao jedna strana iz RS prilikom konstituisanja vlasti BiH, ali i za sva politička pitanja na nivou BiH - rekao je Dodik nakon drugog sastanka sa predsjednikom SDS-a Mladenom Bosićem.

Prvi čovjek SNSD-a kaže da je i ovoj stranci stalo da što prije bude konstituisana vlasti na nivou BiH, ali su "očigledno, neki nervozni pa to žele da ubrzaju" i prejudiciraju situaciju.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i lider  SDS-a Mladen Bosić smatraju da su ustavne promjene u BiH moguće samo u dijelu koji se odnosi na provođenje odluke u predmetu "Sejdić - Finci".

- SNSD je saglasan da uđe u ustavne promjene u dijelu koji se odnosi na provođenje presude iz Strazbura - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

On je naglasio da za SNSD nije relevantan pokušaj nekih političkih partija da kalkulišu sa pričom o Butmiru, aprilskom paketu  i Prudu i da oni ne mogu biti nikakva osnova za buduće razgovore ni na nivou BiH niti RS.

Bosić je rekao da bi bilo dobro za RS da u Sarajevu nastupa sa jednim glasom, ili sa što manje različitih glasova, ako je to moguće.

- Sa SNSD-om smo i danas otvorili neka pitanja. Nadamo se da će sva ta pitanja koja su otvorena u vezi zajedničkih organa i nivoa BiH, naše radne grupe završiti do srijede, a onda će biti jasno da li ima nešto što još treba usaglasiti. Interes nam je zajednički, što se tiče Sarajeva - kazao je Bosić.

Bosić je ponovio stav SDS-a da nije korisno da vlast u Sarajevu bude blokirana, da to nije dobro ni za građane RS, te da će ova stranka učiniti sve da se formira neka vlast koja bi mogla vršiti funkciju zbog koje je i izabrana.

Dodik: Tihić je dobro došao u RS

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je da će se sutra u Banjaluci sastati sa liderom SDA Sulejmanom Tihićem

- Tihić ovdje nije persona `non grata`. Imam mu svašta reći i, prema tome, dobro je došao, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa liderom SDS-a Mladenom Bosićem.

Dodik je istakao da do sada nije bilo inicijativa za sastanak sa SDP-om BiH i da ne zna ko bi trebalo da ih pokrene.

- Imamo lažno predstavljanje da je SDP, navodni, ogromni pobjednik ovih izbora i da kao ima neki legitimitet, ali moraće se sve završiti u nekim formalnim procedurama, kada se proglase izbori i da se konsultacije obave u okviru Predsjedništva BiH. Onda ćemo vidjeti na koji način ćemo se eventualno sresti, rekao je Dodik.

On je poručio da SNSD želi da, najprije, završi dogovor sa partijama u RS i da na bazi njega ide na dogovor na nivou BiH.

Lider SDS-a Mladen Bosić rekao je da se on neće sastati sa Tihićem.

28.10.2010.

KOALICIJA HDZ-A 1990 - HSP-A BiH SPREMNA UCI U RAZGOVORE O FORMIRANJU VLASTI

 

Primarni je cilj provedba izbornih rezultata s onim političkim partnerima koji prihvaćaju načela iz političke platforme

image Ljubić i Jurišić: Izboriti se za pravedniju Bosnu i Hercegovinu

 

Koalicijsko vijeće HDZ-a 1990 - HSP-a BiH, predvođeno predsjednicima stranaka dr. Božom Ljubićem i dr. Zvonkom Jurišićem, održalo je danas sastanak u Mostaru. 

Na sastanku je zaključeno da je Koalicija HDZ-a 1990 - HSP-a BiH spremna ući u razgovore s potencijalnim političkim partnerima radi implementacije izbornih rezultata. 

Koalicijsko vijeće razmotrilo je osnovne elemente političke platforme za razgovore s potencijalnim partnerima. Primarni je cilj provedba izbornih rezultata s onim političkim partnerima koji prihvaćaju načela iz političke platforme. 

Koalicija HDZ 1990 - HSPBiH odlučna je da se u sljedećem mandatnom razdoblju izbori za pravedniju Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će se izjednačiti prava sva tri konstitutivna naroda, ubrzati približavanja BiH NATO-u i Europskoj uniji i pospješiti gospodarski razvoj, stoji u priopćenju iz Ureda za odnose s javnošću HDZ-a 1990. 

28.10.2010.

ZAHTJEV ZA SKIDANJE DRZAVNE TAJNE PORUKA VLASTIMA

 

Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović na ulazu u podgorički sud, 27 septembar 2010.

Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović na ulazu u podgorički sud, 27 septembar 2010.

28.10.2010.
Više aktera suđenja optuženima za deportaciju bosanskih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine zatražilo je da bude oslobođeno obaveze čuvanja državne tajne.

Prvo je bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović zatražio od suda u Podgorici da bude oslobođen obaveze čuvanja državne tajne a zatim je to uradio i Boška Bojović, koji je bio načelnik Službe državne bezbjednosti 1992. godine.

Bulatović je u svojstvu svjedoka na suđenju optuženima za deportaciju muslimana Bošnjaka i Srba iz Crne Gore, 1992. godine, kazao da raspolaže obimnom dokumentacijom za čije objelodanjivanje mu je potrebna dozovola kako ne bi došao u sukob sa zakonom.

On je podsjetio da je pred Haškim tribunalom vec oslobođen obaveze čuvanja državne tajne, i kazao da očekuje da će crnogorski sud uvažiti tu okolnost, ističući da međunarodno pravo ima supremaciju nad domaćim.

"Imajući u vidu zahtjeve Momira Bulatovića, tadašnjeg predsjednika Republike Crne Gore i Boška Bojovića, koji je bio načelnik Službe državne bezbjednosti i njhovog zahtjeva da od strane Skupštine i Vlade Crne Gore budu oslobođeni čuvanja državne tajne, mogu pretpostaviti da ta lica imaju i imala su neka sazanja u vezi tzv. deportacije, akcije za koju su sljedstveno tome mogli znati lica koja su bila na vrhu vlasti u Republici Crnoj Gori. Mislim da je to glavni razlog zbog čega ti ljudi traže da budu oslobođeni čuvanja državne tajne, u protivnom, ako ne bi bilo nekih posebnih tajni, ta njihova molba i zahtjev bili bi apsurd," rekao je Zdravko Begović, jedan od zastupnika odbrane.
(Zahtjevi su) indirektno uputstvo da možda mogu reći nešto što bi nekome moglo i štetiti, kaže advokat Begović


Na pitanje da li se ovo može doživjeti kao suptilna poruka vlastima u Crnoj Gori, Begović kaže:

"Ja mislim da su i takvi zahtjevi ove dvojice, negdje indirektno uputstvo da možda mogu reći nešto što bi nekome moglo i štetiti."

Božo Prelević, advokat Bojovića, kaže da su zahtjevi da se skine obaveza čuvanja službene tajne veoma interesantni i da su u funkciji namjere optuženih i svjedoka da dokažu da je deportacija bila akcija državnih organa Crne Gore, a ne individualna akcija ljudi koji su završili na optuženičkoj klupi:

"Da li je tačno da su okrivljeni pod imenom i prezimenom, ne znam, Boško Bojović, Milorad Ivanović ili drugi, da li je baš tačno da su oni to naredili i smislili, sa kojim motivom, sa kojim interesom. Potpuno je jasno iz svega da se radi o akciji državnih organa. Svi oni nakon izbora 1993. godine nastavljaju da obavljaju svoje funkcije a Skupština im odaje priznanje. U Crnoj Gori posebno, niko nije bio toliko slobodan da on određuje da će vratiti 30 Srba, 60 muslimana koje nikada u životu nije vidio i sa kojima nema nikakav odnos, po praksi i po odluci koja je tada postojala. Znači da se tu nešto ipak ne uklapa,"
kaže Prelević.

Potpredsjednik vlade Svetozar Marović juče je tokom skupštinskog zasjedanja kazao da će Vlada skinuti oznaku tajnosti sa svih dokumenata u vezi sa deportacijom, ali je nakon toga opozicioni poslanik Predrag Bulatović podsjetio da je Vlada odgovarajući na zahtjev Bojović optuženog uputila na sud.

"Mi ne ulazimo u unutrašnje političke stvari. Mene ne interesuje sa stanovišta odbrane šta kaže Svetozar Marović u Skupštini. Mene insteresuje šta kaže Svetozar Marović u sudu, kao svjedok. Šta kaže Milo Đukanović, šta kaže Momir Bulatović i šta kažu svi koji su relevantni u tom postupku, a ono što je do Svetozara Marovića ili do Vlade Crne Gore jeste da se definiše i da se postavi u odnosu na ovaj predmet i time što će osloboditi čuvanja državne tajne ili time što neće. Ako neće , ja mislim da tim ljudima nije onda omogućeno da iznose svoju odbranu," kaže Prelević.

U maju 1992. godine crnogorska vlast je deportovala u Republiku Srpsku 150 izbjeglica koje su početkom rata potražile utočište u Crnoj Gori.

Od tog broja 83 ljudi se nikada nije vratilo svojim porodicama već su ubijeni u improvizovanim logorima na području Foče, Srebrenice i Sokoca.

Nakon više godina ćutanja o tom zločinu, za deportaciju izbjeglica optuženo je devet policajaca među kojima trojica visokih službenika tadašnjeg MUP-a od kojih su trojica u pritvoru a šestorica u bjekstvu i nalaze se u Srbiji.

Tadašnja i sadašnja crnogorska vlast tvrdi da nije bila upoznata sa tom akcijom dok optuženi i dio kritičke javnosti tvrdi da se početkom devedesatih ništa nije dešavalo bez znanja vrha države.
28.10.2010.

RICHARD J. GOLDSTONE: OCEKIVANJA OD HAGA SU BILA PREVELIKA

 

Richard J. Goldstone, Sarajevo, 28. oktobar 2010

Richard J. Goldstone, Sarajevo, 28. oktobar 2010

28.10.2010.
Richard Goldstone, prvi glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koji je optužio Radovana Karadžića i Ratka Mladića za genocid i zločine protiv čovječnosti, na predavanju u Sarajevu na temu suočavanja sa prošlošću kazao je kako bez optužnice protiv dvojice najviših zvaničnika RS ne bi bilo ni potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Goldstone je ekskluzivno za RSE iznio svoje viđenje suđenja, odnosno da li se mogu uočiti slični elementi kakve je svojevremeno koristio Slobodan Milošević, te da li to vodi istom scenariju:

„Bio sam jako uzbuđen kada je Karadžić uhapšen i doveden u Hag. Jedna od najvažnijih stvari jeste da suđenje bude pošteno, jer ako nije tako, nema koristi ni imati ga. Važno je prepoznati i da ljudi imaju pravo braniti se sami. Milošević je koristio to pravo, Šešelj koristi, a sada i Karadžić. Nije to pravo bez ograničenja. Ljudi koji koriste to pravo, prema mom mišljenju, moraju poštovati pravila suda. Kritičan sam prema sudijama u slučaju Milošević jer su mu dali da se previše zanese. Dozvolili su mu da podriva sud, da ga koristi kao političku platformu. Ne da unakrsno ispituje, već da drži govore. Nije se smjelo to dogoditi i mislim da mu je trebalo reći da, ukoliko ne poštuje pravila, neće moći da se sam brani i da će suđenje gledati iz ćelije. Ne smatram da je u Karadžićevom slučaju to toliki problem za sada. Istina, nisam tamo i ne gledam svaki dan, ali moje stajalište je da ne radi ono što je radio Milošević. Sudije su također naučile lekciju i mislim da će suđenje biti nastavljeno u bržem ritmu. No mora biti pošteno. Treba imati uvid i u privatne Mladićeve dokumente i ljudi moraju biti strpljivi - jer nema smisla donijeti presudu na kraju nefer suđenja. To je onda pobjeda kriminalca.“

Mladić u Srebrenici jula 1995
Što se tiče hapšenja Ratka Mladića, te ostvarenja pravde bez presude, Goldstone o tome ne govori mnogo:

„Same fotografije Mladića u Srebrenici su nešto što se urezalo u srce i pamćenje svih ljudi u ovoj regiji. Oni žele zadovoljenje pravde - i to je jako važno.“

Pravda je važna, smatra Goldstone, ali ona ne može obezbijediti mir ukoliko ne postoje dobri lideri koji bi gradili ono što je pravdom utvrđeno:

„Sudska pravda ne može sama po sebi donijeti mir. Nažalost, očekivanja od Haškog tribunala su bila previsoka. Svi koji su mislili da će uspostavljanjem pravde atomatski biti uspostavljen mir nisu realni. I dok nema govora o tome da pravda može asistirati u uspostavljanju mira, zaustavljanju osvete i pomoći žrtvama da započnu proces zacjeljenja, to nije dovoljno. Druge forme zaustavljanja nasilja se moraju naći i za to su potrebni dobri lideri kako bi se našla najbolja rješenje.“


Bez optužnice ne bi bilo Dejtona


Goldston je u ovom kontekstu naveo primjer svoje države, Južnoafričke Republike, i njenog predsjednika Nelsona Mendele, koji je svojim vođstvom uspio zaustaviti odmazdu crnačke većine nad manjinskom populacijom bijelaca nakon pada aparthejda.

Svjestan činjenice da Dejtonski mirovni sporazum nije bio idealno rješenje, ali da je bio jedino, Godston kaže kako je u njegovom potpisivanju značajnu ulogu imala upravo činjenica da su Mladić i Karadžić u tom periodu optuženi za najteže zločine:

Srebreničanke gledaju prvo pojavljivanje Karadžića u Haškom tribunalu, avgust 2008
„Bez optužnice protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića sredinom 1995. ne bi bilo sastanka u Dejtonu. Treba imati na umu da je sastanak u Dejtonu održan samo četiri mjeseca nakon masakra u Srebrenici. Nema nikakve šanse da bi lideri ove zemlje bili spremni biti u istoj prostoriji sa Karadžićem 1995. godine. Karadžić nije mogao prisustvovati tom sastanku jer je za njim bio raspisan nalog za hapšenje, a SAD bi ga odmah uhapsile čim bi stigao i veoma brzo bi bio poslat - 13 godina prije nego smo to dočekali na suđenje u Hagu. U Dejtonu sam bio i kritikovan od strane mnogih političara zato što sam podigao drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića u koju sam uvrstio i optužbe za genocid u Srebrenici.“

Značaj Tribunala bio je i u tome što je zaustavio mnoga, ako ne i sva fabrikovana poricanja koja su devedestih bila opšteprisutna:

„Kad su prvi izvještaji stigli iz Srebrenice masakr je negiran od strane onih koji su govorili u ime vojske bosanskih Srba. Rekli su da se to nije desilo, da je to dio propagande SAD-a i antisrpske propagande. Istrage i ekshumacije masovnih grobnica u području oko Srebrenice uspostavile su šta se desilo. Satelitski snimci koje su ustupile SAD, su podupirale priču svjedoka i žrtvava, ali i dokazi Erdemovića koji je bio jedan od članova bataljona koji je bio dio odreda smrti u rejonu Srebrenice, i upravo su svjedoci, ne samo u oblasti Srebrenice nego svih zločina, pomogli da negiranje prestane.“

Govoreći o procesima na Haškom tribunalu, naročito o onom protiv Miloševića, Godston se dotakao i značaja arhive Tribunala kao predsjednik Komiteta za savjetovanje UN-a o očuvanju arhive i nasljeđa Tribunala:

„Hiljade i hiljade stranica su dostupne u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i postoji komisija koja bi trebala da savjetuje UN šta da radi sa tom arhivom. Iz razloga koji samo političari mogu razumjeti naređeno je da naši izveštaji ostanu povjerljivi. Ne razumijem zašto bi izvještaj o arhivi bio povjerljiv, jer u tome nema ništa što bi to tražilo. Ali danas i nije važno gdje je arhiv, jer sa modernom tehnologijom je svejedno imate li originalni dokument ili faksimil koji ste dobili putem interneta. Bitno je da što više ovih dokumenata dospije u javnost.“


Bio je kritikovan sa svih strana, najprije od Srba da je antisrpski nastrojen, a potom i ostalih naroda u BiH kako je koja optužnica za zločin bila podizana. Kredibilitet je Goldstone odbranio, kaže, time što sud i danas radi i što se takve pristrasnosti ne bi sakrile, jer niko od uposlenih sudija ili tužilaca ne bi želio biti kompromitovan učešćem u radu pristrasnog suda.
28.10.2010.

DESET MILIONA EURA, "ZATASKAJE", HAPSENJE RATKA MLADICA

Vlada Srbije za Mladića ponudila deset miliona evra

General Ratko Mladić, ratni vođa bosanskih Srba, 15. novembar 1995.

General Ratko Mladić, ratni vođa bosanskih Srba, 15. novembar 1995.

 28.10.2010.
Nagrada za informaciju koja bi mogla dovesti do lociranja i hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića odlukom Vlade Srbije povećana je sa milion na deset miliona evra.

Vlada je odredila i milion evra nagrade za informaciju koja bi dovela do pronalaženja i hapšenja drugog preostalog haškog optuženika Gorana Hadžića.

Da li će 10 puta viša cena Mladićeve glave dovesti do hapšenja najtraženijeg haškog begunca koji je i 15 godina posle srebreničkog genocida na slobodi?
Beograđanka na skupu podrške Ratku Maldiću, maj 2008
Ovako je izgledao razgovor našeg novinara i službenika Bezbednosno-informativne agencije u januaru prošle godine, kada je nagrada za obaveštenja koja bi vodila lociranju i hapšenju Ratka Mladića iznosila milion evra, deset puta manje nego što će od sada biti, dok se za informacije koje bi ubrzale hapšenje Gorana Hadžića plaćalo 250000 evra:

BIA: Dobili ste broj 9191 Bezbednosno-informativne agencije, molimo sačekajte.

RSE: Dobar dan, kakva vrsta informacija vam treba?

BIA: Informacije o bilo kojim podacima vezanim za haške optuženike.

RSE: Da li je tačno da se daje novčana nagrada?

BIA:
Da, tačno je.

Jovan Stojić, iz Bezbednosno informativne agencije Srbije, rekao je našem novinaru Zoranu Glavonjiću da se nakon sadašnjeg podizanja iznosa nagrada za Ratka Mladića i Gorana Hadžića očekuje povećan broj poziva na dežurni telefon BIA-e 9191, na koji građani mogu da daju sve bezbednosno interesantne informacije, kao što se dogodilo i pre nešto više od četiri godine kada je otvorena ta linija.


Nijedan poziv od polovine 2006. godine kada je uvedena ova telefonska linija nije direktno otkrio lokaciju skrivanja haških optuženika, ali je bilo validnih obaveštenja koja su pomogla u sklapanju slike o mogućim lokacijama skrivanja, ponašanjima i navikama optuženika, kao i o i mreži njihovih pomagača, rekao je Stojić, ali je odbio da odgovori na pitanje da li su se neke od tih informacija ticale Mladića i Hadžića.

Odluka Vlade Srbije da povisi nagradu za informaciju o Ratku Mladiću pokazuje jasnu političku volju da Srbija završi svoju međunarodnu obavezu i ukloni poslednju prepreku koja joj stoji na putu ka EU, izjavio je zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.

"Ta dva čoveka drže kao taoce čitav narod, svoje porodice i buduće generacije. Mladićevi generali su i Hagu i Hadžićevi saborci su u Hagu, a u našem narodu postoji samo jedan naziv za takve ljude"
, kazao je Vekarić agenciji Beta.

Alibi odluka


Sagovornici Radija Slobodna Evropa skeptični su, međutim, da će uvećana svota novca ubrzati hvatanje Mladića. Nagrada sama po sebi, nezavisno od visine, ne može da utiče da srpska vlast brže obavi posao koji ima – naime, da locira i uhapsi Ratka Mladića, kaže za naš program ekspert za pitanja bezbednosti Ljubodrag Stojadinović.

Policija tokom pretresa kueć Ratka Mladića u Beogradu, februar 2010
“Ne znači da će ta cena glave pomoći lovcima na ljudske glave ili onima koji znaju gde je Ratko Mladić da to saopšte tamo gde treba, pa da se onda lakše do njega dođe. Meni to liči na još jednu alibi-odluku vlasti u Srbiji koja nema mnogo značaja, ali ne košta ništa, koja može da pokaže svetu da oni rade sve što mogu”, ocenjuje Stojadinović.

Prva nagrada od milion evra za informaciju koja će dovesti do lociranja i hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića raspisana je u oktobru 2007. godine. Taj potez je, podsetimo, od srpskih vlasti bio iznuđen nakon sastanka u Hagu koji je organizovala Del Ponteova sa šefovima tajnih službi sa prostora bivše Jugoslavije.

Glavna tužiteljka je tada još jednom poručila srpskim vlastima da je više nego očigledno da ne postoji politička volja za hapšenje begunaca i da, s obzirom na to, izveštaj o saradnji sa Srbijom neće biti pozitivan.

Za Mladićem je nagradu od pet miliona dolara raspisao i američki State Department.

Grupa koja čuva Mladića ostala je i bez podrške i bez novca, ali do nje dolaze informacije o akcijama za hapšenje Mladića. Upitan odakle te informacije dolaze, Ljubodrag Stojadinović kaže:


“Iz mesta koja su zadužena za njegovo hvatanje. Dakle, treba prvo zatvoriti te rupe koje se tamo nalaze. Drugo, uraditi sve da država potpuno kontroliše stanje službi i da završi sve u vezi sa njihovom reorganizacijom jer je očigledno da neke delovi tih službi ne kontroliše nego da, naprotiv, oni i dalje smatraju da imaju pravo da kontrolišu državu.”


Otuda sagovornik našeg radija naglašava:

“Srpska vlast ne može da se pravda kako je čitava država talac jednog Ratka Mladića jer je Srbija talac vlasti nesposobne da uhapsi Mladića. To opravdanje ne stoji, ono je nesuvislo, kao što je nesuvislo i opravdanje da je Ratko Mladić van Srbije. Mislim da se on sigurno nalazi u Srbiji i da je tu negde blizu nas”
, rezolutan je Stojadinović.

Doušnici


Rade Bulatović
Nedavno je specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević otkrio da je Rade Bulatović, šef BIA u mandatu vlade Vojislava Koštunice, direktno kriv što Mladić nije uhapšen u Novom Sadu 2006. kad su ga imali u šaci.

Bulatović je, kako je tužilac rekao, izvršio opstrukciju uhapsivši jataka kod koga se Mladić krio, upozorivši tako haškog begunca da mu je mreža jataka razbijena i da treba da beži.

Neverovatno je otuda odzvonila vest da je nakon otkrivanja ove informacije, umesto da se otvori istraga o Bulatovićevoj sabotaži, dopušteno da se bivši šef BIA na nedavnoj proslavi godišnjice BIA, nađje i slika sa samim vrhom srpske političke i bezbednosne elite. Kako to razumeti, pitamo našeg sagovornika.

“U vlasti Srbije ima ljudi koji se nalaze u dosijeima tajnih službi kao doušnici i potkazivači nekih svojih partijskih drugova iz prošlosti, pa su ljudi poput Radeta Bulatovića potrebni kao garanti da će takve vrste tajni ostati deo tajnih arhiva bar dok su oni na vlasti ili dok su živi. I da se stvari neće kretati napred nego nazad. Dok to tako traje, teško je govoriti o tome da ima civilne kontrole nad tim ljudima i da osobe od kojih zavisi i sakrivanje i otkrivanje Ratka Mladića mogu da završe posao njegovog lociranja i hapšenja”
, ocenjuje Stojadinović.

*****
Možda bi vas mogao zanimati i tekst
Zaplenjeni Mladićevi dnevnici koristan dokaz za mnoga suđenja
28.10.2010.

NASTAVLJENO SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: U SARAJEVU UBIJENO VISE OD 10.000 LJUDI

 

Mioković je precizirao da je od 1992. do 1995. učestvovao u istragama o "pedesetak snajperskih incidenata" i "ne manje od 100 incidenata granatiranja"

image

Svjedok optužbe Dragan Mioković izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da su granate i hici koji su u više incidenata 1994. ubili i ranili civile u Sarajevu doletjeli sa položaja Vojske Republike Srpske.
 
Mioković, koji je na pitanje tužioca potvrdio da je po nacionalnosti Srbin, bio je šef tima sarajevske policije koji je obavio uviđaje i proveo istrage o tim incidentima.

Svjedok je izjavio da je istragom utvrđeno da su tri granate koje su 8. novembra 1994 u Livanjskoj ulici u Sarajevu ubile troje civila, od kojih su dvoje bili maloljetni brat i sestra, ispaljene sa položaja VRS.

Prema izjavi Miokovića, i hici koji su 23. novembra 1994. bili ispaljeni na dva tramvaja u centru Sarajeva su, prema nalazima istrage, doletjeli sa Grbavice, gdje su bili položaji VRS.

Mioković je precizirao da je od 1992. do 1995. učestvovao u istragama o "pedesetak snajperskih incidenata" i "ne manje od 100 incidenata granatiranja".

Na pitanje tužioca da li je istraga ikada utvrdila da su granate ili hici bili ispaljeni sa položaja ABiH, Mioković je odgovorio odrečno.

"Nikada nismo našli ni konkretan dokaz niti smo imali bilo kakva operativna saznanja o tome... Niti sam to ikada čuo niti sam bio u položaju da dođem do takvih podataka", kazao je svjedok.

Pozivajući se na policijske procjene, za koje je rekao da su se od kraja rata pokazale tačnim, Mioković je posvjedočio da je u Sarajevu bilo ubijeno "između 10.000 i 11.000 ljudi", od čega oko 1.500 djece mlađe od 15 godina.

Karadžić, koji se brani sam, sutra će unakrsno ispitivati svjedoka.

28.10.2010.

UMJESTO HAPSENJA RATKA MLADICA, SRBIJA POVECALA NAGRADU ONIMA KOJI GA ULOVE NA 10 MILIONA EURA

 

“Ovi potezi demonstriraju odlučnost Beograda da se obaveze prema Tribunalu što prije ispune”, izjavio je Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom, vjerovatno ni sam ne vjerujući u ono što izgovara

image

Nakon što je Vijeće ministara EU početkom sedmice na sastanku u Luksemburgu donijelo odluku da “proslijedi prijavu” Srbije za članstvo prema Evropskoj komisiji (EK), uz “upozorenje” da “daljnji napredak zavisi od pune saradnje s ICTY-jem”, Vijeće za nacionalnu sigurnost susjedne države je odlučilo “demonstrirati odlučnost”.

Tako je današnju “inicijativu” o povećanju nagradnog fonda sa milion na deset miliona eura kao nagradu za informaciju koja bi mogla da dovede do lociranja i hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića nazvao Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim tribunalom.

“Ovi potezi demonstriraju odlučnost Beograda da se obaveze prema Tribunalu što prije ispune”, izjavio je Ljajić, vjerovatno ni sam ne vjerujući u ono što izgovara.



Prva nagrada od milion eura za informaciju koja će dovesti do lociranja i hapšenja ratnog zločinca Ratka Mladića raspisana je još u oktobru 2007. godine i nije dala nikakve rezultate, baš kao ni ona od pet miliona dolara koju je svojevremeno raspisao i američki State Department.

Posljednji, neozbiljni potez Vlade Republike Srbije, koja će ovu suludu ponudu, prema tvrdnjama tamošnjih medija danas, i verificirati, neće dovesti do lociranja i hapšenja haškog optuženika, ali će poslužiti dvoličnoj vladajućoj srbijanskoj političkoj eliti da još malo dobije na vremenu.

Uostalom, zbog toga je Holandija prije samo nekoliko dana bila protiv ustupaka i daljnjeg napretka Srbije dok ne ispuni sve svoje obaveze prema ICTY-ju, znajući dobro, baš kao i ostali ministri EU, da Srbija neće poduzeti ozbiljnu akciju.

Osim ukoliko još neko ne smatra da je povećanje nagradnog fonda dio ozbiljne namjere da se uhapsi najtraženiji ratni zločinac još od završetka Drugog svjetskog rata.

28.10.2010.

VLADA SRBIJE DAJE 10 MILIONA EURA "ZA GLAVU 'RATKA MLADICA"

Za Mladića deset miliona evra

General Ratko Mladić, ratni vođa bosanskih Srba, 15. novembar 1995.

General Ratko Mladić, ratni vođa bosanskih Srba, 15. novembar 1995.

28.10.2010
Nagrada za informaciju koja bi mogla da dovede do lociranja i hapšenja haškog optuženika Ratka Mladića danas će odlukom Vlade Srbije biti povećana sa milion na deset miliona evra, to je za Radio Slobodna Evropa potvrdio Milivoje Mihajlović, šef Kancelarije Vlade Srbije za odnose sa medijima.

“Taj predlog će se naći danas na sednici vlade i mislim da će biti usvojen”, naglasio je Mihajlović.

Pre ove, nagrada od milion evra za hapšenje najtraženijeg haškog begunca Ratka Mladića, raspisana je u oktobru 2007. godine.

Odluku o raspisivanju nagrade doneo je Savet za nacionalnu bezbednost, na predlog Akcionog tima za okončanje saradnje sa Haškim tribunalom.

Podsetimo, nekadašnja glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte ocenila je da je odluka Srbije da raspiše novčane nagrade za informacije o Ratku Mladiću, i Goranu Hadžiću, jasan izraz političke volje Beograda za hapšenjem i lociranjem haških begunaca.

U vreme raspisvanja nagrade predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić, rekao je da ta nagrada "demonstrira odlučnost Beograda da se obaveze prema Tribunalu što pre ispune".

Nagradu isplaćuje država Srbija, a informacije se dostavljaju Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije.

Za Mladićem je nagradu od pet miliona dolara raspisao i američki Stejt dipartment.

"Tajms" - Mladića štitili Bulatović i Koštunica

Tajms piše da su glavni krivci za to što je najtraženiji osumnjićeni ratni zločinac u Evropi, Ratko Mladić, još uvek na slobodi, nekadašnji šef BIA-e, Rade Bulatović, i bivši premijer Vojislav Koštunica.
Srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević govori na konferenciji za novinare u Beogradu 10. maj 2010.

To je listu, kao šef potrage za Mladićem, rekao Specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.

On tvrdi da je Bulatović direktno kriv što Mladić nije uhvaćen u Novom Sadu 2006. godine tako što ga je hapšenjem jednog od njegovih jataka upozorio da je njegova mreža zaštitnika razbijena i da je vreme da beži.

"Iz toga sam zaključio da su vlada i BIA znali gde se Mladić nalazi. U to vreme je Glavni tužilac Haškog suda, Karla Del Ponte, govorila da u Beogradu ne postoji politička volja za hapšenjem Mladića. Ne znam na koga je mislila ako ne na bivšeg premijera Koštunicu", rekao je Vukčević.

Vukčević dalje kaže da je Mladić godinama bio predmet prave igre mačke i miša između proevropske i nacionalističke struje unutar srpske vlade.

"Takve političke prepreke su konačno uklonjene i Mladić bi mogao da bude uhapšen ove zime", rekao je Vukčević.
28.10.2010.

DAVID ENYERT, KOMANDANT STABA NATO-A: AKO SE U BiH ISTA SLICNO DOGODI KAO PRIJE 15 GODINA, MI CEMO BITI TU

 

Međunarodne kompanije žele doći u BiH, ali da su pritom njihovi finansijski snovi sigurni, kaže general Enyert, koji je za primjer uzeo McDonalds

image

- Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet su konkretne koristi koje će BiH imati prijemom u NATO, a ako bi se išta slično dogodilo u BiH kao prije 15-tak godina, NATO će biti tu, rekao je danas na susretu s novinarima u Sarajevu komandant NATO-ovog štaba u Sarajevu general David Enyert.

Međunarodne kompanije žele doći u BiH, ali da su pritom njihovi finansijski snovi sigurni, kaže general Enyert.

Kao primjer uzeo je McDonalds. Takva firma neće riskirati da ulaže u zemlju koja nije sigurna, a za većinu Amerikanaca je McDonalds prvo što primijete kada dođu u neku zemlju i predstavlja im dio SAD-a.

“Ako u zemlji vidite takve kompanije, onda znate da je ona na pravom putu”, kazao je Enyert.

Enyert: Sjedinjene Američke Države, ali i ja ne bismo bili ovdje da ne vjerujemo u BiH


Komandant NATO-ovog štaba vjeruje da će BiH ispuniti do septembra naredne godine uvjete koji su joj postavljeni prilikom dodjele statusa MAP (Akcioni plan za članstvo), prije svega pitanje vojne imovine.

On smatra da se već vide pozitivni nagovještaji te da će se vrata otvoriti u februaru-martu naredne godine i da će BiH krenuti pravim putem.

Osposobljenost i spremnost pripadnika Oružanih snaga BiH koji su upućeni u NATO-ovu misiju ISAF u Afganistanu jednaka je svim jedinicama koje se nalaze u toj zemlji, kazao je Enyert, navodeći da je nekoliko puta posjetio ovu jedinicu tokom priprema te da je vidio sve izvještaje o njihovoj obuci i izvještaj danskog kontingenta pri kojem su raspoređeni bh. vojnici.

Naveo je da su vojnici bili frustrirani što su toliko čekali da odu na zadatak za koji su se dugo pripremali te da su bili uzbuđeni kad su konačno ušli u avion na izvršenje posla za koji su obučeni.

Njihov odlazak znači da je BiH spremna da u okviru NATO-a pomogne uspostavi stabilnosti u drugoj zemlji, ali da članstvo u NATO-u nije besplatno, ne u smislu novca, nego vremena i ljudi.

Osim ovog kontingenta, planiran je odlazak 10 pripadnika OSBiH koji će obučavati afganistanske snage sigurnosti, ali se još traži sponzor za njihov odlazak.

Kada je u pitanju interes NATO-a za BiH, Enyert je naglasio da je naša zemlja komadić slagalice koja se proteže od Baltika, a ako nedostaje taj dio, ne može se vidjeti cijela slika.

“A ukoliko postoje sigurnost i stabilnost u BiH, to je onda taj dio slagalice koji daje širu sliku”, kazao je on.

Upitan za nedavne izjave najviših ruskih zvaničnika da žele da vide smanjeno prisustvo NATO-a u centralnoj Evropi, Enyert je rekao da je i Rusija dio te slagalice.

“Rusija ovdje želi stabilno i sigurno okruženje, ali možda ima nešto drugačiju predstavu o tome”, ocijenio je, naglasivši da NATO ovaj posao uspješno radi već 60 godina, donoseći svojim članicama sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet.

General Enyert je naglasio da NATO, njegova zemlja, Sjedinjene Države, ali i on ne bi bili ovdje da ne vjeruju u BiH kao buduću članicu evroatlantskih integracija.

28.10.2010.

KONACNO POSTIGNUT DOGOVOR: NOGOMETNA REPREZENTACIJA BiH IGRA SA SLOVACKOM U BRATISLAVI 17. NOVEMBRA

 

Okupljanje igrača predviđeno je za 15. novembar u Beču

image

Predstavnici nogometnih saveza Bosne i Hercegovine i Slovačke potpisali su ugovor o odigravanju prijateljske utakmice A reprezentacija Slovačka - BiH.  

Najbolji bh. nogometaši će susret s učesnikom prošlog Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi igrati 17. novembra u Bratislavi.

Spisak igrača bh. reprezentacije za ovu utakmicu selektor Safet Sušić objavit će sljedeće sedmice.

Okupljanje igrača predviđeno je za 15. novembar u Beču, nakon čega će reprezentacija autobusom putovati u glavni grad Slovačke.

28.10.2010.

MEDJUNARODNA ZAJEDNICA: TRUHLI KOMPROMISI - PRVO SA RADOVANOM KARADZICEM U DAYTONU, PA DANAS SA MILORADOM DODIKOM U BOSNI I HERCEGOVINI!

 

MEDJUNARODNA ZAJEDNICA: TRUHLI KOMPROMISI - PRVO SA RADOVANOM KARADZICEM U DAYTONU, PA DANAS SA MILORADOM DODIKOM U BOSNI I HERCEGOVINI!

 

 

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik i Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Rezultati izbora 2010 u državi Bosni i Hercegovini pokazali su da je tek jedan dio države ili preciznije jedan narod (Bošnjački) spreman odbaciti nacionalističku politiku u korist građanske politike koja bi drebala da izgradi BiH u funkcionalnu i normalnu državu.

 

Međutim, u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu narod (Srbi) je glasao većinom za nacionalističku politiku Milorada Dodika koji otvoreno kaže da ga BiH država ne interesuje i predviđa joj skori raspad, a za to se svakodnevno (raznim blokadama) i bori. (Napomena: i Hitler je pobjedio na demokratskim izborima).

Ostaje da se vidi - koliko će SDP biti spreman da odbrani i ojača građansku državu BiH i konkretno da li će Sud BiH biti u stanju da pravno sprovede u djelo činjenicu koja proizilazi iz Daytonskog sporazuma "Knjiženje državne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu".

Pitanje vlasništva državne imovine smatra se ključnim pitanjem za budućnost države BiH. Nakon izbora 2010 u Bosni je slično stanje kao i 1992:

- Većina bosanskohercegovačkih Srba je glasala za separatitičku Srpsku politiku,
- Većna bosanskohercegovačkih Hrvata je glasala za hrvatsku nacionalističku politiku blisku srpskom separatizmu,
- S razlikom da je većina bošnjačkog stanovništva je glasala za Socijaldemokratsku Partiju, nadajući se da će ova partija s svojom građanskom opcijom uspijeti "oporaviti" BiH državu.

I dok Bošnjaci priželjkuju jaku državu Bosnu i Hercegovinu, srpski politički predstavnici se zalažu za BiH kao labavu državnu zajednici koju bi kasnije mogli veoma lako rasturiti. Politika Dodika i Čovića neodoljivo podsjeća na Karadzića i Bobana i njihov dogovor o podjeli Bosne.

Komentari koji dolaze od političkih predstavnika međunarodne zajednice su veoma čudni, zbunjujući i sumnjivi. Tako predstavnici međunarodne zajednice - koji se deklarativno zalažu za cjelovitu BiH likuju jer je izgubio bošnjački "nacionalista" Haris Silajdzić. Silajdžić se borio za jedinstvenu i jaku Bosnu i Hercegovinu i nije bio poslušnik međunarodne zajednice koja stalno zahtjeva kompromise na štetu jake BiH države.

Sa druge strane pobjeda srpskog nacional-separatiste Milorada Dodika smatra se demokratskom i normalnom i sugeriše se da se s njim mora praviti kompromis i dogovor.

Ali kako praviti kompromis u interesu države Bosne i Hercegovine sa politkom koja je naslijeđena od ratnog zločinca radovana Karadžića i u svojim ciljevima se uopšte ne razlkuje?

Dodik otvoreno poručuje da ga ne interesuje država BiH nego samo srpska zemlja Republika Srpska (dokaze o načinu nastanka ove političke tvorevine - možete pročitati u Arhivu Međunarodnog suda u Den Hagu).

Kako napraviti dogovor i kompromis sa ovakvom politikom, a ne izdati državu Bosnu i Hercegovinu i građane koji vole ovu državu? Mora se napomenuti da će svaki truhli kompromis koji bude ugrađen u ustav Bosne i Hercegovine imati direktan uticaj na eventualni (planirani) raspad države.

Pitamo se: Šta bi u stvari mogao biti cilj međunarodne zajdnice i centra moći koji stvara novi svjetski poredak?

I petnaest godina nakon Genocida u Srebrenici, međunarodna zajednica nije spremna da se aktivno uključi u pomoći na kreiranju normalnog ustava Bosne i Hercegovine koji bi zamjenio nakardni Dajtonski Sporazum kojim je upravo međunarodna zaajednica nagradila Karadžića i negovu politiku etničkog čišćenja. Međunarodna zajednica nije bila spremna da spriječi genocide u Srebrenici i pokolje širom Bosne. Nije to pokazatelj nemoći "međunarodne zajednice" nego njene kontinuirane namjere iz razloga o kojima je svjedočio i bivši predsjednik Bill Clinton u knjizi "The Clinton Tapes: Wrestling History with the President". Razlog su Bošnjaci - Muslimani.

Javlja se osnovana sumnja da je namjera Međunarodne zajednice (Globalnog centra moći) da Bosnu i Hercegovinu održi kao cjelovitu, ne iz razloga što vole Bosance i Hercegovce već zato što geostrateške i političke analize pokazuju - da bi u slučaju raspada Bosne i Hercegovine došlo do jakog i nekontrolisanog ekstremizma kod razočaranog Bošnjačkog naroda koji bi kontrolisao teritoriju centralne Bosne i Bosanske Krajine. Bivši Predsjednik susjedne Hrvatske Stipe Mesić je više putao upozoravao međunarodnu zajednicu na tu činjenicu.

Sa druge strane ovi međunarodni faktori ne žele da država Bosna i Hercegovina iz spomenutih razloga previše ojača. Jaka država sa muslimanskom većinom u srcu Evrope nije dobro došla.

U ovaj scenario idealno se uklapa uloga Milorada Dodika kao srpskog nacionaliste koji koči jačanje države. Očito je da Dodika neko iz međunarodne zajednice podržava i štiti.

Međunarodna zajednica opet poziva BiH političare da se "dogovore" i opet insistira da bosansko-građanska opcija napravi kompromis u korist srpske nacional-sepatističke politike Milorada Dodika i njegovog hrvatskog saveznika Čovića.

Takva bi "cjelovita država" BiH ušla u NATO, ali bi je vremenom bilo sve manje, a građani Bosne i Hercegovine ne bi imali nikakvog uticaja na zbivanja u svojoj domovini - jer bi "demokratski izbori" bili namještani.

Kreatori ove političke verzije svakako griješe jer bi u ovakvoj Bosni i Hercegovini koja se održava na "transfuziji" došlo do frustracije i nezaustavljivog ekstremizma. Već sada se dio građana u Bosni frustrirano pita: "Da li mi to jedini u Evropi trebamo vize za putovanje jer smo muslimani"?

Međunarodna zajednica mora znati da svakim kompromisom na štetu jake, cjelovite multikultularne države Bosne i Hercegovine i njenog kontinuiteta, raste opasnost od ekstremizma nastalog frustracijama nastalim od genocida u Srebrenici pa do danas.

Građani Bosne i Hercegovine se osjećaju ostavljenim na cjedilu dok Međunarodna zajednica stalno insistira na truhlim kompromisima - prvo sa Karadžićem u Daytonu, pa do danas sa Dodikom...

Sasvim je jasno da bi razuman političar koji ima dobre namjere prema državi pristao na decentralizovano državno uređenje sa opcijama zaštite prava svih građana i naroda:
- jedan BiH predsjednik,
- Vlada BiH
- državna imovina BIH...

Međutim, kako praviti kompromis i dogovarati se sa nekim ko nema dobre namjere prema državi?

Bosanki Talasi
Senad Ušanović

(24sata.info)

28.10.2010.

RICHARD GOLDSTONE: "RAZLICITOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI MOGU BITI ADUT ZA ZBLIZAVANJE UMJESTO ZA SUKOBE"

 

24sata.info PHOTO
image Richard Goldstone / 24sata.info

 

24SI - Richard Goldstone, bivši glavni tužilac u Haškom tribunalu koji je objavio prve optužnice za počinjene zločine u Bosni i Hercegovini, danas je četvrti put boravio u Sarajevu, ovog puta kao govornik o temi "Suočavanje s prošlošću: mir i pravda" pred zvanicama u Rektoratu Sarajevskog Univerziteta.

 

Pored njegove velike impresije u poređenju ratnog sa sadašnjim izgledom Sarajeva, čime je bio prožet dobar dio izlaganja, Goldstone je uputio nekoliko poruka a zajedničko im je - da različitosti Bosne i Hercegovine mogu biti adut za zbližavanje umjesto za sukobe ako zemlju vode mudri ljudi naklonjeni toj dragocjenosti.

Nije dovoljna samo tolerancija jer može značiti puko podnošenje drugog; različitost treba slaviti, smatra.

Prenio je iskustva iz svoje domovine Južnoafričke Republike u kojoj su nakon godina aparthejda i surovih kršenja ljudskih prava, odjednom postali mogući drugačija načela i rad komisije koja je na osnovu mnogih svjedočenja dokumentovala istinu o bivšem mračnom periodu. Sada je istina školsko štivo za djecu i crne i bijele boje kože.

Što se tiče Haškog tribunala, on, glavni tužilac u Haškom tribunalu od 1994. do 1996. godine, smatra da je ta institucija zaustavila najveći broj fabrikovanih poricanja zločina počinjenih u BiH te da bez optužnica protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića do pregovora u Dejtonu ne bi ni došlo 1995. godine.

Goldstone kaže da Dejtonski sporazum nije trajno rješenje za brojne krupne probleme Bosanaca i Hercegovaca, ali pritom naglašava da sadašnje prilike u regionu ne dozvoljavaju posezanje za silom, što je krupna promjena u odnosu na devedesete godine prošlog vijeka.

I Goldstone, kao strane diplomate,  ističe da rješenja u Bosni i Hercegovini moraju naći "ljudi pogođeni situacijom". Međunarodna zajednica može pomoći i dati savjet, ali odlučuju ljudi ovog regiona i zatim im mogu mnogo značiti iskustva iz prošlosti, njegov je stav.

Kao čovjek koji je podigao prve optužnice protiv bosanskih Srba, zatim prve protiv Hrvata pa zatim i Bošnjaka i zatim od svake strane doživio prigovore za protivnacionalno djelovanje, odlučno to demantuje i dodaje da je u Tribunalu bio okružen sudijama iz brojnih područja u svijetu.

Na koncu, Goldstone smatra da pravda oličena u sudskim presudama, pa i u haškim, doprinosi izgradnji mira ("iako nema savršenog tribunala") te pomaže žrtvama da lakše žive sa svojim gorkim iskustvom.

Richard Goldstone je predavanje "Dealing with the past: Peace and Justice" održao u organizaciji Pravnog fakulteta a John Shuttuck, rektor Central European Universitya iz Budimpešte, bio je uvodničar koji je predstavio predavača.

(fena)

28.10.2010.

WASHINGTON I BRISEL DAJU PODRSKU NOVOJ STRATEGIJI BiH

Washington i Brisel daju podršku novoj strategiji BiH

U Bosni i Hercegovini ima 39 posto nezaposlenih. Cijela jedna generacija mladih ljudi treba pomoć, posao, perspektivu, treba budućnost, ističe Catherine Ashton

image Ashton: Suština je u evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine (Foto: Getty Images)

Nova vlast u Bosni i Hercegovini trebalo bi da razvije strategiju koja će omogućiti da se Bosna i Hercegovina pokrene u smjeru evropskih integracija, a Brisel će, u dogovoru sa Washingtonom, pomoći definisanju ove strategije, izjavila je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Catherine Ashton.

Ashton je, u okviru redovnih kontakata sa Evropskim parlamentom, u odgovoru na pitanje jednog europoslanika kako će EU da se postavi nakon izbora u Bosni i Hercegovini, dala osnove strategije u čijoj je suštini evropska perspektiva Bosna i Hercegovina, javio je dopisnik Srne.

- Bosna i Hercegovina treba apsolutno podržati na njenom putu u EU. To smo nedavno i razgovarale državni sekretar SAD Hillary Clinton i ja prilikom njene posjete Briselu, rekla je Ashton, navodeći da bi jačanje ekonomije trebalo da bude važan dio strategije.

U Bosni i Hercegovini ima 39 posto nezaposlenih. Cijela jedna generacija mladih ljudi treba pomoć, posao, perspektivu, treba budućnost.

Vlasti Bosne i Hercegovine moraju da se usredsrede na to i u tom smislu moraju da razviju strategiju, rekla je Ashton pred Komitetom za spoljnu politiku Evropskog parlamenta. Ovo je prvi put nakon izbora u BiH da je Ashton, koja uglavnom vodi dosije BiH u EU, komentarisala situaciju nakon izbora.

Kako Srna saznaje iz drugih izvora, nakon sastanka Clinton i Ashton, evropski i američki diplomate spremaju niz konsultacija u kojima analiziraju dodirne tačke i razlike u pristupu prema BiH.

28.10.2010.

VLADIMIR VUKCEVIC: "GRADJANI SRBIJE SU SADA SVJESNI DA SU PRIPADNICI NASEG NARODA VRSILI ZLOCINE U IME LAZNOG PATRIOTIZMA!"

 

24sata.info PHOTO
image Vladimir Vukčević / 24sata.info

 

24SI - Srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je u srijedu da su istraživanje i osuda ratnih zločina počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije jedan od najbitnijih momenata u procesu regionalnog pomirenja.

 

"Građani Srbije su sada mnogo svjesniji zločina koji su činjeni pod velom lažnog patriotizma", rekao je Vukčević za "Blic", te je u prilog toj tvrdnji kao najmonstruozniji zločin počinjen na početku rata izdvojio "slučaj Ovčara", kod Vukovara u Hrvatskoj.

Vukčević je takođe ocijenio da je svijest takozvanog običnog čovjeka, građanina, sada na daleko višem nivou gledano iz aspekta informisanja o tome šta se zapravo desilo tokom ratnih godina.

"Čini mi se da su građani sada svjesni da su pripadnici našeg naroda, a uglavnom se radilo o ljudima koji su se i prije rata bavili kriminalom i koji su se "tu najbolje snašli", vršili zločine u ime patriotizma, a u stvari u svoju ličnu korist", zaključio je Vukčević.

(24sata.info)

27.10.2010.

IVO JOSIPOVIC: UBRZANO PRIBLIZAVANJE BiH EU I NATO-SAVEZU JE U INTERESU HRVATSKE

 

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović razgovarao je danas u Zagrebu s Ivom Josipovićem i Jadrankom Kosor o političkim prilikama u BiH

image

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i hrvatska premijerka Jadranka Kosor primili su u odvojenim susretima predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, a tema razgovora bile su političke prilike u Bosni i Hercegovini.

Josipović i Čović razgovarali su o položaju Hrvata u BiH, potrebi za instrumentima kroz koje mogu ostvariti jednakopravnost i ustavni položaj jednog od triju konstitutivnih naroda, njihovu opstanku i povratku u Bosnu i Hercegovinu, navodi se u priopćenju iz Ureda hrvatskog predsjednika.

Josipović je ponovio kako će Hrvatska uvijek voditi ustavom utvrđenu brigu za dobrobit i zaštitu svojih sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske, pa tako i Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Čović je istaknuo da u utemeljenju vlasti u BiH treba voditi računa o reprezentativnosti političkih predstavnika svih triju naroda, kako bi izvršna vlast bila dugoročno stabilna i imala široku potporu za zahtjevne reforme koje su na redu.

Hrvatski predsjednik istaknuo je kako je BiH jedan od najvažnijih partnera Hrvatske i kako je ubrzano približavanje BiH Europskoj uniji i NATO-u i u interesu Hrvatske, kao i regije, stoji u priopćenju.

U priopćenju hrvatskog HDZ-a navodi se da je predsjednica HDZ-a i hrvatske vlade Jadranka Kosor ponovila potporu Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, naglasivši kako će se Hrvatska, kao susjedna i prijateljska zemlja, kao članica euroatlantske zajednice, i dalje zauzimati za euroatlantsku perspektivu BiH u kojoj će hrvatski narod imati zajamčenu ustavnu jednakopravnost. 

27.10.2010.

CIK BiH: NE ODUGOVLACIMO OBJAVU IZBORNIH REZULTATA

 

U ovom trenutku traje žalbeni postupak na odluke i zaključke Centralne izborne komisije BiH u vezi sa zahtjevima za ponovno brojanje, saopćila je ta institucija

image CIKBiH: Nema bitnih razlika u odnosu na utvrđene rezultate

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine demantirala je danas izjave pojedinih zvaničnika o tome da ona odugovlači s objavom izbornih rezultata.

U ovom trenutku traje žalbeni postupak na odluke i zaključke Centralne izborne komisije BiH u vezi sa zahtjevima za ponovno brojanje, saopćila je ta institucija.

U skladu s odredbama Izbornog zakona BiH, CIK ima rok od 30 dana od dana održavanja izbora da potvrdi i objavi izborne rezultate, a nakon što odluke CIK-a postanu pravosnažne, saopćeno je također.

- U medijima se u posljednje vrijeme plasiraju izjave pojedinih zvaničnika o navodnom 'otezanju s objavom izbornih rezultata'.

Zbog objektivnog informiranja javnosti, CIK na ovaj način želi istaći da su do 14.10.2010. godine primani glasački paketi iz inostranstva i da smo samo četiri dana nakon toga, 18.10.2010. godine, objavili utvrđene izborne rezultate.

Utvrđivanje rezultata podrazumijeva objedinjavanje glasova s redovnih biračkih mjesta, glasova u odsustvu, putem mobilnog tima, putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništava te glasova na nepotvrđenim glasačkim listićima.

Procedura podnošenja zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića propisana je odredbama člana 5.30 Izbornog zakona BiH.

Rok za podnošenje zahtjeva je bio tri dana od dana objave utvrđenih izbornih rezultata (19.,20. i 21. oktobar).

U tom roku Centralna izborna komisija BiH je primila 101 zahtjev za ponovno brojanje. Naredila je ukupno 11 ponovnih brojanja glasačkih listića (šest po zahtjevu i pet po službenoj dužnosti).

Obuhvaćena su 2.282 biračka mjesta. Taj posao je završen u 24.10.2010. godine", navela je u ovom saopćenju Centralna izborna komisija BiH.

- Na osnovu izvještaja dostavljenih iz Glavnog centra za brojanje u Sarajevu, nakon ponovnog brojanja glasačkih listića, nema bitnih razlika u odnosu na utvrđene rezultate, potvrđuje CIKBiH

Razlika postoji samo tamo gdje su ponovno brojani kandidatski glasovi, dakle glasovi po kandidatima unutar iste kandidatske liste.

U vezi s tim CIK će posebnom odlukom korigovati utvrđene izborne rezultate, navedeno je.

- Kad je u pitanju zakonitost rada CIK-a, želimo istaći sljedeće: u periodu izborne kampanje podnesene su četiri žalbe Sudu BiH na odluke CIK-a. Sve žalbe je Sud BiH odbio i potvrdio odluke CIKBiH; uloženo je 18 žalbi Sudu BiH na odluke CIK-a koje se odnose na povrede na biračkom mjestu. Većinu žalbi je Sud BiH već odbio i potvrdio odluke CIK-a BiH; uložene su tri žalbe Sudu BiH na odluke CIK-a koje se odnose na izbornu šutnju. Sve žalbe je Sud BiH odbio i potvrdio odluke CIK-a BiH; uložene su tri žalbe Sudu BiH na odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata općih izbora 2010. godine. Dvije žalbe su odbijene kao neosnovane i jedna je odbačena kao nedopuštena, navela je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u današnjem saopćenju.

27.10.2010.

ZLOCINAC "RADOVAN KARADZIC" PONOVO IZMISLIO IZGOVORE ZA BLOKADU KONVOJA

 

Van Baal rekao da mu je general VRS Manojlo Milovanović, načelnik štaba VRS, tokom rata u BiH jednom prilikom zaprijetio da će tramvaji u Sarajevu, ukoliko nastave da voze, biti meta snajperske vatre

image Paljanski monstrum nastavlja sa lažima

Bivši načelnik štaba UNPROFOR-a u Sarajevu, holandski general Adrianus van Baal, izjavio je danas, na suđenju ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, da je Vojska Republike Srpske (VRS) blokirala enklave Srebrenicu i Goražde i kontrolisala konvoje koji su dopremali humanitarnu pomoć, ponekad ih zadržavajući, vraćajući ili oduzimajući neku robu.

Karadžić je napomenuo da su srpski vojnici oduzimali samo onu robu koja nije bila na tovarnom spisku, a Van Bal je priznao da je bilo slučajeva da je u konvojima bilo stvari koje nisu bile na spisku, ali to su, prema njegovim riječima, bili izuzeci.

Van Baal je istakao da se dogovor o nadgledanju konvoja odnosio na vizuelnu inspekciju vozila, a ne na pretres, i da "Srbi nisu dovoljno poštovali sporazume".

Van Baal je rekao i da mu je general VRS Manojlo Milovanović, načelnik štaba VRS tokom rata u BiH, jednom prilikom zaprijetio da će tramvaji u Sarajevu, ukoliko nastave da voze, biti meta snajperske vatre i da je on o toj prijetnji obavijestio svog nadređenog, generala Majkla Rouza.

Na Karadžićev zahtjev da pojasni da li mu je Milovanović prijetio ili ga je obavijestio o mogućoj opasnosti da nekontrolisani elementi otvore vatru na tramvaje, Van Baal je odgovorio da mu je srpski general rekao da će se "pobrinuti za to, da će iskoristiti svoj utjecaj", što je on protumačio kao nedvosmislenu prijetnju.

Van Baal bio je načelnik štaba UNPROFOR-a od kraja februara do kraja avgusta 1994. godine. Od 1. aprila je bio je stacioniran u Sarajevu, ali je dosta putovao širom BiH.

Svjedočio je u procesu protiv generala VRS Stanislava Galića i Slobodana Miloševića.

Kada je holandska vlada u aprilu 2002. godine podnijela ostavku poslije izvještaja o odgovornosti holandskih pripadnika mirovnih snaga UN za genocid u Srebrenici 1995. godine, isto to je učinio i general Van Bal, koji je u to vrijeme bio načelnik generalštaba holandske vojske.

Holandski institut za dokumentaciju o ratu predstavio je 10. aprila 2002. godine izvještaj u kojem je ukazao na to da dio odgovornosti za pad Srebrenice, koja je 1995. godine bila zaštićena zona UN koju je obezbjeđivao holandski bataljon, snose i holandska vlada i UN.

Holandska vlada je, prema tom izvještaju, poslala slabo pripremljene vojnike u enklavu, a UN nisu pravovremeno uvidjele opasnost od masovnih ubistava kada su srpske snage preuzele kontrolu nad Srebrenicom.

Karadžić sutra treba da nastavi ispitivanje Van Baala.

Bivši lider bosanskih Srba optužen je pred Haškim tribunalom za genocid nad nesrpskim stanovništvom u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, kao i za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, teror i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH (1992-1995).

27.10.2010.

MRI: VISE OD POLOVINE GRADJANA SRBIJE PROTIV IZRUCENJA RATKA MLADICA

MRI : Više od polovine građana Srbije protiv izručenja Mladića

27/10/2010.
• U Srbiji se i dalje više od polovine građana ne slaže sa tvrdnjom da je u najboljem interesu Srbije da isporuči Ratka Mladića Haškom tribunalu, pokazalo je najnovije istraživanje ..

U Srbiji se i dalje više od polovine građana ne slaže sa tvrdnjom da je u najboljem interesu Srbije da isporuči Ratka Mladića Haškom tribunalu, pokazalo je najnovije istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).Broj građana Srbije koji su saglasni sa porukom koju im šalje vlast da bi hapšenje i izručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu bilo u najboljem interesu države porastao je za proteklih godinu dana za dva procenta, sa 34 na 36 odsto.

Istovremeno, opao je broj onih koji se ne slažu sa tom konstatacijom, i to sa 55 na 51 odsto.Prema istraživanju IRI, koje prenosi list "Danas", za dva procenta porastao je broj onih koji u potpunosti podržavaju saradnju sa Hagom, uključujući i hapšenje i isporučenje svih optuženih, i iznosi 15 odsto, dok je broj onih koji smatraju da sa Tribunalom ne bi trebalo ni pod kojim uslovima sarađivati smanjen takođe za dva odsto, sa 37 na 35 odsto.Sa druge strane, čak 38 odsto građana zauzima stav da je saradnja sa Tribunalom nužno zlo, odnosno da je riječ o uslovljavanju na koje bi, zarad pragmatičnih interesa, trebalo pristati.  (Kliker.info-Srna)


27.10.2010.

MIHAIL GORBACOV: NATO NE MOZE POBIJEDITI U AFGANISTANU

Mihail Gorbačov: NATO ne može pobijediti u Afganistanu

27/10/2010.
• - Pobjeda je nemoguća u Afganistanu. Obama je u pravu što povlači vojnike, bez obzira koliko teško to bilo, izjavio je Gorbačev u intervjuu za dopisnika BBC-a iz Moskve ..

Bivši čelnik Sovjetskog saveza Mihail Gorbačev upozorio je NATO da je njegova pobjeda u  Afganistanu nemoguća. Gorbačev je izjavio da SAD nemaju druge alternative osim da povuku vojnike ukoliko žele da izbjegnu drugi Vijetnam. Kao sovjetski lider, on je povukao svoje trupe iz Afganistana prije više od 20 godina nakon desetogodišnjeg rata. On je pohvalio predsjednika SAD-a Baracka Obamu zbog njegove odluke da počne s povlačenjem vojnika iduće godine, ali je izjavio da će se SAD boriti da se izvuku iz situacije u kakvoj su se zatekle u Afganistanu. - Pobjeda je nemoguća u Afganistanu. Obama je u pravu što povlači vojnike, bez obzira koliko teško to bilo, izjavio je Gorbačev u intervjuu za dopisnika BBC-a iz Moskve Stevea  Rosenberga.

Kazao je da je prije nego što se Sovjetski Savez povukao iz Afganistana postignut sporazum s Iranom, Indijom, Pakistanom i SAD-om.Nadali smo se da će Amerika ispoštovati sporazum koji smo postigli da bi Afganistan trebao biti neutralna, demokratska zemlja, koja bi imala dobre odnose sa svojim susjedima kao i sa SAD-om i SSSR-om. Amerikanci su uvijek tvrdili da podržavaju to, ali oni su istovremeno obučavali militante - iste one koji danas teroriziraju Afganistan i sve više i više Pakistan, izjavio je Gorbačev.- Zbog toga, za SAD će biti sve teže da se izvuče iz takve situacije. Šta je, međutim, alternativa - drugi Vijetnam? Slanje pola miliona vojnika? To ne bi funkcionisalo, kazao je on. Najbolje što NATO može ostvariti, kazao je Gorbačev, da pomogne zemlji da ponovo  stane na svoje noge i da se  obnovi nakon rata. (Kliker.info-Fena)


27.10.2010.

ZLOCIN I KAZNA

27.10.2010.

U INDONEZIJI VULKAN OSTAVIO IZA SEBE STRAVICNE PRIZORE SPRZENIH LJUDSKIH I ZIVOTINJSKIH LESEVA

 

Vulkan, potres i cunami odnijeli preko 270 života, na stotine se vode kao nestali • Zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je u ponedjeljak uveče ostrva Mentavaj, zapadno od Sumatre, i pokrenuo talase visoke tri metra koji su poplavili deset sela

image Foto: AFP

Zvaničnik zadužen za bavljenje prirodnim katastrofama saopćio je u srijedu da je broj poginulih u potresu i cunamiju u Indoneziji porastao na 272 dok su helikopteri sa spasiocima konačno stigli do udaljenih ostrva. 

Zvaničnik Ade Edward u srijedu je povećao procijenjeni broj žrtava na 272 poginula i 412 nestalih, u odnosu na 154 poginula kako je javljeno ranije tokom dana.

Prvi snimci regije načinjeni iz vazduha otkrili su goleme površine zemlje pod vodom i ruševine kuća uništenih valom, prenosi AP.

Zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je u ponedjeljak uveče ostrva Mentavaj, zapadno od Sumatre, i pokrenuo talase visoke tri metra koji su poplavili deset sela, izjavili su zvaničnici.

Zemljotres se dogodio pod vodom, na dubini od 20,6 kilometara, 280 kilometara južno od Padanga, saopštio je američki Institut za geologiju.

Poslije glavnog potresa uslijedili su naknadni udari snage 6,1 i 6,2 stepena.

Krizni centar Ministarstva zdravlja saopštio je da je cunami na Mentavaju najviše pogodio ostrvo Južni Pagaj, gdje je napravio prodor od 600 metara u dubinu kopna.

Medicinsko osoblje krenulo je helikopterima u najteže pogođeno područje, ali spasilački napori su otežani zbog prekida komunikacija u cijelom regionu.

Predsjednik Indonezije Susilo Bambang Judhojono danas popodne trebalo bi da posjeti Padang, luku najbližu Sumatri.

Indonezija se nalazi na pacifičkom "vatrenom prstenu", zbog čega je ovaj arhipelag često na udaru snažnih zemljotresa. U potresu snage 7,6 stepeni u septembru prošle godine u Padangu je poginulo oko 1.100 ljudi.

Veliki azisjki cunami iz 2004. godine, pokrenut pod utjecajem zemljotresa snage 9,3 stepeni, ubio je najmanje 168.000 ljudi samo u Indoneziji.

Erupcija indonežanskog vulkana odnijela 25 života

Najmanje 25 osoba izgubilo je život, a još 14 ih je zadobilo teške opekotine poslije erupcije vulkana Merapi na indonežanskom ostrvu Java.

U ovom trenutku lokalne vlasti su angažovane na evakuaciji 11.000 seljana koji žive na obroncima vulkana, gdje su mnoge kuće srušene i prekrivene pepelom, prenosi Reuters.

Indonežanske vlasti su u ponedjeljak upozorile da bi svakog časa moglo da dođe do erupcije, proglasile najviši stepen uzbune i naredile hitnu evakuaciju skoro 11.500 mještana sela na južnim, jugoistočnim i istočnim obroncima planine Merapi.

U erupciji tog vulkana 1994. poginulo je 70 ljudi, a 1930. godine stradalo je 1.300 osoba.

U Indoneziji, arhipelagu od 17.500 ostrva, ima 129 aktivnih vulkana. Čitavo područje čini dio "pacifičkog vatrenog prstena", u kojem su zemljotresi i erupcije česta pojava.

27.10.2010.

MIRKO PEJANOVIC: ZASTOJ U INTEGRACIJAMA BiH U EU

 

 

Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) Sarajevo, 03. jun 2009.

Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka (FPN) Sarajevo, 03. jun 2009.

27.10.2010.
Nakon što su izborni rezultati pokazali koje su bh. političke partije osigurale mjesto u vlasti, vrijeme je da se sazna i kako će se ona raspodijeliti između njih. Krajnje je vrijeme i da se, nakon godina stagnacije, u naredne četiri godine pokrenu politički procesi od interesa za sve građane, prvenstveno oni koji se tiču napredovanja zemlje ka NATO-u i EU.

Kako bi tu ulogu trebali odigrati novi bh. lideri, a kako međunarodna zajednica, govori Mirko Pejanović, dekan FPN u Sarajevu.

RSE: Nakon oktobarskih izbora i nekih prvih utvrđenih rezultata, neke stranke krenule su već sa nekim planovima o postizbornim koalicijama, mada još uvijek ništa konkretno. Kakve su, po vama, mogućnosti za formiranje stabilne parlamentarne većine nakon ovih izbora u BiH?

Pejanović: Poslije ovih parlamentarnih izbora BiH je došla u ono istorijsko postdejtonsko vrijeme kada više ne može uspješno niti funkcionisati, niti izvoditi integraciju u EU i NATO savez bez stabilne parlamentarne većine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Umjesto licitiranja mogućih funkcija za pojedine stranke, mnogo je važnije pitanje definisanja sadržine programske koalicije. Ta programska koalicija, s obzirom na to da je u prošlom vremenu došlo do zastoja u integraciji BiH u Evropsku uniju, treba da sadrži dvije skupine pitanja koja hitno trebaju imati rješenja. Prva skupina se odnosi na strateška pitanja – to je ubrzani proces integracije BiH u NATO i EU, jer bi tim redom trebao da se odvija taj istorijski proces. Druga skupina je ona koja se odnosi na reforme za sticanje uslova za onu poziciju BiH koja se zove 'kandidat za članstvo u EU'. Zajedno uzevši, to je jedna skupina ekonomskih i političkih reformi. Također mislim da je nezaobilazno da OHR i EU ulože svoj uticaj, kako bi lideri pobjedničkih stranaka došli do ovakve programske koalicije. Ako se to ne uspije, onda BiH dolazi u novo stanje krize, institucionalne i političke, koja može poduže trajati.

RSE: Kako u tom slučaju eventualne blokade vidite ulogu visokog predstavnika?

Pejanović: Pa, visoki predstavnik još uvijek ima sve ovlasti tumačenja i provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je već pozvan i prozvan da poveća stepen odgovornosti onih stranaka koje su dobile najviše glasova u Parlamentarnoj skupštini BiH da pristupe odgovorno formiranju programske koalicije. Provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma nije istorijski zadato tako da on dovede do novih sukoba i etničkih podjela. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavljen, i zato postoji visoki predstavnik, da se omogući i pospješi proces integracije i prijem BiH u NATO i EU kada bi prestale sve istorijske opasnosti za njenu etničku podjelu. Prema tome, strategiju Evropske unije valja dopuniti, izmijeniti i tako je postaviti da EU ima zajedničku odgovornost sa parlamentarnim vlastima u BiH da se uspostave i provedu nužne reforme. U tom smislu OHR ima odgovornost da se odlučivanje o zakonima situira u Parlamentarnu skupštinu, a ne u turističkim mjestima lidera, jer je to gaženje demokratije. Oko 80 posto građana u BiH, u svim istraživanjima, iskazuje interes da njihova država postane članica EU i to je taj opšti konsenzus. U toj promjeni strategije, EU bi mogla izdvojiti više sredstava za poticanje privrednog razvoja, kako bi se nakon dobijanja bezviznog režima građani mogli okrenuti što većoj aktivnosti u privređivanju, dobijanju kredita povoljnih za biznis. Najveća teškoća u BiH jeste ekonomsko-socijalna i prijeti da veliki broj ljudi izađe na ulice i iskaže nezadovoljstvo.

RSE: Nedavno ste iznijeli zanimljivu tezu da BiH mora ispuniti sve ono što je propisano evropskim pravilima, komunikeom i ostalim, što moraju i zemlje regiona, ali da je BiH drugačija.

Pejanović: Da, ona je postkonfliktno društvo i proces izgradnje mira ima svoje izlazne putanje, a to je integracija u EU i NATO savez. Ta integracija podrazumijeva izgradnju novih standarda i učešće institucija međunarodne zajednice i EU u realizaciji ovih procesa, odnosno reformi. Takvo nešto nemate u Srbiji, takvo nešto nemate u Albaniji, Makedoniji. BiH ima instrumente provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma koje u svojim rukama ima međunarodna zajednica i EU. Zato se oni ne mogu isključiti. Realno je da u ovaj popis reformi sa određenjem vremena njihove realizacije sada ide provođenje odluke Suda za ljudska prava i drugo, izmjena Ustava BiH kojom bi se ugradila evropska klauzula i omogućilo ubrzano donošenje zakona u Parlamentarnoj skupštini koji se odnose na primjenu prava EU u procesu integracije u članstvo evroatlantskih institucija.

RSE: Posljednjih dana svjedoci smo intenzivne evropske pažnje visokih zvaničnika, gospoda File, Rompej i ostali, koji su pohodili BiH nakon izbora. Koliko vi vidite odlučnosti EU da zaista pomogne Bosni i Hercegovini u nastojanjima za bržu integraciju, jer je očigledno da jako zaostajemo za regionom?

Pejanović: To je jedan novi znak da je u ovim posjetama Filea i Rompeja došlo do direktnog angažmana u stvaranju uvida u situaciju i davanju poticaja da se situacija mijenja i da se stvori klima za formiranje vlasti, odnosno programskih koalicija, što prije. Nije dovoljno samo obilaziti lidere i slušati njihove načelne stavove o potrebi integracije. Mora se preći u odgovornost u Parlamentarnoj skupštini vlade koja će se konstruisati za usvajanje zakona, podzakona, kako bi se moglo ići u integracije. Ako se za godinu dana ne dobije status kandidata za članstvo u EU, onda je to opet samo jedna stagnacija. Ako se za godinu ili godinu i po ne dobije članstvo u NATO savezu, onda je to nova stagnacija uz one snage koje sve više jačaju ili stvaraju javno mnijenje da su neka rješenja u teritorijalnim etničkim zaokruživanjima, možda i nekim podjelama.

*****

Mogao bi vas intersovati i ovaj teks:

Nowak: U BiH nema političkog konsenzusa o evropskom putu

27.10.2010.

SRDJA POPOVIC: HAPSENJE RATKA MLADICA DOVELO BI U PITANJE OPSTANAK REPUBLIKE SRPSKE

Srđa Popović: Hapšenje Mladića dovelo bi u pitanje opstanak Republike Srpske

27/10/2010.
• - Iskreno da vam kažem, mislim da ga nikada neće predati! To je moje mišljenje. Ulazak u EU mogao bi biti taj neki trenutak za njegovu predaju, ali pitanje je u tih deset godina hoće li Mladić uopšte preživjeti? Njima bi najlakše bilo da on nestane, da umre. Oni se tome nadaju. Mislim da su oni u toj situaciji da samo to čekaju. Ja mislim da je to pitanje suviše politički neprijatno i da je za njih neprihvatljivo ..

Briljantni srbijanski intelektualac i jedan od najboljih advokata s prostora bivše Jugoslavije Srđa Popoviæ u intervjuu za „Dnevni avaz“ kaže kako odluka šefova diplomatija Evropske unije (EU) da Evropskoj komisiji proslijede zahtjev Srbije za članstvo u Uniji „nije nešto tako veliko“.Popoviæ za naš list govori o posljedicama ovakve odluke i mogućim utjecajima na srbijansku politiku.

- Svi pitaju jesu li ovo odlučujući trenuci ili zaokret u politici Srbije. Ja to ne vidim tako. To je dugačak proces. I ovi optimisti govore da će Srbiji za ulazak u EU trebati deset godina. Ovaj Mladić i dalje visi tu nad glavom i neæe oni od toga odustati. Pustili su Srbiji da prijeđ ovu prepreku, ali i poručili: „Ne pomišljajte da možete proæi bez tog hapšenja.“ Ja čak mislim da su oni osjetili da je ovoj Vladi Srbije, koja prolazi kroz te „evropske muke“, potrebno malo podrške, neki uspjeh i, eto, to su im tako dali... Tako ja to razumijem, jednostavno. S tim da ne vjerujem da će to proizvesti promjene na unutrašnjem planu.

Mislite li da bi odluka šefova diplomatija EU mogla sputati negativni utjecaj Beograda na Milorada Dodika i njegovu  politiku?

- Ja sam potpuno siguran da Tadić dobiva takve primjedbe od EU. I do sada je dobivao takve primjedbe. To je upadljivo. Dodik tu vodi jednu vrlo destruktivnu politiku. A ovi odavde, naročito Tadić, daju mu neku podršku, onako načelno. Naravno, što smo bliže Evropi, Tadić dobiva na značaju. Nažalost, ovdje je i dalje veliko oklijevanje da se suprotstavi toj nacionalističkoj ideologiji i nacionalističkoj politici, jer se misli, a to je tačno, da to još donosi glasove!

Tadić je dolazio isključivo na Dodikove predizborne skupove i poručivao da njega podržava.

- Tadić misli da je dovoljno ako on to objasni tako da kaže da je normalno da održava te odnose, da je to naš etnički živalj u Bosni, da se ne miješa u unutrašnje stvari, ali to nije tačno. Na kraju, ako je to i simbolična podrška, to je, ipak, podrška.Ako podržavate Dodika, podržavate i tu njegovu politiku, jasno. To je ono u čemu je Tadić već davno zaglavljen. On, ako napravi jedan korak na jednu stranu, odmah žuri da ga napravi i na drugu. Da ga ne bi koštalo gubitka glasova.

Sudeći prema Vašim opservacijama, stiče se utisak da koncept velikosrpske politike po viđenju Dobrice Ćosića i Tadićevog oca Ljubomira još ima utjecaj na srbijansku politiku.

- Naravno. Pazite, oni su ti koji prave raspoloženje u biračkom tijelu da još ništa nije gotovo... Da mi nismo odustali, da mi trenutno nismo u stanju ostvariti te ciljeve, ali mi od tih ciljeva nismo odustali... 

Mladić je, kako ste primijetili, ponovo kamen koji visi o vratu Srbije. Postoji li stvarno ikakva spremnost Srbije da se riješi tog zločinca?

- Iskreno da vam kažem, mislim da ga nikada neće predati! To je moje mišljenje. Ulazak u EU mogao bi biti taj neki trenutak za njegovu predaju, ali pitanje je u tih deset godina hoće li Mladić uopšte preživjeti? Njima bi najlakše bilo da on nestane, da umre. Oni se tome nadaju. Mislim da su oni u toj situaciji da samo to čekaju. Ja mislim da je to pitanje suviše politièki neprijatno i da je za njih neprihvatljivo da se sada vodi nekakav proces za genocid sa svim tim svjedocima i detaljima. Mislim da bi se onda postavilo i pitanje opstanka Republike Srpske. To je cijena koju nijedna vlast u Srbiji neće biti u stanju da plati. Neće se usuditi.

Deklaracija o osudi zločina nad Srbima je budalaština!

Šta mislite o usvajanju deklaracije o osudi zločina nad Srbima?

- Pogledajte, na tome se dugo insistira, ali to je jedna budalaština u samoj osnovi. Naravno da će svako svoje žrtve požaliti i truditi se da im da neki omaž. Ali, naravno, tu nema ni nekog simboličnog konteksta. To je nešto najnormalnije. Pa, naravno je da žalimo srpske žrtve, ali to je jasno. Svakome su njegove žrtve najveće. Ne vidim razloga da se donosi neka deklaracija o tome. To je nekakav pokušaj da se napravi ravnoteža naspram Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici, koja je, kakva-takva, ipak donesena u Skupštini Srbije. Ali, nije to isto, nije to uopšte na istoj ravni. To se ne može balansirati na takav naèin. Faruk Vele (Dnevni avaz)

 

27.10.2010.

SEKRETAR MILORADA DODIKA "RAJKO VASIC": NEMA CENTRALIZACIJE "TAKOZVANOG" FUDBALSKOG SAVEZA BiH!

 

Rajko Vasić naglasio da su svi akteri fudbalske organizacije iz RS dužni da brane nezavisnost Fudbalskog saveza RS i da se "Srpska mora izboriti za vlastitu reprezentaciju"

image Vasić: Ovo nije zemlja UEFA-e i FIFA-e

Instaliranje jednog predsjednika takozvanog fudbalskog saveza BiH nikada neće dobiti podršku, jer bi to značilo prenošenje nadležnosti sa Republike Srpske /RS/ na BiH, izjavio je izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić.
 
"Neviđena presija koja iz Sarajeva, iz dijela međunarodnih asocijacija, zahtijeva centralizaciju fudbalskih organizacija u BiH, instaliranje jednog predsjednika takozvanog fudbalskog saveza BiH, što je početak ukidanja Fudbalskog saveza RS, neće nikada dobiti podršku bilo koje strukture u RS, jer to znači prenošenje nadležnosti na BiH koje pripadaju RS", ocijenio je Vasić.

On je naglasio da su svi akteri fudbalske organizacije iz RS dužni da brane nezavisnost Fudbalskog saveza RS, "a ne da se pokrivaju politikom, slažući se sa tim što će politika u Srpskoj reći".

Vasić je poručio da je jasno da fudbal u BiH neće biti centralizovan, čak i kada bi se pojavila politika koja to odobrava, dodajući da svi akteri fudbala moraju da znaju da žive u zemlji Dejtonskog sporazuma, a ne u zemlji UEFA-e i FIFA-e.

"Srpska treba da izbori pravo na svoju fudbalsku reprezentaciju, pa makar u početku igrala samo revijalne utakmice, a ne da se utopi i podjarmi sarajevskom fudbalskom klanu, koji produkuje jednonacionalnu reprezentaciju i tako stvara iskrivljenu sliku o BiH", izjavio je Vasić.

27.10.2010.

MEDJUNARODNA ZAJEDNICA: TRUHLI KOMPROMISI - PRVO SA RADOVANOM KARADZICEM U DAYTONU, PA DANAS SA MILORADOM DODIKOM U BOSNI I HERCEGOVINI!

 

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik i Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Rezultati izbora 2010 u državi Bosni i Hercegovini pokazali su da je tek jedan dio države ili preciznije jedan narod (Bošnjački) spreman odbaciti nacionalističku politiku u korist građanske politike koja bi drebala da izgradi BiH u funkcionalnu i normalnu državu.

 

Međutim, u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu narod (Srbi) je glasao većinom za nacionalističku politiku Milorada Dodika koji otvoreno kaže da ga BiH država ne interesuje i predviđa joj skori raspad, a za to se svakodnevno (raznim blokadama) i bori. (Napomena: i Hitler je pobjedio na demokratskim izborima).

Ostaje da se vidi - koliko će SDP biti spreman da odbrani i ojača građansku državu BiH i konkretno da li će Sud BiH biti u stanju da pravno sprovede u djelo činjenicu koja proizilazi iz Daytonskog sporazuma "Knjiženje državne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu".

Pitanje vlasništva državne imovine smatra se ključnim pitanjem za budućnost države BiH. Nakon izbora 2010 u Bosni je slično stanje kao i 1992:

- Većina bosanskohercegovačkih Srba je glasala za separatitičku Srpsku politiku,
- Većna bosanskohercegovačkih Hrvata je glasala za hrvatsku nacionalističku politiku blisku srpskom separatizmu,
- S razlikom da je većina bošnjačkog stanovništva je glasala za Socijaldemokratsku Partiju, nadajući se da će ova partija s svojom građanskom opcijom uspijeti "oporaviti" BiH državu.

I dok Bošnjaci priželjkuju jaku državu Bosnu i Hercegovinu, srpski politički predstavnici se zalažu za BiH kao labavu državnu zajednici koju bi kasnije mogli veoma lako rasturiti. Politika Dodika i Čovića neodoljivo podsjeća na Karadzića i Bobana i njihov dogovor o podjeli Bosne.

Komentari koji dolaze od političkih predstavnika međunarodne zajednice su veoma čudni, zbunjujući i sumnjivi. Tako predstavnici međunarodne zajednice - koji se deklarativno zalažu za cjelovitu BiH likuju jer je izgubio bošnjački "nacionalista" Haris Silajdzić. Silajdžić se borio za jedinstvenu i jaku Bosnu i Hercegovinu i nije bio poslušnik međunarodne zajednice koja stalno zahtjeva kompromise na štetu jake BiH države.

Sa druge strane pobjeda srpskog nacional-separatiste Milorada Dodika smatra se demokratskom i normalnom i sugeriše se da se s njim mora praviti kompromis i dogovor.

Ali kako praviti kompromis u interesu države Bosne i Hercegovine sa politkom koja je naslijeđena od ratnog zločinca radovana Karadžića i u svojim ciljevima se uopšte ne razlkuje?

Dodik otvoreno poručuje da ga ne interesuje država BiH nego samo srpska zemlja Republika Srpska (dokaze o načinu nastanka ove političke tvorevine - možete pročitati u Arhivu Međunarodnog suda u Den Hagu).

Kako napraviti dogovor i kompromis sa ovakvom politikom, a ne izdati državu Bosnu i Hercegovinu i građane koji vole ovu državu? Mora se napomenuti da će svaki truhli kompromis koji bude ugrađen u ustav Bosne i Hercegovine imati direktan uticaj na eventualni (planirani) raspad države.

Pitamo se: Šta bi u stvari mogao biti cilj međunarodne zajdnice i centra moći koji stvara novi svjetski poredak?

I petnaest godina nakon Genocida u Srebrenici, međunarodna zajednica nije spremna da se aktivno uključi u pomoći na kreiranju normalnog ustava Bosne i Hercegovine koji bi zamjenio nakardni Dajtonski Sporazum kojim je upravo međunarodna zaajednica nagradila Karadžića i negovu politiku etničkog čišćenja. Međunarodna zajednica nije bila spremna da spriječi genocide u Srebrenici i pokolje širom Bosne. Nije to pokazatelj nemoći "međunarodne zajednice" nego njene kontinuirane namjere iz razloga o kojima je svjedočio i bivši predsjednik Bill Clinton u knjizi "The Clinton Tapes: Wrestling History with the President". Razlog su Bošnjaci - Muslimani.

Javlja se osnovana sumnja da je namjera Međunarodne zajednice (Globalnog centra moći) da Bosnu i Hercegovinu održi kao cjelovitu, ne iz razloga što vole Bosance i Hercegovce već zato što geostrateške i političke analize pokazuju - da bi u slučaju raspada Bosne i Hercegovine došlo do jakog i nekontrolisanog ekstremizma kod razočaranog Bošnjačkog naroda koji bi kontrolisao teritoriju centralne Bosne i Bosanske Krajine. Bivši Predsjednik susjedne Hrvatske Stipe Mesić je više putao upozoravao međunarodnu zajednicu na tu činjenicu.

Sa druge strane ovi međunarodni faktori ne žele da država Bosna i Hercegovina iz spomenutih razloga previše ojača. Jaka država sa muslimanskom većinom u srcu Evrope nije dobro došla.

U ovaj scenario idealno se uklapa uloga Milorada Dodika kao srpskog nacionaliste koji koči jačanje države. Očito je da Dodika neko iz međunarodne zajednice podržava i štiti.

Međunarodna zajednica opet poziva BiH političare da se "dogovore" i opet insistira da bosansko-građanska opcija napravi kompromis u korist srpske nacional-sepatističke politike Milorada Dodika i njegovog hrvatskog saveznika Čovića.

Takva bi "cjelovita država" BiH ušla u NATO, ali bi je vremenom bilo sve manje, a građani Bosne i Hercegovine ne bi imali nikakvog uticaja na zbivanja u svojoj domovini - jer bi "demokratski izbori" bili namještani.

Kreatori ove političke verzije svakako griješe jer bi u ovakvoj Bosni i Hercegovini koja se održava na "transfuziji" došlo do frustracije i nezaustavljivog ekstremizma. Već sada se dio građana u Bosni frustrirano pita: "Da li mi to jedini u Evropi trebamo vize za putovanje jer smo muslimani"?

Međunarodna zajednica mora znati da svakim kompromisom na štetu jake, cjelovite multikultularne države Bosne i Hercegovine i njenog kontinuiteta, raste opasnost od ekstremizma nastalog frustracijama nastalim od genocida u Srebrenici pa do danas.

Građani Bosne i Hercegovine se osjećaju ostavljenim na cjedilu dok Međunarodna zajednica stalno insistira na truhlim kompromisima - prvo sa Karadžićem u Daytonu, pa do danas sa Dodikom...

Sasvim je jasno da bi razuman političar koji ima dobre namjere prema državi pristao na decentralizovano državno uređenje sa opcijama zaštite prava svih građana i naroda:
- jedan BiH predsjednik,
- Vlada BiH
- državna imovina BIH...

Međutim, kako praviti kompromis i dogovarati se sa nekim ko nema dobre namjere prema državi?

Bosanki Talasi
Senad Ušanović

(24sata.info)

27.10.2010.

SDA: "NECEMO PRISTATI NA ENTITET U KOME BI HRVATSKI NAROD BIO VECINA"

24sata.info PHOTO
image Hrvatski entitet u BiH / 24sata.info

 

24SI - Stranka demokratske akcije (SDA) neće pristati na bilu kakvu priču o tri teritorijalne jedinice u BiH, kao ni razgovor o novom entitetu u kome bi hrvatski narod bio većina, rekao je portparol SDA Salmir Kaplan.

 

"Uslov za koaliciju sa SDA je postizanje saglasnosti o programskim ciljevima, a to su ustavna reforma, državna i vojna imovina i popis stanovništva. U okviru ustavnih promjena može se govoriti o ustavnom preuređenju i "aprilskom paketu" koji može biti polazna osnova", rekao je Kaplan.

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić izjavio je juče da će jedan od uslova za stupanje u koaliciono partnerstvo sa ovom strankom biti spremnost partnera za ustavne promjene koje će podrazumijevati uspostavljanje nove teritorijalne organizacije u BiH, sa jednom teritorijalnom jedinicom u kojoj bi hrvatski narod bio većina.

Portparol SDP-a BiH Damir Mašić nije želio da komentariše Ljubićev stav, ali je rekao da SDP sigurno neće pristati na formiranje vlasti na osnovu matematičkih blokova.

"Pristajemo isključivo na programske koalicije koje će biti bazirane na nekom konkretnom dokumentu. Dobro bi bilo da se parlamentarna većina formira na konkretnom paketu ustavnih amandmana neophodnim da bi se BiH institucionalno osposobila za pristup EU i NATO", rekao je Mašić.

"Za HDZ BiH trenutno je primarno postizanje dogovora sa strankama sa hrvatskim predznakom", rekao je portparol HDZ-a BiH Mišo Relota.

"Lideri HDZ-a BiH Dragan Čović i HDZ 1990 Božo Ljubić izrazili su danas spremnost na saradnju radi jačanja ukupne hrvatske pozicije u BiH i nastavili razgovore o političkoj platformi za djelovanje u postizbornom periodu", istakao je Relota.

Relota je naglasio da i Čović i Ljubić smatraju da je potrebno hitno pristupiti izradi novog ustava koji će, kako kaže, osigurati istinsku ustavnu ravnopravnost hrvatskog naroda, te ući u hitne izmjene izbornog zakona.

Ljubić je rekao za FTV da će drugi uslov za ulazak u koalicije biti osiguranje institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH na svim nivoima vlasti. On je ocijenio da će u narednom periodu od presudnog značaja za procese u BiH biti bošnjačka politika koja treba pokazati da "prihvata Hrvate kao ravnopravan politički subjekat".

(srna)

26.10.2010.

JADRANKA KOSOR: REFORMAMA GARANTOVATI USTAVNU RAVNOPRAVNOST HRVATA U BiH

 

24sata.info PHOTO
image Jadranka Kosor / 24sata.info

 

24SI - Predsjednica Vlade Hrvatske Jadranka Kosor rekla je danas da je važno da se ustavnim reformama u BiH garantuje konstitutivnost i ustavna ravnopravnost hrvatskog naroda.

 

Kosorova je u razgovoru sa nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem u Zagrebu ponovila punu podršku hrvatske Vlade jedinstvenoj BiH, kao državi tri konstitutivna i ravnopravna naroda. 
       
Kardinal Puljić istakao je da Katolička crkva u BiH radi na očuvanju opstanka hrvatskoga naroda u BiH. U vezi s tim, premijerka je rekla da je u završnoj fazi Prijedlog strategije Hrvatske prema Hrvatima izvan ove države, saopšteno je iz Vlade Hrvatske. 
       
U svjetlu skorog hrvatskog ulaska u EU, Kosorova je naglasila da će Hrvatska kao 28. članica još snažnije podržavati susjede na njihovom evroatlantskom putu, a posebno BiH.

(srna)

26.10.2010.

NJEMACKI MEDIJI: EVROPSKA UNIJA TREBA DA BUDE OSTRA I NEPOPUSTLJIVA PREMA SRBIJI

 

24sata.info PHOTO
image Srbija, EU / 24sata.info

 

24SI - Njemačka štampa piše o prvom koraku Srbije prema EU. "Put prema mirnom Balkanu neizbježno vodi preko Beograda. To je u interesu EU. Ali Brisel bi se trebao čuvati da zbog mira zatvara oči i odobrava tzv. političke rabate"...

 

Srbija je jučer (25.10.2010) napravila prvi korak u pravcu učlanjenja u EU. Šefovi diplomatija 27 zemalja članica dali su nalog Evropskoj Komisiji da preispita kandidaturu Srbije, što je posljednji korak pred zvanični početak pregovora o učlanjenju. Srbiji je međutim jasno stavljeno do znanja da će svi naredni koraci zavisiti od hapšenja Ratka Mladića i uopšte saradnje sa Hagom. Kako to komentariše štampa na njemačkom jeziku?

"Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena piše: Postoje dobri razlozi da se Srbija približi Evropskoj Uniji. Put prema mirnom Balkanu neizbježno vodi preko Beograda. To je u ogromnom interesu EU. Ali, Brisel bi se trebao čuvati da zbog mira zatvara oči i odobrava takozvani politički rabat. Ministri inostranih poslova EU su dozvolili Beogradu da napravi samo prvi korak u okviru dugotrajnog puta prema Briselu. Ipak oni su poslali pogrešan signal. Dvostruko negativno se doima činjenica da su se ministri u ovom slučaju oprostili od najvažnijeg preduslova za početak pregovora o učlanjenju a to je hapšenje Ratka Mladića. To narušava povjerenje kada je u pitanju potraga za ratnim zločincima. Istovremeno, Beograd dobro zna da je EU mekan pregovarač, koji se lako može navesti na ustupke. Dovoljno je samo jasno ukazati na sve opasnosti a pogotovo od nacionalnih nereda.

Zagovarači pregovora sa Srbijom i bez hapšenja Mladića ističu da cijeli narod ne može biti talac jednog čovjeka. Ko tako nešto tvrdi, namjerno prećutkuje da najviše instance i danas štite Mladića i još neke njegove kompanjone i da je to dio srbijanskog državnog rezona. Naravno da nije teško prepoznati prominetnog generala Mladića, ali on kao da je u zemlju propao. Niko ga navodno nije vidio ili svi krenu da ga hapse, kada je on već umakao sa otkrivene lokacije. Zagovarači pregovora sa Srbijom bez hapšenja Mladića kažu i da Srbija mora biti nagrađena u kontekstu Kosova. Ali to nije razlog da se Beogradu, kada se radi o evropskim pitanjima, daje politički rabat. S gubitkom Kosova, Srbija se već pomirila, i nema razloga za bilo kakve ustupke.

Ukoliko EU ne želi da sa Srbijom ponovi greške koje je napravila učlanjenjem nespremne Bugarske i Rumunije, onda sa Beogradom mora voditi oštre i nepopustljive pregovore. Sigurno je da Srbija, dugoročno gledano, ima svoje mjesto u EU. Ali tek onda, kada sa svojim susjedima i sa samom sobom bude živjela u miru, kada isporuči ratne zločince i kada, po pravilima EU, bude uređena kao demokratska i pravna država", zaključuje Sueddeutsche Zeitung iz Muenchena.

Neue Zuercher Zeitung piše da je jučerašnja odluka Brisela zapravo nagrada Srbiji za posljednji kompromis oko Kosova. List navodi da je to rezultat popuštanja Beograda u septembru. Srbija je željela da pravni spor oko gubitka Kosova prenese na Generalnu skupštinu UN-a, gdje je očekivala da se većina zemalja izjasni protiv otcjepljenja Kosova od Srbije. Ali na pritisak Brisela, Berlina i Londona ona je odustala i pristala na dijalog. Politika Brisela prema zapadnom Balkanu je takva da se jednoga dana sve zemlje bivše Jugoslavije namjeravaju primiti u EU, kako bi se stabilizovao ovaj region.

Holandija se i dalje najviše protivi ustupcima Srbiji i traži hapšenje Mladića i Hadžića. Zato će dalji koraci u pravcu EU biti mogući tek ako sve članice Unije jednoglasno ocijene da postoji zadovoljavajuća saradnja sa Haškim sudom. Austrijski ministar inostranih poslova Spindelegger međutim kaže da se EU u budućnosti u donošenju odluka neće više isključivo oslanjati na ocjenu glavnog tužioca Haškog tribunala i da je to pozitivno. U dokumentu, koji je donesen jučer (25.10.2010.), samo se kaže da će zemlje članice EU "pažljivo pratiti" izvještaje Haškog tužioca."

(deutsche welle)

26.10.2010.

BAKIR IZETBEGOVIC SUGLASAN S IVOM JOSIPOVICEM: POZICIJA HRVATA MORA BITI JEDNAKOPRAVNA

Izetbegović suglasan s Josipovićem: Pozicija Hrvata mora biti jednakopravna
 26.10.2010. 
Izetbegović suglasan s Josipovićem: Pozicija Hrvata mora biti jednakopravna
Granicu rješiti povratak na sporazum Tuđman- Izetbegović. Foto: Pixsell

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović  u Dubrovniku je o odnosima Hrvatske i BiH, te novoj fazi razvoja odnosa u regiji, razgovarao s novoizabranim bošnjačkim članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.

Josipović je u Dubrovniku sudjelovao na konferenciji "Prema pomirenju: iskustva, tehnike i šanse za Evuopu", koju su organizirali Evuopsko vijeće za toleranciju i pomirenje, Fondacija Bertelsmann i Fondacija Robert Bosch.

Hrvatski predsjednik je govorio na panelu "Budućnost pomirenja", a tijekom svog boravka u Dubrovniku razgovarao je i s novoizabranim bošnjačkim članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.

Josipović je  nakon sastanka, novinarima kazao da je s Izetbegovićem razgovarao o odnosima dviju zemalja, o novoj fazi razvoja odnosa u regiji i potrebi da sve zemlje dobro surađuju.

On je kazao također kako se razgovaralo i o poziciji Hrvata u BiH, te da su zajednički izrazili stajalište da pozicija Hrvata mora biti jednakopravna zajedno s druga dva konstitutivna naroda.

"Razgovarali smo o povratku izbjeglica jer znamo da je u Posavini veliki broj Hrvata koji se nije vratio u svoje domove, potom o mogućoj ekonomskoj suradnji, odnosno izgradnji koridora 5C koji je vrlo važan za cijelu Europu i koji bi povezao srednju Europu s Jadranom. Konstatirali smo da postoji jako puno dodirnih točaka u politici dviju zemalja da zajednički gledamo u europsku budućnost, a Hrvatska će učiniti sve da BiH uđe i u NATO i EU", naglasio je hrvatski predsjednik Josipović.

Bakir Izetbegović kazao je kako je u razgovoru dogovoreno da dvije zemlje pokušaju ubrzano riješiti otvorena pitanja te da je Hrvatska spremna pomoći BiH u skoroj provedbi ustavne reforme koja će ubrzati put BiH u EU.

"Poseban napor učinit ćemo na povratku ljudi u BiH, jer taj proces još nije završen i moguće je vratiti još dobar dio Hrvata u BiH", kazao je.

Na novinarsko pitanje o granicama između dviju zemalja, predsjednik Josipović rekao je kako je to jedno od otvorenih pitanja te da je jedan od mogućih načina rješavanja ovog pitanja sporazum o granici, koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i koji, kako je kazao, u velikoj mjeri zadovoljava interes obje zemlje.

Hrvatski predsjednik je novinarima kazao kako se u ponedjeljak navečer sastao s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, a na novinarsko pitanje vezano za granicu na moru između Hrvatske i Crne Gore, podsjetio je da je to stalna tema i da postoje dvije mogućnosti - jedna da se ide na arbitražu, a druga da se slijede rješenja iz privremenog sporazuma.

"Osobno mislim da privremeni sporazum zadovoljava i jednu i drugu stranu", kazao je Josipović.( Fena)

26.10.2010.

BEOGRAD SE NADA KANDIDATSKOM STATUSU VEC 2011.

 

Zastave zemalja EU, ilustrativna fotografija, arhiv

Zastave zemalja EU, ilustrativna fotografija, arhiv

26.10.2010.
Nakon odluke Saveta ministara Evropske unije, da zahtev Srbije za kandidaturu proslede Evropskoj komisiji, Srbiju čeka veliki posao. Osim popunjavanja Upitnika koji se iz Brisela čeka u novembru, pred srpskim vlastima su i dva ključna politička uslova - puna saradnja s Hagom i dijalog sa Prištinom.

Srpske vlasti, nakon dobrih vesti iz Luksemburga, sada očekuje opsežan Upitnik Evropske komisije, na koji neće biti tako lako ponuditi adekvatne odgovore. Na primer, reći gde su granice Srbije ili koliko zemlja uopšte ima stanovnika, zbog dobro poznatog razmimoilaženje Srbije sa Evropskom Unijom oko statusa Kosova.

Uprkos tome, čelnici Srbije ne skrivaju optimizam. Tako se šef srpske diplomatije, Vuk Jeremić, nada da će 2011. biti godina kada će Srbija i zvanično dobiti status kandidata za članstvo.

“Pred nama je sada jedan značajan period u kome će biti puno posla – treba popuniti Upitnik o treba dobiti pozitivno mišljenje Evropske komisije. Sa naše strane mi ćemo zaista učiniti sve da to bude najkraći mogući period. Članstvo Srbije u EU je centralni strateški prioritet za Vladu Srbije. Ja se nadam da će naredna godina, 2011., biti godina u kojoj dobijamo status kandidata, zvaničnog kadnidata za članstvo u EU”
, kaže ministar spoljnih poslova.

Nadu o ubrzanom putu ka Evropi, ne skrivaju ni Jeremićeve kolege iz Vlade, ali ni predsednik Boris Tadić, koji odluku Saveta ministara, vidi kao izuzetno važan korak. Ipak, poruke iz Brisela su jasne – na putu evrointegracija, pred Srbijom su i dalje dve, od ranije poznate političke prepreke – Hag i Kosovo.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer objašnjava za naš program da se hapšenje najpoznatijeg haškog begunca Ratka Mladića, ne može posmatrati kao nov uslov.

“Ne, to uopšte nije novi uslov. Srbija je preuzela jasnu obavezu da u potpunosti sarađuje sa haškim Tribunalom. Ostala su jos dva begunca na slobodi, znači to nije ništa novo – u smislu da treba nastaviti posvećenost istoj obavezi. Nadamo se da će begunci biti privedeni pravdi, što pre to bolje. Što pre to pitanje budemo ostavili iza sebe, možemo da se posvetimo narednim velikim izazovima na putu Srbije ka Evropskoj uniji”
, kaže Dežer za RSE.

“Sada imamo jednu godinu rada da pripremimo najbolje moguće mišljenje o sposobnosti Srbije, ne samo da postane kandidat, nego i da postane sposobna da počne pregovore o članstvu. Obratićemo pažnju na reforme, ali kao jedan od elemenata razmatraće se i puna saradnja Srbije sa Hagom. Nadam se da ćemo do tog momenta, pre nego što to sve budemo ocenjivali, već uveliko imati rešen problem Haga”
, smatra predstavnik Evropske unije u Srbiji

Važan i dijalog sa Prištinom


I ministar srpske policije Ivica Dačić, smatra da u obavezi saradnje sa Hagom nema promene stava evropskih zvaničnika i veruje da budućnost evrointegracija zavisi od izveštaja o saradnji Srbije, a ne i od samog hapšenja Mladića.

Jedna od pretraga kuće Ratka Mladića u Beogradu, februar 2010, foto: Vesna Anđić
“Reč je o tome da Srbija pokaže, kao i do sada, da apsolutno sarađuje sa haškim Tribunalom. Mi pozivamo sve one koji mogu da pomognu, da pomognu! Srbija je proveravala sve lokacije koje su bilo kada navedene u nekoj komunikaciji sa nama, ni jedna od tih lokacija nije bila tačna. Zašto Ratko Mladić nije bio uhapšen ranije, kada se slobodno kretao Beogradom, to nije pitanje za mene”, kaže Dačić.

A da li je za dalji put Srbije ka Evropi zaista neophodno hašpenje Mladića i drugog haškog begunca Gorana Hadžića, pitali smo Luisa Sela, nekadašnjeg američkog diplomatu i profesora na Univerzitetu Mejn.

“Mladić i Hadžić trebalo je da budu uhapšeni mnogo ranije. Trebalo bi odmah da budu uhapšeni, bez obzira da li je to preduslov za ulazak u EU ili ne, jer to je međunarodna obaveza koju Srbija mora da ispuni. Onog momenta kada to bude učinjeno, pomoći će da se Srbiji otvore vrata za članstvo u Evropskoj uniji”
, smatra nekadašnji diplomata SAD.

Drugi uslov je da se reši problem Kosova. EU u ovom trenutku ne postavlja zahtev za priznanje kao uslov ka članstvu. Međutim, visoka evropska predstavnica Ketrin Ešton je, uz čestitke za prosleđivanje kandidature, rekla i da je sada "veoma važno" da Beograd i Priština što pre pokrenu dijalog.

Ministar Vuk Jeremić ponavlja da Srbija ne može da prizna kosovsku nezavisnost.

“Što se tiče uslova priznanja Kosova, to je uslov koji nećemo moći da ispunimo. I, ja se nadam da se on nikada neće formulisati na takav način, zato što je to nešto što nismo u prilici da uradimo”
, isitiče Vuk Jeremić.

Luis Sel je za Radio Slobodna Evropa ocenio da bi na putu ka Evropskoj uniji, Srbija i Kosovo trebalo da razvijaju međusobne odnose kao nezavisne države, iako priznavanje Kosova Srbiji nije postavljeno kao uslov za dalje integracije.

“Moje mišljenje je da bi Srbija i Kosovo trebalo da grade dobrosusedske odnose kao nezavisne države i dobre komšije. Mislim da je to praktičan preduslov za dalje evropske integracije, iako to možda nije formalna obaveza Srbije, ali jeste praktično pitanje. Ni Evropska unija ni NATO ne žele nove članice koji sa sobom donose bezbednosne probleme. To Srbija mora da reši na miran način na svom putu ka Evropskoj uniji. A ja verujem da su EU I NATO budućnost kako Srbije, tako i Kosova”
, kaže Luis Sel za RSE.

Sudeći prema iskustvima zemalja regiona, put od podnošenja zahteva za članstvo, što je Beograd učinio u decembru 2009, do dobijanja kandidature, traje barem godinu dana. Napredovanje od jedne do druge faze trajalo je međutim različito. Hrvatska je taj put prešla za 16 meseci. Makedoniji je trebalo godinu i po dana.

Crna Gora je zahtev podnela pre gotovo dve godine, a statusu kandidata nada se narednog meseca. Albanija je u aprilu dala odgovore na upitnik, i od tada čeka na mišljenje Evropske komisije. Bosna i Hercegovina koja kao i Srbija ima status potencijalnog kandidata, jedina je u regionu koja još nije podnela zahtev za članstvo.
26.10.2010.

SRBIJA: ROK ZA HAPSENJE RATKA MLADICA DO KRAJA 2011.!

Srbija: Rok za hapšenje Mladića do kraja 2011.!

24sata.info PHOTO
image Ratko Mladić / 24sata.info

 

24SI - Savjet ministara EU jučer je jednoglasno odlučio da se srpska kandidatura za članstvo u EU proslijedi Evropskoj komisiji i istovremeno donio zaključak da je puna saradnja sa Tribunalom u Hagu osnovni uslov za članstvo u EU...

 

...i da za svaki dalji korak Srbije u priključivanju EU mora biti prethodno donijeta jednoglasna odluka ministara EU o tome da postoji puna saradnja sa Tribunalom. 

Kako Blic saznaje u diplomatskim krugovima u Luksemburgu, zahvaljujući upornom zalaganju šefova švedske i rumunske diplomatije usvojena je povoljnija varijanta zaključaka po kojoj Srbija ima vremena do kraja slijedeće godine da završi saradnju sa Tribunalom, odnosno da uhapsi preostale haške bjegunce dok ne dobije status kandidata.

(24sata.info)

26.10.2010.

ZAHVALNOST ZA PODRSKU BiH ZA VRIJEME I POSLIJE RATA: SVEN ALKALAJ PRIMIO AMBASADORA SVICARSKE KONFEDERACIJE

 

24sata.info PHOTO
image Sven Alkalaj / 24sata.info

 

24SI - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj primio je u utorak u nastupnu posjetu ambasadora Švicarske Konfederacije Andréa Schallera, saopšteno je iz MVP-a.

 

Ministar Alkalaj je izrazio dobrodošlicu ambasadoru Schalleru i zaželio mu uspješan mandat istakavši zahvalnost Švicarskoj Konfederaciji za podršku BiH, u teškim ratnim vremenima i poslijeratnoj obnovi i izgradnji.

Istakao je da su bilateralni odnosi dvije zemlje vrlo dobri i prijateljski, ali da bi ih trebala pratiti bolja ekonomska saradnja, kao i saradnja u oblasti turizma i obrazovanja.

Ambasador Schaller zahvalio na dobrodošlici i izrazio zadovoljstvo što mu je pripala čast da svoju zemlju predstavlja baš u BiH i što će imati priliku da nastavi graditi dobre prijateljske odnose između dvije zemlje.

Čestitao je prijem BiH u Međunarodnu organizaciju frankofonije u svojstvu posmatrača na samitu ove organizacije održanom tokom proteklog vikenda upravo u Švicarskoj, te istakao važnost dosadašnjeg uspješnog rada BiH u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Ministar Alkalaj i ambasador Schaller su se saglasili da BiH posjeduje veliki potencijal koji bi u narednom periodu trebalo da privuče strane investitore, u oblasti energetike i izgradnji infrastrukturnih objekata.

Ambasador Schaller je naglasio da Švicarska podržava BiH na njenom putu prema EU-u i NATO-u, te dodao da je Švicarska, iako nije članica EU-a, aktivno uključena u njene tokove ekonomijom, saobraćajem, viznim režimom, navodi se u saopštenju.

(fena)

26.10.2010.

GLASNOGOVORNIK MILORADA DODIKA: "DANIS TANOVIC JE DRUGORAZREDNI SARAJEVSKI REZISER KOJI JE NA POKLON DOBIO OSKARA"

 

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik / blogspot

 

24SI - "Danis Tanović je drugorazredni sarajevski režiser i trećerazredni političar", reagovao je Pero Simić, savjetnik za medije Milorada Dodika, na tanovićeve jučerašnje izjave.

 

Naime, u intervju sa Danisom Tanovićem, koji je sinoć objavljen na "Indexu", proslavljeni bh. režiser i jedan od osnivača socijalno-liberalne stranke u BiH, Dodika je zbog njegove izjave da u Srebrenici nije počinjen genocid nazvao fašistom, što poštovaocima lika i djela premijera Republike Srpske (RS) očito nije najbolje sjelo.

"Taj drugorazredni sarajevski režiser koji je na poklon dobio Oscara, koga sada mora odrađivati kroz politički rad unutar BiH, nikada nije bio u fokusu nas iz RS, jer se premijer Dodik i svi mi razumijemo i družimo sa jedinom istinskom svjetskom režiserom zvijezdom sa Balkana, Emirom Kusturicom i njegovim filmovima. Za isfrustriranog Tanovića, koji je očigledno specijalista za fabrikovanje kleveta i uvreda, a ne za film, mi jednostavno nemamo vremena", stoji u reakciji koju je Simić poslao redakciji "Indexa".

Dodikov savjetnik za medije tvrdi kako se Tanovićeve izjave "nepogrešivo uklapaju u sarajevski ambijent u kojem prevladava ekstremističko ponašanje i retorika (?! op.a.)". Ova optužba je naročito indikativna kada se u obzir uzme da je Tanović, za razliku od Dodika, u razgovoru za Index govorio upravo o važnosti promovisanja tolerancije, obrazovanja i neutralizovanja nacionalističke retorike unutar BiH.

"Danisa Tanovića cijenimo samo utoliko što je skupio hrabrosti i svoju očiglednu mržnju prema Srbima i Dodiku napokon objelodanio. Pošto i te uvrede i klevete dolaze iz Sarajeva, uvelike smo ih označili kao patološku pojavu i kao moralnu niskost nesretnog tračera", zaključuje se u reakciji savjetnika za medije premijera RS.

Vijest na temu:
- Danis Tanović: "Dodik je za mene fašista, idiot i marš od mene!"

(24sata.info)

26.10.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA U POTRAZI ZA STABILNOM, EVROPSKOM VLADOM

 

Bosnia and Herzegovina - Parliament building Sarajevo  18Nov2008

Bosnia and Herzegovina - Parliament building Sarajevo 18. 11. 2008

26.10.2010.
U posljednje četiri godine postojeća struktura vlasti Bosnu i Hercegovinu ni za milimetar nije približila evropskim integracijama.
 
Podijeljenost društva je veća nego ikada, zemlja je najkorumpiranija u regiji, a polovina stanovništva je nezaposlena.
 
No, postavlja se i pitanje hoće li nova vlast uraditi nešto više, tim prije što još niko od pobjedničkih stranaka nema jasan cilj kako zemlju približiti Evropi. Iz Evropske unije poručuju da je zbog toga neophodno što prije formirati vlast koja će Briselu slati dobre vijesti.

Evropska unija jasno je poručila Bosni i Hercegovini kako samo stabilna i jaka vlada zemlju može približiti Evropskoj uniji. To prvenstveno znači da će vlast na državnom nivou morati da ispuni zadane uslove, donese evropske zakone i promijeni Ustav.
 
Osman Topčagić, ambasador misije Bosne i Hercegovine pri Evropskoj komisiji, kaže da je uslov svih reformi što brže formiranje vlasti u BiH i stavljanje evropskih integracija u prvi plan:

„Želi se postići da BiH proizvodi dobre vijesti, da dobre vijesti iz BiH stižu u Brisel kako bi se onda stvorila jedna dobra klima za dalji napredak u procesu evropskih integracija.“

U posljednje četiri godine postojeća struktura vlasti Bosnu i Hercegovinu ni za milimetar nije približila evropskim integracijama. Podijeljenost društva je veća nego ikada. Ministri i parlamentarci su bili najneefikasniji u donošenju zakona u posljednjih 15 godina. To im nije smetalo da sebi plate povećaju nekoliko puta u proteklom mandatu, a po primanjima drže rekord u regiji.
 
Položaj RS

Dragan Čović (L), Sulejman Tihić (C) and Milorad Dodik (D) na sastanku u Prudu 22. decembra 2008. godine
No, postavlja se i pitanje hoće li nova vlast uraditi nešto više, tim prije što još niko od pobjedničkih stranaka nema jasan cilj o tome kako zemlju približiti Evropi. To najbolje ilustruju posljednji sastanci lidera, koji razgovaraju o tome iz kojeg naroda treba biti premijer, hoće li biti treći entitet i ko će s kim, a ko neće u koaliciju.
 
Jedan od takvih susreta održan je jučer u Sarajevu, gdje su se sastali lideri SDA i HDZ BiH, Sulejman Tihić i Dragan Čović, koji ni riječi nisu progovorili o integracijama u Evropu.

„Glavno pitanje budući koalicioni odnosi, jesu li to SDA, HDZ, SNSD, SDP. Druga piramida tih kadrovskih rješenja, to ćemo kad budemo napravili jedan krug razgovora,“ rekao je Tihić.

Što se tiče Vijeća ministara, ja sam i tu kazao svoje stajalište da duboko vjerujem da predsjedatelj Vijeća ministar bi ovog puta trebao biti iz reda hrvatskog naroda,“ Čović.

Identičan razgovor vođen je i u Banjoj Luci između lidera SNSD-a i SDS-a. Ni Milorad Dodik i Mladen Bosić nisu razgovarali o evropskim integracijama, već su, kako je rečeno, razmjenjivali mišljenja:

„Želim da izrazim svoje zadovoljstvo sa zaista visokim stepenom odgovornosti isključivo vezano za nivo BiH, odgovornosti prije svega koju imamo prema onome šta je pozicija RS i šta treba da treba da bude u budućnosti,“ rekao je Dodik.
 
„Konstatovali smo da što se tiče položaja RS u zajedničkim organima u Sarajevu veliki broj građana očekuje da RS u zajedničkim nastupi sa jednim glasom, ili ako je moguće sa što manje različitih glasova kako bi imala jači stav i jaču poziciju u Sarajevu,“ rekao je Bosić.

I dok se vode međustranački razgovori koji se svode na zaštitu entitetskih interesa unutar države, iz Evrope poručuju kako na državnom nivou SNSD i SDP moraju naći zajedničko rješenje.
 
Matematičke koalicije

Damir Mašić
, član Predsjedništva SDP-a, kaže kako će njegova partija u koaliciju samo s onima kojima su evroatlantske integracije na prvom mjestu:

„Nas interesuju programske vlade, vlade koje će na osnovu konkretnih dokumenata, konkretnih programa obavezati se i konačno preuzeti odgovornost za stanje u zemlji. Ukoliko ne budemo mogli formirati takvu vladu na nivou države BiH, SDP sigurno neće ići ispod toga.“

Žarko Papić, direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, slaže se kako je situacija u Bosni i Hercegovini kritična i traži drugi sastav državne vlade - jak i sastavljen od profesionalno sposobnih ličnosti koji imaju podršku tri naroda i dva entiteta. Međutim, da li je u ovakvoj konstalaciji odnosa moguće napraviti takvo Vijeće ministara BiH?
Žarko Papić: Sve se sad odista svodi na tzv. matematičke koalicije, bolje reći neprincipijelne koalicije, a pitanje je uopšte koliko su to koalicije


„Sve se sad odista svodi na tzv. matematičke koalicije, bolje reći neprincipijelne koalicije, a pitanje je uopšte koliko su to koalicije. To su, dakle, interesni sporazumi da bi se podijelile fotelje,“ kaže Papić.

Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić:

„Mislim, pošto se nešto ipak promijenilo na političkoj sceni BiH, da će kod njih sazrijeti ona jedna od temeljenih osobina za jednog političara - da bude odgovoran prema državi i prema ovim građanima i da će ta odgovornost izgraditi daleko veći stepen povjerenja koji danas apsolutno ne postoji. A onda kroz taj proces vjerovatno će afirmisati i kulturu dijaloga, pa i kompromis kao nešto bez čega nema uspješne politike, ali ne tretirajući komprimis kao da je neko izgubio ili dobio.“

Građani Bosne i Hercegovine već godinama očekuju promjene, no da li će se one i desiti u naredne četiri godine u ovom trenutku teško je prognozirati. Ne treba ni podsjećati kako je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija u regiji, sa najlošijim obrazovnim sistemom, polovinom nezaposlenog stanovništva i duboko podijeljenog društva.
 
Za svakog političara to bi trebala biti motivacija da zemlju što prije izvede na evropski put, no pitanje je ima li ovdje takvih.
26.10.2010.

IVO JOSIPOVIC I ZLATKO LAGUMDZIJA: BOSNA I HERCEGOVINA CE KAO CJELOVITA DRZAVA BITI CLANICA EU I NATO

 

24sata.info PHOTO
image Zlatko Lagumdžija i Ivo Josipović / sdp.ba

 

24SI - Predsjednik SDP BiH, dr Zlatko Lagumdžija, susreo se u Dubrovniku sa predsjednikom Republike Hrvatske, dr Ivom Jospovićem.

 

Predsjednik Hrvatske je čestitao dr Lagumdžiji na izbornoj pobjedi SDP-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, te zaželio mnogo sreće u budućem radu, saopćeno je iz SDP-a BiH.

U srdačnom razgovoru, dr Lagumdžija je informirao hrvatskog Predsjednika o postizbornim dešavanjima u BiH, kao i o dosadašnjem toku razgovora o formiranju vlasti. Sagovornici su saglasni u ocjeni da je za Bosnu i Hercegovinu prioritet što brže formiranje proevropski orijentisane vlade, te stvaranje atmosfere i uslova da Bosna i Hercegovina samostalno i ubrzano ispunjava kriterije koji se pred nju postavljaju u procesu EU i NATO integracija.

Predsjednik Josipović je istakao da će Bosna i Hercegovina, kao cjelovita država, biti članica Evropske Unije i NATO-a, te da će na tom putu imati punu podršku Republike Hrvatske.

Lagumdžija i Josipović su se složili da su rezultati izbora u Bosni i Hercegovini ujedno i prilika za „novi početak“ kada su u pitanju odnosi u regiji, te da čitav Zapadni Balkan treba ubrzano krenuti prema EU, pri tome međusobno razmjenjujući iskustva i pomažući jedni druge.

Dr Lagumdžija je istakao da je SDP BiH spreman preuzeti odgovornost u skladu sa legimitetom dobijenim na izborima, te učiniti sve da građani Bosne i Hercegovine što prije osjete pozitivne promjene, navodi se u SDP-ovom saopćenju.

(24sata.info)

26.10.2010.

NEMA POLITICKE VOLJE DA SE ZASTITE SVJEDOCI

 

Optuženi za ratne zločine u BiH Veselin Vlahović u sudu u Sarajevu,avgust 2010, ilustrativna fotografija

Optuženi za ratne zločine u BiH Veselin Vlahović u sudu u Sarajevu,avgust 2010, ilustrativna fotografija

26.10.2010.
Osim OSCE-a, na problem zaštite svjedoka već godinama upozorava nevladin sektor u Bosni i Hercegovini. Oni ocjenjuju kako neadekvatna zaštita utiče i na opredjeljenje svjedoka da se suoče sa traumom prilikom susreta sa počiniteljem.

Za zaštitu svjedoka u predemetima ratnih zločina u BiH nema dovoljno tehničkih ni finansijskih uslova, reći će u većini sudova. No, da li je u pitanju samo nedostatak tehničke potpore, ili se olako shvata proces svjedočenja u specifičnim predmetima ratnih zločina?

Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode, upozorava da nedovoljan pripremljenost sudova ostavlja prostor i za pritiske na svjedoke.

„Ja imam na stotine primjera gdje svjedoci ne žele više da govore. Mi smo od 1992. godine involvirani, jer sam i sama i asama bila osnivač Dokumentacionog centra za istraživanje ratnih zločina, na stotine ih je dolazilo, svi su bili tada spremni i svi su opširno davali izjave. Kad je završen rat, kada je to sve trebalo potvrditi pred sudom, malo je njih bilo spremno da ponovi ono što su nama davali“
, kaže Memišević.

Neadekvatna zaštita znatno utiče i na opredjeljenje svjedoka da li da se suoče sa traumom prilikom susreta sa počiniteljem, kaže Memišević.

„Bila sam prisutna u sudu. Kakva zaštita? Vidjela sam. Pa svako je mogao njih da uzme i da ubije, da radi od njih šta hoće. Nikakve apsolutno zaštite. A onda kad smo ulazili u sud, moram da kažem meni su samo onako pogledali tašnu, ja sam prošla, ali ja sam vidjela kako su ove žrtve bile pregledane, kako je to bilo nekako grubo. Imam slučaj mlade žene koja je bila svjedokinja ja za Duleta Tadića, dakle on je bio u logoru Omarska, i ona je bila jedina svjedokinja za zločin silovanja. Međutim, kada je ona došla, ona se onesvijestila jer je bila direktno oči u oči sa Duletom Tadićem. I ona je odustala od svjedočenja, tako da on nije optužen i osuđen za zločin“
, navodi Memišević.

Odugovlačenja postupaka dodatni problem


Jasna Zečević, direktorica „Vive žene“, udruženja koje od 1994. godine radi sa traumatiziranim ženama, a u posljednje vrijeme rade i edukaciju tužitelja i sudija kako bi imali suptilniji pristup prema svjedocima u predmetima ratnih zločina, kaže kako je potrebno malo volje da se obezbijede bolji uslovi.

„Uvijek se ističe da nemaju kapacitete, nemaju resurse, nemaju ljude, nemaju sredstava. To sve stoji. Međutim, postoji u ovoj državi dovoljno obrazovanih ljudi, dovoljno stručnih ljudi u svakom kantonu, koji ne moraju biti ni dio nevladine organizacije, niti neke posebne institucije –mogu biti predstavnici bilo koje, da li centra za mentalno zdravlje, centra za socijalni rad, i da se nađe tim ljudi koji će biti angažiran od strane sudstva ili tužiteljstva. I nije tu toliko svjedoka da vi morate imati instituciju podrška svjedocima, to ne mora biti. To može biti mobilni tim koji odgovara na potrebe suda. Samo, naš dojam je takav, kao da problem neće da se riješi“
, navodi Jasna Zečević.

Teufika Ibrahimefendić, psihoterapeutkinja, ukazuje na problem dugotrajnosti sudskih postupaka i uticaj na svjedoke.

„Vremenski period koji je prošao od početka rata, ili od završetka rata je veoma, veoma dugačak, tako da odugovlačenje i čekanje i čuvanje traumatskih iskustava u sebi samom ili na nivou jedne grupe ili porodice može biti jako opasno za budućnost. Trauma se ne zaboravlja, to ne mogu zaboraviti, ali mogu se zaboraviti činjenice, a sudu trebaju činjenice“, kaže Teufika Ibrahimefendić.

Blaž Stevović, iz nevladine organizacije Alternativni klub Trebinje, kaže kako za rješavanje pitanja zaštite svjedoka ne postoji politička volja jer su uticaji ratnih političkih struktura još uvijek jaki.

„Ni SIPA, ni OSA, ni MUP-ovi entitetski i kantonalni, sve bezbejdonosne strukture u BiH ne mogu ništa sada učiniti jer su još uvijek taoci ljudi iz 1991.“, kaže Stevović.

Stevović navodi kako su mnogi svjedoci nakon svjedočenja čak ostajali bez posla i dolazili na rub egzistencije i daje svoje viđenje rješavanja ovog problema.

„Jedan je jedini način zaštite svjedoka, a to je da se naredi jednostavno nižim instancama, znači nižim tužilaštvima da u što kraćem roku prvo očiste svoja tužilaštva i svoje tajkune oko njih i da jednostvano kažu da je više konačno vrijeme da zaštitimo ljude koji su nam jako bitni u istražnim postupcima. A za to je jedini način da centri bezbjednosti danonoćno čuvaju ljude koji su spremni da svjedoče u slučajevima kršenja međunarodnog humanitarnog prava, znači konkretno ratnih zločina“
, zaključuje Stevović.

*****
Svi tekstovi iz programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Nastavlja se zločin nad porodicama nestalih
Svjedoci ratnih zločina bez adekvatne zaštite
Robbins: Vlasti moraju zaštititi svjedoke
Sudovima sve teže doći do svjedoka zločina
Nema političke volje da se zaštite svjedoci
26.10.2010.

IZ JEZERA PERUCAC EKSHUMIRANO OKO 100 ZRTAVA IZ VISEGRADA

 

Mašović spomenuo i incident na početku ekshumacije, jer tri mjeseca nakon pucnjave, nakon ispaljena dva metka, nema nijedne zvanične informacije

image

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović je danas u Sarajevu, na pres-konferenciji povodom okončanja ekshumacije-asanacije posmrtnih ostataka iz jezera Perućac, kazao da je ova operacija, nakon dva i po mjeseca, donijela kompletne ili nekompletne skeletne ostatke 396 slučajeva.
 
“Naglašavam, slučajeva. Ne radi se o 396 žrtava. Dobro bi bilo da je to tako, to bi bila gotovo polovica svih onih za kojima još tragamo s područja općine Višegrad, ali nije tako, nažalost”, kazao je Mašović.
 
Istaknuo je da neki od tih slučajeva sadrže isključivo po jednu jedinu kost. Nekad je to jedan pršljen ili jedno rebro, ili jedna noga, jedna ruka, donja vilica i slično.
 
“Prema procjenama forenzičara, tih 396 slučajeva u sebi krije minimalno 97 osoba. Sigurno je da je to više od 97 osoba, ali se oni izjašnjavaju o minimalnom. Ono što očekujem nakon izvršene DNK analize jeste da ćemo raspolagati s minimalno 100 do 120 imena žrtava Višegrada”, kazao je Mašović.
 
Napomenuo je da su u okviru ove operacije, locirani i posmrtni ostaci žrtava Prvog svjetskog rata, šest oficira Austrougarske vojske sahranjenih u periodu, vjerovatno, između 1914. i 1918. možda i nešto kasnije u blizini lokaliteta koji se zove Mušićka stijena.
 
Također je kazao da se u jednom slučaju radi o četiri osobe koje su ukopane prije formiranja Hidroelektrane Bajna Bašta, jer su pronađeni duboko u jezeru, ali zakopani u jezeru. Dakle, kazao je Mašović, nije ih donijela voda, nego su oni tu nekad davno zakopani i teško je procijeniti o čemu se tu radi.
 
“Dakle, možemo od broja 396 najvjerovatnije odmah odbiti 10 slučajeva za koje smo uvjereni da nećemo dobiti ni vjerovatno DNK profile jer su davno sahranjeni. Ali u svakom slučaju, nećemo dobiti podudaranje s bilo kojom od donirane krvi koja se nalazi u bazi podataka Međunarodne komisije za nestale osobe. 
 
Predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije Veljko Odalović je istaknuo da je ovo prvenstveno civilizacijsko i humanitarno pitanje bio prioritet i time su se rukovodili svi u Republici Srbiji. 
 
Kazao je da je duboko uvjeren da je razrješenje sudbine nestalih osoba jedno od najvažnijih pitanja koja sasvim sigurno u čitavom regionu mogu biti dobar osnov za stabilizaciju ukupnih odnosa.
 
“Kada je poslije 40-ak dana stiglo još jedno pismo od Mašovića, fotografije, lokacija, da su u gornjem dijelu koji mi tada nismo pregledali i na obali koja pripada Republici Srbiji uočene kosti, odnosno koštani ostaci, odmah smo angažovali ekipe i od tada se više teren lokacije nije napuštao. Pretražili smo dio obale koji pripada Republici Srbiji i na tom prostoru je pronađeno 11 tijela i u toku današnjeg dana na našem institutu se preuzimaju uzorci za DNK”, kazao je Odalović.
 
Istaknuo je da je ovaj vid saradnje, onako kako su to uradili zajednički na ovom slučaju, jeste jedan od boljih primjera kako bi to trebalo raditi i uopće, ne samo s ovom problematikom nego generalno i o pitanjima koja najdirektnije dodiruju ljude, ljudske sudbine i imaju slične zahtjeve.
 
“U svakoj situaciji, ovakvoj ili bilo kakvoj sličnoj, postupat ćemo identično”, kazao je Odalović.
 
Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović je napomenuo da su oni na neki način ušli, kao institucija, nepripremljeni u ovu veliku operaciju iz jednostavnog razloga jer nije bilo nikakvih najava o tome da će doći do ispuštanja hidroakumulacije Bajna Bašta. Praktično su, kako je kazao, desetak dana prije ispuštanja hidroakumulacije saznali za tu činjenicu i u tom vremenskom tjesnacu su morali brzo reagirati.       
 
„Ono što smo mi tražili na obalama jezera Perućac ili u jezeru Perućac, na obalama rijeke Drine,  bilo je negdje otprilike oko 1.000 osoba koje su nestale na području općine Višegrad, uglavnom u gradu Višegradu, ali i nizvodno od Hidroelektrane u Višegradu, po selima na lijevoj obali rogatičke općine, na desnoj obali srebreničke općine te oni koji su nestali u donjem toku hidroelektrane, odnosno jezera Perućac na području srebreničke općine. Dakle, oko 1.000 osoba. Imali smo zabilježeno imenom i prezimenom 824 osobe za kojima se traga u tom kritičnom periodu '92. godine“, kazao je Mašović.
 
Dodao je da su već tada znali da je period od 10 dana isuviše kratak da bi tu operaciju uspješno završili. Nasreću, remont turbina u Hidroelektrani je potrajao značajno duže, ali i u času kad je taj remont okončan, dobili su još jedno dodatno vrijeme usaglašeno na nivou Instituta za nestale osobe i Komisije Vlade Republike Srbije, uz pomoć nekih institucija na nivou obiju država.
 
Mašović je istaknuo i pomoć koju su dobili, najprije od nekih javnih komunalnih preduzeća iz Kantona Sarajevo, uz pomoć Vlade Kantona Sarajevo, što je osiguralo oko 100 ljudi u prvom periodu.
 
Kasnije se pokazalo, dodao je on, da tih 100 ljudi nije dovoljno i onda je došlo do angažmana, na jedan spontani poziv udruženja porodica nestalih iz Višegrada „Višegrad 92“, koje je sve vrijeme pružalo podršku i pomoć Institutu.
 
„Ova operacija je jedinstvena i po tome što su se prvi put u okviru Instituta na jednom prostoru u BiH našli naši istražitelji iz različitih dijelova BiH, pa reći ću, jer to je izglada u našoj zemlji jako bitno, ljudi koji su različitih etničkih pripadnosti“, kazao je Mašović, te istaknuo da je ovaj zadatak uz pomoć oko 2.400 volontera koji su učestvovali u ovoj akciji uspješno okončan.
 
Ne želeći tome pridavati posebnu pažnju, ipak je spomenuo incident na početku ekshumacije, jer tri mjeseca nakon pucnjave, nakon ispaljena dva metka nema nijedne zvanične informacije.   
 
„I dalje ne znamo ko je pucao na nas u onom prvom periodu kada smo izašli na teren“, kazao je Mašović.

26.10.2010.

AMERICKI AMBASADOR PATRICK MOON: PRAVI JE TRENUTAK ZA USTAVNE PROMJENE U BOSNI I HERCEGOVINI (VIDEO)

Američki ambasador Moon : Pravi je trenutak za ustavne promjene u BiH (Video) 

 26/10/2010.
• Mislim da je ključno pitanje za građane BiH radna mjesta, ekonomija. I najbolji način da se to poboljša je da se počne proces ka evropskim integracijama. BiH mora poboljšati trgovinu sa susjedima, mora reformirati zakone, regulative da bi to bilo u skladu sa EU i njenim standardima. Potrebne su joj strane investicije. I sva ta pitanja će pomoći privredi i građanima da nađu radna mjesta...

Postoje dobri uslovi da se krene u ustavne reforme u BiH i to treba raditi postepeno, a na to su spremni svi politički lideri, ocijenio je u ekskluzivnom razgovoru za RFE novoimenovani američki ambasador Patrick Moon. To se može uraditi u tri koraka i Sjedinjene Američke Države su odlučne da pomognu, ali taj posao moraju uraditi domaći politički lideri, poručio je ambasador Moon.

RSE: Gospodine ambasadore, da li je dolazak državne sekretarke SAD Hillary Clinton neposredno nakon oktobarskih izbora u BiH najava nekog novog i aktivnijeg američkog angažmana u BiH?

Moon: SAD su vrlo aktivne u BiH već gotovo 20 godina i glavna poruka državne tajnice je bila da su SAD tu da ostanu. Bilo je jasno iz njene posjete da želi da održi jako aktivno i snažno sudjelovanje u pružanje podrške narodu BiH. Govorila jeo tome što želimo mi da vidimo - to je da želimo prosperitetnu, suverenu, demokratsku zemlju. A najbolji način je da SAD podrži nastojanja vlasti da se integrišu u euroatlantske institucije kao što su EU i NATO savez. Mi ćemo podržati lidere da rade ka tim ciljevima - podržaćemo ih, ali je na liderstvu BiH da radi taj posao. Mi ćemo biti tu da pomognemo. I mi ćemo željeti da vidimo da BiH provodi reforme na putu ka evropskim integracijama, kao što su rješavanje pitanja državne imovine, mijenjanje Ustava. Dakle, opet - bićemo tu i spremni pomoći u tom procesu. Naša posvećenost BiH ostaje čvrsta i to je bila poruka državne tajnice.

RSE: Kada ste pomenuli promjene Ustava, to je pitanje oko kojeg u BiH uvijek nastane najviše promjene. U kojem dijelu mislite da bi bilo najlakše napraviti promjene?

Moon:  Smatram da sada imamo dobre uslove da idemo dalje kada je riječ o ustavnim reformama. I ja sam čuo da skoro svi stranački lideri kažu da su spremni sad se angažirati u tom procesu.. U osnovi postoje tri kategorije reforme i ono što mi sugeriramo je da lideri vlasti uzmu ovo kao jedan proces korak po korak. Dakle, tri kategorije uključuju: prva, implementaciju odluke Evropske komisije za ljudska prava; drugi korak je da se sagledaju pitanja koja će pomoći vlastima BiH da razgovaraju sa EU da bi se moglo ići dalje u procesu za članstvo u EU; a treća kategorija bi podrazumijevala ustavne promjene koje bi vlast učinile efikasnijom, funkcionalnijom. Ali sve te tri kategorije treba razmatrati u procesu korak po korak od strane lidera u vlasti BiH. Mi ćemo biti tu i spremni pomoći, ali je jako važno da se počne što je prije moguće.

RSE: Nedavno ste izjavili kako nakon oktobarskih izbora treba početi ozbiljno raditi u BiH. Šta bi, prema vašem mišljenju, bili prioriteti nove vlasti u BiH?

Moon: Mislim da je ključno pitanje za građane BiH radna mjesta, ekonomija. I najbolji način da se to poboljša je da se počne proces ka evropskim integracijama. BiH mora poboljšati trgovinu sa susjedima, mora reformirati zakone, regulative da bi to bilo u skladu sa EU i njenim standardima. Potrebne su joj strane investicije. I sva ta pitanja će pomoći privredi i građanima da nađu radna mjesta. Mi želimo da građani BiH ostanu ovdje sa porodicama, da žive ovdje, a ne da se stalno osjećaju da moraju izaći iz zemlje da bi našli posao. Dakle, integracija u Evropu će se zasnivati na procesu ustavne reforme. Zasigurno bismo željeli da je to jedan od prioriteta nove vlasti.

RSE: Vi ste čovjek sa iskustvom u regionu i prilikama, jer ste dio karijere proveli i u Hrvatskoj - nije li 15 godina nakon rata i previše dugo da BiH zaista postane državom kakva bi trebala biti, država koja je tako blizu Evrope?

Moon: To je jedno fer pitanje. Prije svega, nama je drago što je Dejtonski sporazum uspostavio primarni cilj - njegova namjena .je bila da okonča rat i da uspostavi mirnu, stabilnu zemlju BiH. To je uradio. Postignut je napredak u proteklih 15 godina u raznoraznim oblastima. Prije svega, mir je uspostavljen. Također, tu imate reformu odbrane koja je bila jako pozitivna. Ali napredak nije onoliki koliko bismo mi željeli. Recimo, Hrvatska je skoro spremna da se pridruži EU, Srbija se sad fokusira sve više na put članstva ka EU. BiH nije toliko došla, ali i dalje smatramo da su danas uslovi ustvari poprilično dobri. Čujemo kako lideri BiH kažu da su posvećeni tome da BiH ide ka EU, da su zainteresovani da zemlja uđe u NATO. Dakle, to su pozitivni koraci. I što budu bliže ispunjavanju tih ciljeva, to će biti bolje i zemlji i građanima - biće više radnih mjesta, bolji sistem obrazovanja i biće to, jednom riječju, bolja zemlja.

RSE: Nekako je vaš dolazak u BiH simboličan - skoro ste došli, a i nova vlast počinje sa narednim manadatom od četiri godine. Kako vidite BiH u naredne četiri godine?

Moon: Meni je bilo jako interesantno doću u ovo vrijeme, dakle pred same izbore - i kampanja i obećanja i ciljevi stranaka. Rezultate izbora također smatram interesantnim. Vidjeli smo da je došlo do pojave novih lidera - i možda i novih prilika. Bio sam jako potaknut na sastancima sa visokim političkim zvaničnicima koji kažu da su spremni na dijalog. Širom zemlje to lideri govore – da su spremni rješavati pitanja koja su spriječavala napredak ka evropskim integracijama. Mislim da je dobro vrijeme što sam došao ovdje. Posjeta državne tajnice bila je jako važna u smislu da je ona rekla svoju poruku da se kontinuirana, jaka podrška vlastima nastavlja. Dakle, tu smo, tu ćemo ostati. Imamo novu, prekrasnu ambasadu, veliko osoblje ovdje - to je osma najveća američka ambasada u Evropi. Dakle, jako smo posvećeni. Potrošli smo preko 1,5 milijardi dolara za pomoć BiH u posljednjih 15 godina. I dalje smo posvećeni da pružamo i humanitarnu pomoć i drugu pomoć u oblasti demokratije i vladavine prava, promoviranju privrede, promoviranju više investicija ovdje, izvoza. Sve su jako važna pitanja. I mi smatramo da ćemo moći pomoći građanima ovdje, kao što je bio slučaj u prošlosti, da postignu stvarni napredak. Mislim da se pružaju nove prilike. Ja sam optimista, i dalje sam optimista.  (Kliker.info-RSE)

 
26.10.2010.

DANIS TANOVIC: "MILORAD DODIK JE ZA MENE FASISTA, IDIOT I MARS OD MENE!"

Danis Tanović: "Dodik je za mene fašista, idiot i marš od mene!"

24sata.info PHOTO
image Danis Tanović / 24sata.info

 

24SI - Dani Tanović, bosansko-hercegovački režiser nagrađen Oscarom za "Ničiju zemlju", na upravo završenom Zagreb film festivalu predstavljao je svoj novi film "Cirkus Columbia", nastao prema romanu novinara i književnika Ivice Đikića.

 

Tanović se tako nakon punih devet godina i "Ničije zemlje" (koja je postala najnagrađivaniji debitantski film u historiji) vratio matičnoj kinematografiji i maternjem jeziku.

U intervjuu za "Index" Tanović se između ostalog osvrnuo i na svoje političke ambicije koje je najavio nakon povratka u BiH.

- Nakon povratka u BiH najavili ste da se bacate u politiku. Da li se nešto po tom pitanju promijenilo ili i dalje planirate biti politički aktivni?

To je dugoročni projekat. Mi smo osnovali socijalno-liberalnu stranku jer smatramo da je to budućnost BiH i rješenje njenih sadašnjih problema. I na tome radimo. Dobili smo par mjesta u Skupštini Kantona Sarajevo. Put je dugačak, potrebno je mnogo raditi. Ali borimo se.

- Odakle ideja da vi kao umjetnik uđete u politiku, koja se generalno percipira kao nekakvo prljavo zanimanje?

Baš zato što vjerujem da politika trenutno jest prljavo zanimanje i da zbog toga moramo dovesti moralne ljude na vlast. Ne želim opet doživjeti 1992. godinu. Mislim da jedan pravi čovjek na pravom mjestu može puno toga učiniti.

- Kakva je vaša vizija političke budućnosti BiH? I imate li makar u naznakama neku ideju ko bi mogao biti taj "pravi čovjek" koji će promijeniti situaciju u zemlji?

To je više jedna uopštena metafora. Ali evo, na primjer, prije dvije godine smo dobili Ermina Hajdera koji je postao načelnik u Bosanskom Petrovcu. On je napravio značajne pomake, povećao je budžet svoje opštine za 4 ili 5 miliona eura. I to sve zato što je počeo raditi, iskorištavati evropske fondove. To je samo dokaz da neko ko radi u opštem interesu može stvarati rezultate. Ne treba politika uvijek biti prljava niti svi trebaju biti kriminalci, što mi ljudima želimo na svom primjeru pokazati. Ako mi ne promijenimo svoju zemlju, ko će je promijeniti.

- Kako komentarišete izbore u BiH i repove koji se za njima i dalje vuku?

Kao potpunu i totalnu katastrofu.

- Kratko i jasno...

Što se o tome uopšte može reći? Glasa se za ljude koji su ranije maknuti zbog kriminala. Čović je prije pet godina maknut zbog kriminalnih radnji, zbog Lijanovića koji je utajio 40 miliona poreza... A ljudi i dalje glasaju za njega jer to vide kao jedinu opciju. Strašno. Ispada da se rat u BiH nastavlja drugim sredstvima - pljačkanjem. Mi to zovemo etno-kleptomanija. Pljačkanje u ime svog naroda. To treba mijenjati. Na to ne možemo pristati jer ako se na to pristane opet će se ginuti.

- Što mislite o prijedlogu trećeg hrvatskog entiteta kao rješenja za BiH?

Mislim da bi treći entitet značio rat. Ako nije stvoren 1993. godine, ne vidim kako će biti stvoren danas, bez da opet započne rat. Ali ako im nije dosta, neka probaju još jednom. Jedino rješenje za BiH jest da postane istinski građanska zemlja.

- Znači li to onda i da treba ukinuti Republiku Srpsku?

Republiku Srpsku mogu ukinuti samo ljudi koji u njoj žive. Kad shvate da je ona nepotrebna i da bi možda bilo bolje da je nema.

- Ali ti ljudi i dalje glasaju za Milorada Dodika?

Situacija se ipak malo mijenja. Ali činjenica je da mnoge stvari ne funkcionišu kako treba. Mene je stid svakog čovjeka koji je u ime moje nacije počinio zločin. A onda Dodik izjavi da u Srebrenici nije počinjen genocid. Šta ja više imam sa njim pričati? Taj čovjek je za mene fašista, idiot i marš od mene! A to što narod glasa za njega, zahtjeva duboko psihološko istraživanje. Meni se to čini kao nepristajanje da se otvore oči i da se shvati što se događa.

- Zašto narod na Balkanu voli birati baš vođe takvog profila?

Zato što je nepismen, nekulturan, zato što se boji drugog i drugačijeg. Ja volim različitost i ne mislim da je jedan narod bolji od drugoga. A svako ko tako nešto misli, za mene je fašista. Moramo raditi na obrazovanju, prije svega. Mi smo nekad svi zajedno sretno živjeli u BiH, ali dogodio se taj strašan rat. Možemo samo zamisliti što se tek sprema ako nastavimo ovako raditi sa djecom koja se mrze, a da se međusobno i ne poznaju. Zato smo i krenuli u politiku.

- Što mislite o aktuelnom stanju kinematografije u BiH?

Nažalost, u BiH još ne postoje pravi uvjeti za rad na filmu. Postoji ta grupa entuzijasta koja se bori, koja ima talenat. Ali neke promjene se moraju uvesti. Ako želimo da se taj val koji je stvoren nastavi i dalje, onda u njega moramo ulagati. Potrebno je izdvojiti sredstva koja će omogućiti rad mladim režiserima.

- A šta vam se čini od hrvatske kinematografije?

Isto kao i u BiH - srednja žalost. Možda se neke stvari pomiču, s vremena na vrijeme izleti kakav dobar film. Ali daleko je to još od neke kinematografije. Mi smo male zemlje, zbog toga se moramo regionalno povezivati, kazao je Tanović za "Index".

(24sata.info)

26.10.2010.

PREDSJEDAVAJUCI VIJECA MINISTARA BiH: DRAGAN COVIC "BRANIO" HDZ, SULEJMAN TIHIC "PREDLAGAO" SDP!?

 

24sata.info PHOTO
image Sulejman Tihić i Dragan Čović / 24sata.info

 

24SI - Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je večeras nakon sastanka sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem da narodi u BiH moraju biti ravnopravni i da na tom fonu treba formirati vlast i ući u ustavne promjene.

 

"BiH se treba urediti na način da bude prihvatljiva za sve narode", rekao je Čović i dodao da je na sastanku razgovarano i o tome kako BiH može postati normalna evropska država.

Govoreći o izboru predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Čović je rekao da to mjesto u svakom slučaju treba pripasti HDZ-u BiH, ali da sa imenima trenutno ne treba licitirati.

Kada je riječ o zabrani OHR-a prema kojoj ne smije obavljati nijednu funkciju u organima vlasti BiH, Čović je rekao da ne vidi razloga za tako nešto i da će (visoki predstavnik u BiH Valentin) Inzko kao razuman čovjek tu besmislenu zabranu ukinti, te dodao da u HDZ-u BiH ima još ljudi, osim njega, koji mogu obavljati važne funkcije.

Lider SDA Sulejman Tihić naglasio je da bi vlast u BiH trebale formirati, prije svega, pobjedničke partije, odnosno SNSD, SDP BiH, SDA i HDZ BiH.

On je istakao da bi osnovi za razgovore o budućim ustavnim promjenama mogao biti "aprilski paket", prudski sporazum, te da bi prvo trebalo riješiti pitanje vojne i državne imovine i popisa stanovništva u BiH.

Tihić je podvukao da nema ništa protiv toga da budući predsjedavajući Vijeća ministara BiH bude kandidat HDZ-a BiH, ali da, takođe, odgovornost na tom pitanju leži na SDP-u, koji mora naći rješenje.

Lider SDA najavio je da će krajem sedmice razgovarati sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

(srna)

26.10.2010.

SVE ZA NOVI STATUT: SAVEZ ZELI UKLJUCITI OHR U RJESAVANJE PROBLEMA!

 

24sata.info PHOTO
image F/NS BiH / 24sata.info

 

24SI - Danas je u hotelu "Kardial“ u Tesliću održana proširena sjednica Predsjedništva NS/FS BiH, kojoj je pored članova Predsjedništva (predsjednik, Sulejman Čolaković, potpredsjednici Bogdan Čeko i Iljo Dominković) i generalnog sekretara Jasmina Bakovića, prisustvovala delegacija Fudbalskog saveza Republike Srpske...

 

...(predsjednik Mile Kovačević, potpredsjednik Milorad Sofrenić i Staša Košarac i generalni sekretar Rodoljub Petković), navodi Reprezentacija.net

Razgovarano je o aktuelnom stanju u NS/FS BiH, a posebno o problematici koja se odnosi na Statut NS/FS BiH u kontekstu odluke UEFA Izvršnog komiteta sa sjednice održane 04. 10. 2010. godine, prema kojoj će Savez biti suspendovan ukoliko do 31. 03. 2011. godine ne usvoji novi Statut.

Učesnici sastanka složili su se u konstataciji da je situaciju vrlo kompleksna, a da je usložnjena zbog problema u izbornim procedurama u pojedinim kantonalnim/županijskim savezima, te je neophodno da ta otvorena pitanja u što kraćem roku riješi F/NS Federacije BiH.

Predstavnici FS RS su istakli da će, bez obzira na sve okolnosti i konotacije, i dalje biti konstruktivni dio Saveza, ali da će konačan stav o zahtjevima FIFA/UEFA da se ukine Predsjedništvo NS/FS BiH kao statutarni organ, u narednom periodu zauzeti Izvršni odbor i Skupština FS RS.

Zajedničko je mišljenje da je u procese koji mogu dovesti do rješavanje ovog pitanja neophodno involvirati predstavnike međunarodne zajednice BiH (OHR), kao i predstavnike institucija vlasti na entitetskim i državnom nivou.

Imajući u vidu informaciju prema kojoj će visoka delegacija FIFA/UEFA prisustvovati narednoj sjednici Izvršnog odbora NS/FS BiH u srijedu, 03. 11. 2010. godine u Sarajevu, zaključeno je da će naredni koraci, odnosno "Mapa puta" biti utvrđeni nakon ovog sastanka, na kojem će, kako se očekuje, biti prezentovani svi zahtjevi FIFA/UEFA, ne samo u vezi sa Statutom Saveza, nego i u pogledu reorganizacije Generalnog sekretarijata NS/FS BiH.

Također, naglašeno je zadovoljstvo zbog činjenice da se takmičenja (prvenstvo i kup) u okviru NS/FS BiH u tekućoj sezoni odvijaju bez izraženijih problema i u skladu sa važećim propisima.

(nfsbih.ba)

25.10.2010.

SERGE BRAMMERTZ: RATKO MLADIC TREBA HITNO DA SE UHAPSI, TRIBUNALU ISTICE VRIJEME

 

24sata.info PHOTO
image Serge Brammertz / 24sata.info

 

24SI - Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz izjavio je da je nastupio kritičan trenutak u traganju za haškim bjeguncem Ratkom Mladićem, koji bi trebalo da bude uhapšen što prije, jer ističe vrijeme koje Tribunal ima na raspolaganju do zatvaranja.

 

"Vrijeme Tribunalu ističe, pa ako želimo da Mladiću bude suđeno pred Haškim tribunalom, njegovo hitno hapšenje je od izuzetnog značaja", rekao je Brammertz.

"Kako bismo postigli njegovo hapšenje, čvrsto smo preporučili srpskim vlastima da ispitaju strategiju istrage kako bi rasporedile više ljudi i usvojile multidisciplinarni pristup. Treba da se učini više. Vrijeme ističe. Ovaj tribunal će se uskoro zatvoriti", istakao je Brammertz.

Glavni tužilac Tribunala je kao pozitivan znak u ulaganju napora srpskih vlasti da poboljšaju saradnju sa njegovom kancelarijom kao pozitivan znak naveo dostavljanje Mladićevih dnevnika i materijala sa tim u vezi, istakavši, međutim, da "želimo da uputimo poziv da može i treba više da se učini".

Brammertz je rekao da je u okviru izvještaja od juna o napretku Srbije u saradnji sa Tribunalom kritika bila upućena na račun potrage za bjeguncima jer uprkos brojnim operacijama nije bilo rezultata, te da bi trebalo da se ispitaju razlozi za to.

"Ono što možemo da učinimo jeste da iskoristimo svaku priliku da naglasimo da je hapšenje ovih bjegunaca (Mladića i Gorana Hadžića) od presudne važnosti za žrtve koje žele da pravda konačno bude zadovoljena, za izmirenje u regionu, ali i za kredibilitet međunarodne zajednice", rekao je Brammertz.

On je kazao da u narednim mjesecima, ukoliko Mladić ne bude uhapšen, jedino što može da učini jeste da podstiče srpske vlasti da pojačaju napore na osnovu datih preporuka i da zatraži od međunarodne zajednice da i dalje primenjuje podsticaje.

"Oni su dobro djelovali u prošlosti i pokazali su se kao najefikasniji način za postizanje rezultata", istakao je Brammertz. On je naglasio da će u najgorem slučaju - ako Mladić i Hadžić budu uhapšeni po zatvaranju Tribunala, biti pripremljen takozvani "rezidualni mehanizam" Tribunala koji će imati nadležnost da sudi bjeguncima.

"Poruka treba da je jasna: kad god i gdje god da se bjegunci uhapse, sudiće im se. Niko ne može da bude izvan pravde", istakao je Brammertz.

(24sata.info)

25.10.2010.

BORIS TADIC: SRBIJA CINI SVE DA UHAPSI RATKA MLADICA

 

24sata.info PHOTO
image Boris Tadić / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da sadašnja Vlada Srbije čini apsolutno sve što je u njenoj moći da locira i uhapsi haškog optuženika Ratka Mladića.

 

On je u intervjuu istovremeno skrenuo pažnju na činjenicu da taj zadatak nije nimalo lak. "Ratko Mladić nije običan bjegunac. Riječ je o iskusnom vojniku sa značajnim ratnim iskustvom. Naše informacije ukazuju da oni koji su ranije bili uključeni u skrivanje Mladića su takođe bivši ili penzionisani vojnici i da oni takođe imaju dosta iskustva. Većina ih je radila u obavještajnim ili bezbjednosnim službama i veoma su dobro obučeni. Dakle, naš zadatak nije lak", rekao je Tadić.

Predsjednik Srbije je naveo da su svi napori za hvatanje Mladića koordinisani sa evropskim partnerima.

"Vjerujem da ćemo ga vremenom uspješno locirati i uhapsiti", rekao je Tadić.

Upitan za što je tako teško pronaći Mladića, koji se skriva 15 godina, i zašto nije izručen Hagu, Tadić je odgovorio: "Proteklih 15 godina, moram sa žaljenjem da kažem, nije uvijek bilo političke volje za njegovu ekstradiciju. Do 2000. godine on nije ni morao da se krije. Tek 2002. godine naš parlament je usvojio zakon o saradnji sa Tribunalom. I tek 2008. - tek nakon formiranja sadašnje vlade Srbije - politička volja i operativni kapaciteti za hapšenje Mladića su postali najvažniji prioritet države".

Kako je rekao, prethodne vlade nisu pridavale nikakvog posebnog značaja ovom pitanju.

Predsjednik Srbije je podsjetio da je veoma brzo nakon formiranja sadašnje vlade Srbije uhapšen je radovan Karadžić, što je jasan i nesumnjiv pokazatelj "naše opredeljenosti da uhapsimo i Mladića".

Tadić je izrazio uvjerenje da većina građana Srbije podržava politiku da svi ratni zločinci moraju biti pravedno kažnjeni, iako, kako je priznao ima i onih koji odbacuju činjenice o strašnim zločinima za koje je Mladić optužen, tretirajući ih kao teoriju zavjere protiv Srbije.

"Srbija će ispuniti svoje međunarodne obaveze. Čak i da haški sud sutra prestane sa radom, ova vlada će nastaviti da traga za Mladićem koristeći sva sredstva koja ima na raspolaganju, jer je to naša moralna obaveza prema nevinim žrtvama - i jer je to jedini način da se dođe do pomirenja među narodima u regionu", zaključio je Tadić.

(24sata.info)

25.10.2010.

SRBIJA I EU: HASKOM USLOVU DADATO I KOSOVO

 

Zastavice EU, ilustrativna fotografija

Zastavice EU, ilustrativna fotografija

25.10.2010.
Saradnja sa Haškim tribunalom i dijalog sa Prištinom. Ukoliko želi da nastavi putem evro integracija Srbija će morati da ispuni ova dva uslova. Takvu ocenu Savet ministara Evropske unije uputio je Beogradu sa zasedanja u Luksemburgu. Pred zemljom su tako i dalje novi-stari izazovi. A

li to što je Savet ministara istovremeno zatražio od Evropske komisije da izrazi mišljenje o spremnosti Srbije da dobije status kandidata za članstvo, čime je odblokiran proces koji je Holandija dugo stopirala, sumnje nema, dobra je vest za vlast u Srbiji. Tim povodom, srpski zvaničnici podvlače da i dalje treba činiti sve kako sami sebe ne bi kočili na EU putu, pogotovu što im kolege iz Brisela nedvosmisleno poručuju – i dalje vas posmatramo.

“Pre svega mora biti jasno da će naredni koraci biti uslovljeni punom saradnjom sa Tribunalom u Hagu”, jasna je i očekivana prva poruka evropskih ministara koju je izneo šef diplomatije predsedavajuće Belgije Steven Vaneker. U ime pohvale Srbiji, potpredsednik Evropske komisije Maroš Ševčovič:

“Evropska komisija je vrlo zadovoljna odlukom koju je doneo Savet ministara o Srbiji. Mogu vam reći da će Komisija početi vrlo intezivno da radi na ovom pitanju.”


Iako je popustila čak i Holandija, koja se uporno protivila davanju zelenog svetla za Srbiju pre potpunog rešenja haškog pitanja, pogrešan bi bio zaključak da Beograd u odnosu na to sada može biti relaksiraniji. Naime, sada je svih 27 članica potpisalo dokument kojim se jednoglasno obavezuju da neće popustiti ukoliko u fazama što predstoje Srbija ne bude ispunjavala haški uslov, koji time zapravo postaje mnogo čvršći nego do sada.

Han ten Bruke
Za naš Radio pojasnio je to predsednik Odbora za evropske poslove holandskog parlamenta Han ten Bruke:

“Mislim da će Srbija poboljšati svoju saradnju sa Haškim tribunalom ali ako se za godinu dana u tom pogledu ništa ne promeni njena aplikacija neće se pomerati dalje.”

RSE:
Šta precizno znači puna saradnja sa Haškim tribunalom? isporučivanje Hadžića i Mladića Hagu?

Bruke:
To bi bilo dobrodošlo, ali to se ne može tražiti zato što niko ne zna da li su njih dvojica u zemlji i da li mogu biti uhvaćeni. Ono što se mora dogoditi jeste da Serž Barmerc konstatuje u izveštaju da postoji puna saradnja srpskih vlasti sa Haškim tužilaštvom.

Beogradu i dalje ne preostaje ništa drugo nego da po pitanju Haga jasno dokazuje šta je moguće, a šta nije. Savetuje to predsednica Spoljno-političkog saveta Ministarstva inostranih poslova Srbije Sonja Liht:

“Dakle, mi ćemo morati da uložimo maksimalni napor, kao što se i sada čini da prihvataju da ulažemo. U suprotnom ove odluke ne bi ni bilo.”


Nova era


Praktično otpočeo je proces usmeren ka prijemu Srbije u EU, što je usmereno ka prihvatanju pravnih evropskih tekovina, obezbeđivanju poštovanja političkih merila iz Kopenhagena o punom delovanju demokratije i tržišne privrede.

Mogao je uslediti i aplauz, ali je Vaneker stvari spustio na zemlju podsećanjem da se mora učiniti još puno toga, te da pozitivni odgovor na zahtev za status kandidata koji je Beograd uputio pre deset meseci, ne znači da se može reći kako će sada sve teći glatko:

“Moramo reći da je naš potez usledio nakon progresa koji smo videli u procesu regionalne saradnje naročito u posvećenosti Vlade u Beogradu otvaranju dijaloga sa Prištinom. Treba reći da još mnogo toga treba uraditi. Ovo je početak procesa i veoma je važno za Vladu Srbije da ostvari ono što se očekuje.”


No, da su se predstavnici članica EU tokom “duge i zamorne” dvodnevne rasprave (kako prenosi agencija WAZ.EUobserver), koja je prethodila luksemburškoj odluci, oslanjali više na drugo osetljivo srpsko pitanje bilo je jasno već pred sam početak sastanka.

“Kao što znate mi smo se bavili Srbijom kao i Kosovom. Očekujemo početak dijaloga i nadamo se da će se to uskoro i dogoditi. Veoma sam zadovoljna što predsednik Boris Tadić i premijer Hašim Tači jesu spremni da u tom pravcu učine korake napred”, kaže visoka predtavnica za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton.

Nakon odluke iz Luksemburga vicepremijer Božidar Đelić objavio je “novu eru” u integraciji Srbije u Evropu i naglasio da Beograd očekuje da čim najesen iduće godine dobije status kandidata, odmah počne i pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.

Istovremeno, šefica vladine kancelarije za pridruživanje EU Milica Delević u izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava da dobre vesti ne znače da je bilo ko u Briselu odustao od dobro poznatih uslova.

“Sve je to nešto što je postojalo i ranije i na šta su nas ovi današnji zaključci posetili. i na način na koji je ranije funkcionisalo postizanje saglasnosti u okviru Saveta ministara tako će to izgledati i u buduće. Na nama je kao i u pitanju saradnje sa Haškim tribunalom da razmišljamo kako da ta atmosfera bude što pozitivnija i da svaka sledeća odluka bude nešto što je što nespornije, a ne da razmišljamo da li će biti predmet zastoja”
, kaže Milica Delević.

Dijalog i regionalna saradnja u interesu je Srbije stoga nema razloga da ne počnu razgovori sa Kosovom, kaže Sonja Liht.

“Ne zato što je to uslov, nego zato što smo mi samo kao region istinski interesantni za EU. To svi moramo da shvatimo. Drugačije mi naprosto nismo dovoljno atraktivni. Svi zajedno smo mali, dosta siromašni, sa mnogo problema”
, upozorava Sonja Liht.

U svakom slučaju, posle Luksemburga naredni su koraci: izrada mišljenja Evropske komisije o srpskoj kandidaturi, zatim dostavljanje upitnika vlastima u Beogradu i ocena odgovora koji stigne od srpske vlade. Na osnovu toga Evropska komisija odlučuje da li je zemlja spremna da dobije status kandidata za članstvo u EU i potvrdi njenu kandidaturu, što je proces koji traje najmanje šest meseci.
25.10.2010.

ANTE JELAVIC: NIKADA SE NECU POJAVITI PRED PRAVOSUDJEM BiH!

 

Nekadašnji član Predsjedništva BiH za banjalučku Alternativnu televiziju rekao da ne vjeruje u pravosudne organe BiH

image Jelavić: Za njim raspisana međunarodna potjernica

Nekadašnji član Predsjedništva BiH Ante Jelavić izjavio je kako se nikada nije razgovoralo o ustupanju sudskog procesa, koji je protiv njega otvoren u BiH, pravosuđu Republike Hrvatske, te tvrdi da se nikada neće pojaviti pred bh. sudskim organima. 

U  telefonskoj izjavi iz Zagreba za banjalučku Alternativnu televiziju Jelavić je rekao da ne vjeruje u pravosudne organe BiH.

- Sud BiH može ustupiti predmet hrvatskom pravusuđu, može me čak i osuditi u odsutnosti i poslati jednu takvu presudu, bez obzira koliko je zakonita ili nezakonita, na izvršenje hrvatskom pravosuđu. Ako do toga dođe, ja ću, naravno, u Hravatskoj izdržavati kaznu, čak i na temelju presude u odsutnosti, ustvrdio je Jelavić.

BiH i Hrvatska imaju potpisan sporazum o međusobnom izručenju pravosnažno osuđenih osoba.

Naša zemlja je u Hrvatsku proslijedila oko 30 zahtjeva u kojima traži izvršenje kazne zatvora za osobe koje tamo borave, a čeka se djelovanje tamošnjeg pravosuđa u skladu sa potpisanim sporazumom.

Međutim, ostaje otvoreno pitanje onih kojima sudski procesi nisu do kraja završeni, kao što je slučaj sa Jelevićem.

Rasprava o žalbi na prvostepenu presudu, kojom je Ante Jelavić proglašen krivim za zloupotrebu službenog položaja još uvijek nije održana pred Apelacionim vijećem Suda BiH.

Selma Hećimović, saradnik za odnose sa javnošću Tužilaštva BiH rekla je da je Tužilaštvo obaviješteno od Suda BiH da je od Ministarstva pravde zaprimilo informaciju da je optuženi Ante Jelavić državljanin Hrvatske i da nema uvjeta za njegovo izručenje BiH.

25.10.2010.

KVALITET BH. GRADJANA JEDNAK PROSLOGODISNJEM, ALI SU ZATO PLATE U ADMINISTRACIJI PORASLE

 

Po glomaznosti administrativnog aparata i dalje prednjače Mostar i Trebinje • Najveći porast u izdvajanju za plate administracije zabilježen u Doboju i Tuzli • Kada je u pitanju nezaposlenost, najteža situacija je u opštinama Livno i Foča

image

Kvalitet života građana u opštinama BiH isti je kao i prošle godine, a u pojedinim opštinama se i pogoršao, rezultat je istraživanja Centara civilnih inicijativa (CCI), koji je danas predstavljen u Banjaluci.

Istraživanje, provedeno u 14 bh. opština, pokazalo je da ni jedna od ovih opština nije učinila skoro ništa na smanjenju javne administracije, a gledajući procentualno, izdvajanja za plate zaposlenih u administraciji je poraslo.

"Broj činovnika u poređenju s brojem stanovnika u odnosu na 2009. godinu u većini opština je ostao isti ili je povećan, a po glomaznosti administrativnog aparata i dalje prednjače Mostar i Trebinje, gdje već na 200 stanovnika dolazi jedan činovnik. Najveći porast u izdvajanju za plate administracije zabilježeni su u Doboju i Tuzli, s 18 na 30 odsto, odnosno s 19 na 26 odsto opštinskog budžeta", rekao je projekt menadžer CCI-a Siniša Bocun.

On je istakao da je najveću uštedu u ovoj oblasti napravila Opština Zenica, koja zajedno s Banjalukom najmanje troši za plate administracije.

Kada je u pitanju nezaposlenost, najteža situacija je u opštinama Livno i Foča, gdje na osam, odnosno na šest i pol stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba.

Povećanje nezaposlenosti primjetno je i u opštini Doboj, dok je najbolja situacija u Novom Sarajevu, Trebinju i Banjaluci.

Istraživanje CCI-a pokazalo je da su odbornički/vijećnički paušali uglavnom ostali na nivou prošlogodišnjih, dok su smanjenje napravile opštine Pale, Foča, Tuzla i Doboj.

"Rezultati istraživanja pokazuju da će većina opština obuhvaćenih istraživanjem morati izvršiti rebalanse budžeta do kraja ove godine, kao i da zbog udvostručenog broja zahtjeva za socijalnu pomoć neće biti dovoljno sredstava da se pokriju sva socijalna davanja", istakao je Bocun.

Istraživanje je pokazalo da je prisutno smanjenje izdvajanja za obrazovanje, gdje je opština Bijeljina skoro prepolovila izdvajanja za ovu oblast u odnosu na 2008. godinu, cijena komunalnih usluga drastično u pojedinim opštinama varira, dok je u većini opština došlo je do poskupljenja odvoza čvrstog otpada. 

Rezultati ankete provedene u sklopu ovog projekta pokazuju da su građani najviše zadovoljni komunalnim uslugama, uslugama u oblasti primarne zdravstvene zaštite, javnim prevozom, te oblastima kultura, sport i turizam, dok se na posljednjem mjestu nalaze putna infrastruktura i podsticaji za zapošljavanje.

25.10.2010.

ZELJKO KOMSIC REKAO IVI JOSIPOVICU DA DRAGAN COVIC SIGURNO NECE BITI NOVI MANDATAR

 

Komšić je rekao da će stranke sa hrvatskim predznakom, kao i Hrvati, biti adekvatno zastupljeni u novoformiranoj vlasti, ali da niti jedna stranka u BiH nema ekskluzivitet isključivog predstavljanja jednog naroda

image

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović primio je u Zagrebu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, kojem je čestitao na ponovnom izboru u  ovu instituciju.

Josipović i Komšić razgovarali su o temama od zajedničkog interesa  za dvije zemlje i istakli potrebu što skorijeg formiranja vlasti u BiH na svim nivoima, kao i snažnog iskoraka BiH na evroatlanskom putu, saopšteno je danas iz Komšićevog kabineta.

Komšić je rekao da će stranke sa hrvatskim predznakom, kao i Hrvati, biti adekvatno zastupljeni u novoformiranoj vlasti, ali da niti jedna stranka u BiH nema ekskluzivitet isključivog predstavljanja jednog naroda.

Podsjećajući da je demokratska praksa da stranka sa najvećim brojem glasova predlaže mandatara za sastav Savjeta ministara BiH, Komšić je naglasio da to sigurno neće biti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, iako se, navodi se u saopštenju, on za to duži period samokandiduje.

Čović, kojem je OHR poslije smjenjivanja i izrekao zabranu obavljanja funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ima veći broj krivičnih prijava i otvorenih postupaka koji ga diskvalifikuju kao ozbiljnog kandidata za bilo koju funkciju.

Josipović se, između ostalog, interesovao o prioritetima koje će BiH sa novom vlašću imati na unutrašnjem i spoljnom planu, mogućnostima postepene promjene aktuelnog ustava u BiH i jačanju kapaciteta državne vlasti u pregovaračkom procesu ka NATO-u i EU.

Rečeno je da će se, između ostalog, raditi na usvajanju "evropske klauzule" i drugim poboljšanjima efikasnosti državne vlasti.

Razgovarano je o regionalnoj saradnji, potrebi reaktiviranja mehanizama državne saradnje BiH i Hrvatske radi rješavanja otvorenih pitanja i dalje saradnje u okviru NATO-a.

25.10.2010.

DIPLOMATA EU: NAGRADJUJEMO BORISA TADICA KOJI RAZUMNO UPRAVLJA NERAZUMNOM NACIJOM

 

Odblokiran zahtjev Srbije za punopravno članstvo u EU • Srpska kandidatura proslijeđena Evropskoj komisiji na izradu mišljenja

image Srbija korak bliže članstvu u EU

Šefovi diplomatija Evropske unije odlučili su danas u Luksemburgu da Evropskoj komisiji proslijede zahtjev Srbije za članstvo u Uniji, saznao je Tanjug.

Odluka bi trebalo zvanično da bude saopštena na pres-konferenciji po završetku sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica EU oko 13.30 sati.

Pozitivno mišljenje Evropske komisije je preduslov za početak konkretnih pregovora o prijemu u članstvo EU.

"Moramo nagraditi predsjednika Srbije Borisa Tadića koji je donio hrabre odluke i koji razumno upravlja nerazumnom nacijom", rekao je neimenovani diplomata EU, prenosi Frans pres.

"EU mora da ga podrži", rekao je diplomata dodajući da je debata o privrženosti Srbije bila teška "i na momente teško svarljiva".

Srbiju pozvali da "pomogne u hapšenju haških bjegunaca"

Kako Tanjug saznaje iz diplomatskih izvora, u zaključcima sa Savjeta za opšte poslove se navodi da je dogovor postignut pod uslovom da saradnja Srbije bude pažljivo nadzirana.

U zaključcima se navodi, kako su rekli Tanjugovi izvori, da "savjet poziva Srbiju da poštuje svoje obaveze u vezi sa saradnjom sa Haškim tribunalom".

Srbija se poziva "na pomoć u hapšenju preostalih bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića, što će biti najubjedljiviji dokaz da je puna saradnja ostvarena".

Prvi put primijenjeno "nadgledanje"

Belgijski ambasador u EU Žan de Rijt priznao je da je riječ "nadgledanje" /monitoring/ prvi put primijenjena u vezi sa pristupnim procesom neke zemlje zapadnog Balkana i da tako strog monitoring sistem nije primijenjen u slučaju Hrvatske, koja je u tim pregovorima daleko odmakla.

On je dodao da će se Zagreb suočiti sa sličnim uslovima u ključnim pregovorima u poglavlju o pravosuđu i osnovnim pravima.

Vodeće zemlje EU, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, insistirale su da se odluka za Srbiju donese danas, bez odlaganja.

Šef njemačke diplomatije, Gvido Vestervele, izjavio je da Evropa treba da da doprinos daljnjem napretku Srbije na putu ka EU.

"Bilo bi dobro da čitava Evropska unija sada napravi korak u pravcu Srbije", poručio je pred odlučivanje ministar inostranih poslova Austrije Mihael Špindeleger.

25.10.2010.

SVASTIKA TONYJA BLAIRA PRESLA NA ISLAM

Svastika Tonyja Blaira prešla na islam

Booth postala muslimanka nakon posjete hramu Fatima al-Masumeh u iranskom gradu Kom

image Booth: Osjetila dah savršenog blaženstva i sreće

Svastika bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, TV novinarka Lauren Booth, prešla je u islam nakon što je doživjela "prosvjetljenje" tokom rada u Iranu, piše "Daily Mail".

Ona je odlučila postati muslimanka prije šest sedmica nakon posjete hramu Fatima al-Masumeh u gradu Komu.

- Osjetila sam dah duhovnog morfijuma, savršenog blaženstva i sreće - kazala je ona.

Sada polusestra Blerove supruge Cherry pokriva maramom glavu svaki put kada izlazi iz kuće, moli se pet puta dnevno i redovno posjećuje lokalnu džamiju.

- Ne jedem više svinjetinu i čitam Kur'an svaki dan. Alkohol nisam okusila 45 dana, što je najduže u posljednjih 25 godina - dodala je Booth, ističući kako je ranije dnevno pila čašu-dvije vina.

Booth (43), koja radi za Press TV, kanal koji emituje vijesti iz Irana na engleskom jeziku, u otvorenom pismu Blairu izrazila je nadu da će bivši premijer promijeniti svoje stavove o muslimanima kao "lošim ljudima".

25.10.2010.

ZRACNI PROSTOR NA BALKANU: NEBO OD TRIGLAVA DO DRINE CUVAT CE SLOVENSKI, HRVATSKI I BiH MiG-ovi?

 

24sata.info PHOTO
image MIG / 24sata.info

 

24SI - S obzirom na to da su "obadva" hrvatska MiG-a nedavno pala iznad Slunja, uskoro će trebati kupiti nove vojne avione. Ogroman je to trošak za državni proračun, cijena se može popeti i do milijardu eura.

 

Zbog toga se i traže drugačiji modaliteti osiguranja zračnog prostora na Balkanu. Jadranka Kosor juče je najavila mogućnost saradnje sa Slovenijom, što je potvrdio i Ivo Josipović. Međutim, kako saznaje HTV, nije isključeno da se u priču uključi i BiH.

Kada bi se troškovi modernizacije postojećih aviona i kupovine novih podijelili na tri djela, ušteda bi bila značajna. Stvorila bi se tako zajednička flota Slovenije, Hrvatske i BiH koja bi kontrolisala zračni prostor od Triglava do Drine. Predsjednik Josipović najavio je da će sve biti poznato u roku od 60 dana. To je rok koji je Vijeće za odbranu dalo za rješavanje ovog problema i donošenje konačne odluke o kontroli nad zračnim prostorom, prenosi Index.

"Neke su stvari takve da ih ne treba u javnost iznositi prije nego što se relizuju , ima ponuda nekih drugih zemalja za slične aranžmane, ima varijanta za produženje vijeka trajanja postojećih aviona, ima cijeli set ponuda različitih zemalja i firmi, ali oni su dio poslovne tajne i dopustite da ovog trenutka o njima ne govorimo", kazao je Josipović.

Slovenci trenutno nemaju vlastitu avijaciju. Isto kao ni BiH. Sloveniji tako uslugu kontrolisanja zračnog prostora pruža Italija, što oni prilično skupo plaćaju. Tako da bi i njima dogovor sa Hrvatskom i BiH izuzetno dobro odgovarao. Ušteda za Hrvatsku bila bi značajna, a korist mnogostruka.

(24sata.info)

24.10.2010.

FILIP VUJANOVIC: POLITICARI U BiH TREBA DA SE DOGOVORE I OSIGURAJU EFIKASNU DRZAVU

 

24sata.info PHOTO
image Filip Vujanović / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović pozvao je političare iz BiH da ulože svu pozitivnu energiju kako bi postigli dogovor koji će osigurati da BiH bude efikasna država u kojoj će biti ispoštovana konstitutivnost i ravnopravnost svih naroda.

 

Vujanović je rekao danas u Trebinju da političari u BiH najbolje znaju model koji može to da osigura.

Predsjednik Crne Gore kratko je boravio danas u Trebinju, ali zvaničnih susreta nije bilo. Vujanović je posjetio Trebinje na putu prema Dubrovniku, gdje će prisustvovati regionalnoj konferenciji o pomirenju.

(srna)

24.10.2010.

RATKO MLADIC SE SKRIVA PO RAZNIM CUMEZIMA: "ON NIJE NIKAKAV JUNAK I HEROJ, ON JE SLABIC I KUKAVICA!"

 

24sata.info PHOTO
image Ratko Mladić / 24sata.info

 

24SI - Lider Demohrišćanske stranke Srbije (DHSS) Vladan Batić ocijenio je danas da ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, ukoliko misli da je patriota, treba sam da ode u Haški tribunal a ne da, kako se navodi u saopštenju, "čitav narod i mlade generacije pretvori u svog taoca".

 

"Onaj ko je naredio streljanje više hiljada nenaoružanih ljudi u Srebrenici, a izbjegava da se na sudu suoči sa tom činjenicom, je kukavica, a ne heroj. Onaj ko se od suočavanja sa stvarnošću skriva po raznim ćumezima nije nikakav junak nego slabić", naveo je Batić u saopštenju.

On je pozvao i druge stranke da pozovu Mladića da se preda u interesu Srbije i njenih građana, jer je bolji život ljudi najveći nacionalni i državni interes i najveći patriotski čin.

Batić je pozdravio najave da bi Srbija uskoro mogla da postane kandidat za članstvo u EU, ali je ocijenio da od toga ne treba praviti nikakvu euforiju, jer je potrebno uraditi puno stvari da bi kandidatura imala smisla i bila korak unaprijed.

(24sata.info)

24.10.2010.

THE OBSERVER: ANGELINA JOLIE PODIJELILA BiH, "OGORCENU ZEMLJU"

The Observer: Angelina Jolie podijelila BiH, "ogorčenu zemlju"

"Iza priče o Angelini Jolie i njenom filmu krije se nesposobnost našeg društva i kulture da se okrenu budućnosti i ostave rat za sobom", kaže Belma Bećirbašić

image

Londonski The Observer piše u nedjelju kako je namjera holivudske glumice Angeline Jolie da snimi film o silovanju u Bosni i Hercegovini podijelila tu "ogorčenu zemlju".

List piše da se nešto što je počelo kao glasina da Jolie namjerava snimiti film o ljubavnoj vezi između Srbina i Bošnjakinje koju je silovao pretvorilo u mnogo širu i ogorčenu raspravu o političkom i društvenom utjecaju žrtava rata i o tome ko ima pravo pričati o jednoj od najmračnijih epizoda rata u BiH - zloglasnim logorima u kojima su Bošnjakinje silovane.

Nakon što podsjeća na odluku federalnog ministra za kulturu da najprije povuče, a zatim ubrzo nakon toga obnovi dozvolu za snimanje filma, list piše kako je najveći protivnik snimanja filma šefica Udruženja Žena žrtva rata Bakira Hasečić, koja tvrdi da je svaka priča o ljubavnoj vezi između Srbina i žene koju je silovao uvreda za žrtve rata.

Nisu, međutim, sve žene žrtve rata istog mišljenja. Enisa Salčinović, koja je silovana u logoru u Foči, a sada radi u udruženju žrtava koncentracionih logora, kaže da je Jolie posjetila silovane žene u Goraždu i kako ne vjeruje da holivudska glumica želi uvrijediti ili povrijediti bilo koga.

"Pedeset posto žrtava koje su pozvale nakon što je izbila cijela ova buka o filmu ne podržava Bakiru i ne slaže se s njenom agresivnom taktikom. Bakira nema pravo govoriti u ime svih nas", rekla je Enisa Salčinović, koja tvrdi da Bakira Hasečić koristi svoj položaj i žrtve rata za unapređenje vlastitih političkih interesa, piše Observer.

Tokom debate koja je izbila o filmu, nastavlja list, srušena je i neformalna zabrana kritiziranja udruženja ratnih žrtava i njihovog društvenog utjecaja.

Belma Bećirbašić, koja je istraživala logore za silovanje Bošnjakinja, rekla je listu da je sporenje o filmu "odraz mnogo dubljeg problema društva koje se i 15 godina po završetku rata sve više radikalizira i proizvodi lidere koji zloupotrebljavaju žrtve rata".

"Iza priče o Angelini Jolie i njenom filmu krije se nesposobnost našeg društva i kulture da se okrenu budućnosti i ostave rat za sobom", kaže Belma Bećirbašić.

Observer potom piše o Bakiri Hasečić, koja je i sama bila silovana, koja otvoreno priznaje da nije vidjela scenarij filma prije nego što je zatražila da njegovo snimanje bude zabranjeno.

Ona kaže da ona i njeno udruženje i dalje insistiraju na tome da ih Angelina Jolie osobno uvjeri da njen film neće biti uvredljiv žrtvama. U protivnom, kaže ona, njeno udruženje bi moglo snimiti film o životu Angeline Jolie.

Observer objašnjava stav Bakire i pripadnica njenog udruženja "da niko ne može shvatiti kroz šta su prošle, pa tako i nema pravo pričati o njihovim mukama".

Vraćajući se na namjeru i planove Angeline Jolie, Observer piše da je, bez obzira na njenu dobronamjernost, teško zamisliti film o logorima za silovanje koji ne bi bio uvredljiv za žrtve takvog nasilja u Bosni i Hercegovini.

24.10.2010.

HRVATI BOSANSKE KRAJINE PORUCUJU DRAGANU COVICU: IDES NA NOGE MILORADU DODIKU, A ZABORAVIO SI BRISEVO!

 

"Dragan Čović je svojim postupcima posljednjih dana pljunuo u lice svim bosanskim Hrvatima zaboravljajujući sve žrtve velikosrpske politike 90-tih godina", kaže se u saopštenju hrvatskih mještana sela Briševo kod Prijedora

image Čović: Zaboravlja da nisu Hrvati samo oni u Hercegovini

"Dragan Čović je svojim postupcima posljednjih dana pljunuo u lice svim bosanskim Hrvatima zaboravljajujući sve žrtve velikosrpske politike 90-tih godina. On zaboravlja da nisu Hrvati samo oni u Hercegovini, u čije ime on govori, a pitanje je da li i oni podržavaju njegovu posjetu Banja Luci gdje je otišao na noge Miloradu Dodiku", kaže se u saopštenju hrvatskih mještana sela Briševo kod Prijedora.

Oni navode kako žele podsjetiti Čovića na zločin VRS u Briševu za koji niko nije odgovarao, iako se znaju počinioci, te ga zamoliti da posjeti i Prijedor, odnosno Briševo, "kad je već tako često u Banja Luci zadnjih dana".

Hrvati sela Briševa u ljubijskom kraju, smještenom jugozapadno od Prijedora prema Sanskom Mostu, doživjeli su koncem srpnja/jula 1992. jezovite dane. Ono što se u tom selu dogodilo, spada u najmonstruoznije pokolje hrvatskog pučanstva i najgore primjere srpskog divljaštva.

Dana 24. srpnja 1992. oko 9 sati, pripadnici 5. kozaračke brigade iz Prijedora i 6. krajiške brigade iz Sanskog Mosta, potpomognuti lokalnim srpskim snagama iz obližnjih sela, izveli su topnički udar nakon čega su otpočeli i pješački napad na selo. Briševo je postalo mučilište i pakao za hrvatski puk.

Dvodnevna srpska brutalnost rezultirala je do tada neviđenim strahotama: brutalno je ubijeno preko 70 Hrvata, mještana sela, razne dobi i spolaod djece do staraca. Zapaljeno je i teže oštećeno oko 65 obiteljskih kuća i mjesna rimokatolička crkva. Ubijanja su se događala isključivo danju, gdje su na koga naišli, pa je razmjerno velik broj masovnih grobnica koje su žrtve čak same kopale. Nerijetko su zajedno zakapani i životinje i ljudi.

Preživjeli svjedoci tvrde da su poubijane Hrvate Srbi tukli do iznemoglosti, da su im noževima presijecali tetive na rukama i nogama, da su im odsijecali meso s tijela, klali ih, ubadali noževima po tijelu, odsijecali noseve, uši, spolne organe, parali trbuhe, lomili rebra, ubijali ih drvenim toljagama i krampovima.

U velikom broju slučajeva Srbi su primoravali majke, supruge i djecu da promatraju brutalnosti nad muškarcima. Gotovo sve mlađe žene i djevojke silovane su. Stječe se dojam da su se zločinci naprosto takmičili tko će izvršiti najmonstruoznije zlodjelo. U slučaju stradavanja Hrvata Briševa najbolje se vidi do kakve je izopačenosti dovela velikosrpska ideologija. Većina mučenih i poubijanih Hrvata Briševa bili su poljodjelci, rudari i radnici; zatvarani su, mučeni i ubijani bez ikakvog razloga.

"Gospodine Čoviću, umjesto da idete kod onih što su odgovorni za ovaj zločin, molimo vas da sljedeći put posjetite hrvatska sela u Prijedoru", kazali su ogorčeni mještani Briševa.

24.10.2010.

MLADA MUSLIMANKA IZ HRVATSKE: "NE DAJU MI VOZACKU ZATO JER NOSIM MARAMU NA GLAVI!"

 

24sata.info PHOTO
image Margarita Bajrami / jutarnji

 

24SI - "Radije ću ostati bez vozačke dozvole i automobila i neću voziti, iako su moji roditelji moj vozački ispit platili 7000 kuna, ali maramu sa glave skinuti neću"...

 

...kazala je za Jutarnji mlada muslimanka, Puljanka, 18-godišnja Margarita Bajrami, kojoj su prije nekoliko dana u Policijskoj upravi istarskoj odbili izdati vozačku dozvolu jer je donijela fotografiju sa maramom na glavi.

Maramu je počela nositi prije godinu dana, kada je odlučila doslovno praktikovati vjeru, a vjera joj ne dopušta da je skida u javnosti.

"U tih godinu dana zbog marame na glavi nisam imala nikakvih problema. Nosim je u školi, a maturantica sam u pulskoj Strukovnoj školi, marama nije smetala ni mom instruktoru vožnje niti bilo kome drugom u autoškoli. Normalno sam položila vozački ispit, a zanimljivo je da me niko ni u autoškoli nije upozorio da vozačku zbog marame neću moći dobiti", veli Margarita.

Glavni imam Istarske županije Esad Jukan kaže da mu nije jasno da se lična iskaznica i pasoš mogu izdati sa fotografijom na kojoj je glava pokrivena maramom, a vozačka dozvola ne može. Uz Margaritu Bajrami iz Pule, još dvije muslimanke u Hrvatskoj imaju problem sa službenicima Sektora upravnih poslova policijskih uprava oko izdavanja ličnih dokumenata. Zbog fotografija na kojima imaju marame (hidžabe) na glavama, Uprave u Rijeci i Karlovcu odbile su im izdati vozačku dozvolu, odnosno ličnu kartu.

"Nažalost, pojavljuju se teškoće u PU primorsko-goranskoj i PU karlovačkoj. Naime, u Crikvenici i u Maljevcu kod Karlovca pripadnicama naše vjerske zajednice zbog hidžaba nisu htjeli izdati dokumente", požalio se muftija Ševko ef. Omerbašić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Čude ga dvostruki standard i nekonzistentnost zakona i propisa, te činjenica da je volja o izdavanju dokumenata prepuštena lokalnim upravama.

"Kad se dogodi da im odbiju izdati dokument, žene mi se jave, ali ne mogu puno pomoći. U Zagrebu sve naše vjeroučiteljice imaju dokumente sa fotografijama na kojima nose hidžabe i nije bilo problema. Možda se radi o neinformiranosti službenika u manjim policijskim upravama", pretpostavlja Omerbašić.

(24sata.info)

24.10.2010.

UBIUDUR: NEKA BORIS TADIC NE DOLAZI, DOK NE SMOGNE SNAGE I KAZE ISTINU O AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU

 

24sata.info PHOTO
image Boris Tadić / 24sata.info

 

24SI - Udruga branilaca, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) izrazila je danas ogorčenost mogućnošću da srbijanski predsjednik Boris Tadić početkom novembra posjeti Vukovar pa je poručila kako je najbolje da ne dolazi, dok ne smogne snage i kaže istinu o agresiji na Hrvatsku.

 

U saopštenju se kaže da su ogorčeni "tim prije što će tom prigodom, kako navode mediji, predstavnici dviju država razgovarati o povratku izbjeglica, zaštiti njihove imovine, rješavanju stambenih pitanja i očuvanju pisma i jezika Srba u Hrvatskoj, te o tužbi Međunarodnome sudu pravde u Haagu".
 
"O ovim i sličnim pitanjima predsjednici Srbije i Hrvatske mogu razgovarati gdje i kada hoće, ali ako dođe do posjeta Tadića Vukovaru, još pri tome uoči 18. novembra -Dana sjećanja na žrtve ovoga grada, onda nije dovoljno da kaže, kako inače govori, "žao mi je", već uz izvinjenje treba i mora jasno i glasno reći da su Srbija, JNA i Crna Gora bili agresori na Republiku Hrvatsku, te kada će i koliko Srbija platiti ratnu odštetu", ističe se u saopštenju koje je potpisao predsjednik UBIUDUR-a Mladen Pavković.
 
"Nama je dosta da se priča "ko nas to bre zavadi", odnosno da su za sve krivi oni koji su umrli ili poginuli sa agresorske strane, a naročito da Srbi neprestano okrivljuju samo one ratne zločince kao Mladića i Hadžića koje ne žele uhapsiti", navodi se, uz ostalo, u saopštenju udruge, koja u slučaju posjeta srpskog predsjednika Vukovaru "traži odgovore na konkretna pitanja, ali i ratnu odštetu".
 
Podsjeća na golema razaranja civilnih i gospodarskih objekata Vukovara, a osobito ratne bolnice, te dodaje da će se u to moći i lično uvjeriti Tadić ako dođe u Vukovar.
 
"U ime agresora, Tadić treba priznati da su Srbi napali Hrvatsku i da se rat isključivo vodio u našoj državi", ističe UBIUDUR i dodaje: "Ako srpski predsjednik misli posjetiti Vukovar tek toliko da nam "zamaže oči", odnosno da oda zahvalnost poginulim Srbima u vrijeme agresije, onda je najbolje da ne dolazi, dok ne smogne snage i kaže – istinu i samo istinu".

(24sata.info)

24.10.2010.

RAZGOVARALI CELNICI SDP-A I HSP: ZVONKO JURISIC U ZLATKU LAGUMDZIJI VIDI PARTNERA ZA POVRATAK HRVATA I BOSNJAKA U RS

Razgovarali čelnici SDP-a i HSP :Jurišić u Lagumdžiji vidi partnera za povratak Hrvata i Bošnjaka u RS
 24.10.2010. 
Razgovarali čelnici SDP-a i HSP :Jurišić u Lagumdžiji vidi partnera za povratak Hrvata i Bošnjaka u RS
Vodstva SDP-a i HSP-a na sastanku u Sarajevu

Sastanak izaslanstava SDP-a BiH i HSP-a BiH, koja su predvodili predsjednici Zlatko Lagumdžija i Zvonko Jurišić, održan je u Sarajevu, a u središtu pozornosti našla su se programska opredjeljenja obje stranke, kao i viđenje budućnosti Bosne i Hercegovine.
 
Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić je ponovio da je za njegovu stranku BiH neupitna, ali da se mora promijeniti unutarnje uređenje zbog neravnopravnosti hrvatskog naroda prema druga dva konstitutivna naroda, kao i zbog prevelike i preskupe administracije.
 
Jurišić je istaknuo da se HSP BiH zalaže za cjelovitu promjenu Ustava na cijelom području BiH, te da najveću zapreku funkcionalnoj državi BiH predstavlja nerealiziranje Aneksa 7 Daytonskog  sporazuma posebno na području Republike Srpske.
 
Također, Jurišić je naglasio da je jedan od prioriteta pravaša povratak Hrvata i Bošnjaka u RS, te da u SDP-u vidi partnera u ostvarivanju tog cilja.
 
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija istaknuo je da su građani BiH zaslužili jednu novu politiku koja će biti njima u službi, a ne kao do sada isključivo političkim elitama.
 
“Spremni smo ući u obračun s korupcijom i kriminalom i vjerujemo da HSP pripada grupaciji političkih stranaka s kojom to možemo uspješno i učiniti. Najbrojnija potpora građana BiH SDP-u na proteklim izborima jasna je poruka da je pristupanje BiH EU i NATO-u, te obračun s kriminalom i korupcijom i poboljšanje standarda života ono što građani BiH očekuju od nove vlasti”, kazao je Lagumdžija. ( Fena)

24.10.2010.

ROPSTVO MODERNOG DOBA

 

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

24.10.2010.
Četiri milijuna osoba godišnje žrtve su trgovine ljudima. Najbrojnije žrtve su žene. Većina žrtava potječu iz država koje prolaze kroz političku i ekonomsku tranziciju, kao i iz država koje su netom izašle iz rata.

Riječ je o unosnom međunarodnom biznisu, koji donosi golemi profit, limitirani rizik i blage kazne.

Procjenjuje se da godišnja dobit od trgovine ženama radi seksualnog iskorištavanja premašuje 12 milijardi američkih dolara.

Prema izvješću američkog State Departmenta, odnosu na prethodne godine, situacija u Bosni i Hercegovini je znatno bolja, a kao najznačajnije se navodi dobra suradnja države sa nevladinim sektorom radi zbrinjavanja žrtava. Međutim, poseban problem predstavlja to što su žrtve uglavnom djevojčice od 12 do 16 godina. Više možete pročitati u tekstu Marije Arnautović Sve manje slučajeva trgovine ljudima.

U Srbiji su žrtve  trgovine ljudima sve češće njeni državljani. Posljednjih godina u porastu je broj maloljetnih žrtava, a kao poseban problem ističe se nepostojanje specijaliziranih programa za pomoć djeci žrtvama. U Ministarstvu unutarnjih poslova smatraju da su ostvareni značajni koraci u borbi protiv trafikinga, piše u tekstu Ognjena Zorića Broj "domaćih" žrtava u porastu.

Trgovina ljudima se, u Crnoj Gori, na zvaničnom nivou, vidi kao ozbiljan međunarodni problem sa znatnim uticajem na jugoistočnu Evropu. Navodi se da trafiking u ovoj zemlji nije zastupljen kao pojava, već postoje pojedinačni slučajevi. Iako u nadležnim državnim organima, očigledno, postoji svijest o zastrašujućim dimenzijama ove pojave, čini se da domaća javnost nema tačnu predstavu o prisutnosti ove vrste kriminala. Detaljnije u tekstu Esada Krcića Žrtve trafikinga uglavnom žene.

U Makedoniji je najzastupljenija seksualna i radna eksploatacija žrtava, a kao glavni razlog za ovu pojavu navode se loši socijalno-ekonomski uslovi u zemlji. Iz odjeljenja za organizirani kriminal u Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da su ove godine otkrili pet slučajeva trgovine ljudima i da su sve žrtve bile maloljetne djevojčice između 13 i 15 godina. U prilogu Blagoja Kuzmanovskog Trgovina ljudima uzima zamah u Makedoniji možete pronaći više informacija. 

Policijski pokazatelji u Hrvatskoj kada je u pitanju trgovina ljudima govore da je riječ uglavnom o tranzitu prema zapadnoeuropskim odredištima, a žrtve su najčešće mlade žene u potrazi za poslom. Svi misle da su žrtve trgovine ljudima užasno naivne i lakovjerne, da se neoprezno javljaju na različite oglase u novinama ili na Internetu i tako nastradaju. Istina je sasvim drukčija. Sve više ljudi se vrbuje preko poznatih osoba. Više u tekstu Ankice Barbir-Mladinović Hrvatska i tranzitna i zemlja domaćin.

Trgovina ljudima prisutna je na cijelom Kosovu, a prema riječima nadležnih, posljednjih je godina zabilježen pad broja stranih žrtava izloženih ovoj pojavi, ali je zato u porastu broj žrtava sa Kosova. U 2010. godini, do sada je identificirano 28 žrtava, od kojih je 18 sa Kosova, šest iz Albanije, dvije iz Srbije i po jedna iz Moldavije i Poljske. Opširnije u prilogu Amre Zejneli Žrtve većinom izložene seksualnoj eksploataciji.
24.10.2010.

NASTAVLJA SE ZLOCIN NAD PORODICAMA NESTALIH

 

Fotografija Redžepa Trebovića, jednog od stotina hiljada nestalih u BiH

Fotografija Redžepa Trebovića, jednog od stotina hiljada nestalih u BiH

24.10.2010.
Porodice nestalih su nezaštićene, naročito oni koji su se vratili u svoje prijeratne domove odakle su njihovi najmiliji odvedeni u nepoznato. Uz strah, svakodnevno se susreću s osobama koje znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci njihove rodbine. Dodatni problem porodicama predstavlja i to što država ne poziva na odgovornost počinitelje, ali i ne radi mnogo na pronalaženju tijela nestalih.

Brat Ajše Mujčinović, Mevludin Hatunić, odveden je iz kuće u Milića u logor Sušica u Vlasenici. Tamo je prisilno radio sve dok ga jednog dana njegov prijatelj, komandant logora Dragan Nikolić Jenki, osuđen na 20 godina pred Haškim tribunalom, nije odveo na informativni razgovor. Zna se samo da je ubijen, a da je tijelo u deci izneseno iz logora. Oni koji su iznijeli Mevludinovo tijelo svjedoci su zločina, a ni do danas nisu otkrili gdje se krije:

„Da hoće iko kazati - i taj Vidosav Mlađenović, Nikola Petrović zna, u kola ga stavio. Veljku Bašića, što su ga pustili? Kad je mogao moj otac u logoru ležati, u Batkovićima, u Vlasenici, od 90 godina, more i Veljko da leži. Ja idem u Miliće realno i kažem tog sam i tog vidila tud i tud- ne stidim se.“
Država ne poziva na odgovornost počinitelje, ali i ne radi mnogo na pronalaženju tijela nestalih.


U logoru u OŠ Vuk Karadžić Abdulah Karić iz mjesta Suha kraj Bratunca 1992. godine odveden je sa dvojicom braće. Samo on je preživio. Otac i majka zapaljeni su u porodičnoj kući. I danas se sretne s onima koji znaju šta se dogodilo s njegovom porodicom, ali niko ništa ne govori. Ili što još teže pada negira ili se pretvara da se ništa nije dešavalo:

„Takozvani srpski vođa Karadžić govori nije bilo zločina. Ako nije bilo zločina, daj mi moju braću, daj mi moju majku, daj mi moga oca. Tomo Živanović je došao sa arkanovcima u logor, odveo mog mlađeg brata. On sada živi u Bratuncu. Kad sam se pojavio prvi put dole u Bratuncu, u Simiće, i kad su me sreli prvi put jednostavno su prišli kao da ništa nije bilo. Neki čak ni rekli: ’Mi, Abide, ne znamo ništa oko toga.“ Jednostavno se vratila priča i ništa se nije pričalo o ratu. Jednostavno se pričalo o zdravlju, đe ste, kako ste, ko je živ.“


Teško je biti svjedok


Emir Čengić iz goraždanskog naselja Lozje sa nepunih 13 godina odveden je u logor s majkom. Oca i dvojicu braće posljednji je put vidio kada su ih komšije izvele iz kuće. Dio kostiju jednog brata je našao, ali ne zna kojeg jer DNK analiza ne može potvrditi o kom se bratu radi.

Institucije države smatra odgovornima za zastoj što u pronalasku tijela, što u procesuiranju onih koji su počinili zločin:

„Pogotovo za našu istočnu Bosnu, za region Goražde u kojem je dosta raje stradalo. Međutim, sve se svodi na ono ’hajde, bilo, prošlo’. Za nas to nije ’bilo, prošlo’, za nas to ostaje vazda.“


Rade Kaurin
Nad nestalima i njihovim porodicama zločin se i danas nastavlja, smatra Rade Kaurin iz Mrkonjić Grada koji 15 godina traži oca Svetka. Trguje se lokacijama, informacijama:

„Armija je ljudi angažovana oko traženja. Postoje i tehnološka rješenja putem DNA analiza da se to sazna. Međutim, danas je to sve postalo trgovina, kupovina čak i posmrtnih ostataka. To je za ne povjerovati koji je luksuz ovo društvo sebi dozvolilo. Onda, tu se velika politika vodi preko tih žrtava, što nije u redu. Stvara gnjev dodatni i gorčinu tih članova porodica.“

Jednako kao i svjedoci koji strahuju uzbog neadekvatne zaštite, ni porodice nestalih nisu zaštićene. Uglavnom su se vratili na svoje prijeratne adrese s kojih su članovi njihovih porodica odvedeni u nepoznato. A odvodile su ih komšije, prijatelji, poznanici - isti oni s kojima danas dijele mjesto boravka i koji im nerijetko prijete ukoliko govore o onome što su doživjeli.

Zaštita svjedoka, poseban je problem na nižim sudskim instancama.

Glavni tužilac Bosne i Hercegovine Milorad Barašin priznaje da je svjedok teško biti i da je svakom ko se u toj ulozi nađe teže zbog činjenice što su ti ljudi progonjeni nakon svjedočenja:

„Što se tiče Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka, nesporna je činjenica da je svjedok u predmetima ratnih zločina jedino dokazno sredstvo, ne samo jedino već jedino dokazno sredstvo na koje se i tužioci i sud oslanjaju. Mi smo mala država, maltene svako svakog poznaje, svako svakog je susretao u ratu. Prošlo je od rata do danas mnogo godina, treba izaći pred sud i pričati o onom šta se dešavalo. Moraju se pronaći novi instituti zaštite svjedoka. Zakonska rješenja koja sad postoje po mom viđenju nisu dobra. Mora se postavljati pitanje ravnopravnosti i korektnosti odbrana jer tužioci po potvrđivanju optužnice sve dokaze i zaštićene svjedoke moraju dati njihova puna imena i prezimena odbranama. U tom slučaju ko kome danas vjeruje, jer svako nastoji da pobijedi u datom postupku na zakonit ili na nezakonit način. Tužioci su ti koji moraju da imaju u svojim rukama instrument zaštite prije nego što dođe zaštita koja se daje pred nadležnim sudom. Tu su te sporne činjenice o kojima će vjerovatno biti pitanja, a o kojima će država početi razmišljati što se tiče predmeta ratnih zločina i sprovođenja državne strategije za rad na ovim predmetima.“

24.10.2010.

KRUG 99: POLITICKO NASILJE DANAS JE NASTAVAK ONOG KOJEG SMO IMALI 1992. - 1995.

Krug 99: Političko nasilje danas je nastavak onog kojeg smo imali 1992. - 1995.

24sata.info PHOTO
image Ivo Komšić / 24sata.info

 

24SI - "Kako zaustaviti političko nasilje" bila je tema nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na kojoj je kao uvodničar govorio Ivo Komšić.

 

Političko nasilje kod nas, prema Komšičevim riječima, zapravo je nastavak onog nasilja kojeg smo imali od 1992. do 1995. godine, bolje rečeno od 1990. godine.

"Kod nas se zapravo desio apsurd, kada smo izašli iz jednog totalitarnog sistema i ušli u takozvane demokratske procese, počelo je na neki način političko nasilje i ono traje i danas", kazao je Komšić.

To nasilje su ispoljava u raznim vrstama političkih pritisaka, ucjena, prijetnji i zastrašivanja, maltretiranja, reketiranja idr.

"Dakle svi oblici nasilja su prisutni u našoj politici i to uglavnom praktikuju politički subjekti, odnosno pojedinci i lideri pojedinih političkih subjekata, čak ljudi iz vlasti koji obnašaju važne funkcije", dodao je Komšić.

"Nažalost, od prvih izbora nakon rata do danas svi oni koji na neki način provode to nasilje, koje možemo imenovati kao nosioce političkog nasilja, oni potvrđuju svoj legitimitet na izborima", kazao je Komšić.

On je dodao da bi morali naš sistem demokratizirati do kraja i što je još važno, morale bi se demokratizirati političke stranke, jer u njima postoji nasilje.

"Naše političke stranke nisu demokratske jer u svojoj unutrašnjoj strukturi imaju nasilje i pritiske kao uobičajane oblike ponašanja izvan njihovih statuta i procedura", kazao je Komišić.

Te stranke funkcionišu kao političke oligarhije, koje su vrlo jasno postavila svoje ciljeve u ovoj zemlji i koriste državne institucije za ostvarivanje tih ciljeva, koji uglavnom nemaju nikakve veze sa interesima ljudima koji čine te stranke, niti sa građanima, nevladinom sektorom i raznim socijalnim grupacijama.

(fena)

24.10.2010.

KAKO BI SNSD I HDZ BiH RASPODJELILI DRZAVNE FOTELJE: NIKOLU SPIRICA ZA MINISTRA FINANSIJA?

 

SNSD će tražiti i ministarstva vanjskih poslova i ljudskih prava. Bošnjacima ostaju ministarstva pravde, sigurnosti, prometa i vanjske trgovine

image Špirić: Igra nasigurno

Nekoliko sedmica po okončanju općih izbora u BiH čelnici SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović počeli su razgovore o mogućoj raspodjeli državnih fotelja.

Ljudska prava

Iako vlast na nivou BiH još zadugo neće biti formirana, nezvanično saznajemo da ove stranke već imaju kandidate za pojedina državna ministarstva. Tako bi se u Vijeću ministara BiH ponovo mogao naći aktuelni predsjedavajući Nikola Špirić. No, ovog puta kao ministar finansija BiH, umjesto Dragana Vrankića.

Zauzvrat bi, kako je to predsjednik SNSD-a otvoreno rekao, Milorad Dodik Hrvatima, tačnije HDZ-u BiH, dao podršku da imenuju svog čovjeka na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

- SNSD će tražiti tri ministarstva - finansija, za ljudska prava i izbjeglice te vanjskih poslova BiH. Špirić je već skoro pa sigurno ime na funkciji ministra finansija. Kada je riječ o ministru za ljudska prava, u stranci još nije razgovarano o imenu - kazao nam je izvor blizak SNSD-u.

Saznajemo da bi ministar vanjskih poslova, ako SNSD-u pripadne to ministarstvo, mogao biti Igor Radojičić.
 
Civilni poslovi

Hrvatima bi, osim mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, mogle pripasti i pozicije ministra odbrane te civilnih poslova.

Bošnjacima bi tako ostalo Ministarstvo sigurnosti, koje praktično nema nikakvih nadležnosti, potom ministarstva pravde, prometa i komunikacija te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.





24.10.2010.

TUZLAK JASMIN RENDIC U ZATVORU SRBIJE BORAVI VEC POLA GODINE MIMO ZAKONA

 

Moj klijent mogao je ostati u pritvoru 18, a najduže 40 dana i ni dana više, tvrdi advokat Pavlović

image Sremska Mitrovica: Nezakonito pritvoren bh. državljanin

Tuzlak Jasmin Rendić (28), kojeg je srbijanska policija prije šest mjeseci uhapsila na granici u Rači, a potom strpala u ekstradicioni pritvor u Sremskoj Mitrovici, novi je primjer drastičnijeg kršenja ljudskih u Srbiji, kakvo se još može sresti u po zlu čuvenim totalitarnim režimima.

Rendić, nekadašnji student, koji već nekoliko godina, poput mnogih svojih sugrađana, radi u Afganistanu, vraćao se u BiH preko Srbije, a policija ga je uhapsila na osnovu Interpolove potjernice koju je za njim raspisao zvanični Kabul.

Nema dokaza

Ugledni beogradski advokat Jovan Pavlović, koji se već 20 godina bavi krivičnim predmetima, nakon što je prethodno bio zamjenik okružnog tužioca Beograda, kaže za naš list da u svojoj praksi nije naišao na takvo kršenje zakona kao što je to slučaj uhapšenog Rendića.

- Radi se o tome da je Afganistan raspisao crvenu potjernicu za Rendićem zbog nečega što se tvrdi da je krivično djelo izvršeno u toj zemlji. Navodno, traže ga zbog nestanka nekakva dva prstena. Nakon hapšenja u Rači, Rendić je stavljen u ekstradicioni pritvor. Sve je to uredu, ali prema srbijanskom zakonu, Rendić je mogao ostati u pritvoru 18, a najduže 40 dana i ni dana više. Propisi su ovdje vrlo jasni - ističe advokat Pavlović, koji brani Rendića sa još dvoje kolega.

Prema zakonima države Srbije, navodi Pavlović, ako u roku od 18, odnosno 40 dana "država molilja", u ovom slučaju Afganistan, ne dostavi validnu dokumentaciju kao dokaz o krivičnom djelu, pritvorenik mora biti pušten iz pritvora. Potom se protiv njega vodi redovan postupak.

- Do danas nijedan validan dokument koji bi ukazivao na Rendićevu krivicu nije stigao iz Afganistana. Stigao je samo nekakav papir napisan nečitkim rukopisom, njihovim pismom, koji sugeriše nekakva ljubavna pisma, što nema nikakvu dokaznu vrijednost. Posebno zato što zakon u Srbiji propisuje da svaki dokument koji se priloži kao dokaz mora biti original ili, ako je u pitanju prepis, da mora biti ovjeren - kaže Pavlović.

Pritužba Briselu

U borbi da iz pritvora u Sremskoj Mitrovici oslobodi svog branjenika, advokat Pavlović obratio se najvišim sudskim instancama, ministru pravde, šefu diplomatije, predsjedniku Borisu Tadiću i drugim institucijama tražeći od njih intervenciju da se u Rendićevom slučaju poštivaju ljudska prava i zakoni Srbije.

Prema informacijama "Dnevnog avaza", nakon saznanja o višemjesečnom nezakonitom držanju Jasmina Rendića u pritvoru, međunarodne organizacije koje se u BiH bave pitanjem ljudskih prava ovih dana će pismom obavijestiti nadležne institucije u Briselu o ovom slučaju.

Prijateljstvo Srbije i Afganistana

- Jasmin je zbog svega što mu se događa u vrlo lošem psihičkom stanju. Uspostavili smo kontakt s Ambasadom BiH u Beogradu, znam da ga posjećuju i konzul i ambasador Boriša Arnaut. Apsurd je što je Srbija u ovom slučaju tranzitna zemlja i što je njena uloga zakonom regulisana. Možete li zamisliti da se Afganistan u svom posljednjem pismu, u kojem ponovo nema dokaza protiv Rendića, poziva na "prijateljske odnose između Afganistana i Srbije" - ogorčen je advokat Pavlović.

24.10.2010.

ZASTO PREDSJEDNIK SRBIJE "BORIS TADIC" IGRA DVOSTRUKU IGRU OKO BOSNE I HERCEGOVINE

Zašto Tadić igra dvostruku igru oko Bosne

Boris Tadić i Milorad Dodik u Banjaluci, juni 2009.

Boris Tadić i Milorad Dodik u Banjaluci, juni 2009.

 23.10.2010.
Tema najnovijeg Mosta bila je odnos Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Sagovornici su bili Jovan Teokarević, profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda i direktor Beogradskog centra za evropske integracije, i Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

Razgovaralo se o tome da li Srbija i Hrvatska, kao potpisnice i garanti Dejtonskog sporazuma, imaju pravo da se mešaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, o dvostrukoj igri Borisa Tadića koji s jedne strane govori da podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a s druge daje snažnu podršku Miloradu Dodiku koji ne krije da mu je cilj raspad te države.

Zašto se Zagreb držao po strani tokom nedavnih izbora u Bosni i Hercegovini, kakav uticaj ima Boris Tadić na Milorada Dodika, a kakav Jadranka Kosor na lidera bosanskohrecegovačkog HDZ-a Dragana Čovića, koliko su u Srbiji jake snage koje računaju s tim da bi Republika Srpska mogla biti nadoknada za Kosovo, kao i o tome da li Brisel uzima u obzir odnos Beograda i Zagreba prema Bosni i Hercegovini kada ocenjuje njihovu spremnost za pristupanje Evropskoj uniji.

Omer Karabeg: Koliko ponašanje Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini utiče na prilike u toj zemlji?

Jovan Teokarević: Ja mislim da je nakon 15 godina od prestanka rata u Bosni i Hercegovini to ipak drugorazredni faktor. Mnogo je važnije ponašanje lokalnih bosanskohercegovačkih lidera. Srbija i Hrvatska tu mogu nešto da doprinesu, malo više da pokvare, ali čini mi se da je danas isključen neki njihov izuzetni uticaj.
Meni se čini da obuzdavanje političke elite Hrvata odnosno Srba u BiH, treba da bude manevarski prostor utjecaja Zagreba i Beograda.


Davor Gjenero: Meni se čini da su Beograd i Zagreb što su mogli lošeg napraviti već napravili. S druge strane, kada bi Zagreb i Beograd mogli zajedno ponuditi nešto što bi garantiralo samoodrživost i stabilnost Bosne i Hercegovine, to bi bilo dobro za tu državu, ali upravo grijesi iz prošlosti i opasnost da se takva inicijativa shvati kao nekakvo ponavljanje nacionalističkog dila o diobi plijena smanjuje manevarski prostor takvom dogovoru.

Omer Karabeg: Srbija i Hrvatska su potpisnice i garanti Dejtonskog sporazuma. Da li im to daje pravo da se mešaju u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine?

Jovan Teokarević
Jovan Teokarević: Ne bi bilo dobro ni prirodno da Hrvatska i Srbija okrenu leđa i da potpuno zapostave Bosnu i Hercegovinu. Mešanje može da se shvati i u dobrom i u lošem smislu. Konstruktivno mešanje je dobro došlo. Hrvatska je tu prva povukla nogu izjavama bivšeg predsednika Mesića o tome koji je glavni grad bosanskih Hrvata i koja je njihova domovina. Nešto takvo još nismo čuli iz Srbije, ali, čini mi se, da ima naznaka da se upravo pod Tadićevim rukovodstvom Srbija kreće u tom pravcu.

Davor Gjenero:
Bosna i Hercegovina je suverena država tako da bilo kakvo miješanje sa strane u nekom klasičnom smislu nije poželjno. I Zagreb i Beograd moraju o tome voditi računa. Svako uplitanje i pokušaj nametanja nekakvog političkog rješenja od strane Beograda i Zagreba nosi opasnost da se bošnjačka strana osjeti ugroženom. Međunarodna zajednica, međutim, očekuje da Zagreb i Beograd preuzme svoj dio odgovornosti za konsolidaciju Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Predsednik Tadić je do sada mnogo puta izjavio da podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. U isto vreme on daju snažnu podršku Miloradu Dodiku koji ne krije da mu je cilj raspad te države i koji negira genocid u Srebrenici i nakon toga što je Skupština Srbije usvojila rezoluciju kojom se osuđuje taj genocid. Kako to tumačite, gospodine Teokareviću?

Jovan Teokarević: Mislim da je to jedna komplikovana, višeslojna politika. Jasan odgovor ne biste mogli da dobijete ni od samog predsednika Tadića. Imam utisak da je ova 2010. godina dosta važna za odnos Srbije prema Republici Srpskoj, pa samim tim i prema Bosni i Hercegovini. Naime, ove godine je, uprkos mnogo puta ponovljenoj podršci srpskog državnog vrha Dodiku, prvi put došlo do razmimoilaženja između Beograda i Banjaluke. Jednom je to bilo povodom deklaracije o Srebrenici srpske skupštine, a drugi put povodom uloge Turske u pomirenje Bosne i Srbije. Nasuprot tome, srpski predsednik i ministar spoljnih poslova dali su otvorenu, nepodeljenu podršku Dodiku na nedavnim izborima. Treba, međutim, reći da Tadić
Ove godine je, uprkos mnogo puta ponovljenoj podršci srpskog državnog vrha Dodiku, prvi put došlo do razmimoilaženja između Beograda i Banjaluke. Jednom je to bilo povodom deklaracije o Srebrenici srpske skupštine, a drugi put povodom uloge Turske u pomirenje Bosne i Srbije.
i ljudi iz vlade nikada nisu eksplicitno podržali ono što se najviše zamera Dodiku, a to je težnja za izdvajanjem iz Bosne i Hercegovine. Tadić i Srbija su na bosanskohercegovačkim izborima igrali na kartu onog ko praktično ima apsolutnu vlast u Republici Srpskoj. To se može koristiti za svaku vrstu uticaja iz Beograda, mada na osnovu dosadašnjeg cik-cak ponašanja nije jasno da li će se i nakon izbora Dodiku davati podrška u svim aspektima njegovih političkih ideja ili će ponekad biti i zavrtanja ruku. Rekao bih da je Tadić davanjem bezrezervne podrške Dodiku na nedavnim izborima otvorio mogućnost i za jedno i za drugo.

Omer Karabeg: Da, ali Dodik to može da shvati kao signal da može da nastavi ono što je do sada radio.

Jovan Teokarević: Znam, ali Tadić je za Dodikov ukus previše puta rekao da Srbija podržava jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Imam potrebu da kažem još nešto što se, čini mi se, iz Beograda jasnije vidi nego možda sa drugih strana. Iz ugla Beograda je gotovo nemoguće zamisliti Bosnu i Hercegovinu drugačije nego kao izuzetno decentralizovanu, dakle federalnu ili konfederalnu državu. Svaki pokušaj promene dejtonske strukture Bosne i Hercegovine, zasnovan na inače racionalnim argumentima da treba stvoriti efikasniju i funkcionalniju državu, u Beogradu i Banjaluci uvek izaziva strah da će to voditi stvaranju unitarne države. Nažalost, mnogi iz međunarodne zajednice, posebno iz zemalja koje nemaju nikakvo iskustvo sa višenacionalnim društvom i federalizmom, funkcionalnu državu izjednačavaju sa unitarnom. To je nešto na šta Beograd, a možda i Zagreb, nikada neće moći da pristanu.

Omer Karabeg: Poznato je da predsednik Hrvatske Josipović podržava celovitost Bosne i Hercergovine. To pokazuje i činjenica da se držao po strani tokom nedavnih izbora u Bosni i Hercegovini. Samo je kurtoazno pozvao Hrvate da izađu na birališta. Gospodine GJenero, kakav je stav premijerke Jadranke Kosor i vladajućeg HDZ-a prema Bosni i Hercegovini s obzirom na aspiracije koje je prema toj zemlji imao osnivač te stranke Franjo Tuđman?

Davor Gjenero: Kad je u pitanju odnos prema Bosni i Hercegoviniti, HDZ je u potpunosti detuđmaniziran. Ideja o širenju Hrvatske
Kad je u pitanju odnos prema BiH, HDZ je u potpunosti detuđmaniziran. Ideja o širenju Hrvatske preko njenih granica je definitivno nestala iz HDZ-a u vrijeme onog teškog unutarstranačkog rata kojeg je bivši premijer Sanader vodio sa frakcijom Ivića Pašalića još tamo 2001.-2002. godine.
preko njenih granica je definitivno nestala iz HDZ-a u vrijeme onog teškog unutarstranačkog rata kojeg je bivši premijer Sanader vodio sa frakcijom Ivića Pašalića još tamo 2001.-2002. godine. Uvjerenje da je Bosna i Hercegovina susjedna država, kojoj u potpunosti treba priznati teritorijalni integritet i pomoći joj da se pretvori u samoodrživu funkcionalnu državu, je nešto u čemu se slažu sve parlamentarne stranke u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je također općeprihvaćeno kako Bosna i Hercegovina mora biti organizirana kao visoko decentralizirana, ali funkcionalna država koja na cijelom svom području garantira ravnopravnost sva tri njena naroda. U tom pogledu Zagreb nema razrađenu koncepciju. Ima onih koji zagovaraju uspostavu trećega entiteta koji bi obuhvatio nekadašnju Herceg Bosnu, ali oni su u manjini. Među hrvatskim političkim stankama dominantno je uvjerenje kako mimo dejtonskih granica valja uspostaviti nove političke entitete u kojima će svim narodima biti garantirana ravnopravnost.

Tadićevo koketiranje


Omer Karabeg: Kakav uticaj predsednik Tadić ima na Dodika? S obzirom da su prošli izbori i da nema više potrebe da se nastavlja sa nacionalističkom retorikom kojom se u vreme izbora dobijaju glasovi, da li bi sada Tadić mogao uticati na Dodika da prestane sa pričom o raspadu Bosne i Hercegovine?

Jovan Teokarević: To pitanje mnogi u Beogradu postavljaju svojim prijateljima iz Tadićevog okruženja i nikada ne dobiju jasan odgovor. To je jedna od većih enigmi srpskog političkog života. Ja mislim da uticaji idu i na jednu i na drugu stranu. Tadić verovatno neće biti suviše restriktivan kad su u pitanju Dodikove izjave. Sve dok priča o izdvajanju iz Bosne i Hercegovine bude na verbalnom nivou, mislim da Tadić neće reagovati i preporučivati Dodiku da smiri tu retoriku. Tadiću Republika Srpska trenutno služi u jednom drugom, jako značajnom smislu. On je napravio, ili je počeo
Tadiću je potreban dobar odnos s Dodikom zbog javnog mnjenja u kome i dalje tinja neka vrsta očekivanja da, kad se već izgubilo Kosovo, to neće biti slučaj i sa RS.Tadić ustvari koketira sa tim delom biračkog tela, to je posledica zaokreta u politici prema Kosovu.
da pravi, veliki zaokret, u odnosu na Kosovo. Srbija je pristajanjem na pregovore o svim pitanjima, a ne samo o statusu, praktično na putu da neformalno prizna Kosovo. U takvoj situaciji Tadiću je potreban dobar odnos s Dodikom zbog javnog mnjenja u kome i dalje tinja neka vrsta očekivanja da, kad se već izgubilo Kosovo, to neće biti slučaj i sa Republikom Srpskom ili da će u radikalnijoj verziji tih očekivanja Republika Srpska na neki način biti nadoknada za gubitak Kosova. Tadić ustvari koketira sa tim delom biračkog tela, to je posledica zaokreta u politici prema Kosovu. Međutim, treba pogledati kako se u Srbiji razvejavaju iluzije o Kosovu, pa videti koliko su tek nerealne ove u vezi sa Republikom Srpskom.

Omer Karabeg: Kakav uticaj ima hrvatski politički vrh na Dragana Čovića, lidera bosanskohercegovačkog HDZ-a, koji najavljuje osnivanje trećeg, hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini što još više produbljava krizu u toj zemlji? Može li, recimo, Jadranka Kosor, kao premijerka i lider HDZ-a, uticati na Čovića da ublaži retoriku?

Davor Gjenero
Davor Gjenero: Hrvatska nema kontrolu nad političkim akterima koji zastupaju hrvatsko političko tijelo u Bosni i Hercegovini. Hrvatska nije razvijala političku kulturu Hrvata u Bosni i Hercegovini i na neki način je dopustila da se do vrhunca razvije zlo koje je započeo Tuđmanov režim, a to je da se koncentracija političkog interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini svede zapravo na zapadnu Hercegovinu. Sada imate stvaranje svojevrsne koalicije između Čovićevog HDZ-a i Dodikove političke stranke. Njihovi interesi se poklapaju. Rukovostvo bosanskohercegovačkih Hrvata više ne postavlja pitanje pozicije Hrvata u Republici Srpskog nego pitanje svoje konstitucionalne pozicije unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, postoje potpuno usuglašeni interesi između Čovića i Dodika. Hrvatska nema polugu - nema je ni predsednik Josipović, niti predsjednica vlade Kosor - kojom bi mogla da utječe na to političko opredjeljenje.

Omer Karabeg: Može li se reći da je hrvatski politički vrh u potpunosti odustao od onog nekadašnjeg Tuđmanovog sna o pripajanju dela Bosne i Hercegovine, posebno zapadne Hercegovine Hrvatskoj. Da li bi taj koncept u određenom trenutku, kad to dozvole okolnosti, ponovo mogao oživeti?

Davor Gjenero: Taj koncept jednostavno ne može funkcionirati. Hrvatska je na neki način završila svoju nacionalnu konsol
Hrvatska nema kontrolu nad političkim akterima koji zastupaju hrvatsko političko tijelo u BiH.... Hrvatska nema polugu - nema je ni predsednik Josipović, niti predsjednica vlade Kosor - kojom bi mogla da utječe na njihovo političko opredjeljenje.
idaciju. Ono što Hrvatska nije znala u Tuđmanovo vrijeme danas jako dobro zna, a to je načelo The state is the nation (Država je nacija), i kompletna državna politika je danas fokusirana na organizaciju Hrvatske unutar njenih granica. Osim toga, Hrvatska je na pragu završetka pregovora s Evropskom unijom i nema nikakvog manevarskog prostora, čak i kada bi postojao takav impuls iznutra, da dovodi u pitanje svoj teritorijalni obujam. Treće, u vrijeme Tuđmanovog režima stvorio se svojevrstan politički odium prema bosanskohrecegovačkim Hrvatima koji su kasnije označeni kao nosioci sveg zla koje se u vrijeme Tuđmanovog režima događalo u Hrvatskoj. Zbog svega toga nije bilo nikakvog impulsa, niti u vrijeme Račana, niti u vrijeme Sanadera, niti ga ima danas, da se Hrvatska na bilo koji način žešće, otvorenije angažira u Bosni i Hercegovini. Rekao bih da je i ovaj ambivalentni odnos predsjednika Tadića prema gospodinu Dodiku u velikoj mjeri indiciran unutarnjim političkim odnosima u Srbiji. U Hrvatskoj takvog političkog pritiska nema, tako da ne postoji nikakav interes za sudjelovanje u bilo kakvoj potencijalnoj diobi Bosne i Hercegovine. Meni se čini da je za perspektivu Bosne i Hercegovine vrlo instruktivno savjetodavno mišljenje Međunarodnoga suda pravde koji je odluku o samoopredjeljenju Kosova legitimirao depriviranim položajem de facto nacionalne većine na Kosovu. Tog tipa depriviranosti niti srpskog, niti hrvatskog političkog tijela u Bosni i Hercegovini nema i ne može ga se dokazivati. Može se dokazivati nešto drugo, može se dokazivati genocid koji je provođen nad bošnjačkim stanovništvom. Prema tome, nema nikakvog međunarodno prihvatljivog uporišta za diobu Bosne i Hercegovine. Čini mi se da je hrvatska politička javnost toga u potpunosti svjesna.

Omer Karabeg: Da li se u dugoročnoj strategiji Srbije prema Bosni i Hercegovini potpuno odbacuje opcija pripajanja Republike Srpske Srbiji?

Jovan Teokarević: Čini mi se da nema govora ni o podeli Kosova iako takva ilizija postoji u Srbiji. Ako podele neće biti na Kosovu, sigurno da su šanse za to mnogo manje u Bosni i Hercegovini. Mislim da je srpski politički vrh veoma svestan da bi, ne samo u slučaju podele Bosne i Hercegovine nego i u slučaju bilo kakve dekonsolidacije te zemlje, talas nestabilnosti zapljusnuo Beograd. Nema boljeg primera za to od onog šta se dešavalo devedesetih godina kada je Srbija bila neka vrsta taoca bosanskih Srba i situacije u Bosni i Hercegovini. Dakle, ne verujem da bilo ko u vlasti misli da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine, da ne govorimo o njenom rasparčavanju, bila u interesu Srbije. Ali u ovom trenutku zbog razloga o kojima sam govorio Tadić prosto ne može sebi da dozvoli luksuz da ne bude u dobrim odnosima sa danas najmoćnijim čovekom u Bosni i Hercegovini. Dodao bih još nešto. Mislim da bi i međunarodna zajednica morala da uloži mnogo više napora da se Bosna i Hercegovina učvrsti kao država. Rešenja su, naravno, najbolja kad dođu iznutra, ali je neophodna i podrška sa strane naročito kada je reč o evroatlantskim integracijama. Navešću jedan primer. Kada su početkom pedesetih godina Grčka i Turska postale kandidati za NATO pakt, one tada nisu ispunjavale niti jedan procenat uslova koji se postavljaju
Ne verujem da bilo ko u vlasti misli da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine, da ne govorimo o njenom rasparčavanju, bila u interesu Srbije.
današnjim kandidatima. Ali, njihov prijem u NATO pakt eliminisao je rat u južnom delu Evrope i učvrstio NATO kao organizaciju. Imam utisak da bi Evropska unija i NATO trebalo da u ovom trenutku pokažu takvu vrstu dalekosežne vizije, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, pa da joj ponude kandidatski status u obe organizacije, a i neku vrstu izglednog priključenja u budućnosti. To bi itetako doprinelo stabilnosti te zemlje.

Omer Karabeg: U kojoj meri Brisel uzima u obzir politiku i poteze Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini kada ocenjuje njihovu spremnost za pristupanje Evropskoj uniji?

Davor Gjenero:
Kad je riječ o Hrvatskoj rekao bih da je do sada njen politički dezangažman u Bosni i Hercegovini bio na neki način politički honoriran.

Jovan Teokarević:
Što se tiče Srbije, za Evropsku uniju je mnogo manje važno njeno ponašanje prema Bosni i Hercegovini nego njen odnos prema Kosovu ili hapšenje Mladića, ali imam utisak da će značaj tog pitanja da raste. Sve poruke koje dobijamo iz Evropske unije govore o tome. Rekao bih da će za ulazak u Evropsku uniju mnogo manje biti važno ćemo regulisati ovo ili ono pitanje u nekom našem zakonu nego kakve ćemo odnose imati sa drugim državama i narodima u regionu.Tu će se dobijati ili gubiti poeni u sledećim godinama. Postalo je jasno da bez pomirenja, zajedničkih rešenja i boljih bilateralnih i regionalnih odnosa nijednoj od zemalja, koje su na putu za Evropsku uniju, neće biti dobro. Moraćemo da izgladimo i poboljšamo međusobne odnose pre nego što zakucamo na briselsku kapiju. Imam utisak da i u Beogradu postepeno preovladava mišljenje da za Srbiju nije dobro da stanje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu bude loše. To nikakvo dobro ne može doneti Srbiji.

Omer Karabeg: Da vam postavim i pitanje koje se odnosi na hipotetičku situaciju. Ako bi raspala Bosna i Herecegovina, kako bi se to odrazilo na region? Da li bi to izazvalo turbulencije i dugotrajnu nestabilnost u regionu?

Davor Gjenero: Kao prvo, Bosna i Hercegovina se neće raspasti. Kao drugo, to bi bila politička katastrofa jer bi to značilo odustajanje od načela nepromjenjivosti granica.

Jovan Teokarević:
Ne vidim takvu mogućnost. Suviše je političke energije sa mnogo strana uloženo u očuvanje Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države. To naročito važi za Evropsku uniju, NATO pakt i vodeće zemlje tih organizacija. Susedi su se takođe zakleli nad tim tako da ne verujem da bi do toga moglo doći. Ponavljam, to ne bi obradovalo Beograd. To bi bilo nešto što bi ponovo uzdrmalo stabilnost Srbije i dovelo u mnoga iskušenja. Zbog toga mislim da bi u tom slučaju Beograd imao značajnu preventivnu ulogu, da bi se svim silama trudio da do takve situacije ne dođe.
24.10.2010.

KOALICIJSKE KRIZALJKE: SDP NECE U VLAST S MILORADOM DODIKOM I DRAGANOM COVICEM!?

KOALICIJSKE KRIŽALJKE SDP neće u vlast s Dodikom i Čovićem!?
23.10.2010. 
KOALICIJSKE KRIŽALJKE SDP neće u vlast s Dodikom i Čovićem!?

Nakon banjalučkih izjava Milorada Dodika i Dragana Čovića od kojih su se “stresli” svi u Sarajevu, u SDP-u su odlučili kako s njima ne idu u vlast, doznaje Dnevni list od izvora u ovoj stranci.

Čovićeve i Dodikove priče o trećem entitetu, BiH kao državotvornoj zajednici, a ne državi, Lagumdžiji kao neprihvatljivom tipu, a sve s dozom podsmjeha, u SDP ne mogu progutati. Kažu da su ovoga puta Dodik i Čović prešli sve granice.

Ovakav stav SDP-a mogao bi biti velika prekretnica kad je u pitanju formiranje vlasti na državnoj, ali i federalnoj razini. Naime, vrlo je moguće da se vlast formira bez HDZ-a BiH i SNSD-a. O ovoj tzv.

U stranačkim kuloarima kružila je informacija kako je već načelno dogovorena koalicija SDP-a i SDA s HDZ-om 1990. i HSP-om te Narodnom strankom Radom za boljitak u Federaciji. U prilog ovome idu i brojni stranački sastanci lidera spomenutih stranaka koji su održani u proteklim danima.

Pregovori

Dopredsjednik SDP-a Damir Hadžić potvrdio je u petak za Dnevni list kako su doista otpočeli službeni razgovori između SDP-a, SDA, HDZ-a 1990. i HSP-a BiH o formiranju vlasti u Federaciji.

Kao što je poznato, o toj su najatraktivnijoj političkoj temi prije nekoliko dana razgovarali i lider SDP-a Zlatko Lagumdžija i čelnici Narodne stranke Radom za boljitak Mladen i Jerko Ivanković Lijanović. Na sastanku su konstatirali kako su programi dviju stranaka prilično usuglašeni te su izrazili načelnu spremnost za daljnjom suradnjom u procesu formiranja vlasti.

U SDP-u još uvijek ne žele izlijetati u javnost s konkretnim informacijama dok se dogovori ne utanače i “podebljaju” potrebnim zastupničkim rukama, iako potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić između redova ostavlja prostora nagađanjima da se doista nešto 'zakuhalo' u Federaciji.

Simptomatično je da su se u četvrtak poslijepodne susreli lideri SDA i HDZ-a 1990., Sulejman Tihić i Božo Ljubić.

Tihić i Ljubić tom su prilikom “iskazali opredijeljenost za principijelnu suradnju i ocijenili kako BiH treba odgovorna i ozbiljna vlada”.

Karte su bačene, kockice se počinju polako slagati. Očigledno je da se nastoji skupiti što više zastupničkih ruku za jaču potporu mogućoj Vladi FBiH koju bi, ako uspiju i okončati razgovore, formirale spomenute političke stranke.

Lideri SDP-a, SDA, HDZ-a 1990. i HSP-a BiH, Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Božo Ljubić i Zvonko Jurišić, u javnosti se ne žele zalijetati bombastičnim pričama dok se ne obave barem formalni razgovori i s drugim političkim strankama, među njima i s HDZ-om BiH, iako se doima kako se baš i ne razmišlja previše ozbiljno o partnerstvu i s tom strankom.

Ispijanje kavice je novi politički trend pa će sljedećeg tjedna Sulejman Tihić i Dragan Čović, nakon dugo vremena, pokušati u laganoj i opuštenoj atmosferi dokučiti u kojem pravcu idu “suprotne” stranačke opcije.

Pomaka ima

U HDZ-u 1990. ne kriju kako lider te stranke Božo Ljubić uistinu pregovara o načelima i uvjetima moguće koalicije s SDP-om i SDA iako ne odbacuju niti druge varijante.
“Nekih načelnih pomaka ima, no definiranih, konkretnih, dogovora i pojedinosti još uvijek nema”, potvrdio je za Dnevni list izvor iz vrha SDA.

Predsjedništvo HDZ-a 1990. zasjedalo je u Mostaru i Božo Ljubić je na toj sjednici izvijestio članove Predsjedništva o ponudama koje je dobio od SDP-a i SDA, ali i o kavi koju je nedavno popio s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH.

U idućim danima intenzivno će se po županijama raditi na izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Brojčana nadmoć u Klubu Hrvata je ključna vodilja za koaliranje i formiranje vlasti u Federaciji. U ovom trenutku nema u tom smislu sigurne kombinatorike. HDZ BiH sve raspoložive snage upire kako bi spriječio HDZ 1990., HSP i poglavito SDP u nastojanjima da osiguraju većinu u Klubu Hrvata.

To su prevažne strateške stvari od kojih kreće izbor svih tijela izvršne vlasti u Federaciji. Tko prikupi većinu, može računati na ulazak u federalnu Vladu, a samim tim i na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Evidentno je jedino da se Dragan Čović preračunao u izbornoj noći i da je tek nekoliko dana kasnije shvatio da zapravo nigdje nema potrebnu većinu i da se bez njega vlast može formirati svugdje osim u Zapadnohercegovačkoj županiji.

Stoga posljednjih dana stižu apeli i vapaji za svehrvatskim jedinstvom i svehrvatskoj koaliciji za koju čini se Ljubić, Jurišić i Lijanović pune ne mare.

Odnosi Čović i Tihić

Uzmu li se u obzir loši odnosi Čovićeve i Tihićeve stranke zadnjih godinu dana od krize u Federaciji do krize u Mostaru, vrlo je moguće da Tihić potraži partnere na drugoj strani. Već se duže vrijeme govori kako SDA, kao vodeća politička stranka u Bošnjaka, ostvaruje mnogo bolje odnose s HDZ-om 1990. i HSP-om, a dokaz je i više bilateralnih sastanaka predsjednika navedenih stranaka. Međutim, ostaje za vidjeti hoće li se stavovi Čovića i Tihića promijeniti na sastanku koji bi trebali održati idućeg tjedna. 

U državi s PDP-om i SDS-om

Ukoliko ove stranke dogovore formiranje vlasti u Federaciji, pokušat će isto učiniti i na razini države. Ove četiri stranke SDP, SDA, HDZ 1990. i HSP BiH će najvjerojatnije u koaliciji s PDP-om i SDS-om pokušati uzeti vlast i u državi. Bilo je dosta spekulacija o tome da je SDP već započeo i razgovore s PDP-om, odnosno s čelnikom te stranke Mladenom Ivanićem, no ove tvrdnje nisu potvrđene niti iz jedne stranke. Međutim, niti Ivanić, niti Lagumdžija nisu negirali takvu mogućnost. 

24.10.2010.

U SVOJSTVU POSMATRACA: BOSNA I HERCEGOVINA PRIMLJENA U MEDJUNARODNU ORGANIZACIJU FRANKOFONIJU

 

24sata.info PHOTO
image Sven Alkalaj / 24sata.info

 

24SI - BiH je na Samitu Međunarodne organizacije frankofonije /OIF/ u švicarskom gradu Montre primljena u ovu organizaciju u svojstvu posmatrača, saopšteno je danas iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

 

Ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj, koji predvodi delegaciju BiH na samitu, zahvalio je na pozivu BiH da postane zemlja posmatrač u OIF, naglasivši da je BiH ukazano veliko povjerenje koje će nastojati da istinski opravda.

On je istakao je da status posmatrača u OIF-u za BiH znači pridruživanje porodici država koje dijele jednake vrijednosti i sarađuju u domenu politike i ekonomije, istovremeno šireći kulturnu i lingvističku raznovrsnost u svijetu.

"Učešće u aktivnostima Frankofonije i otvaranje novih prostora kulturne saradnje BiH omogućava afirmaciju sopstvenih kulturnih identiteta, multietničkog društva i harmonije različitosti", ocijenio je Alkalaj.

On je dodao da BiH želi da prezentuje svoju odgovornu i kreativnu ulogu u svijetu, kako bi doprinosila rješavanju sve većih problema današnjice, koji ne poznaju granice i koji se moraju rješavati na svim nivoima.

Ministarstvo inostranih poslova BiH je iniciralo i provelo aktivnosti na učlanjenju BiH u Međunarodnu organizaciju frankofonije u svojstvu posmatrača, te je na osnovu odluke Predsjedništva BiH podnijelo zvaničnu aplikaciju za posmatrački status 22. aprila.

Međunarodna organizacija frankofonije je politička organizacija i predstavlja jednu od najvećih lingvističkih zajednica u svijetu, kao i sredstvo dijaloga kultura, saradnje i pomoći, instrument demokratizacije društva, ljudskih prava i način međusobnog obogaćivanja u razmjeni znanja i iskustava.

Organizacija danas broji 70 zemalja članica i vlada /56 zemalja članica i 15 zemalja posmatrača/ koje zajedno predstavljaju jednu trećinu država članica UN i populaciju od više od 870 miliona ljudi.

Govorna zona francuskog jezika obuhvata oko 19 odsto svjetske trgovine robama, a francuski je službeni jezik u 32 zemlje. Francuski jezik je drugi najšire rasprostranjen jezik u EU i drugi najčešće govoren strani jezik u EU.

(srna)

23.10.2010.

PADDY ASHDOWN: BiH JE U TESKOJ POZICIJI, AKO ME POZOVU, VRACAM SE NA BALKAN

 

"Često pričam s predstavnicima Vlade o tome i ako me moja zemlja ili bilo ko drugi predloži ili zamoli, spreman sam obavljati ulogu na Balkanu", kazao je bivši visoki predstavnik u BiH

image

Bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown izjavio je da bi se ponovo vratio u BiH, ali da trenutno nema funkcije s koje bi djelovao.

„Kada bi me neko pitao - da li ste spremni da idete na Balkan, ja bih rekao - naravno da bih bio spreman, ali o takvom poslu nema nikakvih planova u skoroj budućnosti. Jedino bih se vratio, kada bih znao da mogu nešto promijeniti“, kazao je Ashdown za banjalučku Alternativnu televiziju.

Potvrdio je i da pomno prati političku situaciju u BiH, te da je s velikom pažnom pratio i izbore i smatra da je BiH u teškoj poziciji.

Nije želio ni da potvrdi ni da demantuje pisanja nekih medija o mogućem povratku u ulozi evropskog izaslanika za čitav region zapadnog Balkana.

Bivši visoki predstavnik ostaje pri tvrdnji da je BiH nephodno snažnije međunarodno angažovanje.

„Ostajem i dalje pri stavu da je Balkan veoma bitan i ostajem veoma zainteresovan za njega. Često pričam s predstavnicima Vlade o tome i ako me moja zemlja ili bilo ko drugi predloži ili zamoli, spreman sam obavljati ulogu na Balkanu“, zaključio je Paddy Ashdown.

23.10.2010.

VATIKAN IZRAELU: NEMA VISE "IZABRANOG NARODA", NI OPRAVDANJA ZA OKUPACIJU PALESTINE

 

"Izrael ne može koristiti biblijski koncept obećane zemlje ili izabranog naroda da bi opravdao svoje teritorijalne pretenzije i izgradnju novih jevrejskih naselja", saopšteno je

image

Vatikan je saopštio danas da Izrael ne može koristiti biblijski koncept obećane zemlje ili izabranog naroda da bi opravdao svoje teritorijalne pretenzije i izgradnju novih jevrejskih naselja u Jerusalimu.

U završnoj poruci nakon dvonedjeljnih sastanaka biskupi s Bliskog istoka su izrazili nadu u dvodržavno rješenje i mir između Izraela i Palestinaca i pozvali na stvaranje mirne atmosfere koja će zaustaviti egzodus hrišćana iz tog regiona.

Oni su izrazili zabrinutost zbog jednostranih inicijativa koje mogu da izmijene demografsku ravnotežu.

Takva poruka je poslata u trenutku kada je Izrael brzim tempom obnovio izgradnju u jevrejskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali nakon isteka desetomjesečnog moratorijuma.

Pored toga, najavljena je izgradnja 238 domova za Jevreje u istočnom, mahom arapskom Jerusalimu, što je naišlo na osudu Palestinaca i svjetskih lidera.

Zbog takvih poteza nedavno obnovljeni direktni mirovni pregovori su u zastoju. U odvojenom dijelu dokumenta Vatikan se osvrnuo na Jevreje koji koriste Bibliju da opravdaju naseljavanje Zapadne obale osvojene u ratu 1967. godine.

"Pribjegavanje teološkim i biblijskim pozicijama koje koriste riječ Boga da pogrešno opravdaju nepravde nije prihvatljivo", navedeno je u dokumentu.

Mnogi jevrejski naseljenici i izraelski desničari tvrde da je Zapadna obala odnosno Judeja i Samarija (biblijsko ime tog područja) bogom dana zemlja odnosno dio historijskog, drevnog Izraela.

Nadbiskup Siril Salim Butros rekao je na konferenciji za novinare da "nema više izabranog naroda" i da hrišćani ne mogu govoriti o obećanoj zemlji za jevrejski narod, jer su "svi muškarci i žene svih zemalja postali izabrani narod".

"Koncept obećane zemlje ne moze se koristiti kao osnova za opravdanje povratka Jevreja u Izrael i raseljavanje Palestinaca", rekao je on, naglasivši da opravdanje za okupaciju zemlje Palestine ne može biti zasnovno na svetim knjigama.

Odgovarajući, portparol izraelskog Ministrastva spoljnih poslova Jigal Palmor je rekao da su teološki nesporazumi oko interpretacija svetih tekstova nestali još u Srednjem vijeku i da nije mudro obnavljati ih.

U poruci se ponavlja stav Vatikana da Jerusalim ima poseban status koji odražava njegov određeni karakter kao grada koji je svet za tri monoteistične religije.

23.10.2010.

EROL AVDOVIC: AMERIKANCI OSTAJU UZ BOSNU I HERCEGOVINU

 

image

Erol Avdović

Amerikanci ostaju uz BiH

Bosna i Hercegovina polako izlazi iz dejtonske zone sumraka, u kojoj su se rješenja nudila "odozgo", očito ne uvijek sasvim uspješno

Sada kada se već uveliko počinju sabirati rezultati posjete američke državne tajnice Hilari Klinton (Hillay Clinton) Sarajevu, jasno je da je, osim minulih izbora, to bio najvažniji politički događaj u BiH protekle sezone. Izdvojile su se i najvažnije, američke poruke upućene cijelom regionu - za i dalje politički zgusnute dane ispred nas.

Bosna ostaje u američkom fokusu kao paradigma onoga za šta se Sjedinjene Države zalažu u Evropi od njenog oslobođenja od fašizma 1945., do njenog čupanja iz kandži totalitarizma - 1989. godine, kada je srušen Berlinski zid. Borba za takvu Evropu se nastavlja i preko Bosne, mnogo decenija kasnije. BiH je zapravo centralna zemlja na evropskom jugoistoku do čije sigurnosne strukture Vašington itekako drži. Bosanci bi sami trebali više poraditi na rušenju preostalih zidova među njima samima.

U Sarajevu je Hilari Klinton grupici avanturistički nastrojenih političara s mogućim secesionističkim pretenzijama naglasila: Nastavak njihove "izborne retorike" bio bi nadalje tumačen kao eksplozivni detonator, opasan po same evropske temelje.

Kao i potpredsjednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden), i američka državna tajnica uputila je iste poruke blago, ali odlučno, i prvo za one koji razumiju. Učinila je to s razlogom, upravo u trenutku kada se na dnevni red postavlja bolja budućnost BiH. Pokazala je da su Amerikanci tu, i taj je američki kontinuitet neosporan. Politički eho te njene poruke se dakle nastavlja.

Bez znane "atraktivnosti" balkanskih političkih slogana - ta američka poruka je dostavljena i Borisu Tadiću. Bez obzira na predizborne izlete preko Drine i turbofolk politiku oko Dodika, predsjednik Srbije nema drugog izbora nego da zaigra na američko-evropsku kartu. Vjerovati je da licemjerju dolazi kraj.

Oko BiH, i sasvim razdvojeno - oko Kosova, Vašingtona i Brisela sada imaju najviši stepen koordinacije, pa u Beogradu ne mogu više računati na "paralelni kolosijek" s Londonom ili Parizom u vezi s "otvorenim" balkanskim pitanjima. Jer, Hilari Klinton je Dodiku rekla to što Tadić tek treba izgovoriti: Sarajevo je glavni grad i bosanskih Srba.

Bosna i Hercegovina polako izlazi iz dejtonske zone sumraka, u kojoj su se rješenja nudila "odozgo", očito ne uvijek sasvim uspješno. Amerikanci zato nisu ni predstavili svoj novi ustavni paket za BiH, iako je jasno da je stari dejtonski ustav odavno potrošen okvir za politički, ekonomski i kulturni napredak zemlje. Samo su građani BiH, njihovi forumi, nevladina udruženja i pravo na asocijacije - 100 posto na potezu u vezi s tim ustavnim rješenjima. A podjele Bosne zasigurno nema!

23.10.2010.

FILIP DEVINTER FLAMENSKI "MILORAD DODIK": ISLAM NAJVECI NEPRIJATELJ EVROPE, BELGIJA NE POSTOJI

 

"Evropa je u historiji uvijek bila smrtni neprijatelj islama i imigracija je najmoćnije oružje Islama. Ali naša kultura je daleko nadmoćnija od islamske i zbog toga je moramo braniti", rekao je

image Devinter: Belgija je vještačka zemlja

Lider flamanske desničarske partije "Vlams Belang" Filip Devinter izjasnio se, u intervjuu bečkom dnevniku "Prese", za podjelu Belgije, a za islam je rekao da je najveći neprijatelj evropskog načina života.

"Belgija ne postoji, to je vještačka zemlja. Ne postoji nikakva belgijska nacionalnost ili identitet. Flamanci i Valonci nemaju ništa zajedničko, ni ekonomiju, ni jezik, ni kulturu. Dva dijela zemlje biraju čak različito - Valonci socijaliste, a Flamanci liberalne i desničarske partije", rekao je Devinter.

"Uistinu, postoji samo jedan Belgijanac, a to je kralj. On pokušava da spase svoj posao time što uvijek pronalazi nove posrednike, koji koalicione pregovore treba da sačuvaju od propasti", dodao je on.

"Ja sam separatista. Za mene se ne postavlja pitanje da li će Flandrija postati nezavisna, već samo kada će do toga konačno doći. Stranke koje učestvuju u pregovorima pokušavaju još uvijek da smrtno bolesnog pacijenta Belgiju održe u životu. Međutim, kada je neko tako bolestan kao ova zemlja pomaže samo još pomoć pri smrti", kazao je Devinter.

"Za 'Vlams Belang' je jasno - jedini pregovori koje želimo da vodimo sa Valoncima, jesu oni o podjeli zemlje. To bi moglo da se riješi za 48 sati", dodao je on.

Kada je riječ o tome kome bi trebalo da pripadne Brisel u slučaju podjele, Devinter je istakao da u tom gradu dominira francuski jezik i da svega oko 15 odsto stanovništva govori flamanski jezik.

"Međutim, stanovnici Brisela koji govore francuski su većim dijelom Flamanci i ne žele u Valoniji. A zašto bi? Valonija je Albanija zapadne Evrope. To je posljednja jednopartijska socijalistička država", kazao je on.

Prema njegovim riječima, privreda Valonije je "katastrofalna".

"Svake godine oko 400 miliona eura ide od Flandrije ka Valoniji, zato što taj dio ne bi mogao drugačije da preživi. Valonci slijede privredni princip čekanja dok pare ne dođu iz Flandrije. Stopa nezaposlenosti u Valoniji je duplo veća nego na sjeveru. Inače, Brisel je okružen flamanskom teritorijom", rekao je Devinter.

Kada je riječ o islamu, on ga je ocijenio kao "najvećeg neprijatelja evropskom načinu življenja".

"Njegove pristalice su svuda i vode sveti rat protiv naše kulture, i to ne vojno, već na kulturnom, demografskom i političkom nivou. Evropa je u historiji uvijek bila smrtni neprijatelj islama i imigracija je najmoćnije oružje Islama. Ali naša kultura je daleko nadmoćnija od islamske i zbog toga je moramo braniti", rekao je Devinter.

Prema njegovim riječima, ko u Evropi živi po osnovama islama ne može biti građanin Evrope.

23.10.2010.

CIK BiH: PONOVNIM BROJANJEM PRONADJENO MANJE OD 100 NEPRAVILNO POPUNJENIH LISTICA

 

"Ako čovjek prekriži tri ponuđena imena i na glasački listić upiše Miki Mausa, što smo nalazili, to je njegovo biračko pravo", rečeno je u Glavnom centru za brojanje glasova

image

Ponovno brojanje nevažećih glasačkih listića za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske trebalo bi da bude završeno do večeras, a prema do sada prebrojanih više od 95 odsto glasačkih listića pronađeno je manje od 100 nepravilno popunjenih, dok ostali uopšte nisu popunjeni, saznaje Srna u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH.

U Glavnom centru za brojanje glasova je potvrđeno da treba prebrojati nevažeće glasačke listiće za člana Predsjedništva BiH iz RS sa još tri biračka mjesta, te da prilikom dosadašnjeg prebrojavanja nije pronađeno ništa epohalno što bi ukazivalo na izbornu prevaru.

"Sve je bilo u granicama normalnog i izborni proces je prošao kao u najdemokratskijim zemljama Evrope. Ako čovjek neće da glasa ni za koga od ponuđenih kandidata ili ako u kutiju ubaci čist listić to je njegov izbor. Da je bilo izborne krađe ti glasački listići bi bili zaokruženi. Ako čovjek prekriži tri ponuđena imena i na glasački listić upiše Miki Mausa, što smo nalazili, to je njegovo biračko pravo", rečeno je Srni u Glavnom centru za brojanje glasova.

Isti izvor navodi da nikakvih drugih povreda izbornog procesa nije bilo i ono na što su neke političke partije ukazivale u javnosti, u vezi sa lažnim olovkama i prstenjem apsolutno nije tačno.

Iz CIK-a BiH je danas saopšteno da će izvještaje iz Glavnog centra za brojanje o obavljenom ponovnom brojanju razmatrati početkom iduće sedmice i tek nakon toga imaće nove informacije za javnost.

Na sjednici CIK-a BiH prije tri dana donesena je odluka da ponovo bude prebrojano i klasifikovano svih 66.138 nevažećih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta u RS.

Iz CIK-a navode da se osim brojanja glasova vrši i njihova selekcija kako bi bilo utvrđeno da li su nevažeći listići bili prazni ili je označeno više kandidata, te da li su poništeni na neki drugi način.

Prema objavljenim utvrđenim rezultatima, kandidat SNSD-a, DNS-a i SP za člana Predsjedništva iz RS Nebojša Radmanović osvojio je na izborima 3. oktobra 295.624 glasa, kandidat koalicije "Zajedno za Srpsku" Mladen Ivanić 285.927 glasova, a kandidat Saveza za demokratsku Srpsku Rajko Papović 22.778 glasova.

Naređeno ponovno brojanje listića na više biračkih mjesta

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je na 72. i 73. sjednici, razmatrajući zahtjeve za ponovno brojanje, naredila ponovno brojanje glasačkih listića na više biračkih mjesta, koje će početi sutra u 10.00 sati u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu.

Usvojeni su zahtjevi akreditovanih posmatrača Stevana Sandića, Mirjane Đokanović, Neđe Davidovića, Ignjatia Mitrovića i Miloša Ignjića od 20. oktobra, te je naređeno ponovno brojanje glasačkih listića za Gorana Mitrovića na kandidatskoj listi SNSD-a pod rednim brojem 12 za Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS) na redovnim biračkim mjestima 054B004 Dom kulture (Lopare), 023B003 Osnovna škola Donji Žabar (Orašje/Donji Žabar), 054B010B Priboj (Lopare) i 023B003 Osnovna škola Lončari (Orašje/Donji Žabar) u izbornoj jedinici 4.

Djelimično je usvojen zahtjev HSP-a i naređeno je ponovno brojanje glasačkih listića i utvrđivanje izbornih rezultata za Antu Bilića i Berislava Eleza, kandidata Hravstke koalicije HDZ 1990 - HSP BiH, unutar stranačke liste na redovnim biračkim mjestima u osnovnim izbornim jedinicama Fojnica i Vitez za Skupštinu Srednjobosanskog kantona (SBK), saopštio je CIKBiH.

Usvojen je i zahtjev PDP-a, te je CIK naredio ponovno brojanje glasačkih listića za tu partiju na redovnim biračkim mjestima 034B082 i 034B083 (Banjaluka) za izborne nivoe Predsjedništvo BiH i Narodna skupština RS.

Po službenoj dužnosti CIK je naredio ponovno brojanje glasačkih listića za PDP na redovnom biračkom mjestu 034B081 (Banjaluka) za Predsjedništvo BiH i Narodnu skupštinu RS.

23.10.2010.

DRAGAN COVIC: HRVATSKA JEDINICA SE NE SMIJE STVARATI NA STETU GRANICA REPUBLIKE SRPSKE

 

24sata.info PHOTO
image Dragan Čović / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da se BiH može održati jedino ako hrvatski narod ostvari potpunu ustavnu ravnopravnost sa druga dva naroda, a to podrazumijeva hrvatsku federalnu jedinicu u BiH, koja će imati svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

 

Čović je za RTRS sinoć rekao da je za Hrvate potrebno potpuno drugačije uređenje, jer je ovakva BiH neodrživa, sa čime se saglasio i na sastanku u četvrtak, 21. oktobra, sa predstavnicima SNSD-a u Banjaluci.

"Postojeće stanje onemogućava Hrvatima da izaberu svoje predstavnike na nivou BiH, a izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH većinskim bošnjačkim glasovima je udar na Hrvate. To je istovremeno i poruka srpskom narodu, jer je bilo pokušaja da se srpski član Predsjedništva izabere glasovima Bošnjaka", naveo je Čović.

Lider HDZ kaže da hrvatska federalna jedinica treba da bude multietnička sa hrvatskom većinom, što je i dogovoreno u okviru Prudskog pocesa, koji je podrazumijevao četiri teritorijalne jedinice u BiH.

Prema njegovim riječima, ovaj stav podržavaju i sve ostale stranke sa hrvatskim predznakom, sa kojima je već razgovarano. 24sata.info

"Vjerujem da ovakav model apsolutno gradi BiH, a ako neko misli da treba napraviti dvije ili više bošnjačkih jedinica nemamo ništa protiv toga, ali HDZ više neće dopustiti da se hrvatski predstavnici biraju tuđim glasovima", poručio je Čović.

Prema njegovim riječima, hrvatska jedinica se ne smije stvarati na štetu granica RS i o njima treba da odlučuje isključivo srpski narod i rukovodstvo ovog entiteta, a HDZ će svaki njen stav o tom pitanju morati da uvaži, javlja RTRS.

Govoreći o formiranju Vijeća ministara BiH, Čović je rekao da mjesto predsjedavajućeg treba da pripadne Hrvatu i da je to isključivo predstavnik HDZ-a, kao trenutno najjače hrvatske političke opcije u BiH, što je rezultat kontinuiteta nacionalne rotacije na ovoj funkciji, koji je ovih dana lider SDP-a Zlatko Lagumdžija pokušao da prekine.

Lider HDZ-a je istakao da je nezamislivo da se vlast na nivou BiH formira bez predstavnika stranaka koje su osvojile najveći broj srpskih i hrvatskih glasova, što je i stav SNSD-a. 24sata.info

On je dodao i da je sa predstavnicima SNSD-a dogovoreno da se zajednički iznese prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, jer njegova aktuelna primjena razgrađujuće djeluje na BiH.

"Prije svega treba reducirati izborne jedinice i stvoriti tri, koje će onemogućiti miješanje glasova i izbor člana Predsjedništva većinskim glasovima drugog naroda. Imamo apsurdnu situaciju da je Bakir Izetbegović izabran kao bošnjački član sa 15 odsto podrške Bošnjaka, dok Borjana Krišto nije, iako je imala 63 odsto podrške Hrvata", naveo je Čović.

(24sata.info)

23.10.2010.

DRAGAN RODIC SPORAZUMNO PRIZNAO KRIVICU I UCESCE U RATNIM ZLOCINIMA

 

Potpisivanjem sporazuma, optuženi se obavezao na svjedočenje u ovom i drugim predmetima ratnih zločina počinjenim na području Drvara

image

Optuženi Dragan Rodić potpisao je sporazum o priznanju krivice za sudjelovanje u krivičnom djelu zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Optuženi Dragan Rodić zvani “Šaula“, rođen 10.08.1963. godine u opštini Drvar, sporazum je zaključio sa tužiocem Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Rodić se između ostalog, tereti se da je u periodu od maja 1992.  pa do kraja 1995. godine, na području Drvara, sudjelovao u nezakonitom uspostavljanju i održavanju sistema kažnjavanja i zlostavljanja civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u osnovnoj školi „Slavko Rodić“ i u logoru „Kamenica“.
 
U skladu sa sporazumom, tužilac je saglasan da Sud BiH na osnovu navedenog sporazuma, optuženom izrekne kaznu zatvora koju mu Sud odmjeri, a u rasponu između sedam i osam godina zatvora.

Optuženi Dragan Rodić sklapanjem sporazuma u potpunosti priznaje izvršenje krivičnog djela kako je navedeno u optužnici Tužilaštva BiH od 10. juna 2010. godine, pa se potpisivanjem sporazuma odriče prava na suđenje i prava žalbe na presudu koju mu izrekne Sud BiH.

Također, potpisivanjem sporazuma, optuženi se obavezao na svjedočenje u ovom i drugim predmetima ratnih zločina počinjenim na području Drvara.

Ovim Sporazumom se postiže ravnoteža između predložene kazne i interesa žrtava i javnosti, tako što se postiže brže, efikasnije i sveobuhvatnije procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području Bosanske Krajine, navodi se u saopćenju Tužilaštva  BiH.

O sklapanju sporazuma informirani su i predstavnici žrtava, koji su dali podršku sklapanju sporazuma, radi efikasnijeg procesuiranja ratnih zločina počinjenih na području logora „Kamenica“ i drugim lokacijama, kaže se u saopćenju.

Potpisujući ovaj Sporazum optuženi Dragan Rodić potvrđuje da troškove krivičnog postupka može snositi sam ukoliko ga Sud na to obaveže, kao i da je upoznat o svim mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane za imovinskopravne zahtjeve.

Optuženi Dragan Rodić potvrđuje da je izjavu o priznanju krivice dao dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, nakon što je upoznat sa sadržajem sporazuma.

Sporazum je proslijeđen Sudu Bosne i Hercegovine, kaže se na kraju saopćenja iz Tužilaštva BiH.

23.10.2010.

JOHN MENZIES: BiH JE KRAJNJE POTREBAN "DEJTON 2", SAMI SEBI SKINITE "LUDJACKU KOSULJU"

 

Minimum za tu novu konferenciju, naravno, bila bi čista poruka da BiH ostaje cjelovita država sa posebnim entitetom, kazao je bivši ambasador SAD u BiH

image Menzis: Izbaciti iz upotrebe tu ideju da RS može Srbiji nadomjestiti Kosovo

Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Džon Menzis (John Menzies), sada dekan na jednoj od najpoznatijih katedri za diplomatiju u Americi, "John C. Whitehead School of Diplomacy and International Relations", na Katoličkom univerzitetu "Seton Hall" u Nju Džersiju, na početku ekskluzivnog intervjua za "Dnevni avaz" tvrdi da bi "bilo najbolje organizirati novu mirovnu konferenciju za BiH".

Luđačka košulja

Njegovo je mišljenje da jedino Bosanci i Hercegovci sami sebi mogu skinuti "luđačku košulju", kako je Dejtonski sporazum nazvao njegov "otac" Ričard Holbruk (Richard Holbrooke).

- Neprihvatljivo je da glasovi bh. političara i Bosanaca ostanu "neoprostivo tihi" u pozivima da se promijeni Dejtonski ustav. Građani BiH trebaju natjerati svoje političare da prilagode Ustav koji bi bio dobar za svakog pojedinca, a ne samo za etničke grupe - kaže Menzis, s kojim smo razgovarali u Njujorku.

Petnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog ugovora, BiH je još politički podijeljena i blokirana, pa se postavlja pitanje - je li se u Dejtonu 1995, sve uradilo nabrzinu, a da niko nije predvidio ovakvu "budućnost" BiH?

- U Vašingtonu se pošlo od pozitivne pretpostavke da će ljudi u regionu morati prije ili kasnije živjeti zajedno. Oni su vjerovali da će "dejtonska struktura", naravno, zaustaviti rat, ali i osigurati okvir da se dogodi pomirenje. Ali, to se doista nije dogodilo na način kako smo to mi predvidjeli.

I gdje se najviše pogriješilo?

- Mislim da je dio greške i u tome što je Dejton bio "etničke prirode" - pa su se ljudi (u BiH, op. a.) identificirali politički preko njihove etničke pripadnosti. Ustvari, to je vjerovatno ono što nazivamo "greškom u retrospektivi". Uvjeren sam da bismo učinili bolje da smo primijenili princip, jedna osoba - jedan glas.

Pošto je BiH, očito, u Dejtonu degradirana na "etničku politiku", mislite li da je rješenje u nekom novom mirovnom samitu, kakav ste upravo Vi spominjali proljetos u Njujorku? I treba li uopće to sada organizirati, ili je već "kasno i premalo"?

- Ne samo da je moguće, već je krajnje potrebno. Jer, molim Vas, neophodno je završiti posao u Bosni. Nazovimo to uvjetno "Dejton 2", premda ne znači da bi se takav regionalni skup ponovo trebao održati u Americi. Dakle, svi vodeći političari iz BiH trebali bi se naći na tom skupu, ali isto tako i ljudi iz regiona. Minimum za tu novu konferenciju, naravno, bila bi čista poruka da Bosna i Hercegovina ostaje cjelovita država sa posebnim entitetom. To bi bio temeljni ugovor na osnovu kojeg bismo gradili dalje.

Je li iko iz aktuelne američke administracije tu ideju podržao? Razmišlja li uopće Vašington o tome, i kako brzo bi se sve moglo organizirati?

- Ne znam je li administracija spremna dati svoju podršku. Ali, znam da ne bi trebalo mnogo da se konferencija organizira, ako bi se ljudi podsjetili da to trebaju učiniti. Nažalost, ne vidim očiglednu volju kod ljudi u Bosni da to učine zajedno, u ovakvom političkom okruženju - da pristupe nekom novom prearanžiranju.

Čini se da ljudi u regionu, posebno u BiH, i dalje suviše očekuju od inicijativa koje bi trebale doći iz Vašingtona. Hoće li Amerika doista preuzeti nešto temeljito u tom smislu?

- Ne mogu govoriti u ime aktualne administracije, ali u pravu ste kada govorite o ljudima iz regiona. Da je bilo te samoinicijative i volje među njima, ništa ih ne bi moglo zaustaviti da provedu neku svoju zamisao. Vjerujem da bi samo uvidjeli koliko brzo bi ih svako podržao u tome. Ali, oni trebaju izraziti jasnu želju da hoće sjesti skupa i promijeniti stvari, i donijeti zajedničke sudove o nekim problemima koje je Dejtonski sporazum stvorio.

Ne zvuči li to utopistički?

- Opet kažem, ne mogu govoriti u ime administracije, ali uvjeravam Vas, ne samo američka već i mnoge druge administracije, zemlje Evropske unije, svakako, mnogi bi to podržali...

I Turska...?

- Da, a zašto ne i Turska? Ali, realno mislim da se takav (bosanski, op. a.) prilaz rješavanju Dejtonskog ustava vjerovatno neće sasvim uskoro dogoditi, iako bi trebalo. Dakle, da ljudi sami sjednu i izbrišu neke odrednice tog ustava i jednostavno počnu ispočetka.

Zvuči nerealno iz još jednog razloga - zbog Milorada Dodika. Mnogi se slažu da je njegova secesionistička retorika bila izborna priča, ali ima američkih analitičara koji tvrde da Dodik samo čeka prvu priliku da izvede bosanske Srbe iz BiH. Je li to moguće?

- Vjerujem da i Sjedinjene Države i EU i međunarodna zajednica, svi mi koji smo uložili nevjerovatno mnogo, govorim o krvavim naporima kako bismo kreirali ovaj mir, bez obzira što ponekad izgleda nestabilno i bez obzira na sve teškoće oko Dejtonskog sporazuma, ne možemo dozvoliti da tamo neke želje tanke manjine ili pojedinaca sa osobnim aspiracijama sve to ugroze! Ne, mi nećemo dozvoliti da te aspiracije negiraju ta velika ulaganja i požrtvovanje koje nas je dovelo do ovog mira...

Ali, ko to neće dozvoliti?

- Niko to neće dozvoliti, uključujući EU i Ujedinjene narode, jer svi smo uložili puno da ovaj mir zaživi, da bismo sad dozvolili da taj mir bude poništen od nekoliko individualaca.

Ipak, Boris Tadić je podržavao Dodika svojim prisustvom u BiH uoči izbora, zar to nije dokaz da i Tadićeva Srbija još ima geostrateške ambicije prema dijelu BiH, kao mogućoj kompenzaciji za Kosovo?


- Ne želim komentirati šta predsjednik Tadić misli, ali siguran sam da možemo izbaciti iz upotrebe tu ideju da Republika Srpska može Srbiji nadomjestiti Kosovo. Jer, Kosovo je slobodna i nezavisna zemlja i ona će takva ostati. Iluzorno je misliti da će se to ikada više promijeniti. I niko to neće dozvoliti da se dogodi, jer bi to bilo krajnje destabilizirajuće za cijelu regiju. Srbija zapravo može igrati veoma konstruktivnu ulogu u regionu i mi se nadamo da će se to dogoditi.

Koji bi elementi novog "Dejton 2" sporazuma eventualno bili?

- Jedinstvena zemlja, jedinstvena nacionalna vlada i odrednica po kojoj bi se cijeli narod u BiH štitio jednako, bazirano, dakle, na sistemu vladavine pojedinaca, a ne grupa.

Je li to onda propisani recept iz presude koju su protiv BiH na Sudu za ljudska prava u Strazburu dobili Finci i Sejdić...?

- Apsolutno. Odluka suda u slučaju "Finci i Sejdić" pokazuje gdje je problem u originalnom (Dejtonskom, op. a.) ugovoru. Nadam se da će se u narednom periodu u sve uključili advokati, koji bi na istim principima pronašli ostale probleme u Dejtonskom ugovoru. Ovaj slučaj bio je jedan važan "zid" koji je izvađen iz dejtonske strukture, vjerujem zauvijek. Nadam se da će advokati nastaviti sa preispitivanjem kako oboriti druge "zidove" na isti način.

Stvaran mir

Sugerirate li Vi to da sve te dejtonske nepravde treba prvo oboriti na sudovima, a da se i ne čeka na bh. političare?

- Pa, upravo zbog toga imamo vladavinu zakona koji služe svima. Zakoni nam trebaju poslužiti da izbrišu i preprave nepravde sistema. Nadam se da će to biti slučaj u BiH, jer to vraća pravo ljudima da oni pokrenu "Dejton 2" (novi međusobni dogovor, op. a.), što opet može pomoći da Bosanci sami krenu naprijed... Zato smatram da će uz posao advokata udio organiziranih građana biti ogroman.

Ako bi se taj "Dejton 2", bilo ko da ga pokrene, dogodio, treba li kao glavne garante iznova pozvati Srbiju i Hrvatsku? I treba li pozvati i Tursku, kao sve jačeg regionalnog lidera?

- Iznova, ovo što govorimo su krajnje špekulacije, ali ako bi se "Dejton 2" dogodio, sve te zemlje koje bi se pozvale trebale bi svakako sjesti za stol. No, pozivnice bi trebali odaslati građani BiH, a ne neko izvana. Zato bi (kao Amerikanac, op. a.) ostao suzdržan da prosuđujem ko bi trebao biti tamo. Znam samo jedno, bosanski narod ima prijatelje na svim stranama koji s njima dijele zajednički interes za stvarnim, a ne polumirom ili "mirom u zoni sumraka", koji imamo sada u regionu.

23.10.2010.

HRVATI U EMILU VLAJKI DOBILI POLITICKU KARIKATURU I CUVARA SRPSTVA

 

Povratka, sigurnosti i zapošljavanja Hrvata u njegovim planovima nema - tako se makar da zaključiti iz njegovih postizbornih poruka.

image

Kandidat iz reda hrvatskog naroda Emil Vlajki dobio je na proteklim općim izborima najviše glasova za potpredsjednika Republike Srpske (RS), objavila je u utorak Centralna izborna komisija (CIK) BiH. Ko je zapravo Emil Vlajki najbolje znaju nekadašnji studenti Odsjeka žurnalistike na Fakultetu političkih nauka (FNP) u Sarajevu, kojima je predavao.

Fiktivni neprijatelj

Ovaj kontroverzni univerzitetski profesor, očigledno, do današnjih dana nije savladao krizu identiteta. Nekadašnji Jevrej, makar dok je bio profesor FPN-a u Sarajevu, valjda za vlastite političke, bolje reći izborne potrebe postao je Hrvat, koji, opet, najviše brine za srpsku stvar. Vlajki je to potvrdio i u izjavi za jedan list u RS, naglasivši, između ostalog, da će „svim srcem“ sarađivati sa novoizabranim predsjednikom RS Miloradom Dodikom ako on bude iskreno na pozicijama odbrane srpstva.

- Ako bude iskren u suprotstavljanju međunarodnoj zajednici, kao i u tome da se ovo područje brani od islamizacije, ja ću s njim iskreno sarađivati i pomoći ću mu svom svojom snagom i inteligencijom - poručio je Vlajki. Da bi „pečatirao“ svoj stav i bio sasvim decidan, on je najavio da će aktivno učestvovati u političkom životu RS i da će mu „prioriteti“ biti „borba protiv islamizacije“, kao i „borba protiv demonizacije srpskog naroda“.

On smatra da „ulazak BiH i RS u NATO neće spriječiti islamizaciju ovog područja“(?!). Doduše, Vlajki u svojim „prioritetima“ ima i nešto za „hrvatske uši“, kako bi, na neki način, opravdao povjerenje koje je dobio. Jedan od tih „prioriteta“ su „napori za stvaranje hrvatskog entiteta unutar FBiH“, što opet ide u prilog Miloradu Dodiku kojega je Vlajki, zapravo, plagirao, jer im je stav o trećem enitetu potpuno isti - „od tačke do zareza“. Treći entitet, prema njima dvojici, ne smije ni okrnuti RS.

Ad hoc Hrvat

Dakle, Republika Srpska dobila je, osim Dodika, još jednog čuvara srpstva, oličenog u ad hoc Hrvatu jevrejskog porijekla, a Hrvati političku karikaturu, odnosno čuvara srpstva u hrvatskom ruhu, od kojeg ne mogu očekivati ništa u zaštiti svojih prava i to u entitetu gdje prava gotovo i nemaju.

Vlajkiju je očigledno lakše naći fiktivnog neprijatelja, kojega on vidi u izmišljenoj islamizaciji, te sebe već vidi u ulozi srpskog Don Kihota, umjesto da se uhvati ukoštac sa stvarnim problemima Hrvata u RS, koji se u tom entitetu, što bi naš narod kazao, mogu prebrojati na prste jedne ruke. Povratka, sigurnosti i zapošljavanja Hrvata u njegovim planovima nema - tako se makar da zaključiti iz njegovih postizbornih poruka.

23.10.2010.

MUHAMED FILIPOVIC: BOSNJACI CE BITI SVEDENI SAMO NA SARAJEVO

Filipović: Bošnjaci će biti svedeni samo na Sarajevo

Bošnjačka politika je zanemarila hrvatski faktor i prepustila ga Banjoj Luci, smatra Filandra

image Filipović: Bošnjaci bez strategije

Pakt hrvatskih i srpskih izbornih pobjednika, SNSD-a i HDZ-a, odnosno Milorada Dodika i Dragana Čovića, o stvaranju tri federalne i izborne jedinice u BiH, a da se pri tome RS teritorijalno i politički ne dovodi u pitanje, izazvao je jučer negodovanje bošnjačkih i probosanski orijentiranih intelektualaca.

Istovremeno, oni su jedinstveni i u ocjeni da je to posljedica spore i neproduktivne bošnjačke i probosanske politike uopće.

Efekti rata

Akademik Muhamed Filipović kaže da se status BiH, onako kako ga je definirao Dejtonski sporazum, ne može dovoditi u pitanje osim da se, ako postoje interesi, "ono što je iznuđeno ratom rekuperira i otklone neprirodni efekti rata sadržani u tom sporazumu". 

Napominje da BiH počiva na principu državnog jedinstva i da se, ako se dira u taj princip, cijela situacija vraća na stanje prije bilo kakvih sporazuma, odnosno na Republiku BiH kakva je bila u trenutku proglašenja nezavisnosti.

Filipović ističe da ne postoji nikakva bošnjačka politika i da nesposobnost da proizvedu strategiju koja će omogućiti reintegraciju BiH osuđuje Bošnjake, ustvari, ne na onaj prostor koji je prevaziđena politika sanjala kao mjesto muslimanske države, u smislu one poznate parole "Uzmi, Alija, makar k'o avlija", nego na prostor koji će se u konačnici svesti samo na Sarajevo.

- Pogledate li demografska kretanja, vidjet ćete da se vrši jedna neprirodna koncentracija bošnjačke populacije u Sarajevu, da nema nikakvog napretka u vraćanju i stabilizaciji pozicije Bošnjaka na prostoru Hercegovine, istočne Bosne i dijela Bosanske krajine koja je u sastavu RS. Zato se mora reći da su sve vladajuće bošnjačke stranke apsolutno pale na ispitu. To što ta činjenica nije verificirana na prošlim izborima i što im narod nije otkazao mandat može se samo tumačiti na način da je narod opijen, korumpiran do te mjere da nije u stanju da normalno sudi - ističe Filipović za "Avaz".

Po njemu, to će u konačnici imati opasne posljedice po cijeli bošnjački narod.

- Mi, Bošnjaci, kao da sjedimo u zatvorenom prostoru, oko ognjišta, uz dim i čađ, u prostoru koji se ne provjetrava. Na kraju ćemo od tog ugljenmonoksida svi pospati i pogušiti se! Narod je do te mjere korumpiran idejom da je sve u religiji, idejom da su svi protiv nas, da mi moramo tretirati sve kao nekoga ko nas ugrožava i da se uživimo u našu bespomoćnost, da je potpuno obezglavljen. Zato su vladajuće stranke onemogućile saziv Bošnjačkog sabora koji je trebao pomoći da se formira jedna bošnjačka strategija usmjerena ka najvažnijem našem političkom cilju, a to je očuvanje BiH kao jedine države - navodi Filipović.

Međunacionalna kriza

Ugledni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Šaćir Filandra navodi da u državama našeg tipa svaki pakt dva naroda na račun trećeg nije pošten, nije politički korektan i može samo da proizvodi političku i međunacionalnu krizu.

- U ovom slučaju je sasvim očito da Dodik pokušava instrumentalizirati hrvatski politički faktor kako bi on svoju vlastitu poziciju učinio nedodirljivom i legitimirao je. Do ovoga je došlo, nažalost, slijedom čitavog niza propusta u prethodnom izbornom mandatu, kada je bošnjačka politika zanemarila hrvatski faktor i cjelokupnu državnu politiku svela na relaciju Sarajevo - Banja Luka. Hrvatski politički subjekti su se osjetili zapostavljenim i potražili su saveznika. Kada su ga izgubili u Sarajevu, potražili su ga u Banjoj Luci - smatra Filandra.

Getoizacija i frustracija Bošnjaka

Filandra tvrdi da je bošnjačka politika definirana kao politika refleksnog djelovanja.

- Takva politika uvijek čeka da neko drugi vuče poteze, dok ona statira i odgovara na to, bez vlastite političke vizije i inicijative. To je stanje te politike. Teško će se ta politička samosvijest na razini političkih subjekata tako brzo promijeniti. Mi moramo isticati da ovo što sada imamo nije dovoljno. Šta su posljedice? Moguća frustracija Bošnjaka. Getoizacija i frustracija. To, s obzirom na to da se radi o islamskom elementu, može imati samo negativne konotacije - kaže Filandra.

Komšić: Čović nema konsenzus hrvatskih stranaka

Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Ivo Komšić smatra da pakt Dodik - Čović predstavlja nastavak njihove politike prema BiH i da to nije nikakvo iznenađenje.

- Oni odavno imaju dogovor o tom pitanju i potpuno se slažu. Ima se dojam da u većoj mjeri Dodik insistira na trećem hrvatskom entitetu nego sam Čović. Ja Dodika razumijem, on provodi srpsku nacionalnu politiku u BiH. No, ja sam ponovo iznenađen Čovićevom politikom, jer on nema politički konsenzus o trećem entitetu s ostalim hrvatskim strankama. Čović bi trebao pitati šta o tome misle organizacije njegove stranke u srednjoj Bosni, Posavini i RS i tek onda licitirati. Ne mogu vjerovati da bi HDZ srednje Bosne prihvatio treći entitet i da kao Hrvati postanu manjina na tim prostorima - kazao je Komšić. 

23.10.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA BEZ ZAKONA O DJECIJOJ ZASTITI

 

Deca u BiH, ilustrativna fotografija

Djeca u BiH, ilustrativna fotografija

22.10.2010.
Nepoznat je ukupan broj djece bez roditeljskog staranja koja žive u BiH. Jedan od razloga jeste nepostojanje jedinstvene baze podataka o broju ove djece. Prema podacima kojima raspolažu centri za socijalni rad, procjenjuje se da u BiH živi između tri i četiri hiljade djece bez roditeljskog staranja. Polovina ih je smještena u ustanove socijalne zaštite, a ostala djeca nalaze se u hraniteljskim porodicama.

Kulen Vakuf. Centar za djecu “Duga”. Za 24 mališana bez roditeljskog staranja jedini je dom. Direktor Admir Lješčanin upozorava da se u protekle dvije godine broj djece povećava.
Raseljena deca u bosni, arhivska fotografija

„Djeca u Centar ’Duga’ dolaze ili iz kantonalne bolnice u Bihaću, kada majke nakon poroda ne mogu da preuzmu brigu o djeci, ili nam ta djeca dolaze iz familija, ili zbog bolesti majke ili zbog nasilja u porodici - kada majka napusti porodicu i onda ne može da se brine o djeci, a otac ne želi da preuzme brigu“
, kaže Lješčanin.

Centar za djecu “Duga” prihvata djecu do šeste godine života. Lješčanin ističe da je program rada prilagođen uzrastu djece.

„Posebnu pažnju u našem odgoju dajemo na pet tačaka. Radi se o hranjenju, o kupanju, o presvlačenju djece, šetnji i o kontakt osobi, što znači da mi ne požurimo da nahranimo dijete da bismo imali vremena da se igramo, nego na jedan adekvatan način obavimo to hranjenje, tako da njegovateljica koja radi i grupi ima dovoljno vremena da se posveti hranjenju svakog djeteta, ili presvlačenju i sl.“
, navodi Lješčanin.

Iako postoji već jedanaestu godinu, Centar “Duga” opstaje zahvaljujući isključivo stranim i domaćim donacijama. Iz državnog budžeta nisu dobili ni marku, što je sramotno, smatra Lješčanin.

„Mi kada kupimo lijek za dijete, bez obzira što imamo sve te saglasnosti za izvođenje našeg projekta, mi i na taj lijek plaćamo porez. Kada kupimo kruh za dijete, i na to plaćamo porez, tako da čak ni toga nismo oslobođeni, a kamoli nečega drugog“
, kaže Lješčanin.

Malo bolje stanje vlada u prihvatnoj zajednici “Mala škola” u Varešu. Namijenjen je za djecu od rođenja, pa do punoljetstva. Osim što imaju osnovne uslove za život, djeca u ovoj ustanovi uključena su u predškolski i školski sistem obrazovanja, kaže direktorica “Male škole” Snježana Pavić.

„Prije svega je cilj da se djeca osjećaju tu kao kod kuće“
, navodi Snježana Pavić.

Za svako dijete unutar vareške “Male škole” Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona izdvaja po 500 KM mjesečno, što, prema riječima direktorice Pavić, nije dovoljno, ali je korisno.

„Možemo reći da je to stvarno sam kap u moru od onoga koliko je potrebno za jedan ovakav život u ustanovi, tako da ono što se ne može pokriti onim što dobivamo od strane države i Ministarstva, to pokrivamo uglavnom od dobrote dobrih ljudi“
, kaže Snježana Pavić.

U dva SOS dječija sela koja postoje u BiH smješteno je više od 250 djevojčica i dječaka. S obzirom da je odrastanje u SOS selima osmišljeno prema porodičnom modelu brige, za mališane se brinu SOS majke. Nakon 18. rođendana djeca napuštaju SOS porodice, ostaju sama i tada počinju njihovi pravi problemi. Prema riječima koordinatorice za brigu o mladima SOS Kinderdorf-a u BiH Aide Ganović, djeca iz svih odgojno-prihvatnih ustanova nakon punoljetstva bivaju prepuštena sama sebi:

„Najčešći problemi sa kojima se susreću su nedostatak posla, nerijšeneo stambeno pitanje, nedovoljan nivo obrazovanja tako da nisu konkurentni na tržištu, nedovoljno razvijene socijalne vještine kojima bi mogli da stvore neku socijalnu mrežu u kojoj bi se mogli snaći i u kojoj bi mogli da opstanu. I to je ono gdje trebaju neka sistemska rješenja, gdje treba promjena zakonodavnog okvira“
, kaže Ganović.

Zdravstveno osiguranje je još jedan u nizu problema sa kojima se suočavaju sve ustanove koje brinu o djeci bez roditeljskog staranja. Naime, djeca koja su rođena u jednom, a smješetna u određenu ustanovu u drugom kantonu ne mogu se liječiti tamo gdje žive.
U dva SOS dječija sela koja postoje u BiH smješteno je više od 250 djevojčica i dječaka. S obzirom da je odrastanje u SOS selima osmišljeno prema porodičnom modelu brige, za mališane se brinu SOS majke. Nakon 18. rođendana djeca napuštaju SOS porodice, ostaju sama i tada počinju njihovi pravi problemi

Na području Federacije BiH prava djece regulisana su temeljnim Zakonom o socijalnoj zaštiti. Međutim, kao i većina zakona, ni ovaj se ne provodi, smatra šef Odsjeka za zaštitu porodice i djece federalnog Ministarstva rada i socijalne politike Miroslav Mauhar.

„I ona prava koja imaju, usljed raznoraznih razloga koji su evidentni u BiH ne provode se, tako da se još više otežavaju okolnosti vezana za provođenje prava ovih ranjivih kategorija, naročito djece bez roditeljskog staranja“
, navodi Mauhar.

Položaj djece koja spadaju u ranjive kategorije društva normativno je bolje uređen u Republici Srpskoj. Strategija unapređenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja u RS je već usvojena, a njom je predviđena i novčana pomoć za djecu, kaže direktor Javnog fonda za dječiju zaštitu Momir Popić.

„Mi u RS imamo Zakon o dječijoj zaštiti kojim je regulisano da djeca bez roditeljskog staranja primaju određene naknade bez imovinskog cenzusa. Oni primaju po 100 KM do 19 godina, odnosno sve dok su na redovnom školovanju“
, kaže Popić.

Na nivou države ne postoji niti jedan zakon koji reguliše dječiju zaštitu, a postojeći zakoni nisu u poptunosti usklađeni sa odredbama Konvencije o pravima djece. Od 2002. godine napravljeno je devet različitih strategija i akcionih planova za zaštitu djece, međutim, niti jedna od njih se ne provodi.
23.10.2010.

POCELA OBNOVA SABORNE CRKVE U MOSTARU

 

Tuševibe Crkve Svete Trojice u Mostaru, arhivska fotografija

Tuševibe Crkve Svete Trojice u Mostaru, arhivska fotografija

22.10.2010.
U Mostaru je u petak počela obnova Saborne crkve koja je tokom rata srušena.
 
Za obnovu crkve, koja je izgrađena 1873. godine, potrebno je oko pet miliona maraka. Sredstva koja su obećana na donatorskoj manifestaciji prije dvije godine sporo pristižu.

Bez obnove Saborne crkve nema ni obnove prijeratnog Mostara, koji je u svijetu bio prepoznat kao grad zajedničkog življenja.
 
Izgradnja ovog, nekada najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu, za Gojka Pantića, koji se u Mostar vratio prije pet godina, jeste dobar poticaj i poruka ostalim građanima, prije svega srpske nacionalnosti, da Mostar jeste i njihov grad:

„To njima znači jedan motiv da dolaze, da se već neško stara o njima i da je to jedan temelj i jedan putokaz da se ljudi vrate. Grad Mostar je bio prepoznatljiv u svim fotografijama sa srpskom pravoslavnom crkvom, i u onom kontekstu Starog mosta. Danas nje nema.“

Saborna crkva u Mostaru, izgrađena je na temeljima stare crkve. Najveća i najljepša u BiH, srušena u posljednjem ratu, bila je djelo Andrije Damjanova. Gradnju ove velike pravoslavne crkve na najljepšem mjestu u Mostaru odobrio je sultan Abdul Aziz, i sam priloživši veliku sumu od 100.000 groša.

 



Zahvaljujući naporima Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, prije dvije godine odrzana je donatorska veče na kojoj su predstavnici svih razina vlasti u BiH obećali sredstva za obnovu Saborne crkve sv. Trojice.

Tek mali dio obećanih sredstava stigao je na račun Fonda za obnovu. 

"Od obećanih sredstava koje je Vlada RS na donatorskoj večeri obećana uplaćeno je negdje oko 70 posto. Od Vlade Federacije mi smo do sada primili negdje oko 250.000, tako isto i od drugih donatora. Ali, hvala Bogu, mi smo do sada krenuli sa obnovom, izašli smo i završili smo temelje - i vjerujemo da ovo nedavno potpisivanje sporazuma sa Savjetom ministara BiH i Fondacijom UNESCO-a će isto biti značajno u obnovi Saborne crkve," kaže paroh mostarski Radivolje Krulj.

Za obnovu Saborne crkve potrebno je oko pet miliona maraka. Za obnovu cjelokpunog kompleksa, u kojem se nalaze i dom i škola, oko 10 miliona.

Obnova crkve ujedinila Mostar

Obećanja je zasad mnogo, a sredstava za izgradnju još uvijek nedovoljno.

"Ja sam dao svoje obećanje da će i Grad snažno pritiskati sve one koji su obećali jer mislimo da je Saborna crkva interes svih građana, interes mira ovoga podneblja," rekao je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Donacijom od 10.000 KM ugledani mostarski advokat Faruk Čupina se među prvima upisao u donatore obnove Saborne crkve.

Crkva Svete Trojice u Mostaru, arhivska fotografija
Predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović naglašava kako veliku pomoć očekuje upravo od građana. Kuzmanović, koji je nedavno sa čelnicima Mostara razgovarao o dinamici obnove, za naš radio kaže:

"Naša je namjera da angažujemo nešto više našu dijasporu, ljude koji imaju sredstava i koji hoće, samo ih treba više angažovati, objasniti im o čemu je riječ - i vjerujem da ćemo u tome uspjeti."

Ikone Saborne crkve, neprocjenjive vrijednosti, prije njezina rušenja iznesene su i sada se čuvaju u Trebinju.
 
To je, nažalost, sve što je od Crkve ostalo. Iako je Saborna crkva zapaljena, a potom i minirana, za ovaj čin do danas niko nije krivično odgovarao.

Ratko Pejanović, predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mostar, upozorava kako je rušenje Crkve u Mostaru i dalje svojevrsna tabu tema, zbog čega počinitelji ovog zločinačkog čina vjerovatno nikada neće biti kažnjeni:

"Isključiva odgovornost je tu na vlastima - vladike i ostalih, jer su oni su ti koji to moraju da zatalasaju. Ko bi to drugi trebao biti? Je li se misli da bi to trebali građani biti? Mislim da ne. Mislim da bi to trebala biti isključivo nadležnost upravo tih visokih crkvenih dostojnika, zna se otprilike i kojih i kako."

Sanja Bjelica, mostarska novinarka koja od početka prati proces obnove Saborne crkve, ipak dodaje:

"Ja mislim da tu nema nikakvih tabu tema. Ono što je bilo zna se - da je Crkva stradala 1992. godine kao i mnogi crkveni objekti na prostoru BiH, i to je završena priča. Kada je u pitanju Saborna crkva, zaista to je jedan projekat koji je ujedinio cijeli Mostar."

U Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj do sada nisu komentarisali rušenje Saborne crkve. Poručili su tek kakao je obnova i ostalih vjerskih objekata koji su srušeni u BiH vjerska, politička, ali prije svega moralna dužnost svih institucija vlasti, ali i odgovornost Bosanaca i Hercegovaca.
22.10.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA, NAPROSTO, MORA DA FUNKCIONISE

 

Njemačka je zaintersovana za cijeli zapadni Balkan, i u sklopu toga i za BiH • Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, ima razlika u viđenjima između EU i SAD

image Westerwelle: Interesovanje za BiH sada veće nego prije (Foto: Getty Images)

Njemačka razmišlja da bi trebalo u dogledno vrijeme zatvoriti OHR, ali da bi novi evropski predstavnik u Bosni i Hercegovini trebalo da bude jak, pa možda čak i da ima ovlaštenja sankcionisanja, saznaje Srna od dobro upućenih njemačkih diplomatskih izvora na marginama ekspertske konferencije o zapadnom Balkanu i evropskim integracijama u Bratislavi.   

- Njemačka je zaintersovana za cijeli zapadni Balkan, i u sklopu toga i za BiH. Naš fokus bio je više na nekim drugim pitanjima. Ali, nakon nedavne posjete, šef njemačke diplomatije Guido Westerwelle na drugačiji način gleda na region, pa i na Bosnu i Hercegovinu. Svakako, interesovanje za Bosnu i Hercegovinu sada je veće nego prije njegove posjete, rekao je njemački izvor u neformalnom razgovoru na marginama ekspertske konferencije.

Taj diplomata je komentarisao i nedavnu najavu američke državne sekretarke Hillary Clinton i visoke evropske predstavnice Catherine Ashton da će EU i SAD zajednički da rade na nekim pitanjima vezanima za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.

- EU i SAD će, dogovoreno je, da održe niz sastanaka. State department i Brisel će da identifikuju teme i svoje pozicije. To će biti prvi korak, naveo je ovaj diplomata. 

Drugi diplomata na marginama konferencije, koju je organizovala Vlada Slovačke, kaže da treba vidjeti koliko će daleko moći da ide angaživanje Amerike u predstojećem dijalogu Beograda i Prištine.

- To je osjetljivo, jer bi mogla, na primjer, i Rusija, da poželi da u tome učestvuje, kaže sagovornik Srne.

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, ima razlika u viđenjima kako bi neka pitanja trebalo rješavati, ali u vezi funkcionisanja ove zemlje, postoji saglasnost.

- Bosna i Hercegovina, naprosto, mora da funkcioniše. Neke reforme da bi zemlja mogla da funkcioniše, moraju da budu provedene. To je očigledno , zaključio je dobro upućeni njemački diplomata.

A u odvojenom razgovoru, i jedan predstavnik Evropske komisije, takođe, ističe da Bosna i Hercegovina neće moći dalje, ako ne postane funkcionalna. 

- Shvatite, mi moramo nasuprot sebe da imamo normalnu zemlju, koja funkcioniše. Da postoji mogućnost da se nešto pokrene, to smo vidjeli na ispunjavanju standarda potrebnih za ukidanje viza. Ali, sve što bi se dalje tražilo od Bosne i Hercegovine je kompleksnije i mnogo teže, i zato prvo mora da se postigne funkcionalna država, rekao je predstavnik Evropske komisije.

22.10.2010.

DRAGAN COVIC ZBOG ZABRANE PADDYA ASHDOWNA NE MOZE BITI PREDSJEDAVAJUCI VIJECA MINISTARA?

 

Predsjednika HDZBiH s funkcije člana Predsjedništva BiH 2005. godine je smijenio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown zbog podignute krivične prijave, odnosno zloupotrebe položaja i ovlasti

image

 

"Čak i da obezbijedi podršku svih relevantnih političkih stranaka za imenovanje na poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Dragan Čović nema pravo na to zbog zabrane obavljanja izvršnih funkcija na svim nivoima, koju mu je izrekao bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown još u martu 2005. godine", kažu iz OHR-a, a prenosi FTV.

Naime, Čovića je s funkcije člana Predsjedništva BiH Ashdown smijenio zbog podignute krivične prijave, odnosno zloupotrebe položaja i ovlasti, te korupcije. 

Čoviću je izrečena mjera zabrane obavljanja izvršnih funkcija dok se ne okonča sudski proces. Kako je sudski proces još uvijek u toku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, u kojem se Čović, ali i braća Ivanković Lijanović, vlasnici kompanije "Lijanović" iz Širokog Brijega, terete za sumnjive poslovne aranžmane, utaju poreza, odnosno sticanje protupravne imovinske koristi, postoji realna prepreka želji predsjednika HDZ-a BiH da bude kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Naravno, ukoliko mu aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko u međuvremenu ukine zabranu obavljanja izvršnih funkcija, Čović bi i teoretski mogao postati predsjedavajući Vijeća ministara.

Podsjetimo, "slučaj utaje poreza", za koji su Čović i braća Ivanković Lijanović tvrdili da je politički motiviran, vođen je pred Sudom Bosne i Hercegovine, ali je on prije dvije i po godine prebačen na Kantonalni sud Sarajevo zbog, kako je rečeno, nenadležnosti najveće pravosudne institucije. 

Međutim, Kantonalni sud u Sarajevu još uvijek nije dobio svu potrebnu dokumentaciju u vezi s ovim slučajem?!

22.10.2010.

PRONADJEN NELEGALAN ARSENAL NAORUZANJA U BANJALUCI

 

Izvršen pretres porodične kuće R.P. • Protiv odgovorne osobe slijedi izvještaj nadležnom tužilaštvu

image (Foto: Arhiv)

Banjalučka policija pronašla je arsenal oružja u porodičnoj kući osobe R. P. u mjestu Bistrica, pored Banje Luke, saopćio je Centar javne bezbjednosti (CJB) Banja Luka.

Pripadnici Policijske stanice Banja Luka-Lauš danas su, na osnovu naredbe Osnovnog suda, izvršili pretres porodične kuće R.P. i privremeno oduzeli 17 kutija municije kalibra 7,65 milimetara, po 25 komada u svakoj, te 23 kutije municije kalibra 7,62 milimetara, po 70 komada u svakoj, 194 komada municije kalibra 7,62 milimetara, mehanizam zatvarač sa cijevi dužine 25 cm bez serijskog broja (kratež), puškomitraljez M72 sa okvirom, 10 komada signalnoosvjetljavajuće municije, vojni karabin M 48, navodi se u saopštenju.

Među zaplijenjenim oružjem nalaze se i četiri komada municije kalibra 7,9 milimetara, osam komada trotilskih metaka od 100 grama, dva komada eksplozivnog punjenja zelene boje MT-02 OPM, devet komada dopunskog punjenja za minobacač, četiri ofanzivne ručne bombe M-50, jedna crna defanzivna bomba M 75.

Protiv odgovorne osobe slijedi izvještaj nadležnom tužilaštvu zbog počinjenog krivičnog djela nedozvoljene proizvodnje i prometa oružja i eksplozivnih materija.

22.10.2010.

HDZ 1990: VLAST ILI OPOZICIJA, ZAVISIT CE OD PRIHVATANJA NASIH PRINCIPA

 

24sata.info PHOTO
image HDZ 1990 / 24sata.info

 

24SI - Predsjedništvo HDZ 1990 održalo je danas u Mostaru sjednicu na kojoj je analiziralo rezultate općih izbora održanih 3. oktobra, te razmatralo principe na kojima bi vodstvo Stranke vodilo razgovore s drugim političkim subjektima oko provedbe izbornih rezultata, saopćeno je iz HDZ-a 1990.

 

Predsjedništvo je zahvalilo svima koji su izašli na izbore, posebno onima koji su dali povjerenje kandidatima HDZ 1990. Poruka stranke je da će znati cijeniti svaki glas koji su dobili i da će znati odgovorno raspolagati s ovim povjerenjem.

Predsjedništvo je izrazilo zabrinutost za integritet izbornog procesa zbog nepravilnosti u izbornom procesu kao i mnogobrojnih žalbi  Izbornoj komisiji. Indikativno je da se u posljednja tri izborna ciklusa drastično povećava broj nevažećih listića umjesto da se smanjuje. ''Tražimo od odgovornih institucija da do kraja istraže sve žalbe da bi se maksimalno poštovala volja birača na ovim izborima'', saopćavaju iz HDZ-a 1990.

Predsjedništvo je zaključilo da će pokrenuti raspravu u institucijama sistema kako kroz promjenu Izbornog zakona i jačanje institucija za provedbu izbora od CIK-a do biračkih odbora da se u budućnosti eliminiraju nepravilnosti i manipulacije.

Predsjedništvo je razmotrilo političku platformu za razgovore  s ostalim političkim subjektima koji su dobili legitimitet na ovim izborima. Na prvom mjestu to je reforma ustava koja će Bosnu i Hercegovinu učiniti pravednijom i funkcionalnijom državom sposobnom i podobnom za euroatlantske integracije. Nadalje, BiH kao decentralizirana država, s novom racionalnijom i pravednijom teritorijalnom organizacijom i jednakom pozicijom tri naroda kako u pogledu teritorijalne organizacije tako i oko institucionalnih prava.

Potrebno je također ubrzanje reformi koje Bosnu i Hercegovinu vode u EU i NATO. Ozakoniti da do ulaska BiH u EU, za reforme i zakone iz ovog seta vrijedi tzv „evropska klauzula“ i neće biti moguće koristiti instrumente veta.

Povećanje kapaciteta Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine, zakon o reviziji privatizacije i ozakoniti oduzimanje nelegalno stečene imovine.

Zaustaviti rast javne potrošnje i pokrenuti investicijski ciklus, posebno u sektorima saobraćajne infrastrukture, energetike, poljoprivrede i turizma koristeći model privatno-javnog partnerstva kroz transparentne tenderske procedure te uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH i saradnja sa susjedima. 

Izbor, vlast ili opozicija, za HDZ 1990 ovisit će od prihvaćanja ovih principa kod potencijalnih partnera, te realni instrumenti da se ova načela mogu i realizirati, a ne raspored fotelja, navodi se u saopćenju HDZ-a 1990.

(24sata.info)

22.10.2010.

TUZBE PROTIV SLOBODANA PEJOVICA SU DODATNI PRITISAK

 

Slobodan Pejović, novembar 2009. godine

Slobodan Pejović, novembar 2009. godine

22.10.2010.
Slučaj krunskog svjedoka deportacije bošnjačkih izbjeglica Slobodana Pejovića protiv koga je najavljeno niz tužbi zbog onoga što je rekao na sudu, pokrenulo je pitanje da li je tu riječ o dodatnom pritisku na nekog ko je odlučio da progovori o tom zločinu ili je samo riječ o legitimnom pravu onih koji su prozvani da se odbrane na sudu?

"Kao dodatni pritisak, i ne samo kao dodatni, već pritisak koji permanentno traje od 1992. godine, kada sam prvi iznio stvari u vezi sa tim zločinom. Ovo je pritisak od strane službe državne bezbjednosti i njihovih saradnika," rekao je Pejović.

Krunski svjedok deportacije bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore i nekadašnji inspektor Centra Bezbjednosti u Herceg Novom, Pejović, koji je, od kada je progovorio o tom zločinu izložen pritiscima, prijetnjama pa čak i fizičkim napadima,  tako tumači najave tužbi protiv njega zbog navodnog iznošenja neistina na sudu.

Tužbu je najprije najavio visoki funkcioner Agencije za Nacionalnu Bezbjednost Dejan Mrdak koga je Pejović optužio da stoji iza zastrašivanja i prijetnji a potom i bivši policajac Ranko Martinović za koga Pejović tvrdi da je lažno svjedočio o deportaciji bošnjačkih izbjeglica Vojsci Republike Srpske od kojih je većina pobijena.

"Nije to zbog domaće javnost do koje njima nije stalo nit' je što oni pitaju. To je zbog međunarodne zajednice, da bi dokazali kako su oni nevini i zato vrše dodatni pritisak na mene. Međutim, oni znaju da im to neće uspjeti jer kada nije evo 18 godina uspjelo neće ni sada kada je sve u finišu, što bi se reklo. Ja sam glavni dio posla obavio," rekao je Pejović.

Ruganje pravdi

Poznati podgorički advokat Radomir Prelević komentarišući pljuštanje najava tužbi nakon najnovijeg Pejovićevog svjedočenja primjećuje:

"Mislim da se radi o nepoželjnoj pojavi. Istina je da se neki čovjek može osjetiti povrijeđenim ali u ovom slučaju radi se o visokom državnom službeniku i sasvim je dovoljno, kao što je to bilo i u nekim ranijim slučajevima, da ili on ili ustanova javnosti saopšti to svoje protivljenje, a ne da odmah prijeti sudom. Mislim da bi sada svaki naredni svjedok trebalo da vodi računa o tome da govori s rukavicom i tako dalje, što ne bi bilo dobro, niti doprinosi zakonitom i potpunom sudskom rješavanju tih slučajeva, a isto tako ne doprinosi ni razvoju našeg društva," rekao je Prelević.

Tea Gorjanc Prelević iz Akcija za ljudska prava ocjenjuje kako je legitimno pravo svakog da čast i ugled zaštiti podnošenjem tužbi ali ukazuje na to kako je standard demokratske Evrope da su državni službenici dužni da trpe viši stepen kritike:
 
"Pogotovo kada je kritika izrečena u cilju sprovođenja pravde. Dakle, Slobodan Pejović je to rekao pred sudom. Tu je bio i državni tužilac, bio sud. Očekuje se da državni tužilac reaguje i istraži navode o umiješanosti službe državne bezbjednosti. Prema tome, ako dođe do tužbi, sud koji po njima bude odlučivao moraće to da uzme u obzir."

O čemu govori praksa da svako malo u Crnoj Gori raznim povodima olako pljušte tužbe i kontratužbe?
 
O demokratskom sazrijevanju društva u kome se svako bori za ostvarivanje svojih prava ili svjedoči o stanju u sudstvu i povjerenju građana u njega.

"To je ruganje pravdi, zakonu, vladavini prava. Plašim se da to ne bude uzimalo sve više maha. Moja ocjena o sudstvu je malo reći negativna. Čast, uvijek kažem, ali na žalost sve manjem broju časnih i profesionalnih sudija. Uvijek je vlast na ovim prostorima vršila usticaj na sudove ali je imala možda jedan manji broj sudija preko kojih je mogla da sprovede svoje namjere i svoje interese. Čini mi se da danas ima malo onih preko kojih vlast ne može sprovesti svoje interese," Stanko Marić iz Udruženja pravnika Crne Gore.
22.10.2010.

ILIJA JURISIC U PREDSJEDNISTVA BiH: ZELJKO KOMSIC PRIMIO COVJEKA KOJI BRANECI SVOJU ZEMLJU NIJE OKALJAO OBRAZ

Jurišić u Predsjedništvu BiH : Komšić primio čovjeka koji braneći svoju zemlju nije okaljao obraz 

 22/10/2010.
• Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio je Iliju Jurišića, bivšeg predsjedavajućeg Općinskog vijeća Tuzla i člana tuzlanskog ratnog Kriznog štaba. Tema razgovora, između ostalog, bila je poništena presuda kojom je Ilija Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora u slučaju Tuzlanska kolona. Apelacioni sud u Beogradu je 11. oktobra ..

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio je Iliju Jurišića, bivšeg predsjedavajućeg Općinskog vijeća Tuzla i člana tuzlanskog ratnog Kriznog štaba. Tema razgovora, između ostalog, bila je poništena presuda kojom je Ilija Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora u slučaju Tuzlanska kolona. Apelacioni sud u Beogradu je 11. oktobra vratio slučaj Okružnom sudu na ponovno razmatranje, a  Jurišića pustio na slobodu.
 
Ovom prilikom Ilija Jurušić je zahvalio članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću na bezrezervnoj podršci i zalaganju za njegovo puštanje iz beogradskog zatvora u kojemu je, u vrlo teškim uvjetima, izdržao tri i po godine.Naglasivši kako je iznimno sretan vidjeti Jurišića, kako u svome gradu tako i u Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini, član Predsjedništva BiH Željko Komšić još jednom je istaknuo da je Ilija Jurišić čovjek koji braneći svoju zemlju nije ukaljao svoj obraz.Sastanku su prisustvovali i Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla, Sinan Alić, predsjednik Fondacije Istina, pravda, pomirenje, i Jozo Nišandžić, zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća Tuzla. (Kliker.info/Fena)

(Kliker.info/Fena)
22.10.2010.

CRNO NA BIJELO: MILORAD DODIK I DRAGAN COVIC SE PLASE SDP BiH I ZLATKA LAGUMDZIJE

Crno na bijelo : Milirad Dodik i Dragan Čović se plaše SDP BiH i Lagumdžije 

 22/10/2010.
• Milorad Dodik, šef SNSD-a, i Dragan Čović, šef HDZ-a, zauzeli su položaje, a cijevi okrenuli prema Zlatku Lagumdžiji i SDP-u. Takav utisak nosi se i nakon njihovog novog sastanka ..

Milorad Dodik, šef SNSD-a, i Dragan Čović, šef HDZ-a, zauzeli su položaje, a cijevi okrenuli prema Zlatku Lagumdžiji i SDP-u. Takav utisak nosi se i nakon njihovog novog, jučerašnjeg, sastanka u Banjaluci - glavni neprijatelj im je upravo Lagumdžija i SDP.Naime, iz onoga što su jučer kazali i poručili, njima sadašnje katastrofalno političko i ekonomsko stanje u državi paše, ali im ne paše SDP-ov koncept stvaranja BiH kao funkcionalne države po mjeri svakog njenog građanina. BiH se već dugo valja u blatu ogromnom zaslugom i Dodika i Čovića i nije teško razaznati da to odgovara njihovim ličnim interesima pošto se naježe i na samu pomisao o vladavini prava i pravde. Da nije tako, izvjesno je da bi zajedno s drugim strankama koje su pobijedile na izborima 3. oktobra već krenuli u operaciju izvlačenja zemlje iz krize, a ne guranje u još dublju provaliju.Uostalom, Dodik i Čović jučer nisu ni riječi progovorili o krizi u BiH niti su ponudili rješenja - sve se svelo na međusobno očijukanje i grljenje, podržavanje i najave unutrašnjeg cijepanja BiH.

Šef SNSD-a je kazao da je za formiranje trećeg entiteta u BiH, dakle hrvatskog, uz stav da Republika Srpska u političkom i teritorijalnom smislu ne može biti dovedena u pitanje. Čović je to podržao što znači da je za formiranje hrvatskog entiteta u Federaciji BiH. On jučer nije pokazao kartu koju su njih dvojica iscrtali, ali jeste još ranije rekao da bi sjedišta tri entiteta/regije bila u Banjaluci, Mostaru i Tuzli, a Sarajevo bi bilo distrikt.Jučer je u Banjaluci samo kazao da „Hrvati u BiH žele federalnu jedinicu sa hrvatskom većinom kako bi se na vrlo jasan način zaštitili od izbornog inžinjeringa koji je danas prisutan na političkoj sceni". Lako je dokučiti da u on tim svojim entitetom u kojem bi vladao onako kako to Dodik radi u RS, dijeli bh. Hrvate na bosanske i zapadnohercegovačke.

Nacionalističke igre            Dodik i Čović su najavili i da će zajedno zatražiti izmjene Izbornog zakona BiH „kako bi se dobili autentični politički i nacionalni predstavnici sva tri naroda".Međutim, na tom njihovom putu ispriječio se pobjednik izbora SDP čiji je potpredsjednik Željko Komšić sa blizu 340.000 glasova ponovo izabran za člana Predsjedništva BiH. Ne smije se smetnuti ni da je član te stranke Enes Suljkanović iz Doboja ubjedljivo odnio pobjedu u utrci za potpredsjednika Republike Srpske.Čović i dalje ne priznaje Komšića kao člana Predsjedništva BiH pa izlazi s računicom da je za Komšića glasalo „manje od 1,5 posto nebošnjaka". Nije objasnio kako zna koje su nacionalnosti 340.000 ljudi koji su dali povjerenje Komšiću?Lagumdžija je, naravno, posebna priča pa su se Dodik i Čović jučer naročito bavili predsjednikom SDP-a kojeg ta stranka, kao pobjednička, kandiduje za predsjedvajućeg Vijeća ministara. Čović je kazao da ima informacije da je Lagumdžija odustao od te funkcije, a Dodik ga je proglasio nacionalistom:

.Nema sumnje da su Dodik i Čović, zajedno planirali podijeliti državu, u svojim predizbornim računicama prekombinovali - nisu računali da će SDP odnijeti uvjerljivu pobjedu na izborima i to upravo na konkretnim programima koje su ponudili građanima kao spas za zemlju.Udarivši u tvrdo, svjesni da Lagumdžija i Komšić, zajedno sa ostalima iz SDP-a, neće dopustiti nikakvo cijepanje zemlje, sada Dodik i Čović nastoje da radikalizuju bh. Srbe i bh. Hrvate ne bi li izazvali novi haos i dočepali se vlasti.

Dodik može pobjeći u Srbiju, Čović u Hrvatsku

Dvojica koji hoće da pocijepaju BiH - Dodik i Čović  - osigurali su se sumnjivo stečenom imovinom. Dodik ima dvorac u beogradskom naselju Dedinje i unosne poslove u Srbiji. Dragan Čović, na ime svog punca, ima vilu blizu Makarske i poslove u Hrvatskoj.

Čestitka Socijalističke internacionale   

„Dragi Zlatko, veliko mi je zadovoljstvo što mogu da Ti čestitam na SDP-ovoj izbornoj pobjedi na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u ime PASOK-a i svih članiva Socijalističke internacionale. Pobjeda SDP-a je veliki doprinos miru i sigurnosti, prosperitetu i razvoju u BiH i zapadnom balkanu u cjelini i kao takva će ubrzati vaše napore za članstvom u EU i doprinijeti pravednom ekonomskom razvoju i političkoj stabilnosti. Imate našu punu podršku", kaže se u čestitki koju je Zlatku Lagumdžiji uputio George Papandreu, premijer Grčke i predsjednik Socijalističke internacionale.

Dogovori sa PDP-om i SDS-om u Istočnom Sarajevu  

 Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a, predvodio je delegaciju ove stranke u jučerašnjim višesatnim razgovorima sa predstavnicima PDP-a i SDS-a. Sastanak je održan u Istočnom Sarajevu. Kako saznajemo, postignuta je puna saglasnost o načinu rješavanja problema u državi, a dogovoreni su i konkretne aktivnosti kada je riječ o formiranju zakonodavne vlasti. Također je dogovoren i sastanak predsjednika te tri stranke.

SDA i HDZ 1990 za principijelnu saradnju    

 Predsjednici SDA i HDZ-a 1990 Sulejman Tihić i Božo Ljubić jučer su u Sarajevu razgovarali o implementaciji izbornih rezultata, nastvaku i unapređenju međustranačke suradnje. Oni su iskazali opredijeljenost za principijelnu suradnju i ocijenili da BiH treba odgovorna i ozbiljna vlada.- Ovaj razgovor jedan je u nizu koje će predsjednik SDA u predstojećem priodu obaviti sa liderima stranaka koje su dobile povjerenje građana na izborima - saopšteno je iz SDA. (Kliker.info-San)


22.10.2010.

"NOVI RUSITELJI BOSNE I HERCEGOVINE": MILORAD DODIK I DRAGAN COVIC KAO NEKADA RADOVAN KARADZIC I MATE BOBAN!

''Novi rušitelji BiH'': Dodik i Čović kao nekada Karadžić i Boban!

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić i Mate Boban / 24sata.info

 

 

 

 

 

 

Milorad Dodik i Dragan Covic

 

24SI - Udruženje Demokratske inicijative Hercegovine (UDIH) u saopćenju za javnost najoštrije osuđuje najave stvaranja trećeg entiteta s hrvatskim stolnim gradom u Mostaru.

 

''Javnosti skrećemo pažnju da novi rušitelji BiH Milorad Dodik i Dragan Čović svjesno stvaraju atmosferu sličnu onoj iz 1992. i 1993. godine, kada su iz mraka fašističke prošlosti došli jahači apokalipse i na krilima pomahnitalih konja donijeli narodima u Hercegovini krvavu zastavu  kvazi-države Herceg-Bosne čijem se političkom i vojnom vrhu danas sudi pred Tribunalom za ratne zločine u Haagu.

Začuđujuća je šutnja probosanskih pobjedničkih stranaka u HNK-u i njihovih izabranih političkih predstavnika, baš kao što je začuđujuća nezainteresiranost visokog predstavnika Valentina Inzka, odnosno Vijeća za provedbu mira (PIC) kojem Inzko podnosi izvještaje.

UDIH podsjeća PIC i Inzka, te političke elite u Sarajevu na slične monstruozne dogovore Karadžić-Boban koji su svojevremeno rezultirali cijepanjem bh. teritorije i etničkim čišćenjem na području Hercegovine počev od Trebinja, Bileće, Nevesinja, Gacka, Ljubinja, Stoca, Čapljine, Mostara, pa sve do Ivan-sedla, na ulazu u Sarajevo'', navodi se u saopćenju UDIH-a. 

(24sata.info)

22.10.2010.

MLADEN IVANIC: CIK TREBA DA PREBROJI SVE GLASACKE LISTICE, A NE SAMO NEVAZECE

 

Da su prebrojani svi glasački listići, i ako je tu uredu, onda su i izbori čisti i niko ne može imati nijednu primjedbu, rekao je Ivanić

image Ivanić: Formalan potez CIK-a

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić izjavio je danas da su predstavnici Centralne izborne komisije (CIK) BiH  “napravili cirkus” odlukom da se ponovo prebroje samo nevažeći, umjesto svi glasački listići za izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, najavivši kao naredni potez žalbu Apelacionom sudu.
       
On je na konferenciji za novinare u Banjaluci podsjetio da se PDP žalio na rezultate izbora za taj nivo vlasti, tražeći da ponovo budu prebrojani svi glasački listići, i važeći i nevažeći i preostali, jer se samo brojanjem nevažećih “neće napraviti ništa”.
       
“Da su prebrojani svi glasački listići, i ako je tu uredu, onda su i izbori čisti i niko ne može imati nijednu primjedbu”, rekao je Ivanić, koji je, kao kandidat koalicije "Zajedno za Srpsku", osvojio 285.927 glasova ili 47,31 posto, a njegov protivkandidat Nebojša Radmanović 295.624 glasa, što je 48,92 posto od ukupnog broja izašlih birača.
       
Za taj nivo vlasti evidentirano je čak 66.138 nevažećih glasačkih listića ili 10,94 posto, ali Ivanić smatra da je prebrojavanje samo tih listića "formalan potez, bez ulaženja u suštinu problema".
       
“CIK-u nije dovoljan ni video-snimak iz Bočca kod Banjaluke, na kojem se vidi da je na lokalnim izborima jedan čovjek glasao na dva glasačka mjesta, a na ovim izborima se na istom biračkom mjestu desio natprosječan izlazak građana od preko 90 posto”, kazao je on.
       
Ivanić je ocijenio da je očigledno da predstavnici CIK-a “ne žele da rade svoj posao”, te da su u svemu tome "najveći gubitnici građani, čija se volja na izborima ne može do kraja verifikovati”.
        
Iako je najavio podnošenje žalbe Apelacionom sudu, on nije optimista da će i to nešto bitnije promijeniti.
       
“Ne očekujemo ništa posebno, ali želimo da se istina dovede do kraja, jer nema razloga da je se bilo ko plaši”, zaključio je Ivanić.

22.10.2010.

"NEW YORK TIMES": PITANJE JE DA LI CE RATKO MLADIC IKADA BITI UHAPSEN

 

Holandski diplomati ostali usamljeni u zahtjevu da hapšenje ratnih zločinaca bude preduvjet pregovorima s EU

image Mladić: “Zreo” da bude uhapšen

Ratko Mladić, koga sada skriva šačica lojalnih saradnika, “zreo” je da bude uhvaćen, ali ublažavanje stavova više evropskih država, koje sada navode da njegovo hapšenje ne treba biti preduvjet za prijem Srbije u Evropsku uniju, nameće pitanje da li će se on i kada suočiti s pravdom, piše danas “New York Times".

List u dugom tekstu pod naslovom "Zaštitnici u Srbiji blokiraju potragu za osumnjičenim za ratne zločine" piše da je Mladić tokom godina, kako se evropski pritisak za hapšenje intenzivirao, a zatim smanjivao, dobijao “ključnu i malo poznatu pomoć srpske vojske i nekoliko bivših vlada”.

- Po svim ocjenama, jedna od najefikasnijih tačaka pritiska bilo je odbijanje razmatanja članstva Srbije u EU dok ne izruči Mladića. Ali, dok se Evropa bori sa tom dilemom, vrijeme je izgleda učinilo svoje. Životnost užasa ratnih zločina smanjena je van Balkana. Mladić je sve stariji i, prema izjavama mnogih, sve bolesniji i izolovaniji, vjerovatno se krećući od jednog do drugog jednoličnog stana na Novom Beogradu - piše "New York Times".

U tekstu se ističe da je prozapadna vlada predsjednika Srbije Borisa Tadića obećala hapšenje Mladića.

- Uzevši u obzir sve to, postoje snažni nagovještaji da, kada se šefovi diplomatija EU, u ponedjeljak, sastanu u Luksemburgu, jezičak vage bi se mogao udaljiti od zahtjeva za hitno hapšenje, odnosno, mogao bi početi proces pristupanja EU, za koji će biti potrebne godine - navodi se dalje u tekstu.

List podsjeća na nedavne izjave najviših zvaničnika evropskih država, kao i državne tajnice SAD Hillary Clinton, u kojima se ohrabruje evropska budućnost Srbije.

- Ali neki visoki evropski zvaničnici i grupe za zaštitu ljudskih prava ne posustaju u vjerovanju da bi kompromis oko Mladića podrio međunarodno pravo i doprinio moralnom porazu - ocjenjuje se u tekstu.

List navodi najnovije izjave glavnog tužioca Haškog tribunala Sergea Brammertza da hapšenje mora biti prvi prioritet i primjećuje da je Brammertz posljednjih dana "na užasavanje nekih evropskih zvaničnika" tražio još agresivniji pristup prema zvaničnom Beogradu. Iako je EU 2006. godine blokirala razgovore sa Srbijom jer nije uhapsila Mladića, holandski diplomati priznaju da su sada usamljeni u zahtjevu da to ostane preduvjet.

“New York Times" podsjeća na Tadićeve riječi da Vlada Srbije čini apsolutno sve što je u njenoj moći da locira i uhvati Mladića, ali dodaje da, “s obzirom na prošlost, mnogi analitičari u Srbiji i šire ostaju skeptični”.  Njujorški dnevnik navodi da istražitelji i prijatelji Mladića kažu da je sada mreža njegovih pomagača pala na jednu do dvije osobe, duboko lojalne saradnike, vjerovatno sa vezama iz bivše JNA.

22.10.2010.

UHAPSITI POCINIOCE ZLOCINA U SJEVERINU KAKO GRADJANI SRBIJE NE BI BILI "ZATOCENICI" TOG ZLOCINA

 

Organizacija "Žene u crnom" pozvala je danas nadležne u Srbiji da uhapse učesnike i nalogodavce otmice i ubistva 16 Bošnjaka u Sjeverinu 1991. godine

image

Organizacija "Žene u crnom" pozvala je danas nadležne u Srbiji da uhapse učesnike i nalogodavce otmice i ubistva 16 Bošnjaka u Sjeverinu 1991. godine, kako građani Srbije ne bi bili "zatočenici" tog zločina.
       
Aktivistkinje "Žena u crnom" prisustvovaće danas obilježavanju 18. godišnjice zločina u Sjeverinu, zajedno sa porodicama žrtava u mjestu Mioče, navodi se u saopštenju.
       
"Mrtvi Sjeverinci nisu još dolično sahranjeni, sve ubice još nisu osuđene, a država Srbija nije priznala svoj zločin", piše u saopštenju.
       
Pripadnici srpske paravojne formacije "Osvetnici" su 22. oktobra 1992. godine iz autobusa na liniji Priboj - Rudo, u mjestu Mioče, oteli 15 muškaraca i jednu ženu, bošnjačke nacionalnosti, odveli ih u Vissegrad, gdje su ih mučili i zatim ubili.
       
Vrhovni sud Srbije potvrdio je 18. maja 2006. prvostepenu presudu kojom su, zbog učešća u tom zločinu, osuđeni Dragutin Dragićević na 20 godina zatvora, a Đorđe Šević na 15 godina.
       
U odsustvu su na po 20 godina osuđeni Milan Lukić, koji je u međuvremenu iz Argentine izručen Haškom tribunalu, pred kojim je 2009. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora za zločine u Višegradu, i Oliver Krsmanović, koji je u bekstvu.
       
Žene u crnom smatraju da je tokom suđenja utvrđeno da su osuđeni pripadali vojsci Republike Srpske, koju je "finansirala, organizovala i podržavala tadašnja Vojska Jugoslavije, ali da su prvostepeni i Vrhovni sud prikrili odgovornost države.

22.10.2010.

MATRICA PLJACKE

 

image

Tarik Lazović

Matrica pljačke

Radnici jablaničkog "Granita", ali i povrijeđeni policajci, samo su kolateralna šteta višegodišnje simbioze vlasti i privatizacijske mafije

Mučna je i tegobna atmosfera posljednjih dana u jablaničkoj čaršiji. Brige u vezi s nekada uspješnim i oduvijek perspektivnim "Granitom" traju već duže, ali su događaji od ponedjeljka vrhunac apsurda, bezobrazluka i kriminala aktuelnih vlasti. 

Na radnike koji su htjeli sačuvati svoja radna mjesta i spriječiti posljednji čin uništenja ove kompanije, vlasti su poslale specijalne policijske jedinice sa psima, opremljene suzavcima i topovskim udarima. 

Kada, kao što je u ovom slučaju učinjeno, dotjerate mak na konac i suočite obespravljene i nezadovoljne radnike s policijom koja ima obavezu da provede formalnu odluku suda, onda ste svjesno i sračunato izazvali sramotni sukob onih koji prirodno nisu na suprotnim stranama.  

Niti su krivi radnici što su opljačkani, niti je kriva policija što mora raditi svoj posao, ali su upravo oni izvukli deblji kraj iz skandalozne afere koju su zakuhali pravi krivci - vlasti i njima bliske kriminalne mreže. 

Krvave slike štrajka radnika i uvođenja stečajnog upravnika samo su vrh ledenog brijega višegodišnje pljačke teške više od 12 miliona maraka o kojoj Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već vodi poodmaklu istragu. 

Slučaj jablaničkog "Granita" već je odavno predmet presuda i sudske vlasti, ali to ni u kojem slučaju neće niti može amnestirati političku vlast, lokalnu, ali i entitetsku. 

Afera čiji ćemo epilog sasvim sigurno gledati u sudnici Suda BiH u Sarajevu, otkrit će matricu po kojoj su vladajuće strukture djelovale posljednjih godina rušeći uspješne firme zarad vlastitih interesa. Radnici, a u slučaju "Granita" i policajci, samo su kolateralna šteta višegodišnje simbioze vlasti i privatizacijske mafije.

22.10.2010.

NOVA PREVARA BH. RADNIKA U INOSTRANSTVU

 

Radnici iz BiH u Bakuu mjesecima su radili i živjeli bez novaca i pasoša, oktobar 2009

Radnici iz BiH u Bakuu mjesecima su radili i živjeli bez novaca i pasoša, oktobar 2009

21.10.2010.
Policija i pravosudni organi RS istražuju poslovanje firme Nahil, čiji je vlasnik Denis Čoković osumnjičen za poslovnu prevaru radnika i falsifikovanje isprava. Firma Nahil, čije je sjedište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a kancelarije u Banjoj Luci i Skopju, posreduje za građevinske i ugostiteljske poslove u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru uzimajući od radnika depozite.

Vlasnik firme Nahil Denis Čoković sumnjiči se je da je od februara do jula ove godine tražio od radnika da na račune nekih banaka uplate odogovarajuće iznose kao polog za rad u Dubaiu, a da nije ispoštovao odredbe ugovora. Sumnja se da je Čoković prevario radnike za više od 200.000 KM.

Istovremeno, policija RS je ustanovila da je Čoković, putem falsifikovane dokumentacije iz Crne Gore upisan u matične knjige u Kozarskoj Dubici, na osnovu čega je 2009. godine dobio lična dokumenta BiH.

„Provjerama izvršenim putem Interpola od MUP-a Republike Crne Gore, MUP RS je obaviješten da lice Denis Čoković ne prolazi kroz prijavno-odjavnu evidenciju u opštini Bijelo Polje, odnosno da izvodi iz matičnih evidencija na osnovu kojih je dobio lična dokumenta BiH nisu vjerodostojni“
, kaže portparol direktora policije RS Tijana Grahovac.

Policija RS u avgustu je poništila lična dokumenta lica koje se predstavlja kao Denis Čoković i protiv njega podnijela izvještaj nadležnom tužilaštvu zbog prevare i falsifikovanja. Radnici iz RS koji su se prijavili na posao u Dubaiu plaćali su depozite od po 800 dolara, ali u Emirate nisu otišli, niti su novac dobili nazad.

Inspekcija rada RS proljetos je ustanovila da ugovor Nahila sa firmom u Dubaiu nije pravilno protokolisan i ovjeren, kao da i većina ugovora koje su sa Nahilom potpisali radnici - nije legalna. Vlasnik Nahila Denis Čoković i pored svega uvjerava da će radnici otići na rad u Emirate i Katar.

„Radnici će doći ovamo vrlo brzo. Imali smo nekih odlaganja iz nekih razloga, bili su neki problemi, jedno gradilište odložili, drugo gradilište odložili. Međutim, linije su počele da izlaze za Katar i svi radnici građevinski dolaze u Katar“, kaže Čoković.

Prevare i u Skoplju


Iako je Čoković za medije izjavljivao da će ovih dana doći u Banju Luku kako bi razjasnio sve nesporazume i uvjerio nadležne u zakonitost rada svoje firme, izgleda da će put ipak odgoditi jer ga u BiH čekaju nadležni organi.

„A ja otprilike očekujem da ćemo mi do deset dana radnike dovesti ovdje i poslije toga dolazim - jer ne mogu sebi priuštiti sad dolazak da dođem u neku neugodnost pa da radnici ne dođu ovdje“,
tvrdi Čoković.

Ali nisu samo radnici iz Republike Srpske povjerovali u priču o poslu na bogatom istoku. Makedonski Kanal 5 objavio je nedavno da je oko 300 ljudi platilo po 400 eura Nahilu za rad u Emiratima. Ubrzo nakon toga, firma je stavila katanac na vrata i nestala. Kanal 5 je izvijestio da su telefoni Nahila u Skoplju isključeni, a kancelarije ispražnjene.

Vlasnik Denis Čoković kaže da se u Makedoniji prijavilo oko 400 radnika i tvrdi da je u toku proces viziranja. O zaključanim kancelarijama u Skopju nije rekao ništa.

Iako epilog priče o Nahilu još uvijek nije izvjestan, jasno je da radnici iz BiH nisu mnogo naučili iz prošlogodišnjeg azerbejdžanskog iskustva. Sumnjivo posredništvo u zapošljavanju rezultiralo je fizičkim maltretiranjem radnika, oduzimanjem dokumenata, radom i boravkom u nehumanim uslovima:


Ali činjenica da je više od pola miliona građana Bosne i Hercegovine nezaposleno dijelom objašnjava česte slučajeve kršenja zakonitosti prilikom zapošljavanja.

„Situacija je takva da dijelom i zbog neusklađenosti zakonodavstva koje reguliše način zapošljavanja naših državljana u inostranstvu, ali i zbog prisustva različitih mešetara, kako domaćih tako i stranaca, veliki broj naših ljudi postaju žrtve različitih nezakonskih zapošljavanja u inostranstvu“
, kaže pPortparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH Sanela Zeljković.

Kako ne biti žrtva sumnjivih posrednika u zapošljavanju, objašnjava direktor portala Posao.ba Edin Mehić.

„Nigdje na svijetu ne postoji standard da ljudi koji traže posao plaćaju bilo šta u procesu selekcije. Ja bih ih uputio da na taj način eliminiraju bilo koga od takvih kompanija. Građani zaista trebaju provjeriti, zatijevati od te osobe, to nije uopšte nelegalno i nije nikakav problem da traže dokumente, da traže dozvole itd“
, navodi Mehić.

Iz državne Agencije za rad i zapošljavanje ponovo apeluju na građane da, ukoliko se odluče za rad u inostranstvu, prvo provjere uslove zapošljavanja i informišu se o poslodavcu kod kojeg idu. Preporučuju takođe da se radnici koji odlaze na rad van granica BiH prijave predstavnicima naše diplomatsko-konzularne mreže. Na taj način će, uvjeravaju, smanjiti rizike da budu žrtve sumnjivih mešetara u zapošljavanju i njihovih prevara.
21.10.2010.

DJECA IZ SRBIJE NA VOJNOJ OBUCI U SIBIRU

 

Protesti mladih ruskih nacionalista, novembar 2009, ilustrativna fotografija

Protesti mladih ruskih nacionalista, novembar 2009, ilustrativna fotografija

21.10.2010.
Posle svedočenja dece koja su na ekskurziji u Sibiru, u organizaciji udruženja veterana “Patriotski front”, učila da pucaju i bacaju bombe, reakcije nadležnih nema. U okviru konkursa za najbolji literarni rad, ovo udruženje pohvalio se uspomenama mališana iz Rusije na svom sajtu još pre dve godine. Istraživali smo ko je odgovoran, ali i koji roditelji svoju decu šalju na ovakve obuke?

Sva deca, od one jedanaestogodišnje, do one starije od čitavih petnaest godina, svoje priče započinju utiscima o objektima specijalnih vojnih jedinica, poligonima, tenkovima, pucanju, bombama i automatima.

"Čim smo došli u kamp dobili smo vreće za spavanje i našu odeću, a to su bile kamuflažne pantalone, košulja kao i vojne cokule. Raspoređeni smo po šatorima i svako je bio odvojen od grupe. Sledeći dan smo otišli na strelište odakle smo pucali i vežbali bacanje bombe, taj dan sam se toliko ispucao da mi je uvo zvonilo tri dana posle toga", ovako uspomene iz ruskog Novosibirska prenosi petnaestogodišnji dečak.

Njegovog oca Nebojšu Kuzmanovića našli smo u Bačkoj Palanci. U ovom gradu i sedište organizacije Patriotski front, čiji je Kuzmanović član. Platu međutim prima kao načelnik Odeljenja za društvene delatnosti u istoimenoj opštini. Sina je u Sibir poslao da se uči tradicionalnim vrednostima. To što, u ovom slučaju, obuhvataju i svojevrsnu vojnu obuku, ne vidi kao problem:

„Pa nisu oni pucali sa pravim oružjem, to nije bojeva municija nego ona…uopšte to nije pravo oružje.“


RSE: Vi se slažete sa tim da vaš sin uči kako se puca?

Kuzmanović:
Naravno da se slažem da budu spremni. Kao što smo mi učili u predvojničkoj obuci da rasklapamo oružje i pripremamo se za vojsku, tako i oni, ne vidim tu ništa problematično. Ne znam da li će mu trebati, ali je potrebno da bude odgojen u skladu sa tradicijama našeg naroda.

I devojčice bacale bombe


Uz očiglednu roditeljsku podršku, gotovo iste utiske iz Rusije donose i devojčice. Jedanaestogodišnjakinja je bacala bombu, a njena četiri godine starija prijateljica piše:

"Bavili smo se raznim aktivnostima, kao što su poligoni, vežbe, pucanje iz različitih vrsta oružja...Nije mi bilo lako da naučim da rasklapam automat, jer je moj tata profesionalno vojno lice i nikada mi nije dao da priđem oružju, ali sa malo volje i truda i to sam naučila."


Ruski nacionalisti na protestu, 2009.
Generalni sekretar Patriotskog fronta Zoran Vranešević, međutim, tvrdi da se ta organizacija zalaže za borbu protiv poroka današnjice, kao što su droga i alkohol.

U tome im pomažu ruske organizacije veterana, kao i one koje se bave patriotskim obrazovanjem mladih. Sa udruženjem “Stjag“ koje je decu učilo vojnim veštinama raskinuli su saradnju, ali ne zbog onoga što se tamo dešavalo:

“Priča o bacanju bombi, mislim da je izlišno i pričati o tome.”

RSE: Hoćete da kažete da deca u svojim sastavima izmišljaju?

Vranešević: Oni kažu vežbali, pazite vežbali ne znači baciti bombu.

RSE: Mislite da je normalno da dete od petnaest godina i vežba kako da baca bombu?

Vranešević: To je ruski program, pazite, koji je neprilagođen našim programima. Mi nemamo tu nameru, niti to radimo, niti smo to uradili. Niko normalan ne želi da izlaže svoje dete bilo kakvoj opasnosti, riziku, a kamoli ovome.U Rusiji smo bili posmatrači, videli smo, ali nisu svi kampovi takvi.

RSE: Hoće li deca ponovo ići u Rusiju?

Vranešević: Ne. Prvi razlog je videli smo šta ima tamo, znači ništa novo od znanja nema da se kupi. Drugo, izuzetno je skup put i daleko je.

Ko su partneri iz daleke Rusije zbog kojih se do sada finansirala ova vojna ekskurzija. Udruženje “Stjag” (zastava) je pravoslavno-nacionalistička organizacija iz Sibira, koja okuplja veterane iz ratova u Čečeniji i Avganistanu.

Veze sa Srbijom datiraju iz vremena sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, objašnjava kolega iz ruskog servisa našeg radija Andrey Shary:

“Poznato je da je nekoliko stotina, možda i par hiljada Rusa ratovalo, pre svega na srpskoj strani. Ja sumnjam da u Moskvi, u Federalnoj vladi uopšte znaju da takva organizacija postoji. To je stvar kontakata među dobrovoljcima i tamo nema velike kontrole. To su depresivne ruske regije gde ne postoji privreda, ni bilo šta. Nivo nacionalizma, pogotovo u provinciji je dosta veliki. To su ljudi koji traže mogućnost da ratuju. Kada nema više ratova, oni će se baviti decom i pričama kako su oni bili junaci pre 15, 20 godina”
, kaže Shary.

U planu novi kampovi


Patriotski front je u Srbiji registovan kao nevladino udruženje. Iako postoji zakon koji uređuje pitanje njihovog osnivanja i eventualne zabrane, brojnost ekstremističkih grupa, koje su svoju snagu demonstrirale poslednjih nedelja u Beogradu i Italiji, pokazuje da primene nema.

Ipak, organizacija ovakvih aktivnosti, prema rečima profesora pravnog fakulteta Union Bogoljuba Milosavljevića, jeste posao za nadležne, pre svega zato što je Srbija potpisnica Konvencije UN o pravima deteta:
Cilj kampova je borba protiv poroka današnjice, droga, alkohol, nezdrav život i tako dalje, tvrde u Patriotskom frontu


“U tom je smislu Srbija dužna da preduzima mere kojima bi se na svaki način sprečila jedna ovakva aktivnost. Tu pre svega mislim na Ministrastvo omladine i sporta, pa naravno, kada se takav jedan događaj odigra, onda i policija i drugi organi gonjenja i pravosudni organi”, smatra Milosavljević.

RSE: U Ministarstvu omladine, zvali smo ih, kažu da oni sa tim nemaju nikakve veze.

Milosavljević:
Pa Ministarstvo omladine je očigledno jedno od ministarstava u Srbiji koje još uvek traga za svojim zadacima i nadležnosti.

Dok vlasti prebacuju odgovornost jedni na druge, Patriotski front planira nove kampove. Usled nedostatka novca, držaće se Srbije i okruženja, kaže Zoran Vranešević i odbacuje mogućnost zabrane njihove organizacije:

“Sve stranke su zastupljene u Glavnom odboru ove organizacije. Ne možete optužiti nekoga za klerofašistu ko je član Demokratske stranke ili Demokratske stranke Srbije i sedi za istim stolom. Neću vam dati njihova imena zato što je to interna tajna. Jednostavno, cilj kampova je borba protiv poroka današnjice, droga, alkohol, nezdrav život i tako dalje. Iduću godinu i naredne godine baziraćemo na organizaciji kampova u Srbiji i okruženju. Konkretno ove godine smo već dogovorili sa Makedonijom, Češkom, sa Republikom Srpskom, Crnom Gorom.. Jednostavno, takvo je bilo naše iskustvo u Rusiji tada, a deca kao deca, imaju svoje utiske”
, kaže Vranešević.

Kakve ljude možemo očekivati za desetak godina kada deca sa utiscima iz Rusije stasaju, budući da se i bez obuke sadašnje generacije dobro snalaze u primeni sile.

„S obzirom na ovakvo nasilje koje je ovde prisutno, a i ovu vrstu učenja dece da rukuju oružjem, postoji velika mogućnost da ti mladi ljudi, na kažem svi, sutra budu nasilnici u svojim porodicama. I to je ono što mene jako brine. Znate, od jednog nasilnika koji ima dvoje dece mi već imamo progresiju, tako da se u tom kontekstu plašim da bi ovo čemu smo svedoci moglo da preraste u jedno globalno nasilje“
, ocenjuje psiholog Vesna Brzev Ćurčić.

Umesto da se vlasti i stučna udruženja oglase povodom još jednog u nizu primera koji pokazuje ravnodušnost u odnosu na prisutvo nasilja među mladima, i slučaj mališana na vojnim kampovima u Rusiji uglavnom prolazi nezapaženo.
21.10.2010.

SRPSKA DJECA TAJNE RATOVANJA UCILI U SIBIRSKOM VOJNOM KAMPU

 

U literarnim radovima opisali dvosedmični boravak u kampu gdje su sklapali puške i pucali, bacali bombe i učili rukovati noževima i mačetama

image

Djeca iz Srbije u dobi od 11 do 15 godina u ruskim kampovima vježbala su rukovanje oružjem i bacanje bombi.

Ovu informaciju javnost u Srbiji doznala je tek dvije godine nakon obuke. Do ovog otkrića došao je list Danas preko dječjih literarnih radova u kojima su opisali dojmove dvosedmičnog boravka u  kampu u Sibiru gdje su sklapali puške i pucali, bacali bombe i učili rukovati noževima i mačetama.

Djeca tvrde da su u Sibir krenula uz pomoć Udruženja ratnih veterana srpskih zemalja 1990 - 1999 "Patriotski front". 

Neđo Antonijević, potpredsjednik Generalne skupštine "Patriotskog fronta", bio je ne nemalo iznenađen što se vijest iz 2008. pojavila sada, a kao mogući razlog tome vidi činjenicu da je puno maloljetnika sudjelovalo u incidentima tokom beogradske gay parade.

Tvrdi da u patriotskom frontu nisu znali kakvu će obuku imati djeca srpskih veterana.

- Oni u hiljade kampova pripremaju djecu za vojsku, vjerojatno zbog toga što imaju uzastopne probleme na granici. Slali smo našu djecu da vide metode rada, ali te iste metode nismo primijenili u našem prošlogodišnjem kampu koji je održan pod pokroviteljstvom općine Bačka Palanka, rekao je Antonijević.

Srpski vojni analitičar Zoran Dragišić kaže kako je vojna obuka djece kazneno djelo kojim se treba baviti tužilaštvo.

21.10.2010.

MALI SRBI NA VOJNIM VJEZBAMA U RUSIJI: "PUCALI SMO I BACALI BOMBE"

Mali Srbi na vojnim vježbama u Rusiji: "Pucali smo i bacali bombe" 

 21/10/2010.
• Nakon što je gay parada u Beogradu poslužila huliganima kao povod za još jedno iživljavanje na ulicama te nakon što su skupine nasilnika prekinule utakmicu između Srbije i Italije u Genovi, srbijanska javnost šokirana je nedavnim otkrićem kampova u kojima se maloljetnici uče tajnama ratovanja.Na portalu "Udruženja ratnih veterana srpskih zemalja 1990. - 1999. - Patriotski front“ objavljena su su svjedočanstva djece iz Srbije koja su u ruskim "izviđačkim kampovima" smještenim u Sibiru učila pucati i bacati bombe...

Nakon što je gay parada u Beogradu poslužila huliganima kao povod za još jedno iživljavanje na ulicama te nakon što su skupine nasilnika prekinule utakmicu između Srbije i Italije u Genovi, srbijanska javnost šokirana je nedavnim otkrićem kampova u kojima se maloljetnici uče tajnama ratovanja.Na portalu "Udruženja ratnih veterana srpskih zemalja 1990. - 1999. - Patriotski front“ objavljena su svjedočanstva djece iz Srbije koja su u ruskim  "izviđačkim kampovima" smještenim u Sibiru učila pucati i bacati bombe. Vijest o tome objavile su prvo e-Novine  a zatim i dnevni list Danas koji je donio reakcije nekih srbijanskih dužnosnika.

"Jahala sam kobilu i bacala bombe"

- Tijekom dana imali smo svakakve aktivnosti. Sama sam jahala predivnu kobilu Radu. Išli smo na dva poligona. Pucali smo iz puške i bacali bombe. Poslije ručka smo se odmarali, a mogli smo se kupati u moru. Navečer je neko druženje, pjevanje ili ples uz glazbu. U tom sam kampu naučila žensko pletenje - napisala je 11-godišnja J. V. kojoj se odlaskom u "predivnu Rusiju" ispunio san.M. M. (15) pohvalila se da je naučila kako rasklopiti automatsku pušku, a njezin vršnjak M. K., osim velikog prijateljstva s ruskim dječacima, istaknuo je da su se u kampu igrali i tradicionalne igre kozaka:- Otišli smo na streljanu odakle smo pucali i vježbali bacanje bombe, taj dan sam se toliko ispucao da mi je uho zvonilo tri dana nakon toga. Pri povratku smo stali i razgledali tenkove na kojima smo se i slikali - ponosno pripovijeda dječak iz Bačke Palanke.

Patriotski front: Djeca više neće imati vojne vježbe, to je greška

Na objavu ovih svjedočanstava u medijima reagirao je i Patriotski front u kojem su se začudili kako su svjedočanstva djece iz 2008. uopće došla u medije. Naveli su da sljedeća grupa djece u Rusiju ide iduće godine, ali oni neće imati vojne vježbe jer su u toj organizaciji shvatili da su "učinili pogrešku".Zoran Vranešević, generalni tajnik "Patriotskog fronta“, rekao je za Danas da su izviđačke kampove u Rusiji posjetile dvije skupine po desetero djece srpskih veterana, u kojima su, između ostalog, izučavala tradiciju, kulturu i religiju, razvijala patriotski duh i učila o borbi protiv poroka. Prema njegovim riječima, sličan kamp organiziran je ljetos i u Bačkoj Palanki (gradu na granici s Hrvatskom), ali navodno bez oružanih vježbi:- Naša namjera nije bila učiti djecu kako da pucaju iz puške, nego da ne naslijede kompleks svojih roditelja veterana, koje društvo marginalizira - rekao je Vranešević.

Zorić: Tužiteljstvo će provesti istragu                   

 Stručnjaci u Srbiji smatraju da svako obučavanje djece za takve aktivnosti treba biti zabranjeno te da, ako se dogodi, zahtijeva reakciju nadležnih organa. Glasnogovornik srbijanskoga javnog tužiteljstva Tomo Zorić rekao je da će nadležno tužiteljstvo analizirati tekst objavljen u listu i provesti istragu. (Kliker.info-VL)


21.10.2010.

TUZILASTVO U ZALBI ZA MILORADA TRBICA TRAZI KAZNU OD 45 GODINA ZATVORA

 

Prvostepenom presudom proglašen je krivim za genocid počinjen u Srebrenici i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina

image

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da se Miloradu Trbiću, nepravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici, izrekne kazna dugotrajnog zatvora u trajanju 45 godina, dok odbrana smatra da ga treba osloboditi nakon što se održi ponovno suđenje i izvedu još neki dokazi - prenosi BIRN.

U žalbi na prvostepenu presudu Tužilaštvo BiH je zatražilo da se presuda poništi samo u oslobađajućem dijelu, jer nije pravilno utvrđeno činjenično stanje, te da se ponovno održi suđenje i izrekne veća kazna. Zatražilo je da se osuđujući dio prihvati jer je riječ o „najbolje napisanoj presudi u Sudu BiH“.

Odbrana Milorada Trbića smatra da je prvostepena presuda zasnovana na „nezakonitim priznanjima optuženog“ koje su istražitelji u Haagu uzeli dok je bio u „kućnom pritvoru“.

Prvostepenom presudom, koja je izrečena u oktobru prošle godine, Milorad Trbić, bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), proglašen je krivim za genocid počinjen u Srebrenici i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina. Osuđen je jer je od 10. jula do 30. novembra 1995. učestvovao u operacijama hvatanja, zatvaranja i „pogubljivanja po prijekom postupku“ te pokopavanja i prikrivanja tjela ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice.

Na prvostepenu presudu je žalbu izjavilo i nekoliko oštećenih osoba zbog odluke o troškovima postupka i imovinsko pravnim zahtjevima, ali je nisu obrazlagali u sudnici.

Presudom je Trbić oslobođen plaćanja troškova krivičnog postupka, dok su oštećeni s imovinsko pravnim zahtjevima upućeni na parnicu.

- Veliki broj dokaza pokazuje da je Trbić bio dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je djelovao između Bratunačke brigade, Drinskog korpusa i Glavnog štaba VRS-a, a ne samo unutar Bratunačke brigade kako je navedeno u presudi - kazao je tužilac Eric Larson, ističući da bi kazna od 45 godina bila primjerenija za optuženog Trbića.

Advokat Milan Trbojević je kazao da je njegov branjenik boravio u kućnom pritvoru prije nego što je prebačen u Scheweningen u Haagu te da su mu istražitelji tada rekli da neće biti optužen već će svjedočiti i biti će prebačen u Australiju.

- U tim iskazima optuženi je prihvatio sve i svašta. Jednostavno, priznao je stvari koje nisu moguće. Prvostepena presuda ne vjeruje tim priznanjima, ali se u osuđujućem dijelu oslanja na njih. Tvrdim da su te izjave o priznanjima nezakonite i ne mogu biti dokazi - kazao je Trbojević.

Optuženi Trbić je kazao da se nada kako je njegovim mukama došao kraj jer on nije nikoga ubio niti je naredio da se bilo ko ubije.

- Preživio sam dugogodišnju torturu od tužioca, istražitelja i iznuđene su izjave od mene. Ne znam zašto se prikriva da sam bio deportovan u različite gradove u Holandiji, da nisam imao ličnih dokumenata i bio sam pod stalnim pritiscima. U pritvoru u Haagu sam bio pod video nadzorom i sa stalno upaljenim svjetlom, od čega nisam mogao spavati - dodao je Trbić.

Apelaciono vijeće će naknadno donijeti odluku o žalbama.

21.10.2010.

SVJEDOK JAKUPOVIC: CULI SU SE JAUCI I LJUDI KOJI UMIRU, TO JE BILO STRASNO SLUSATI

 

Bahrija Jakupović svjedočio o ubistvima na Korićanskim stijenama

image

Bahrija Jakupović, svjedok Tužilaštva BiH na suđenju za ubistva civila na Korićanskim stijenama, ispričao je kako je preživio strijeljanje 21. augusta 1992. godine, prenosi danas BIRN - Justice Report.

Jakupović je kazao da je iz logora Trnopolje, kod Prijedora, krenuo konvojem prema Travniku "u razmjenu", ali je na planini Vlašić izdvojen iz autobusa, i s drugim muškarcima odveden na Korićanske stijene.

"Kad se autobus kojim smo dovedeni na Korićane zaustavio, Igor Čurguz nam je naredio da izađemo, te da predamo zlato i pare. Kasnije nas je Darko Mrđa postrojio i onda rekao da krenemo naprijed prema litici. Naređeno nam je da čučnemo, što smo i uradili, i onda sam čuo da neko govori 'žive za žive, mrtve za mrtve'. Nakon toga počela je pucnjava i ja sam gurnuo onog ispred sebe i skočio dole", rekao je Jakupović.

Jakupović je dao iskaz na suđenju Saši Zečeviću, Radoslavu Kneževiću, Petru Čivčiću, Branku Topoli i Marinku Ljepoji koji se terete za sudjelovanje u sprovođenju konvoja s više od 1.200 civila iz Prijedora prema Travniku, te izdvajanju oko 200 muškaraca, koje su potom na Korićanskim stijenama strijeljali.

Zečević, Knežević, Čivčić i Ljepoja u to vrijeme, kako stoji u optužnici, bili su pripadnici Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, a Topola stražar u logoru Trnopolje.

Darko Mrđa osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na 17 godina zatvora zbog zločina na Korićanskim stijenama.

Jakupović je kazao da je na Korićanskim stijenama vidio "od 10 do 15" pripadnika policije koji su "većinom bili naoružani automatskim puškama", te da je Čurguz bio "pratilac" autobusa kojim je krenuo iz Trnopolja u navodnu razmjenu, odnosno "pripadnik rezervnog sastava policije".

Nakon što je skočio u provaliju svjedok se, kako je rekao, sakrio iza vodenice zajedno sa Emsudom Garibovićem kojeg je "gurnuo niz liticu".

"Bila je pucnjava iz više oružja. S tog mjesta smo vidjeli kako i dalje ljudi padaju odozgo. Kad je stala pucnjava s mjesta gdje smo strijeljani, čula se druga, malo dalje. (...) Čuli su se jauci ljudi koji umiru, to je bilo strašno slušati. Prišao sam hrpi tijela ali me je neko vidio i počeo pucati. Zbog toga sam se morao ponovo sakriti. Cijelu noć su se čuli jauci ali tamo više nisam smio ići", rekao je Jakupović.

Prema zvaničnom rasporedu Suda BiH, nastavak suđenja zakazan je za 2. novembar.

21.10.2010.

DOGOVOR MILORADA DODIKA I DRAGANA COVICA U BANJALUCI: PARTNERSTVO SNSD-A I HDZ-A ZA TRECI ENTITET I NOVI IZBORNI ZAKON

 

Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Milorad Dodik i Dragan Čović najavili su danas moguće partnerstvo "svih srpskih i hrvatskih političkih stranaka na nivou BiH"

image

Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Milorad Dodik i Dragan Čović najavili su danas moguće partnerstvo "svih srpskih i hrvatskih političkih stranaka na nivou BiH" o čemu će se detaljnije razgovarati nakon što svaki od njih dogovori partnerstvo sa srpskim odnosno hrvatskim strankama koje imaju svoje predstavnike u državnim institucijama.
 
“Što se tiče konstituisanja vlasti na nivou BiH mi podržavamo da se okupe hrvatske političke partije u zajedničkom nastupu u zajedničkim organima. Mi u RS smo isto spremni, u vezi tog okupljanja i političke homogenizacije, da razgovaramo sa predstavnicima političkih partija u tom zajedničkom nastupu, jer se kod Bošnjaka to već dešava. Uvjereni smo da taj dogovor već postoji između Stranke demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon razgovora sa Čovićem.

Dogovor o ministarskim mjestima u vladama FBiH i RS

On je istakao da su tokom današnjeg sastanka analizirani izborni rezultati koje su ove dvije stranke ostvarile, te da je konstatovano da su SNSD, u okviru srpskog naroda u RS, i HDZ BIH u okviru hrvatskog naroda u Federaciji BiH (FBiH), postigli najbolji rezultat i da je to dovoljna i legitimna osnova za formiranje vlasti kako na nivou kantona, entiteta tako i na nivou BiH.

Što se tiče formiranja vlasti na entitetskom nivou, prema riječima Dodika, danas je razgovarano o tome da se SNSD-u u Federalnoj vladi obezbijedi jedno ministarsko mjesto, dok će u Vladi RS jedno biti obezbijeđeno za predstavnika HDZ-a BiH.

“Što se tiče kantona, u Livanjskom kantonu SNSD ima svoje učešće i mi ćemo zajedno sa HDZ-om BiH kao blok nastupiti u formiranju kantonalne vlasti na tom nivou“, dodao je Dodik.
 
Dodik i Čović danas su se složili da BIH ne može da ima vladu već da može da postoji samo sa Vijećem ministara BiH, te da je potrebno da se održi princip koji je i dosad važio, a to je da predsjedavajući Vijeća ministara BiH sada bude iz reda hrvatskog naroda, što je, po njihovom mišljenju, sasvim logičan slijed u svjetlu stabilnosti, ali i evropskog puta BiH.


 
"Mi se slažemo da predsjedavajući bude iz HDZ-a BiH i na taj način poručujemo svima kojima je do stabilizacije političkih prilika i institucija u BiH da je to jedino rješenje kako bismo dalje mogli da rješavamo druga pitanja“, rekao je Dodik.

Dodik i Čović su se danas dogovorili da već nakon konstituisanja Parlamenta BiH zajednički pokrenu inicijativu za izmjene Izbornog zakona u BiH kako bi se onemogućio izborni inžinjerig, kojeg je, po njihovom mišljenju, bilo u izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te kako bi se na taj način dobili autentični politički i nacionalni predstavnici sva tri naroda u BiH.

"To bi značilo da se izbori u BiH lociraju u tri izborne jedinice, jer mislimo da to može da vodi dugoročnoj stabilizaciji u BiH“, dodao je Dodik.

On je istakao da je spreman da "razgovara na temu treće federalne jedinice u BiH, ali je dodao da je njegov definitivni stav da RS u političkom i teritorijalnom smislu ne može niti u jednom dijelu da bude dovedena u pitanje".

"Danas smo dobili potvrdu da to i nije u planu što se tiče HDZ-a tako da možemo da otvorimo razgovore na tu temu. Ono što je jasno jeste da bi u okviru Federacije BiH moglo da se stvori, umjesto Federacije, dvije federalne jedinice i mi ne bi imali ništa protiv da se to i desi“, rekao je Dodik.

Ništa lično protiv Željka Komšića

Komentarišući činjenicu da Centralna izborna komisija (CIK) BiH na zahtjev Koalicije "Zajedno za Srpsku“ danas počinje ponovno brojanje nevažećih listića za izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da misli da "oni koji su izgubili pokušavaju da naprave atmosferu o nečemu što nije postojalo“.

"Postoji značajan broj nevažećih listića, ono što sam ja čuo, a to CIK treba da utvrdi jeste da je od 60.000 nevažećih listića samo 20.000 u tehničkom smislu nevažećih, što je manje u odnosu na neki raniji period, a 40.000 je praznih. Mislim da su se ti prazni listići, u slučaju da se htio raditi izborni inžinjering, mogli popuniti, ovako znači da veliki broj građana nije želio da glasa za srpskog člana Predsjedništva BiH“, dodao je Dodik.

Dragan Čović je istakao da je zadovoljan izbornim rezultatom koji je njegova stranka postigla na izborima, ističući da je HDZ BiH dobio podršku oko 62 odsto hrvatskog naroda, što, prema njegovim riječima, stavlja u obavezu HDZ BiH da pozovu i ostale hrvatske političke stranke da zajedno nastupe u formiranju vlasti, kako se ne bi stvorile prilike za postizborni inžinjering, koji je, kako je rekao, učinjen pred izbore kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva BiH.

"Mi protiv Željka Komšića, kao osobe, nemamo ništa protiv, ali imamo protiv Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jer je nedopustivo da u masi glasova koje je on dobio manje od 1,5 odsto bude nebošnjačkih glasova što znači da on uistinu ne može da bude legitiman predstavnik hrvatskog naroda“, rekao je Čović.

HDZ ne odustaje od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH

On je istakao da je, s obzirom na rezultat koji je ostvario HDZ BiH na proteklim izborima, sada na njima da kandiduju predsjedavajućeg za Vijeće ministara BiH, jer je to, kako je rekao, nešto što njeguje duh BiH, te je poručio da svi oni koji misle suprotno direktno ruše BiH i šalju poruke da se vlast neće uspostaviti.

Čović nije želio potvrditi da li je on upravo kandidat HDZ BiH za ovu funkciju, ali je ponovio da ova stranka "mora da kandiduje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH".

Odgovarajući na pitanje da li može potvrditi izjavu Dodika da će prilikom eventualnog formiranja treće federalne jedinice RS ostati u svojim okvirima, Čović nije želio konkretno odgovoriti, ali je rekao da je RS realnost i da o njoj isključivo odlučuju građani RS.

Komentarišući činjenicu da se u RS, kao i u slučaju izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH desila slična situacija prilikom izbora potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda, Čović je rekao da se to ne može upoređivati i da se te dvije situacije ne mogu stavljati u isti kontekst prije svega zbog broja glasača koji biraju kandidate na ove dvije funkcije.

21.10.2010.

HAG: JOS 87 SVJEDOKA PROTIV ZDRAVKA TOLIMIRA

 

Zdravko Tolimirr u Haškom sudu, 08.  oktobar 2010.

Zdravko Tolimirr u Haškom sudu, 08. oktobar 2010.

21.10.2010.
I dok Haški sud željno očekuje bivšeg glavnog zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, i dalje nastavlja procesuirati njegovog pomoćnika u glavnom štabu Zdravka Tolimira.

Trenutno tužiteljstvo izvodi svoje svjedoke koji Tolimira, kao Mladićevog pomoćnika za obavještajno sigurnosne poslove, terete za učešće u genocidu nad oko 8000 bošnjačkim muškaraca i dječaka, te protjerivanje nesrpskog stanovništva iz zaštićenih enklava Žepe i Srebrenice.

Tužiteljstvo je u pola godine, od kad traje proces protiv Tolimira, izvelo već niz svjedoka koji su stručnom ekspertizom ili proživljenim događajima opisali okolnosti koje su dovele do najvećeg pokolja nakon Drugog svjetskog rata na području Europe.

Tužitelj Peter McCloskey kaže da je u četvrtak sudsko vijeće izvijestio o stanju u postupku koji je počeo krajem veljače ove godine.

„Samo ukratko mogu da vam kažem da smo do sada imali 78 dana suđenja i izveli smo 49 svjedoka. Imamo još 87 svjedoka“ , najavio je tužitelj.

Prema procjeni, tužiteljstvo će dovršiti svoj slučaj protiv Tolimira krajem 2011.godine (listopada ili studenog). Naime budući da je riječ o optužbama za udruženi zločinački poduhvat prezentacija dokaza traje puno više nego za optužbe drugačije naravi, a sud se konstatno bori, ne samo u ovom slučaju već i ostalima, kako pomiriti pravo na fer suđenje i pravo na ekspeditivnost postupka.



Tolimir, koji nakon uhićenja boravi u pritvoru od polovice 2007. godine, sam vodi svoju obranu nakon što se izjasnio da nije kriv. Sucima je najavio da će moći odrediti broj svjedoka tek kad vidi do kraja krajnji popis tužitelja.

„Mi nećemo da imamo samo svjedoka radi reda. Radi svjedoka. Nego da mi ih moramo uzimati radi činjenica i dokaza. Tako da ja sad to (broj svjedoka) ne bi mogao da kažem. Ali u svakom slučaju meni će trebati puno manje vremena (za izvođenje vlastitih dokaza obrane) nego tužitelju, gotovo dva puta manje. Hvala", rekao je Tolimir.
Tužiteljstvo je u pola godine, od kad traje proces protiv Tolimira, izvelo već niz svjedoka koji su stručnom ekspertizom ili proživljenim događajima opisali okolnosti koje su dovele do najvećeg pokolja nakon Drugog svjetskog rata na području Europe.

Snimka Mladića u Srebrenici, jedan od ključnih dokaza namjere. Trenutno, iskaz protiv Tolimira nastavila je kao svjedok optužbe, bivša istražiteljica tužiteljstva Eryn Ghalagher o porijeklu i pouzdanosti snimaka od kojih je napravljena video rekonstrukcija srebreničkih događanja iz srpnja 1995. godine.

Tužitelj je tijekom njezinog svjedočenja prikazao snimke Mladićevog dolaska u Srebrenicu, koja je, prema njegovim riječima, od iznimne važnosti za dokazivanje udruženog zločinačkog poduhvata.

„Evo nas 11.srpnja 1995.godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga poklanjamo srpskom narodu ovaj grad. I napokon došlo je vrijeme da se nakon bune protiv Dahija osvetimo Turcima na ovom prostoru“ , rekao je snimateljima tom prilikom Ratko Mladić.

Tu snimku je tužiteljstvo dobilo od RTS-a (Radio televizije Srbije).

Suđenje Tolimiru, optuženom za teror i prisilno premještanje nesrpskog stanovništva iz Žepe i Srebrenice te za nadgledanje plana likvidiranja srebreničkih dječaka i muškaraca, nastavlja se idući tjedan ispitivanjem svjedoka optužbe.
21.10.2010.

NEKA SRBIJA IGRA U MITROVICI, A NE U BANJOJ LUCI!

Fudbalska reprezentacija Srbije u kvalifikacijama za EURO 2012 domaćin u Banjoj Luci?! Ogromna želja čelnika Fudbalskog saveza Republike Srpske. Vjerovatno pusta i gotovo neostvariva!
Piše: Bakir Tiro

Bakir Tiro

Sportski funkcioneri, igrači političke elite u ovom bh. entitetu, nude pomoć Fudbalskom savezu Srbije. Ponovo "igranka" po uzoru na one sa nedavnih predizbornih skupova tamošnjih nacionalista. Klasično varanje vlastitog naroda zarad ličnih poena kod svojih naredbodavaca - političara. Sve u cilju konstantne destabilizacije fudbalskih, a tako i životnih prilika u kompleksnoj državi.

Nemaju legitimitet

Rodoljub Petković, generalni sekretar FS RS i čovjek sa najdugovječnijom funkcijom u našem fudbalu, istakao je da će "FS RS prvi omogućiti gostoprimstvo reprezentaciji Srbije". Ipak, ni Petković ni FS RS nemaju legitimitet da na "svoju ruku" ugoste Srbiju na tlu suverene i krvlju natopljene zemlje Bosne i Hercegovine.

Ukoliko zbog nedavnog divljanja huligana i srpskih ultranacionalista u Đenovi, selekciju naših istočnih susjeda UEFA kazni zabranom igranja u svoj zemlji, saglasnost za njihov nastup u BiH isključivo mogu dati Predsjedništvo ili Izvršni odbor N/FS BiH.

Konkretno, i sva moguća pismena korespodencija sa FS Srbije mora ići preko državnog Saveza. Na osnovu jasnih pravila FIFA-e i UEFA-e, Fudbalski savez sa sjedištem u Beogradu eventualnu individualnu ponudu Petkovića, odnosno FS RS ne smije ni uzeti u razmatranje. Ako ne žele da budu još drastičnije kažnjeni?

Postoji li fudbalski Sejdo Bajramović?

Dakle, dok pojedini u RS "lome prste" priželjkujući sankcije za voljenu Srbiju, očito, vrući krompir mogao bi doći u ruke bošnjačkih i hrvatskih funkcionera u N/FS BiH. Shodno posljednjim političko-fudbalskim koalicijama Milorad Dodik - Dragan Čović, nije isključeno da FS RS i po pitanju igranja Srbije u Banjoj Luci može računati na glasove pojedinaca iz Hercegovine u Izvršnog odbora N/FS BiH. I u tom slučaju (ako Srbija u kvalifikacijama bude morala igrati van granica svoje zemlje) ne bi bilo većine za odluku o gostoprimstvu reprezentaciji države čije su vojne i paravojne trupe od 1992. do 1995. godine činile zločine po cijeloj BiH.

Bez dileme, ključ za pomoć blago rečeno "bahatom i nestašnom susjedu u nevolji" veoma lako mogao bi se naći kod u N/FS BiH razjedinjenih Bošnjaka. Ako se ne pojavi fudbalski Sejdo Bajramović, Srbija će (ukoliko bude kažnjena da ne može igrati u svojoj zemlju) rezervnu "domaću destinaciju" morati tražiti van naše države.
Uostalom, ako ih UEFA sankcionira neka igraju, recimo, u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice. Zašto bi kao domaćini nastupili u Banjoj Luci? Kada multietnička reprezentacija BiH bude dobrodošla u ovom krajiškom gradu, nema problema, neka nekada igra i kažnjena Srbija. Zašto se Petković i FS RS nikada ne zalažu za prihvatanje reprezentacije države u kojoj zarađuju hljeb i u Banjoj Luci?

Prekodrinske nevolje važnije od ličnih?!

Ako bi se kojim nemoralnim slučajem desilo da "složna braća" iz N/FS BiH odobre kvalifikacioni nastup Srbiji u Banjoj Luci glavnu riječ dat će FIFA i UEFA. A prilikom njihovih odluka u prvom planu je depolitizacija i sigurnosni aspekt. Na najbolji način osjetili su to iz FS RS u nekim ranijim pokušajima političkih podvala bh. fudbalu. Priče o formiranju reprezentacije RS, pa i istupanju FS RS iz N/FS BiH, FIFA i UEFA sasjekli su u korijenu.

Na koncu, ukoliko se ne ukine Predsjedništvo N/FS BiH do 31. marta naredne godine nema ni Borca, ni ostalih klubova iz BiH u Evropi. Umjesto da rješavaju vlastite probleme u Banjoj Luci se bave prekodrinskim nevoljama.

Petkoviću, kako kod vas u Krajini kažu: "Pusti kraju, neka igraju u Mitrovici, a ne u Banjoj Luci!"
21.10.2010.

UNFPA: OZILJCI RATA TRAJU CIJELI ZIVOT

 

Silovana zena, ilustrativna fotografija

Silovana zena, ilustrativna fotografija

21.10.2010.
Nikole Krastev, dopisnik RSE iz Vašingtona  (Prevela Biljana Jovićević)

U izvještaju o stanju svjetske populacije Fonda Ujedinjenih nacija [UNFPA] za populaciju objavljenom u srijedu, 20. oktobra, uspostavlja se veza između ravnopravnosti polova i obnove napora u društvima opustošenim ratom ili prirodnim katastrofama.

U izvještaju o stanju svjetske populacije za 2010 navodi se da je teško izmjeriti uticaj ratova na društva posebno na najranjivije kategorije - djecu, omladinu, starije i žene.

Ako se sagleda situcija u stvarnom životu, na primjer u Bosni i Hercegovini, Iraku, Pakistanu i drugim zemljama pogođenim vojnim sukobima, u izveštaju se tvrdi da žene imaju pristup istim pravima i mogućnostima kao i muškarci, one su više tolerantne i mogu predvoditi napore urekonstrukciji njihovih društava.

Objavljivanje izvještaja koincidira sa 10. godišnjicom Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1325 koja ima za cilj da zaustavi seksualno nasilje nad ženama i djevojkama u oružanim sukobima i da se podstakne njihovo veće učešće u naporima za izgradnju mira.

Pedesetogodišnja Hrvatica iz Mostara u Bosni i Hercegovini, pristala je da razgovara sa zvaničnikom UN, 18-godina nakon što je brutalno silovana od strane tri srpska vojnika u zenitu balkanskog rata iz 1990., koji su doveli do raspada bivše Jugoslavije. Njen muž je ubijen zato što je odbio da nosi uniformu srpskih snaga, a ona je o tome uspjela da dobije potvrdu tek prije pet godina na osnovu DNK dokaza.

Barbara Kroset (Crosette), koji je autor izveštaja, priča RSE da socijalni tabui i izopštavanja primoravaju većinu bosanskih žena koje su bile žrtve silovanja tokom rata, da ćute.

"Ima žena koje nijesu imale hrabrosti ljudima u porodici reći da su silovane ili seksualno zlostavljane. One su bile prezrene kada se vrate iz tih strašnih iskustava, a često su bile optuživane za obeščašćivanje porodice i slične stvari. Tako da sam u Bosni saznala dvije stvari: koliko dugo je vremena potrebno kako bi se olakšao život žena koje su bile tako divljački silovane", kaže Kroset.

U poglavlju Bosna i Hercegovina izvještaj se bavi iskustvima nekoliko neimenovanih žena koje su bile žrtve silovanja. Izveštaj razmatra situaciju u nekoliko ratnih katastrofa u regionima - Liberija, Irak i Haiti, ali je u Bosni i Hercegovini, kaže Kroset, mjesto gdje je osjećala najviši stepen prezira i odbacivanja prema žrtvama silovanja.

"Zajednica nije saosećajana i ne pruža im ruke i ne pomože im, a Bosna je bila najjasniji slučaj koji sam vidjela, iako se svuda dešava, ali mnoge od ovih žena osećaju se izolovano i prezrene su i sada više od 15 godina kasnije.Većina njih nijesu u mogućnosti da imaju posao, one su pod psihoterapijom, i to je jedna vanredna situacija za evropske zemlje", kaže Kroset.

Rezolucija 1325

Ričard Kolodž (Kollodge), koji je urednik izveštaja, priča RSE da je nemoguće utvrditi broj seksualno zlostavljanih žena u Bosni i Hercegovini tokom rata - većina procjena govori da je riječ o desetini hiljada. Takođe se ne zna koliko je djece rođeno kao posljedica silovanja.

"U slučaju Bosne i Hercegovine, mi smo gledali u dugoročni psihološki uticaj silovanja žena i donekle na muškarce i pokazalo se kako ožiljci mogu trajati cijeli život i u stvari prelivaju se i na sljedeću generaciju", navodi Kolodž.

Podsticaj za izveštaj, kaže Kolodž, bio je Rezoluciji 1325 Savjeta bezbjednosti UN, usvojenoj 2000. godine, koja je osudila nasilje nad ženama i devojkama u vojnim sukobima i pozvala sve te zemlje da uključe žene u naporima za izgradnju mira.

"Samo zato što je ratno stanje ne znači da ljudi i dalje ne treba da imaju bebe i da im i tada nije potreban pristup uslugama i tako dalje", kaže Kolodž.

On kaže da je to prvi izveštaj te vrste koji govori o stvarnom životu i uticaju rata na žene i devojke.

Margot Valstrom, specijalni predstavnik UN za seksualno nasilje u konfliktnim situacijma, kaže za RSE da je za postizanje ciljeva Rezolucije Savjeta bezbjednosti 1325 najvažnija stvar da ne ostavlja prostor za počinioce seksualnog nasilja.

"Moramo da obezbijedimo mehanizme za gonjenje počinioca, mnogo više da se fokusiramo na počinioce", smatra Valstrom.

Kroz priče o ljudima koji pate u sukobima ili nesrećma u Bosni i Hercegovini, Haitiju, Iraku, Jordanu, Liberiji, okupiranoj palestinskoj teritoriji, Istočnom Timoru i Ugandi, izveštaj pokazuje kako zajednice i građanska društva kroz liječenje starih rana idu naprijed.

Ipak, predstoji mnogo toga da se uradi kako bi se osiguralo da žene dobiju jednak tretman, pristup uslugama i imaju pravo glasa u planovima za rekonstrukciju svojih zemalja.
21.10.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA: ZAKONE KOJE PREDLAZE OPOZICIJA NISU DOBRODOSLI

 

Parlament BiH

Parlament BiH

21.10.2010.
Protekle četiri godine većina u Parlamentu BiH više je vremena potrošila na rasprave koje ničim nisu rezultirale nego na usvajanje neophodnih zakona. Čak ni oni zakoni koji ne zadiru ni u čiji nacionalni interes nisu dobili podršku, poput zakona o iseljeništvu čiji je cilj bio samo da uredi saradnju sa bh. iseljeništvom i državom, ukoliko oni koji su otišli iz BiH žele komunicirati sa maticom.

BiH bi tako po već viđenom modelu mogla ponovno proći iste muke sa zakonom o praznicima, zabrani negiranja genocida ili fašističkih i neofašističkih organizacija.

Svađe oko zakonskih rješenja koja su se svako malo u Parlamentu BiH pojavljivala na dnevnom redu obilježila su protekli mandat zastupnika i delegata. Umjesto kompromisa tražio se argument protiv. Tako je, recimo, na prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida ili usvajanja rezolucije na istu temu došao onaj o osudi genocida nad Jermenima. Kao odgovor na prijedlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija od strane poslanika iz FBiH došao je onaj o zabrani nošenja nikaba iz RS.
Denis Bećirović, Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, 13.maj 2009.

Najžešće su svađe bile oko zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija, te zakona o praznicima. Oba su stigla iz SDP BiH i za oba je bilo sigurno da će biti odbijeni i prije nego su stavljeni na dnevni red. Na pitanje hoće li i ovaj mandat biti sličnih prijedloga, predlagač ranijih Denis Bećirović kaže da neće odustati.

„Pokušaćemo svim snagama prije svega da objedinimo BiH na onim zajedničkim temama koje nisu ni za koga sporne. Također ne mislim da treba da bude antifašističko opredjeljenje BiH sporno. Prema tome, sve ćemo to u naredne četiri godine nakon konstituiranja vlasti pokušati da na jedan drugačiji, ozbiljniji način postavimo", kaže Bećirović.

U BiH nisu postignuti ni dogovori o stvarima koje su zajedničke za sve narode u BiH, kao što je npr. zakon o iseljeništvu kojim se trebao urediti način saradnje države i njenih iseljenika. Obrazlažući zašto ovaj zakon zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić je kazao da je on nepotreban.

„Ne možemo zakon kojim mi donesemo sprovesti ovdje, a da obavežemo iseljenike kako će oni to poštovati, kako će se tamo nešto specijalno desiti ako mi to izglasamo. Ne postoji nijedna multietnička organizacija, sportski klub, kulturna, književna koja objednjuje tri naroda koji predstavljaju BiH u bilo kojem gradu, u bilo kojoj zemlji u svijetu", kaže Jovičić.

Predlagač ovog zakona, zastupnik SDA Husein Nanić kaže kako je posljedica neusvajanja bitnih zakona proizašla iz nepostojanja dogovora među liderima o tome šta je bitno za građane.

„Kada imamo trećinu stanovništva BiH van BiH, bilo kakvo obrazloženje da nam ne treba neka forma koja bi definisla te odnose za mene je zaista apsurdna. Međutim, politički lideri nisu još uvijek postigli stepen kompromisa i ti zakoni nemaju dovoljne podrške i uglavnom su ti zakoni odbijeni entitetskim glasanjem", ističe Nanić.
Dušanka Majkić zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH

A zašto iz RS nije bilo podrške pojedinim zakonima koji su potrebni građanima BiH poput zakona o popisu stanovništva? Dušanka Majkić zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH kaže da to ima veze sa prenosom nadležnosti.

„Svi oni zakoni koji nisu imali izvornu nadležnost u Ustavu BiH ili prenesenu dogovorom, a ne nametanjem visokog predstavnika nisu mogli dobiti našu podršku. I u narednom periodu ako se ne uspije dogovoriti da taj ustavni osnov bude obezbijeđen, zakoni takođe neće dobiti prolaznost", kaže ona.

Ali, na listi neusvojenih zakona Parlamenta BiH tri puta se našao zakon o spriječavanju nereda na sportskim takmičenjima, i to od tri različita predlagača, a ovaj ne dira ni u koga, ne ulazi u nacionalne interese, ne traži prenos nadležnosti, niti fotelju.

Pozadina je politička kalkulacija koja odavno nema veze sa onim što je realno i prihvatljivo zastupnicima, potvrđuje Husein Nanić.

„U neformalnim razgovorima kada pričamo o tim pitanjima nema puno različitih gledanja. Međutim, politika svoje odradi i lideri političkih stranaka su zabetonirali određena razmišljanja i onda oni dobivaju svoj status u klubovima i kao rezultat glasanje u pralamentima", kaže on.

Kako su i u novom mandatu manje-više akteri isti, teško je očekivati nagli zaokret i političko djelovanje na bazi konstruktivnih rješenja.
21.10.2010.

ZBOG RATKA MLADICA I GORANA HADZICA: IRSKI INTELEKTUALCI PROTIV RATIFICIRANJA SPORAZUMA SA SRBIJOM

 

24sata.info PHOTO
image Ratko Mladić / 24sata.info

 

24SI - Grupa irskih intelektualaca, predvođenih režiserima Neilom Jordanom i Jimom Sheridanom, zatražila je od Vlade Irske da prije hapšenja preostale dvojice haških bjegunaca ne ratificira Sporazum Srbije i EU o pridruživanju i stabilizaciji (SSP).

 

U pismu koje su uputili šefu irske diplomatije Michaelu Martinu, potpisnici su naveli da Irska mora insistirati na hapšenju i izručenju Ratka Mladića i Gorana Hadžića, kao "dokaz želje Srbije da se pridruži" EU, prenijeli su danas irski mediji.

"Vjerujemo da Irska i Evropska unija neće učiniti uslugu ni sebi, niti ljudima Balkana ako dozvoli daljnje napredovanje Srbije na putu ka Evropskoj uniji bez izručenja (tih ljudi)", navodi se u pismu.

"Mi u Irskoj isuviše dobro znamo kakvu štetu donosi odložena pravda i značaj traženja istine kao osnove za pomirenje u podijeljenim društvima", naveli su potpisnici, dodajući: "S poštovanjem pozivamo ministra da insistira da pravda ne postane predmet pregovora u EU".

Kako prenose irski mediji, očekuje se da parlament te zemlje narednih sedmica glasa o ratifikaciji SSP-a koji, da bi stupio na snagu, mora da bude ratificiran u svih 27 zemalja članica Unije.

(rse)

21.10.2010.

NA SVIM FRONTOVIMA SE BORI ZA VELIKU SRBIJU: EMIR KUSTURICA I "OPJEVAVANJE RATNOG ZLOCINA"

 

 

24sata.info PHOTO
image Emir Kusturica / 24sata.info

 

24SI - Njemački list "Die Zeit" danas donosi opširan tekst o Emiru Kusturici, koji se "na svim frontovima bori za veliku Srbiju, ali je ovih dana na filmskom festivalu u turskom gradu Antaliji došlo do skandala".

 

 

 


"Die Zeit" pod naslovom "Opjevavanje ratnog zločinca" piše:

"Čovjeka sa prošaranom, crno-sjedom kosom, u prvom redu na bini, svi poznaju u sali. Pa ipak, njega se predstavlja ekstra: "Za gitarom", najavljuje pjevač: "Mister Emir Kusturica". Publika je oduševljena i onda slijedi povik "Ne damo", na što masa, zajedno sa bendom, uzvraća: "Kosovo!"

"Da li u Berlinu ili u Buenos Airesu – ritual je svaki put isti na koncertima Emira Kusturice i No Smoking Orkestra. Kusturica je u bivšoj Jugoslaviji poznat  po svom nacionalističkom angažmanu. U Evropi i u Sjedinjenim Američkim Državama ime dvostrukog dobitnika "Zlatne palme" u Kanu, vezano je - prije svega - za mnoge filmove kao naprimjer "Arizona Dream", ili za dokumentarac o fudbalskoj zvijezdi Diegu Maradoni", piše list "Die Zeit".

Novine podsjećaju da je Emir Kusturica napustio filmski festival u Antaliji, na koji je bio pozvan da bude član žirija, nakon što su uslijedili protesti zato što se on za vrijeme rata nije angažovao protiv etničkog čišćenja i ubistva Bošnjaka. Čak je i turski režiser Semih Kaplanoglu, pobjednik na "Berlinaleu" sa filmom "Bal", otkazao posjetu festivalu u Antaliji zbog prisustva Kusturice.

"Die Zeit" piše:

"Postavlja se pitanje zbog čega je Kusturica uopšte bio pozvan na festival. On ne drži u tajnosti svoja politička mišljenja. Pjesma No Smoking Orkestra "Wanted Man" posvećena je Raši Dabiću, odnosno Radovanu Karadžiću, koji je pod tim imenom dugo živio u Srbiji. Na pitanje hrvatskog magazina "Globus" o njegovim afinitetima prema Karadžiću, Kusturica je odgovorio: "Ja sam uvijek na strani prognanih".

U opširnom tekstu "Die Zeit" navodi da je Kusturica vječita tema u srpskim medijima ne samo zato što ga posjećuju svjetski poznati prijatelji kao što su Johny Depp ili Maradona.

"On je uzor. To što on govori se sluša, diskutuje i uzima za ozbiljno. A Kusturica to koristi za svoje nacionalističke poglede", piše list "Die Zeit":

"Naprimjer kada je podržao ruskog slikara Andreja Budajewa i slikao se zajedno s njim u izložbenom katalogu. Na jednoj od slika se vidi Radovan Karadžić sa tužnim pogledom i lisicima na rukama - kao heroj koji se žrtvuje za provoslavlje. Tu su i Ratko Mladić, Milošević, a njihovi neprijatelji su Madeleine Albright, George Bush i Javier Solana, koji na slikama Andreja Budajewa imaju nacističke uniforme, krvave mesarske kecelje i samo jedan cilj: Da podjele Srbiju", piše, pored ostalog, njemački list "Die Zeit".

(deutsche welle)

21.10.2010.

KAKO FUNKCIONIRA SUDSTVO U RS-U: PRAVDA PO MJERI SNSD-A!

Kako funkcionira Sudstvo u RS-u: Pravda po mjeri SNSD-a!
21.10.2010. 
Kako funkcionira Sudstvo u RS-u: Pravda po mjeri SNSD-a!
Photo: BLIN

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu u ponedjeljak, 18. listopada, donio je presudu kojom Centar za odgovornu demokraciju Luna iz Rudog treba iseliti u roku od 15 dana iz prostorija Centra za kulturu, koje koristi već sedam godina. Presuda krajnje apsurdna - Luna se izbacuje na ulicu zbog duga od 500,00 KM na ime najma prostora, a koji nije izmirila za tekući mjesec.

No, još veći apsurd u presudi je činjenica da je sudac Dragan Borovčanin, u samo mjesec i pol dana, zakonski rok žalbe prilagodio u korist Tužitelja CKPD "Prosvjeta".

Naime, tužba radi 500,00 KM duga na adresu NVO "Luna" (s datumom od 7. rujna ove godine) uručena je 10. rujna, i u njoj je precizno navedeno da tužena strana najkasnije u roku od 30 dana može dostaviti Sudu pismeni odgovor na tužbu, što je "Luna" i učinila u predviđenom zakonskom roku, točnije 7. listopada ove godine, prenosi BLIN magazin.

Međutim, u Presudi od 18. listopada kao obrazloženje, između ostalog, navedeno je i da "Tuženi nije u zakonskom roku od 15 dana (iako je na tužbi jasno bio naznačen rok od 30 dana) dostavio sudu odgovor na tužbu, pa je sud na osnovu čl. 182. st. 1 ZPP-a donio odluku kao u izreci ove presude. A izreka je "otkazivanje ugovora o zakupu poslovnih prostorija" i nalog za iseljenjem.

Podsjećamo, Centar za odgovornu demokraciju Luna iz Rudog, bez obzira što od samog početka ispunjava sve svoje obveze prema Centru za kulturu i što spada u najsavjesnije zakupce, u kolovozu ove godine, odlukom vršitelja dužnosti direktora Nenada Mrševića, obaviještena je da u roku od sedam dana treba napustiti prostorije.  

-Uvjereni smo da gospodin Mršević samo sprovodi odluku načelnika općine i stranačkog rukovodstva koji se osjećaju ugroženim, jer projekat Narodna kancelarija uspješno prikuplja i publicira informacije o zloporabama nositelja javnih funkcija koji su uglavnom pripadnici stranke SNSD - izjavio je tada Milovan Kostić, koordinator projekta Narodna kancelarija.

A to je više nego dovoljan razlog da se sudska odluka protiv COD Luna stavi pod stranački pritisak Dodikovog SNSD-a, kojem su posljednji izbori u tome dali puni legitimitet, navodi BLIN magazin.

21.10.2010.

TV1: USPJESNO ZAVRSENA PRVA FAZA USPOSTAVE PROGRAMA

 

24sata.info PHOTO
image TV1 / 24sata.info

 

24SI - TV1, prva news televizija u BiH, nakon nepuna dva mjeseca emitiranja programa, uspostavila je dinamičnu shemu informativnog programa, koji gledateljima nudi pravovremenu informiranost.

 

U saopštenju iz ove medijske kuće navode da se u periodu od 7 do 24 sata u okviru kratkih, 5-minutnih Vijesti mogu pronaći izvještaji o najaktulenijim događanjima iz zemlje, svijeta i regiona, a šira hronika pregleda političkih i društvenih aktuelnosti rezervirana je za Vijesti plus u 12 h, 17 h i 24 h".

U nastavku saopštenja prva news televizija u BiH navodi da je "od 4.oktobra iskusan tim profesionalaca započeo i produkciju centralne informativne emisije Dnevnik TV1 u 19:30 h, koji prezentiraju vrhunski voditeljski parovi".

"U Dnevniku u 22, javnost se pobliže informira o gorućim pitanjima bh. društva o kojima  razgovramo sa gostima Dnevnika.

U proteklom periodu TV1 opravdala je epitet prve news televizije u BiH uspješnom realizacijom živog prijenosa Izbora u kojem su reporteri iz cijele zemlje izvještavali o toku izbornog dana, kao i live prenosa svih događaja. TV1 prvi je medij koji je uživo prenio prvu izjavu Ilije Jurišća sa slobode.

Od 16. oktobra, nakon 40-odnevne realizacije, u programsku shemu, u emitiranje jednom sedmično, uvrštene su i prepoznatljve forme jednog od najpopularnijih televizijskih urednika u BiH, Senada Hadžifejzovića, emisija Face to Face, te Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem.

Nakon uspješne postavke informativnog programa, programski i produkcijski timovi TV1 uspostavljaju programsku shemu koju će činiti i zanimljivi sportski, dokumentarni, filmski i serijski sadržaji.

Već ranije su kupljena ekskluzivna prava prijenosa Kvalifikacijskih utkamica Rukometne reprezentacije za trakmičnje za Euro 2012., a u toku su pregovori za kupovinu drugih atraktivnih sportskih sadržaja.

TV1 kupila je i prava emitiranja 240 sati najboljeg dokumentarnog programa od World Wide Entertaimenta, a u toku su pregovori sa kompanijom Fox za kupovinu popularnih ostvarenja sedme umjetnosti sa poznatim glumačkim imenima", navode iz TV1.

(24sata.info)

20.10.2010.

ZLATKO LAGUMDZIJA: SDP IMA JASAN PLAN KAKO DA BiH OD "SLUCAJA" POSTANE "POZITIVAN PRIMJER"

Zlatko Lagumdžija: SDP ima jasan plan kako da BiH od "slučaja" postane "pozitivan primjer"

20/10/2010.
• Socijaldemokratska patija (SDP) BiH u potpunosti je spremna formirati novu proeuropski orijentiranu Vladu, s namjerom da nova vlast značajno ubrza bh. put u EU i NATO,..

  Socijaldemokratska patija (SDP) BiH u potpunosti je spremna  formirati novu proeuropski orijentiranu Vladu,  s namjerom da nova vlast značajno ubrza bh. put u EU i NATO, istaknuo je danas u Sarajevu predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija na sastanku s veleposlanikom Republike Hrvatske u BiH Tončijem Staničićem. Lagumdžija je naglasio da su građani BiH svojim glasovima jasno odbili politiku koja je u proteklom periodu rezultirala političkom nestabilnošću, ekonomskim nazadovanjem, zastojem u oblasti europskih integracija, kao i sve lošijim ambijentom za život običnog čovjeka, navodi se u  priopćenju SDP-a BiH. On je istaknuo da SDP nije zainteresiran za podjelu funkcija s eventualnim partnerima u vlasti, nego isključivo za podjelu odgovornosti za budućnost BiH koja vrlo brzo može krenuti naprijed ukoliko se postigne suglasnost oko implementacije SDP-ovog programa "5 politika". Potcrtao je zainteresiranost SDP-a da BiH dobije vlade na svim razinama koje će praviti državu sposobnu da samostalno ispunjava kriterije za članstvo u NATO-u i EU, te naglasio da ova stranka ima jasan plan kako da BiH za kratko vrijeme od "europskog slučaja" postane "evropski pozitivni primjer". (Kliker.info-Fena)


20.10.2010.

FRANJO TOPIC NA COVICEVO FORMIRANJE TRECEG ENTITETA: HDZ BiH RADIO I RADI NA ISELJAVANJU HRVATA IZ CITAVE BOSNE

 

24sata.info PHOTO
image Franjo Topić / 24sata.info

 

24SI - Na najave formiranja trećeg entiteta, koje je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odaslao kako u bh. tako i u hrvatskim medijima, reagovao je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Franjo Topić, vidno zabrinut za sudbinu Hrvata koji žive ili su prognani sa područja srednje Bosne i Posavine.

 

"Zamislite izjave predsjednika najveće hrvatske stranke po kojem su samo nesposobni ostali u Sarajevu", navodi se u izjavi prof. dr. Franje Topića. Smatra da je HDZ BiH radio i radi na iseljavanju Hrvata iz Sarajeva, ali i iz čitave Bosne. Radi direktno i indirektno, zatežući odnose sa bošnjačkim strankama.

"Treći entitet je za HDZ BiH jedina opcija, a mi smo im smetnja i doživljavaju nas kao neprijatelje", poručuje Topić. "Zato niko od njih neće da živi u Sarajevu. Zato licemjerno govore da npr. nema hrvatskog kanala jer su ga mogli imati od 1998. godine, kada je sa SDA potpisan sporazum. Zato neće doći na uzdizanje naše Teologije na fakultet. I zato ne vole Napredak jer bi voljeli da ništa ne radimo i da ne postojimo. To neki ne vide", navodi se u izjavi predsjednika HKD Napredak.

(24sata.info)

20.10.2010.

LOSE OCJENE ZA BALKAN NA MEDIJSKOJ MAPI

 

Mapa slobode medija u svijetu, Reporteri bez granica

Mapa slobode medija u svijetu, Reporteri bez granica

20.10.2010.
Reporteri bez granica u svom godišnjem izvještaju konstatuju da balkanske zemlje i dalje zabrinjavaju i bilježe velike padove kada je sloboda medija u pitanju. Iako države nisu analizirane ponaosob, u izvještaju se navodi da su zakonske reforme neohodne za pristup Evropskoj uniji, usvojene na Balkanu, ali da je njihova primjena još u početnoj, ako ne i u nepostojećoj fazi.

Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje plasirana u ovogodišnjem izvještaju je Slovenija koja se nalazi na 46. mjestu, jednom ispred Bosne i Hercegovine. Makedonija je 68., Srbija 85., Kosovo 92., a Crna Gora na neslavnom, 104. mjestu na popisu zemalja prema indeksu slobode medija.

Balkan je u ovogodišnjem izvještaju Reportera bez granica označen kao jedna od crnih tačaka na svjetskoj medijskoj mapi. U izvještaju se, između ostalog, konstatuje se da se novinari na Balkanu nalaze u nepovoljnoj i neizvjesnoj situaciji, zarobljeni između nasilja ulatranacionalističkih grupa i vlasti koje su još nisu oslobodile starih refleksa iz komunističke ere.

Kao poseban problem ističu se “mafijaške aktivnosti koje svake godine jačaju svoj finansijski stisak na medijski sektor”.

Bosna i Hercegovina


Bosna i Hercegovina je sa prošlogodišnjeg 39. mjesta došla na 47., no i dalje je bolje ocijenjena nego druge zemlje regiona, izuzimajući Sloveniju koja se nalazi samo jedno mjesto prije BiH.

Bez obzira na istraživanja brojni svjetskih organizacija koje je svrstavaju u dobro rangirane kada je riječ o slobodi medija, novinari u BiH najbolje zanju kakva je stvarna situacija u zemlji, kaže direktor sarajevskog Medija centra Boro Kontić.

„Ljudi koji ovdje žive i ljudi koji se bave medijima znaju da je naša situacija medijska jako loša. Ono što je karakteriše jeste s jedne strane i neprofesionalnost medija, ali ono što je mnogo bitnije - da ne napadamo medije, njih je najlakše napasti - to je da su ti mediji uglavnom pod velikim pritiskom. S jedne strane ekonomski pritisak je veliki - teško je preživjeti ako vodite medij, ako radite u njemu - a s druge strane i politički pritisak je veliki, on je pogotovo bio izražen ove, izborne godine“
, navodi Kontić.

Crna Gora

Najlošije plasirana od svih balkanskih zemalja ove godine je Crna Gora koja se od 178 analiziranih zemalja nalazi na 104. mjestu, što je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj pad za 27 mjesta. Crnogorski zvaničnici se, međutim, ne slažu sa tezom da je u ovoj državi sloboda medija ugrožena, no novinari će reći posve drugačije.

Petar Komnenić, novinar Monitora i Radija Slobodna Evropa, jedan je od novinara koji se našao na udaru vlasti u Crnoj Gori
Jedan od urednika u podgoričkom dnevniku Vijesti Nedjeljko Rudović kaže da ga pozicija Crne Gore uopšte ne iznenađuje.

„Vi ako pogledate kako se vlast i kako su se moćni ljudi iz biznisa odnosili prema medijima, onda vam je stvarno sve jasno. Kada pogledate osobne zahtjeve, stalne pritiske, perema medijima kako bi pokušali da nas disciplinuju, kada pogledate i prije toga pokušaj vlade da pojedine nezavisne medije ugasi, kada pogledate šta se sve dešavalo u Crnoj Gori, onda je svaki komentar suvišan. I čudi me da nismo još niže pali na listi Reportera bez granica“, navodi  Rudović.

Srbija


Srbija je ove godine u izvještaju pala za 23 mjesta i 85. je na listi Reportera bez granica. U prošlogodišnjem izvještaju ova država bilježila je mali pomak kada je riječ o slobodi medija.

Više je razloga zbog kojih je Srbija ove godine loše plasirana, smatra profesor sa beogradskog Fakulteta političkih nauka Miroljub Radojković. Jedan od najvažnijih svakako je ekonomska kriza koja je uticala na to da novinari žrtvuju nezavisnost ili političarima ili tajkunima.

„Na jednoj strani sa svakim od njih pojedinačno tajkuni su ušli u vlasništvo medija, a sa druge strane u sprezi tih ekonomskih moćnika i stranaka, država se nije izvukla iz medijskog područja, privatizacija je propala, a politički moćnici su, radi nekih svojih užih interesa, čak narušili ozbiljno prilično liberalno i evropskim standardima upodobljeno zakonodavstvo“
, kaže Radojković.

Kosovo


Kosovo je ove godine na 92. mjestu, što je pad za 17 mjesta u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Navodi se da je “prisutup informacijama i javnim podacima” na Kosovu “ i dalje je težak, i to da još uvijek nije garantovano zakonom”.

Prema ocjeni Reportera bez granica, Radiotelevizija Kosova nastavlja da radi pod uticajem vlade, dok su nekoliko od osam dnevnih privatnih novina povezane za političkim partijama ili finansijskim grupama, koje onda razvijaju svoje sfere uticaja.

Generalni direktor Asocijacije profesionalnih novinara na Kosovu Imer Muškoljaj kaže da nije iznenađen ovakvom pozicijom Kosova, te da se Asocijacija više puta bavila problemima sa kojima se suočavaju tamošnji mediji.

“Asocijacija profesionalnih novinara smatra da pored ucjena i političkih pritisaka i ostalih interesnih grupa još jedan problem na Kosovu predstavljaju veze vlasnika više medija sa politikom, tako da oni postaju plijen politike iz političkih interesa”
, smatra Muškoljaj.

Hrvatska


Značajan pomak ove godine napravila je Hrvatska koja je sa prošlogodišnjeg 81. stigla na 62. mjesto na listi Reportera bez granica. Podsjećamo: prošlogodišnji izvještaj tretirao je ubistvo vlasnika Nacionala Ive Pukanića i zbog toga je Hrvatska bila lošije ocijenjena.

„Ubojstvo Pukanića i Franića i još neke prijetnje koje su novinari doživljavali prošle godine su razlog lošem stanju i lošim ocjenama koje smo prije imali. Sada toga nije bilo, pa ti negativni bodovi daju lažno bolju sliku. Međutim, stvarno čini mi se da je slika lošija. Mislim da je stanje u medijima slabije, da je utjecaj nakladnika negativnih gori nego što je bio prije i da je novinarima sve teže i teže“, kaže Stjepan Malović, medijski ekspert iz Zagreba.

Reporteri bez granica dok pripremaju izvještaj postavljaju pitanja o ubistvima novinara, drastičnim atacima na život i integritet novinara i novinarske profesije, te o medijskim zakonima, odnosno institucionalnim okvirima za unapređenje medijskih sloboda u svakoj od zemalja.
20.10.2010.

ODLUKA 8.NOVEMBRA: PRVI MOGUCI DATUM ZA PUTOVANJE BEZ VIZA ZA GRADJANE BiH 1. DECEMBRA!?

 

 
24sata.info PHOTO
image BiH i EU / 24sata.info

 

24SI - Zemlje članice Evropske unije (EU) postigle su u srijedu saglasnost da se o bezviznom režimu za BiH i Albaniju odlučuje na novembarskom Vijeću ministara unutarnjih poslova. Tada će da se odredi datum kada će građani moći bez viza da putuju.

 

Poslije tehničke saglasnosti, koju su predstavnici država članica EU postigli na sastanku radnih grupa za vize i zapadni Balkan u ponedjeljak, 18. oktobra, države članice iskazale su i političku saglasnost da se finalizuje pitanje vizne liberalizacije za BiH i Albaniju, javio je Deutsche Welle (DW).

Tako su se ambasadori zemalja članica pri EU (Coreper) na sastanku u srijedu dogovorili da se odluka o bezviznom režimu nađe na dnevnom redu Vijeća ministara unutarnjih poslova EU, koje se 8. i 9. novembra održava u Bruxellesu. Ovakav dogovor zemalja članica EU pozdravila je Alexandra Stiglmayer, direktorica programa "Bijela shengen lista" u Evropskoj inicijativi za stabilnost.-

Ovo je odlična vijest! Sve vrijeme smo govorili da su BiH i Albanija ispunile sve uslove za viznu liberalizaciju i da ih treba nagraditi. Sada se nadamo da će se 8. novembra donijeti i konačna odluka o bezviznom režimu. Bitno je da vijeće, što je brže moguće, odredi i tačan datum stupanja na snagu bezviznog režima, kako bi građani mogli da počnu da prave svoje planove, kazala je Stiglmayer.Neposredno u Vijeću ministara 8. novembra u Bruxellesu, 3. novembra će se na sastanku Corepera finalizovati prijedlog o bezviznom režimu za BiH i Albaniju.

U diplomatskim krugovima u Bruxellesu ističu da je već i samo stavljanje pitanja vizne liberalizacije za BiH i Albaniju na dnevni red Vijeća ministara svojevrsna garancija da će pozitivna odluka o bezviznom režimu i biti donijeta 8. novembra. U okviru te odluke trebalo bi da se navede i tačan datum za implementaciju bezviznog režima.

Formalno-pravno gledano ta odluka bi mogla da stupi na snagu 20 dana od njenog službenog objavljivanja, tako da bi prvi mogući datum za putovanje bez viza za građane BiH mogao biti već i 1. decembar.

Ipak, očekuje se da će bezvizni režim stupiti na snagu kasnije tokom decembra. Do sada se spominjao 19. decembar, datum kada su prošle godine Srbija, Makedonija i Crna Gora i praktično ušle u "bijeli shengen". Većina evropskih zvaničnika slaže se u ocjeni da bi građani BiH i Albanije svakako prije katoličkog Božića trebalo da mogu da slobodno putuju Evropom.

(fena)

20.10.2010.

AHMET DAVUTOGLU: "CILJEVI TURSKE SU MIR, STABILNOST I PROSPERITET U BiH"

 

24sata.info PHOTO
image Ahmet Davutoglu / 24sata.info

 

24SI - Turska će nastaviti da podržava BiH i sve njene narode, izjavio je u Sarajevu turski ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu.

 

"Ciljevi Turske, kada je ovaj prostor u pitanju su mir, stabilnost, blagostanje i prosperitet", naglasio je Davutoglu tokom susreta sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem.

"Teritorijalni integritet i suverenitet BiH su neupitni. To svako mora poštivati, a članstvo u NATO će biti garant toga", istakao je Davutoglu i dodao da se BiH uvijek može osloniti na svaku vrstu pomoći.

Davutoglu je potvrdio da će Turska nastaviti da podržava aktivnu ulogu BiH u Savjetu bezbjednosti UN, kao i inače na multilateralnom planu.

Tokom sastanka Komšić i Davutoglu su potvrdili veoma razvijene i prijateljske odnose dvije zemlje, saopšteno je iz Komšićevog kabineta.

Davutoglu je prenio Komšiću iskrene pozdrave i čestitke predsjednika Turske Abdulaha Gula i premijera Tajipa Erdogana na reizboru za člana Predsjedništva BiH.

Komšić je tokom susreta zahvalio za bezrezervnu podršku koju Turska pruža BiH.

Posebno je istakao da intenzivna zajednička saradnja, osim jačanja stabilnosti i položaja BiH, doprinosi stabilnosti balkanskog regiona i ubrzava put prema evroatlanskim integracijama.

(srna)

20.10.2010.

MICHEL PLATINI: "BiH CE SIGORNO BITI DISKVALIFIKOVANA AKO SAVEZ NE IZMJENI STATUT"

 

24sata.info PHOTO
image Michel Platini / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik UEFA-e Michel Platini poručio je Fudbalskom savezu Bosne i Hercegovine da će naša zemlja biti diskvalifikovana iz međunarodnih takmičenja ukoliko do marta ne usvoji novi Statut i ne izabere jednog predsjednika.

 

Sa Platinijem je o toj temi u Zagrebu razgovarao sportski novinar TV1 Sabahudin Topalbećirević.

On mu je kazao da Bosni i Hercegovini prijeti sigurna diskvalifikacija ukoliko ne budu ispunjeni zahtjevi UEFA-e i FIFA-e.

(24sata.info)

20.10.2010.

DOZNACENA SREDSTVA STAND-BY ARANZMANA

 

Po nalogu Ministarstva finansija i trezora BiH, 49,47 miliona KM prebačeno je Federaciji BiH, a 24,73 miliona KM Republici Srpskoj

image

Na račun Centralne banke BiH doznačeno je 74,2 miliona KM po osnovu stendbaj-aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/.

Po nalogu Ministarstva finansija i trezora BiH  49,47 miliona KM prebačeno je Federaciji BiH, a 24,73 miliona KM Republici Srpskoj, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Izvršni odbor MMF-a odobrio je 15. oktobra novih 187 miliona dolara zajma za BiH.

20.10.2010.

TRAZE IZETBEGOVICEVU POMOC: ZENE SREBRENICE TUZIT CE KARLU DEL PONTE I AMIRA AHMICA

 

24sata.info PHOTO
image Žene Srebrenice / 24sata.info

 

24SI - Predstavnice Udruženja Žene Srebrenice i Srebreničke majke namjeravaju tužiti bivšeg glavnog tužioca Haškog tribunala Karlu del Ponte i bošnjačkog oficira za vezu Amira Ahmića.

 

Iz Udruženja poručuju da su prikupili nekoliko hiljada potpisa žrtava i pravnici već pripremaju tužbu. Dodaju da, ako je Ahmić bio u Hagu da štiti Del Ponte, onda neka njegov šef, bošnjački član Predsjedništva, odgovara u njegovo ime. Također, kažu da od novog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića očekuju da poduzme nešto o ovom pitanju.

(24sata.info)

20.10.2010.

CIK BiH: NAREDJENO PONOVNO BROJANJE LISTICA ZA CLANA PREDSJEDNISTVA BOSNE I HERCEGOVINE IZ REPUBLIKE SRPSKE

 

CIKBiH može narediti ponovno brojanje glasačkih listića ukoliko se utvrdi da je učinjena povreda Izbornog zakona BiH i da ta povreda utječe na dodjelu mandata

image

U Sarajevu će sutra početi ponovno brojanje nevažećih glasačkih listića za izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske /RS/, najavljeno je iz Centralne izborne komisije BiH /CIK/.

CIK BiH danas je, po službenoj dužnosti, naredio ponovno brojanje nevažećih glasačkih listića za izbor člana Predsjedništva BiH iz RS. 

Iz CIK-a BiH je saopšteno da će u postupku ponovnog brojanja biti kvalifikovane kategorije nevažećih glasačkih listića.

Ponovno brojanje počeće u 12.00 časova u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, a mogu prisustvovati akreditovani izborni posmatrači i kandidati čije se ime nalazi na glasačkom listiću.

CIK BiH je na današnjoj sjednici razmatrao 11 zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića.

U saopštenju se navodi da su svi zahtjevi odbačeni zbog neosnovanosti, podnošenja od neovlaštenog lica ili zbog drugih formalno-pravnih nedostataka.  

Partija demokratskog progresa /PDP/ prethodno je danas saopštila da ne prihvata rezultate izbora za srpskog člana Predsjedništva BiH, koje je objavio  CIK, i potvrdila da je uputila zahtjev za ponovnim prebrojavanjem glasova za taj izborni nivo.
 
Prema utvrđenim rezultatima opštih izbora u BiH, koje je CIK objavio u ponedjeljak, 18. oktobra, kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović osvojio je 295 624 glasa, što je 48,92 odsto od ukupnog broja, a kandidat koalicije "Zajedno za Srpsku" Mladen Ivanić 285 927 ili 47,31 odsto.

Žalili se SDP, SBiH, PDP

Centralna izborna komisija (CIK) BiH jučer je do 15 sati primila devet zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića, izjavila je danas Srni portparol Komisije Maksida Pirić, podsjećajući da se zahtjevi mogu dostaviti još danas i sutra.

Zahtjeve su prvog dana roka za njihovo dostavljanje podnijeli Opštinski odbor SDP BiH iz Ilijaša, Stranka za BiH iz Konjica, Opštinska izborna komisija iz Konjica, Mujo Puzić - kandidat SDA za Skupštinu Posavskog kantona, HDZ 1990 iz Žepča, DNS iz Banjaluke, Nurudin Čehajić - kandidat BPS iz Živinica, a dva zahtjeva stigla su od teslićkog PDP-a.

Trodnevni rok za dostavljanje zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića počeo je teći nakon što je CIK u ponedjeljak, 18. oktobra, popodne objavio utvrđene rezultate opštih izbora u BiH.

CIK BiH može narediti ponovno brojanje glasačkih listića ukoliko se utvrdi da je učinjena povreda Izbornog zakona BiH i da ta povreda utječe na dodjelu mandata.

20.10.2010.

VAN ROMPUY: NAKON IZBORA UBRZATI REFORME

 

Herman Van Rompuy sa članovima Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i Nebojšom Radmanovićem, Sarajevo, 20. oktobar 2010

Herman Van Rompuy sa članovima Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i Nebojšom Radmanovićem, Sarajevo, 20. oktobar 2010

 20.10.2010.
Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy, u okviru turneje po zemljama zapadnog Balkana, izjavio je u srijedu u Sarajevu da EU ostaje aktivno angažovana u BiH i predana evropskoj perspektivi zemlje.

Rompuy je nakon susreta sa članovima bh. Predsjedništva poručio da BiH nakon izbora ima novu priliku da poveća napore na provođenju reformi i fokusira se na evropski put.

Posjetom svim prijestolnicima zapadnog Balkana predsjednik Evropskog vijeća želi, kako je napomenuo, da izrazi svoju predanost stabilnosti, sigurnosti i evropskoj perspektivi ove regije. Herman van Rompuy čvrsto vjeruje da međunarodna kredibilnost EU počinje u njenom susjedstvu.

„Evropa ulaže velike napore da podrži zapadni Balkan - tehnička i finansijska pomoć iznosi više od dvije milijarde eura za period od 2010. do 2012. godine“, rekao je Rompuy.

Vrijeme ističe


Herman Van Rompuy u Sarajevu, 20. oktobra 2010
Predsjednik Evropskog vijeća dodaje da je došao u Sarajevo kako bi potvrdio poruku da EU ostaje aktivno angažovana u BiH podržavajući njenu viziju multietničke i multikulturalne zemlje. Evropska perspektivi BiH je neupitna:

„Jednostavno rečeno, evropska integracija Zapadnog Balkana ne može biti uspješne bez BiH"
, rekao je Van Rompuy, ali dodao i kako „vrijeme ističe, a napredak BiH je sporiji nego što se bilo ko nadao, dok drugi iz regije ostvaruju progres na evropskom putu.“

EU u isto vrijeme podržava teritorijalni integritet BiH kao suverene i jedinstvene zemlje. Ta podrška ide sa očekivanjima da se tempo reformi održi i ubrza, posebno nakon opštih izbora.

„Napredak na poljima ustavnih reforomi, zakona o popisu stanovništva i punoj implementaciji privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ostaće u centru pažnje Evropske unije“, upozorio je Van Rompuy.

Proširenje EU će i dalje biti proces utemeljen na uspješnosti ispunjavanja standarda i kriterija za evropske integracije. Previše vremena je potrošeno, građani BiH zaslužuju napredak i persepektivu bolje budućnosti, još jedna je od poruka Hermana van Rompuya, predsjednika Evropskog vijeća.
20.10.2010.

SLOBODAN PEJOVIC POSVJEDOCIO: KLJUCAN ZA DEPORTACIJE BOSKO BOJOVIC

 

Slobodan Pejović ulazi u sud, 20. oktobar 2010

Slobodan Pejović ulazi u sud, 20. oktobar 2010

 20.10.2010.
U nastavku suđenja optuženima za slučaj deportacije bosanskih izbjeglica 1992 godine, u srijedu je govorio krunski svjedok, bivši policijski inspektor iz Herceg Novog Slobodan Pejović.

On je izjavio da je te 1992 godine vidio kod načelnika policije telegram sa potpisom tadašnjeg ministra Pavla Bulatovića sa naredbom o privođenju Bošnjaka muslimana koji su izbjegli iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru bježeći od rata i njihovoj predaji organima Republike Srpske.

Pejović je ustvrdio da je iza kompletne akcije deportacije Muslimana i Srba stajala tadašnja državna bezbjednost te da bi o čitavom slučaju najviše mogao da kaže nekadašnji šef tajne policije Boško Bojović koji se krije u Srbiji čiji je državljanin.

Nakon pretresa Slobodan Pejović je rekao novinarima da osobe koje se sada nalaze na optuženičkoj klupi u slučaju deportacije predstavljaju posljednju liniju komande.

"Akcija je bila širokih razmjera. To nije mogla izvesti sama javna bezbjednost. Trebalo je dosta rada na terenu, fiksiranje kuća tih nesrećnih ljudi, muslimana. To su sve oni radili i koordinirali. Ključna ličnost u svemu tome je šef tadašnje tajne policije Boško Bojović. On zna sve. Neka njega dovedu ovdje, neka pošteno sjedne i otvori dušu, ukoliko se već nijesu dogovorili , ukoliko nije sklopljen dil"
, rekao je Pejović.

Lažni svjedoci


Tokom pretresa, Slobodan Pejović je objašnjavao i informacije koje su se naknadno pojavile, odnosno optužbe na njegov račun da je i on učestvovao u hapšenju muslimana u Crnoj Gori. Pejović je rekao da je jednom prilikom izveo tri osobe iz jedne kuće, ali da ih nije priveo u Centar bezbjednosti već da ih je pustio.

Slobodan Pejović ispred zgrade suda
"Odgovorno tvrdim, a to sam rekao i tamo u zapisniku, iz te kuće nikome ni dlaka na glavu nije falila. Oni su, kada je prošla ta oluja, kada je prošla opasnost oni su su svojim kolima, jer su to bili porodični ljudi, preko Makedonije, Turske pošli u zemlje zapadne Evrope", tvrdi Pejović.

Pejović je kategoričan u tvrdnji da su optužbe na njegov račun da je učestvovao u deportaciji muslimana nastale u Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja pokušava da ga kompromituje te da svih prethodnih godina vrši razne pritiske na njega od zastrašivanja do pronalaženja lažnih svjedoka protiv njega.

Pejović kaže da za sada postoje dva lažna svjedoka.

"Tajna policija vrši strahovit pritisak na moje kolege dolje u Herceg Novom da isto svjedoče nešto lažno. Međutim, za sada nijesu uspjeli sem ove dvojice. Neće oni mene pustiti sve dok se ta služba ne reformiše, a ona nije ni na početku reformisanja. Idu putem diskreditacije. Ko da me diskredituje? Zatvorenici u Spužu? Ma, nemojte, molim vas"
, kaže Pejović.

Podsjetimo, u maju 1992. godine crnogorska vlast je deportovala u Republiku Srpsku oko 150 bosanskih izbjeglica, koji su početkom rata potražili utočište u Crnoj Gori. Od tog broja, 83 ljudi se nikada nije vratilo svojim porodicama, već su ubijeni u improvizovanim logorima na području Foče, Srebrenice i Sokoca.

Svjedok u poziciji da se brani


Nakon više godina ćutanja o tom zločinu, za deportaciju izbjeglica optuženo je devet policajaca, među kojima trojica visokih službenika tadašnjeg MUP-a od kojih su četvorica u pritvoru, a šestorica su u bjekstvu i nalaze se u Srbiji.

Pretres na kojem je svjedočio Slobodan Pejović pratila je i Svetlana Broz, direktorica međunarodne nevladine organizacije „Gariwo” koja je početkom ove godine dodijelila Pejoviću nagradu za građansku hrabrost.

Svetlana Broz je neprijatno iznenađena tokom suđenja.

"Krunski, svjedok koji bi trebalo da govori samo o okolnostima zločina koji se tada dogodio, zbog političkih okolnosti je u situaciji da jedan dobar dio svojih iskaza mora da okrene ka odbrani samog sebe jer je očigledno da zbog političke manipulacije od njega kao svjedoka žele da naprave počinitelja. Ono što mene veoma pogađa jeste činjenica da se govori i da je nesporno da je postojao telegram ministra unutrašnjih poslova koji je danas pokojni, a da niko danas ne govori o tome da li je moguće da ministar unutrašnjih poslova takvu jednu naredbu izda a da o njoj ne zna tadašnji predsjednik Vlade"
, kaže Svetlana Broz.

Suđenje je pratio Uve Kitsinger, član harvardovog Instituta za evropske studije, koji je rekao da suđenje prati kako bi vidio kako se jedan hrabri svjedok tretira na suđenju i u kojoj je mjeri sud nezavistan.
20.10.2010.

ZIJO RIBIC: IZVUKAO SAM SE IZ JAME GAZECI PREKO MRTVIH

 

Svjedočio očevidac silovanja rođene sestre

image

Jedini preživjeli od 30 strijeljanih Roma u selu Hamzići jula 1992. godine Zijo Ribić posvjedočio je danas na suđenju optuženima za ratne zločine u zvorničkoj općini da je prisustvovao silovanju rođene sestre, koja je potom ubijena.

Na početku rata u BiH, grupa vojnika izvela je oko 30 Roma iz kuće u selu Skočić gdje su bili sakriveni, i tukla muškarce, dok su njegovu sestru silovala tri vojnika, ispričao je Ribić koji je tada imao sedam godina, svjedočeći pred Odjeljenjem za ratne zločine u Beogradu na suđenju Simi Bogdanoviću i još četvorici optuženih.

"Poslije su nas sa dva kamiona prevezli do sela Hamzići, gdje su prvo pucali na nas, a potom bacali tijela u već iskopanu jamu", rekao je Ribić koji je tom prilikom pogođen metkom u ruku i uboden nožem u vrat.

"Izvukao sam se iz jame, gazeći preko mrtvih tijela", dodao je on i istakao da ubistva nije vidio, već je čuo pucnjavu.

Ribić je ispričao da su ga sutradan dva vojnika odvela u dom zdravlja u selo Kozluk, gdje je prvi put vidio prvooptuženog Simu Četnika, koga na današnjem suđenju nije prepoznao.

"Sima je rekao da će se on pobrinuti za mene, ali mu vojnici nisu to dozvolili i odveli su me u zvorničku bolnicu, gdje sam ostao do septembra 1994. godine", dodao je on.

Optuženi Sima Bogdanović, Damir Bogdanović, Zoran Stojanović, Tomislav Gavrić, i Đorđe Šević, negirali su da su kao pripadnici paravojne grupe, u selu Skočić mučili i zarobili 27 civila romske nacionalnosti među kojima su bili i žene i djeca i zatim ih odvezli do sela Hamzići i strijeljali.

Prema optužnici, okrivljeni su iz zarobljene grupe izdvojili zaštićene svjedokinje "Alfu" "Betu" i "Gamu", koje su u narednom periodu nezakonito držali po kućama, silovali i maltretirali.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. i 19. novembar, za kada je planirano saslušanje svjedoka.

20.10.2010.

PREDSJEDNIK EVROPSKOG VIJECA VAN ROMPUY: EVROPSKA UNIJA PODRZAVA JEDINSTVENU BOSNU I HERCEGOVINU

 

BiH zaostaje za drugim zemljama regiona koje ostvaruju napredak na svom evropskom putu, a zaostajanje nije u interesu ni BiH ni regiona, a sigurno ni EU, istakao je visoki evropski funkcioner

image Van Rompuy s Inckom sinoć u Sarajevu (Foto: Dnevni avaz)

Evropska unija će nastaviti podržavati BiH kao jednu zemlju, koja je u stanju govoriti jednim glasom i koja čvrsto napreduje prema EU, rekao je danas u Sarajevu predsjednik Evropskog vijeća Herman van Rompuy, koji je posjetio BiH u okviru drugog dijela turneje po regionu.

Nakon susreta sa članovima Predsjedništva BiH i visokim predstavnikom i specijalnim predstavnikom EU, Rompuy je istakao da evropska perspektiva zapadnog Balkana ne može biti uspješna bez BiH.

On je na pres-konferenciji kazao da u Sarajevo dolazi s porukom evropskog angažmana i ohrabrenja te da potvrdi da će EU ostati aktivno angažirana i predana evropskoj perspektivi BiH.

Van Rompuy je upozorio, međutim, da BiH zaostaje za drugim zemljama regiona koje ostvaruju napredak na svom evropskom putu te da ovo zaostajanje nije u interesu ni BiH, ni regiona, a sigurno ni EU.

Izrazivši podršku EU teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, kao jedinstvene zemlje, Rompuy je istaknuo da podrška EU nastojanjima BiH na putu prema evropskim integracijama ide "ruku pod ruku s očekivanjima da se tempo reformi održi, pa čak i ubrza".

Stoga je pozvao lidere da prihvate političke reforme potrebne za napredak zemlje prema EU. Naglasio je i da nakon izbora BiH ima novu priliku da poveća napore ka reformama i da se fokusira na evropski put.

-U fokusu EU će biti napredak u vezi s pitanjem ustavnih promjena, zakonom o popisu stanovništva i  o punoj implementaciji Privremenog sporazuma. Ohrabrujem sve političke aktere u BiH da ulože napore i energiju u sve potrebne aktivnosti i reforme koje bi BiH mogle pomoći u ovom smislu, potcrtao je predsjednik Evropskog vijeća.

Ustvrdio je da će proširenje EU i dalje biti proces utemeljen na uspješnosti ispunjavanja standarda i kriterija za evropske integracije. 

Također, objasnio je da je svojom posjetom zemljama regiona želio izraziti ličnu predanost stabilnosti, sigurnosti i evropskoj perspektivi regiona.

-Čvrsto vjerujem da kredibilitet EU počinje ovdje u njenom susjedstvu, rekao je Rompuy, te dodao da Evropa ulaže velike napore da podrži zemlje zapadnog Balkana i u tehničkom i finansijskom smislu.

Ta pomoć iznosi više od dvije milijarde eura za period 2010.-2012. godine, a napore ulažu i pojedinačne države članice EU, dodao je.

Sastanak sa Inzkom

Valentin Inzko i Rompuy su razgovarali o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora održanih 3. oktobra. 

"Regija napreduje ka EU i važno je da je Bosna i Hercegovina sustigne", izjavio je specijalni predstavnik EU Valentin Inzko nakon sastanka.
 
"Bosanskohercegovačke vlasti su poduzele sve potrebne korake. Dodjeljivanje bezviznog režima će biti poticaj za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka EU. Za građane je liberalizacija viznog režima jasan signal da EU ozbiljno shvaća evropski put BiH", rekao je on.

"Bosna i Hercegovina uskoro će s EU dijeliti granicu dugu 1.000 kilometara. Vidjeti da ova zemlja čvrsto korača na putu ka članstvu u EU najbolji je način da se osigura njena dugoročna stabilnost i prosperitet", izjavio je on. 

20.10.2010.

STECAJNI UPRAVNIK IZBACEN IZ "GRANITA"

Bitka na Neretvi se nastavlja : Ste­čaj­ni upra­vnik izba­čen iz "Gra­nita"

20/10/2010.
• Pri­pa­dni­ci po­li­ci­je ju­čer su iz kru­ga pre­du­ze­ća „Gra­ni­ta" is­tje­ra­li čla­no­ve ko­mi­si­je ko­ja je za­du­že­na za po­pis imo­vi­ne ove fir­me či­me je ste­čaj­ni pos­tu­pak ne­mo­gu­će spro­ves­ti.

Pri­pa­dni­ci po­li­ci­je ju­čer uju­tro su iz kru­ga ja­bla­ni­čkog pre­du­ze­ća „Gra­ni­ta" is­tje­ra­li čla­no­ve ko­mi­si­je ko­ja je za­du­že­na za po­pis imo­vi­ne ove fir­me či­me je ste­čaj­ni pos­tu­pak, za sa­da, ne­mo­gu­će spro­ves­ti. Ni me­ni ni­je ga­ran­to­va­na si­gur­nost pri­li­kom ulas­ka u fir­mu, ta­ko da sam ju­če­raš­nji dan pro­veo u je­dnom res­to­ra­nu u Ja­bla­ni­ci, če­ka­ju­ći ras­plet si­tu­aci­je.Ovo je ju­čer za „San" ka­zao Ab­du­la­ziz Ma­hmu­to­vić, ste­čaj­ni upra­vnik „Gra­ni­ta. Pre­kju­čer je u ovom pre­du­ze­ću izbio ne­za­pa­mćen su­kob ka­da su ra­dni­ci na­pa­li po­li­caj­ce ko­ji su po na­lo­gu su­da bi­li za­du­že­ni za si­gu­ran ula­zak Ma­hto­vi­ća u „Gra­nit". Epi­log je bio 25 po­vri­je­đe­nih ra­dni­ka i po­li­ca­ja­ca i 18 uha­pše­nih.

- Po­li­ci­ja je ju­čer ušla u „Gra­nit" za­bra­ni­la nam rad s objaš­nje­njem da nam ne mo­že ga­ran­to­va­ti si­gur­nost. Ni me­ni ne da­ju da uđem u fir­mu. Ja sam ime­no­van za ste­čaj­nog upra­vni­ka i sa­mo spro­vo­dim rje­še­nje Općin­skog su­da u Sa­ra­je­vu. Ni­sam do­šao u ja­bla­ni­cu da se tu­čem s ra­dni­ci­ma - ka­že Ma­hmu­to­vić. Svi oni ko­ji sa­da tvrde da se ste­čaj ne mo­že pro­ves­ti, ne po­zna­ju pro­pi­se! Bez ob­zi­ra što se ra­di o drža­vnom ka­pi­ta­lu, pos­tu­pak se mo­ra spro­ves­ti, jer ta­ko za­kon na­la­že .Pre­ma pla­nu, ste­čaj­ni pos­tpak tre­ba da tra­je 45 da­na, ali sa ob­zi­rom na si­tu­aci­ju, te na či­nje­ni­cu da je imo­vi­na „Gra­ni­ta" obi­mna, Ma­hmu­to­vić ne vje­ru­je da će sve oba­vi­ti u ro­ku.- Re­kao sam obez­bje­đe­nju da se, uko­li­ko bu­du na­pa­dnu­ti, sklo­ne jer ne­će­mo ra­to­va­ti u „Gra­ni­tu" - do­da­je Ma­hmu­to­vić.On će da­nas pre­da­ti slu­žbe­nu za­bi­lje­šku Ha­ki­ji Za­imo­vi­ću, su­di­ji Općin­skog su­da u Sa­ra­je­vu ko­ji ga je ime­no­vao za ste­čaj­nog upra­vni­ka .- U njoj pi­še da mi je one­mo­gu­ćen rad! Prvi dan sam se uvje­rio da je imo­vi­na „Gra­ni­ta", ogro­mna, ve­li­ke su za­li­he, tu su broj­ni po­go­ni, mej­dan..

 For­mi­rao sam čak de­vet ko­mi­si­ja ko­ja će vrši­ti po­pis. Že­lim ima­ti kom­ple­tnu sli­ku „Gra­ni­ta" - objaš­nja­va Ma­hmu­to­vić.Ismet Baj­ra­mo­vić, pred­sje­dnik Sa­ve­za sa­mos­tal­nih sin­di­ka­ta BiH ju­čer je re­kao da je ste­čaj­ni pos­tu­pak u "Gra­ni­tu" ne­le­ga­lan i po­zi­vao je sve na­dle­žne in­sti­tu­ci­je u BiH da za­us­ta­ve ago­ni­ju ra­dni­ka ovog pre­du­ze­ća.- Po­zi­va­mo i Tu­ži­laš­tvo BiH i Sud BiH da re­agu­ju ka­ko bi se sta­vi­la ta­čka na ci­je­li slu­čaj. Ra­dni­ci su umor­ni, ci­je­la Ja­bla­ni­ca je na no­ga­ma, a mno­gi ko­ji tre­ba da re­agu­ju, sta­vi­li su prst u uho i ne za­ni­ma ih ni­šta- ka­že Baj­ra­mo­vić.On je na­ja­vio da će Sin­di­kat po­kre­nu­ti kri­vi­čne pri­ja­ve pro­tiv svih ko­ji su odo­go­vrni , ali i pro­tiv na­lo­go­da­va­ca ste­čaj­nog pos­tup­ka.- Kri­vi­čnu pri­ja­vu će­mo po­dni­je­ti i pro­tiv ste­čaj­nog su­di­je Ha­ki­je Za­imo­vi­ća. On je klju­čna ka­ri­ka u ci­je­loj pri­či - re­kao je Baj­ra­mo­vić i na­gla­sio da se u i oko "Gra­ni­ta" po­vla­če mu­tni i za­ku­li­sa­ni po­te­zi i da su po­sri­je­di mno­gi oso­bni in­te­re­si.Va­hid Še­hić, pred­sje­dnik Štraj­ka­čkog odbo­ra "Gra­ni­ta" ka­že za "San" da vi­še ne od­go­va­ra­ju za po­slje­di­ce u Ja­bla­ni­ci.- Oko 300 lju­di je is­pred fir­me i ho­će da uđu u pre­du­ze­će. Šta se mo­že de­si­ti, vi­še ni­ko ne zna. Zna­mo sa­mo da ne že­li­mo ste­čaj, ho­će­mo da ra­di­mo i da ne ži­vi­mo od sa­da­ke - ka­že Še­hić i do­da­je da su de­vet mje­se­ci ču­va­li fir­mu, ali da sa­da, na­kon ulas­ka ste­čaj­nog upra­vni­ka, ni­ko ne zna šta sve fa­li u fir­mi.- Oni su u po­ne­dje­ljak ci­je­li dan izno­si­li do­ku­me­na­ta­ci­ju, sve ono što smo mi ču­va­li mje­se­ci­ma. Ne že­li­mo da su­tra ka­žu da su ra­dni­ci po­kra­li fir­mu - do­dao je Še­hić.Mem­sud Ćo­sić, pred­sje­dnik Sin­di­ka­ta „Gra­ni­ta" , re­kao je ju­čer za „San" da će ra­dni­ci bi­ti is­pred fir­me sve dok se ne ispu­ne nji­ho­vi zah­tje­vi.

Za­imo­vić bez ko­men­ta­ra                      Ju­čer smo te­le­fo­nom po­zva­li su­di­ju Ha­ki­ju Za­imo­vi­ća i ka­da smo mu obja­sni­li o če­mu že­li­mo da raz­go­va­ra­mo, on re­kao je da nas ne ču­je i pre­ki­nuo je ve­zu. Ne­zva­ni­čno sa­zna­je­mo da je Za­imo­vić ju­čer ka­zao da od po­vla­če­nja ste­čaj­nog pos­tup­ka u „Gra­ni­tu" ne­ma ni­šta i da se ste­čaj mo­ra spro­ves­ti po sva­ku ci­je­nu. (Kliker.info-San)


20.10.2010.

CIRO BLAZEVIC JE "ZATASKAVAO" PROBLEME: SAFET SUSIC "GRADI" NOVU REPREZENTACIJU BOSNE I HERCEGOVINE!

 

24sata.info PHOTO
image Safet Sušić / 24sata.info

 

24SI - Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine se nakon četiri kola, te tri odigrane kvalifikacione utakmice za odlazak na EUROo 2012 nalazi na četvrtoj poziciji grupe D sa bodom zaostatka iza Albanije, te sa četiri, odnosno pet bodova manje od Bjelorusije i Francuske.

 

Usporedivši do sada rezultatski najuspješnije kvalifikacije, one za EURO 2004., kada nam je za plasman na najbolju smotru europskih reprezentacija nedostajao samo jedan postignut gol protiv Danaca na Koševu, možemo reći da su izabranici selektora Sušića u ove kvalifikacije krenuli dobro i uspješno.

Podsjetimo se, fudbalska reprezentacija BiH je pod vodstvom selektora Sliškovića kvalficikacija za EURO 2004 započela šokantnim i nadasve sramotnim domaćim porazom od Rumunije na Koševu, u utakmici koju su Rumuni riješili u prvih dvadeset minuta susreta utrpavši Kenanu Hasagiću čak tri gola.

Nakon toga, dezorijentisani Zmajevi bilježe poraz u Norveškoj rezultatom 2:0, da bi poslije loših početnih rezultata, katastrofalnu situaciju u reprezentaciji djelomično ispravila domaća, izuzetno teško ostvarena, pobjeda od 2:0 protiv Luksemburga.

Ako usporedimo bodovni saldo, Sušićevi Zmajevi u prve su tri utakmice kvalifikacija osvojili četiri od šest gostujućih bodova, dok su izabranici Bake Sliškovića 2002. godine osvojili samo tri boda iz čak dvije domaće i jedne gostujuće utakmice. Kako smo već rekli, na kraju kvalifikacija samo nas je jedan gol dijelio od plasmana na EURO 2004. u Portugal, te nam ta činjenica uveliko ulijeva optimizam u aktuelne kvalifikacije čiji je veći dio još uvijek pred nama.

Za razliku od Papeta, Blaž Slišković 7. septembra 2002. godine, nakon 0:3 od Rumunije, na press konferenciji nije nikome objašnjavao zašto je iz igre već u četrdesetim minutama utakmice izvadio Ikanovića, Bešliju i Bajramovića, te kako je naša reprezentacija već u 7. minuti utakmice i vodstva gostiju od 0:2 uspjela kapitulirati.

Safet Sušić, sa druge strane ima običaj, koji je za svaku pohvalu, široj javnosti objašnjavati sve svoje odluke i poteze, te je tako na press konferenciji poslije remija u Tirani cijeloj bh. sportskoj javnosti objasnio zašto je na poluvremenu izveo Hasagića i Mravca, te zašto je na kraju meča pojačao vezni red napravišvi rokadu Džeko - Ibričić.

Apsolutno je jasno da će utakmica protiv Rumunije u Zenici 27. marta naredne godine biti ključna u ovim kvalifikacijama, baš kao što su to bile ranijih godina utakmice protiv Danske u Kopenhagenu, Norveške u Oslu i Belgije u Genku.

Da naša reprezentacija zna igrati kvalitetan fudbal pokazali smo protiv Luksemburga kojem smo u samo deset minuta efektivne igre zabili tri gola, istog onog Luksemburga koji je protiv Bjelorusije sačuvao svoju mrežu netaknutu, a superjakoj i preporođenoj Francuskoj dopustio postizanje samo dva gola na njihovom terenu.

Prvo poluvrijeme, ali i cjelokupna utakmica u Tirani pokazala je da naša reprezentacija nije više ekipa koja samo zna čuvati svoj gol, kao npr. u vrijeme Barbarezovog igranja pozicije libera, nego da naši Zmajevi znaju dominirati i napadati svih 90 minuta susreta. Sasvim je realno da naša cjelokupna igra ne može izgledati potpuno tečno i usklađeno kada u naših prvih jedanaest imamo čak tri nova pojedinca na izuzetno važnim pozicijama, Medunjanina, Lulića i Mujdžu, a reprezentacija igra poptuno drugačiji sistem fudbala od onog koji smo razvijali desetak godina, koji je većinom bio zasnovan na kontranapadima i igri sa pet ljudi u zadnjoj liniji i jednim napadačem.

Kao što smo već naveli, prvo poluvrijeme u Tirani je pokazalo da selektor Safet Sušić evidentno zna šta radi sa reprezentacijom i kakav stil igre želi ugraditi u Zmajeve, ali je prava šteta što administracija fudbalskog saveza ne može pratiti korak sa selektorom Sušićem i njegovim izvanrednim igračima.

To se u prvom redu vidi kroz nemogućnost ugovaranja prijateljskih utakmica našoj reprezentaciji, koje su nam od izuzetne važnosti za postizanje dugoročnih dobrih rezultata, ali i kroz sasvim realnu mogućnost suspenzije krovne kuće fudbala u BiH zbog, već možemo reći skandaloznog mješanja desinčarske i nacionalističke politike u odluke vezane za Statut Fudbalskog saveza BiH.

Kako je selektoru Sušiću i njegovim pomoćnicima te našim reprezentativcima raditi na projektu koji se može preko noći kompletno urušiti ne želimo ni da pomišljamo.

Kao izuzetno pozitivnu stranu načina rada selektora Sušića moramo navesti činjenicu da Pape u reprezentaciju do sada nije pozvao niti jednog jedinog anonimusa. U Zmajeve se više ne zovu igrači poput Dušana Kerkeza, Admira Raščića, Gradimira Crnogorca, Dilavera Zrnanovića i Mirnesa Sadovića, a prilika se daje mladim naraštajima naše fudbalske nacije poput Vranješa, Subašića, Handžića i sličnih, kojima u njihovim karijerama sama činjenica da su trenirali sa najboljim bh. fudbalerima znači mnogo.

Kako je sasvim jasno da u modernom fudbalu pobjeđuju isključivo kolektivi koji imaju podršku matičnih državnih struktura, navijači Bosne i Hercegovine moraju biti svjesni da je u gore navedenim uslovima u kojima rade fudbalski radnici u BiH svaka pobjeda i svaki uspjeh ravan senzaciji, te da moramo pokazati izutetno strpljenje kada su (ne)uspjesi bh. nacionalnog sporta u pitanju.

Nažalost, selektora Sušića nema prisutnog u medijima kako bi podigao atmosferu među navijačima naše fudbalske reprezentacije, kao što je to bio slučaj sa sveprisutnim Ćirom Blaževićem i na neki način prividno zataškao probleme koji muče reprezentaciju, ali Safet Sušić se izgleda drži stare izreke koja glasi: "Tiha voda brijege nosi!".

Ne smijemo nikako zaboraviti da naša reprezentacija mora uvijek imati punu podršku nacije kakve god rezultate ostvarivala, upravo zbog činjenice da je država Bosna i Hercegovina, a sa njom i njene sportske nacionalne selekcije, stvorena na životima i krvlju stotina hiljada Bosanaca i Hercegovaca i da neprijatelji ove države slave svaki put kada patriote dignu ruke od svoje domovine, Bosne i Hercegovine!

Taj merak im ne smijemo dopustiti!

Bojan Selesković
Reprezentacija.net

(24sata.info)

20.10.2010.

KANADSKI PARLAMENT JEDNOGLASNO USVOJIO REZOLUCIJU O GENOCIDU U SEBRENICI

Kanadski parlament jednoglasno usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Usvojenom Rezolucijom Kanada jasno i glasno kaže kako žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini nisu uzaludne i da ujedno pokazuje respekt prema njima

image

Poslije pet godina lobiranja od strane Bošnjačko – kanadske zajednice, Kanadski parlament jednoglasno je usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Proces lobiranja kanadskih Bošnjaka za usvajanje rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini u Kanadskom parlamentu počeo je prije pet godina, tačno na desetu godišnjicu od genocida u Srebrenici.

Tadašnji član Kanadskog parlamenta, Jean Augustine, prva žena afro-kanadskog porijekla izabrana u Kanadski parlament, član Liberalne partije Kanade i veliki prijatelj Bošnjaka i Bosne i Hercegovine je pročitala izjavu u Parlamentu u kojoj se između ostalog kaže: “Masakr u Srebrenici bio je najgori genocidni zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rezolucija Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u povodu desete godišnjice genocida u Srebrenici navodi da politika agresije i genocida provedenog od strane srpskih snaga u Bosni i Hercegovini ispunjava uvjete za definiranje zločina genocida iz člana 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pamćenja tih zlodjela su još uvijek vrlo živa u svijesti i srcima svih prijatelja istine i pravde u Kanadi”.

Iste godine tadašnji Ministar vanjskih poslova Kanade, Pierre Pettigrew (Liberalna partija Kanade), obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime Vlade Kanade u kojoj se između ostalog kaže: “Ubistva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici je da svi arhitekti genocida u Bosni i Hercegovini budu privedeni sudu pravde”.

Jak utjecaj srpskog i ruskog lobija

Konzervativna partija Kanade na čelu sa premijerom Stephenom Harperom je odbila rezoluciju na taj način što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebila termin «bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid», čime je pokušala da kaže da se genocid vršio nad svim narodima u Bosni i Hercegovini, zatim je smanjila broj žrtava genocida u Srebrenici i na kraju je izbacila termin genocid, upotrijebivši termin masovno ubijanje. Bošnjaci žrtve genocida koji žive u Kanadi oštro su protestovali zbog iskrivljavanja činjenica, pa je nakon tog protesta premijer Harper prihvatio termin Bošnjak i stvarnu cifru broja žrtava genocida u Srebrenici, ali je uporno odbijao upotrebu termina genocid.

Iako je više od dvadeset država u svojim parlamentima usvojilo rezolucije u kojima su 11. juli proglasili Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom se pokazalo da je Konzervativna partija Kanade pod jakim utjecajem srpskog i ruskog lobija u Kanadi. Tokom bošnjačkog lobiranja Srbi su imali svoju kampanju, čak su dijelili listove protiv rezolucije u samom Parlamentu. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno sa Bošnjacima Kanade imali su do sada najjaču svoju akciju. Kanadski Bošnjaci su poslali jasnu poruku kanadskoj vladi i kanadskom Parlamentu: Bošnjaci u Kanadi neće nikada prihvatiti rezoluciju koja precizno ne uključuje termin genocid. Izbacivanje termina genocid je uvreda ne samo za kanadske Bošnjake, žrtve genocida, već i za čovjeka i civilizaciju uopšte, za Kanadu i čitav slobodoljubivi svijet. Bošnjaci Kanade nisu pristali pregovarati o genocidu. Na to nema niko pravo u ime stotine hiljada nevinih žrtava – šehida koji su dali svoje živote u odbrani Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

Usvojenom Rezolucijom Kanada  jasno i glasno kaže kako žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini nisu uzaludne i da ujedno pokazuje respekt prema njima. Istovremeno, Kanada usvajanjem rezolucije iskazuje kajanje što nije spriječila genocid u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Rezolucija  ostvaruje svoj cilj, a to je da zločin ne smije proći nekažnjeno te da žrtve zločina ne smiju biti zaboravljene.

Proglašavanje 11. jula od strane Kanadskog Parlamenta danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici predstavlja poruku svim zločincima u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti da njihov zločin neće biti nagrađen, već kažnjen, da zlo ne može preživjeti i da se posljedice genocida neće legalizirati.

Tekst Rezolucije (M- 416) jednoglasno usvojene u Kanadskom parlamentu:

„Da se, po mišljenju Predstavničkog doma Kanadskog parlamenta dan 11. jula treba označiti Danom Sjećanja na Srebrenicu, u sjećanje na Masakr jula 1995., u kojem je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo pobijeno, što je izraženo činom genocida od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, i kad su 25.000 drugih bili silom prognati iz svojih domova od snaga bosanskih Srba“.

20.10.2010.

IVAN VELICKO: NE DAO BOG DA SE SRBIMA PONOVI 4, 5. I 6. AUGUST 1995, JER TO, ONDA, NECE BITI OLUJA NEGO URAGAN

 

Hrvatski ekstremni desničari organizovali danas u Zagrebu skup protiv Srba • Srbi u Hrvatskoj imaju veća prava od Hrvata, kaže Keleminec

image Hrvatski desničar pali novine Novosti za srpsku manjinu u Hrvatskoj (Foto: Reuters)

Hrvatski ekstremni desničari organizovali su danas u Zagrebu protestni skup ispred sjedišta Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", zbog djelovanja Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i Srpskog narodnog vijeća (SNV) i pisanja nedjeljnika "Novosti" čiji je jedan primjerak demonstrativno spaljen.

Pred zgradom se okupilo tridesetak ljudi sa transparentima i nekoliko hrvatskih zastava, od kojih dvije čije je nošenje zabranjeno zbog grba koji počinje bijelim poljem, kao zastava NDH-a (aktuelna državna počinje crvenim), a bio je prisutan veći broj policajaca.

Šef Autohtone hrvatske stranke prava Dražen Keleminec ocijenio je da "Srbi u Hrvatskoj imaju veća prava od Hrvata".

"Onima koji su u ratu na četničkoj strani ratovali protiv Hrvatske i posle se vratili, obnavljaju se kuće, daju stanovi za stambeno zbrinjavanje, isplaćuju penzije i priznaje radni staž", rekao je Keleminec.

On smatra da se "ne smiju finansirati četnički listovi kao što su `Novosti`", ili podizati "četnički spomenik" u Srbu i slaviti Tito, "koji nije naš nego njihov".

Klemenc je naglasio da aktualna Vlada nije hrvatska, ni HDZ-ova već SDSS-ova, dodajući da "problem Hrvatske nisu ni predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ni Srbi već birači koji daju glas strankama koje omogućavaju koalicije s njima".

On je pozvao na ukidanje nedjeljnika "Novosti" i prestanak finansiranja SNV-a i SDSS-a.

"Ne dao Bog da se Srbima ponovi 4., 5. i 6. avgust 1995, jer to onda neće biti oluja nego uragan", poručio je šef Hrvatskog nacionalnog fronta Ivan Veličko.

Jozo Vukelić ocijenio da "Srbi žele Hrvatsku u ropstvu, a Hrvate u zatvorima, ili na stratištima", ali i ponovio da "problem nisu Srbi, pa ni SDP za koji glasaju jugosloveni i komunisti", već HDZ za koji glasaju nacionalni nastrojeni ljudi, a koji je isti kao SDP".

Današnji skup završen je spaljivanjem jednog primjerka lista "Novosti", čije su nedavne naslovne strane, prema nekim mišljenjima, ismijavale rat i hrvatske snage.

Ustaške ikonografije nije bilo, a čulo se nekoliko povika "Spremni". Na transparentima je pisalo "Vukovar", "Škabrnja", "Stop ponižavanju Hrvatske".

Učesnici skupa pozvani su da potpišu peticiju za ukidanje "Novosti", koju je organizovalo udruženje "Nezavisni dragovoljci hrvatski".

19.10.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA: PONOVO MATEMATICKE UMJESTO PROGRAMSKIH KOALICIJA

 

Parlament BiH u prethodnom sazivu, arhiv

Parlament BiH u prethodnom sazivu, arhiv

 19.10.2010.
Prema utvrđenim rezultatima opštih izbora u BiH, koje je objavila Centralna izborna komisija BiH, najveći broj mandata u državnom Parlamentu osvojili su SDP i SNSD koji će imati po osam poslanika.

Iza njih, po broju mandata, sa sedam državnih poslanika je Stranka demokratske akcije (SDA), što je za dva manje nego do sada, te Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića sa četiri.

U SDA najavljuju da će tražiti ponovno brojanje glasova za potpredsjednika RS, ali i za predstavnike Bošnjaka iz RS u državnom Parlamentu, gdje je je ova stranka ostala bez ijednog od dosadašnja dva mandata.

Predsjednik SDA Sulejman Tihić najavljuje kako će koalicione partnere birati prema izbornoj volji građana, odnosno sa izbornim pobjednicima, u ovom slučaju SDP-om i SNSD-om:

„Najbolje bi bilo da imamo koaliciju izbornih pobjednika – tu mislim i na SDP, i na SDA, i na SNSD i HDZ, međutim, ako se sa izbornim pobjednicima ne mogne postići odgovarajući kvalitetan sporazum, ukoliko mi i dalje budemo od SNSD-a imali zahtjeve i priče o vraćanju nadležnosti sa države na entitet, ili od HDZ-a priče o Mostaru kao hrvatskom stolnom gradu, ili trećem entitetu, onda ćemo morati tražiti alternativu na drugoj strani, sa drugim političkim strankama“
, kaže Tihić.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) imaće kao i do sada tri poslanička mjesta, a najveći gubitnik je Stranka za BiH koja je osvojila dva umjesto dosadašnjih pet poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Dva poslanička mjesta za sada ima i koalicija HDZ 1990 – HSP.

Moguće iste četiri godine


Iako još uvijek nema koalicionih dogovora pa ni naznaka da će dva HDZ-a zajedno ući u razgovore o raspodjeli vlasti na entitetskom ili državnom nivou, prvi razgovori su već obavljeni.

Dok predsjednik jačeg HDZ-a Dragan Čović još mudro ćuti i ne želi komentarisati predizborne dogovore sa SNSD-om, lider mlađeg HDZ-a 1990, Božo Ljubić, kaže da će hrvatske stranke u BiH insistirati na novom ustavnom uređenju i izmjenama Izbornog zakona:

„S ciljem izjednačavanja hrvatske pozicije u BiH, i u teritorijalnom i u institucionalnom pogledu, sa pozicijom druga dva konstitutivna naroda.“


SNSD Milorada Dodika pobjednik je sa najvećim brojem poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini RS, a SDP u federalnom Parlamentu.

Za formiranje vlasti u Republici Srpskoj SNSD-u će biti potreban jedan do dva koaliciona partnera – vjerovatno, kao i u predhodnom mandatu, Socijalistička partija (SP) i Demokratski narodni savez (DNS), a u red za dogovor prijavila se i dosadašnja opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS). Ista ta koalicija mogla bi se očekivati i u državnom Parlamentu kada je riječ o strankama iz RS.

U Federaciji, gdje je najviše glasovao osvojio SDP, potom SDA i SBB, te HDZ i Stranka za BiH, situacija je nešto složenija ali, ukoliko koalicije budu matematičke a ne programske, BiH će se naći tamo gdje je bila i prije četiri godine, ističe analitičar Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa.

„Moglo bi biti problema prilikom formiranja državne parlamentarne većine, prije svega upravo zbog suprotstavljenih konceptualnih usmjerenja, suprotstavljenih programa, i to je ono što je teret koji će nositi i ova vlast. Ukoliko se desi prosto matematičko zbrajanje glasova, potom i formiranje parlamentarne većine koja neće biti formirana na usaglašenom programu već na prostoj podjeli funkcija shodno izbornim rezultatima, čekaju nas praktično iste četiri godine kao protekle četiri. Ne zaboravimo da je 2006. godine parlamentarnu većinu na državnom nivou, Vijeće ministara, ustvari činio blok suprotstavljenih političkih koncepata – tu primarno mislim na SNSD i Stranku za BiH, ali i ne samo na njih – što je onda generiralo krajnje neuspješno Vijeće ministara i isto takvu parlamentarnu Skupštinu BiH“
, kaže Arapović.

U NS RS političke stranke sa sjedištem u Federaciji imaće pet narodnih poslanika, i to SDP tri i SDA dva, a Stranka za BiH ostala je bez ijednog mjesta u narednom mandatu.

Prvi put nakon rata, u državnom Parlamentu Bošnjaci i Hrvati iz RS neće imati svoje predstavnike, a svih 14 mjesta, prema izbornim rezultatima, pripalo je Srbima.

Prema mišljenju novinarke Oslobođenja iz Banja Luke, Gordane Katane, ovakvi izborni rezultati su odraz realnog stanja u Republici Srpskoj, iako ističe da glasovi Bošnjaka iz RS ni do sada u državnom Parlamentu nisu mogli donijeti bilo kakve promjene.

„Općenito nisu mogli svojim glasovima nikada ništa promijeniti od onoga što je bila zacrtana politika, a koju su dominantno stranke iz RS kreirale na državnom nivou“
, kaže Katana.

Sasvim izvjesno je da se izborni rezultati neće mijenjati kada su u pitanju hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva BiH, a to su Željko Komšić i Bakir Izetbegović. Tijesnu pobjedu za srpskog člana Predsjedništva BiH ispred Mladena Ivanića odnio je Nebojša Radmanović za nešto više od 1,5 posto, a ako budu uvaženi zahtjevi za ponovno brojanje glasova ili utvrđene neregularnosti, borba za ovu poziciju biće do kraja neizvjesna.
19.10.2010.

VAN ROMPEJ STIGAO U SARAJEVO, POSJETIO STARI DIO GRADA

 

Nije želio dati izjavu za medije, ali je Incko ocijenio da je ovo jedna od najznačajnijih posjeta stranih zvaničnika BiH i istakao da je Van Rompejev dolazak snažan dokaz da je BiH dobrodošla u EU

image

Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej stigao je večeras u Sarajevo, gdje će sutra razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH i visokim predstavnikom Valentinom Inckom.
 
Van Rompeja su, u prisustvu Incka, večeras dočekali ambasador BiH u Briselu Osman Topčagić i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen. U pratnji  delegacije domaćih i stranih zvaničnika Van Rompej je posjetio stari dio Sarajeva.
 
Van Rompej nije želio dati izjavu za medije, ali je Incko ocijenio da je ovo jedna od najznačajnijih posjeta stranih zvaničnika BiH i istakao da je Van Rompejev dolazak snažan dokaz da je BiH dobrodošla u EU.
 
Incko je novinarima rekao da će predsjednik Evropskog savjeta najvjerovatnije imati neku poruku EU u vezi vizne liberalizacije.
 
"BiH ima puno prijatelja i ovo sve je još jedan snažan dokaz da je BiH na agendi EU, da je ona dobrodošla", kaže Incko.

On je napomenuo da je posjeta Van Rompeja jedna u nizu brojnih dolazaka evropskih i svjetskih zvaničnika u BiH od komesara za proširenje EU Štefana Filea, američkog državnog sekretara Hilari Klinton, preko šefa evropske diplomatije Ketrin Ešton, pa do ministra spoljnih poslova Turske Ahmeta Davutoglua.

Van Rompej boravio je danas u radnoj posjeti Skoplju i Crnoj Gori gdje se se sastao sa najvišim državnim zvaničnicima, a osim BiH posjetiće i Albaniju.

Prije posjete Balkanu, Rompej je u video-poruci istakao da zemlje u regionu imaju još posla u ispunjenju evropskih standarda, iako su napravile značajan napredak.

19.10.2010.

U PROMJENU USTAVA BiH UKLJUCITI I OSTALE HRVATSKE STRANKE KOJE IMAJU IZBORNI LEGITIMITET

 

Predsjednik HDZ-a 1990 dr. Božo Ljubić održao je danas u hotelu "Bevanda" u Mostaru neformalan sastanak s predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem

image

Predsjednik HDZ-a 1990 dr. Božo Ljubić održao je danas u hotelu "Bevanda" u Mostaru neformalan sastanak s predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem, stoji u priopćenju iz Ureda za odnose s javnošću HDZ-a 1990.   

Na sastanku je bilo riječi o političkim prilikama u Bosni i Hercegovini u kontekstu nedavno održanih izbora. 

Sugovornici su se složili da je nužna promjena Ustava i Izbornog zakona, ali da je nužan i nastavak unutarhrvatskoga dijaloga kako bi se postigao dogovor oko promjena Ustava koje trebaju izjednačiti poziciju hrvatskog naroda u teritorijalnom i institucionalnom smislu s druga dva konstitutivna naroda.

Sugovornici su se također složili da se u razgovore oko Ustava uključe i ostale hrvatske stranke koje imaju izborni legitimitet, bez obzira na to u kojoj će se poziciji naći u procesu uspostavljanja vlasti, navodi se u priopćenju. 

19.10.2010.

BAKIR IZETBEGOVIC: "ALIJA IZETBEGOVIC JE SIMBOL HEROJSKE GENERACIJE KOJA JE SACUVALA JEDINSTVO BiH"

 

24sata.info PHOTO
image Bakir Izetbegović / 24sata.info

 

24SI - Sedma godišnjica smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića obilježena je danas na šehidskom mezarju Kovači, gdje je odata počast rahmetli Izetbegoviću i svim šehidima i poginulim borcima te posjetom Muzeju "Alija Izetbegović".

 

"Šta je bila ideja Alije Izetbegovića - jedna dobro uređena zemlja u kojoj će vladati slobode, demokratija, u kojoj će i moj i njegov bošnjački narod moći da diše punim plućima. Da živi u slobodi, da može da afirmiše svoju vjeru, identitet. Na tom smo putu, na putu smo da, akobogda, izgradimo jednu dobro uređenu zemlju, evropsku zemlju u kojoj će svi ljudi biti slobodni bez obzira na vjeru, naciju. Na pola smo tog puta, kazao je novinarima sin rahmetli Izetbegovića", Bakir Izetbegović.

Temelje je, po njegovim riječima, položila generacija rahmetli Alije Izetbegovića, "i on je simbol jedne herojske generacije koja je u vrlo nepovoljnim uslovima otvorila procese demokratije, sačuvala jedinstvo ove zemlje, sačuvala ideju Bosne i Hercegovine".

"Mislim, kako se budemo odmicali od tog vremena da ćemo sve više cijeniti ulogu te generacije, jedne herojske generacije", kazao je Bakir Izetbegović.

Ističe da je od rahmetli oca naučio puno toga.

"Ne možete vi iz knjiga se naučiti politici. Politika je umijeće mogućeg i kad ćete nešto uraditi, kad nećete, zavisno od okolnosti ćete nešto reći ili postupiti, drugi put se strpiti. Dakle, naučio sam se strpljenu", kazao je Izetbegović.

"Nekom sam ga prilikom pitao, to je bilo u samom početku kad smo tek osnivali stranku, da li političari moraju da lažu. Malo se zamislio, a onda je rekao "znaš Bakire, ne moraju da lažu, ali ko te tjera da kažeš sve što misliš. Sve dok ne izgovoriš riječ ona je tvoja, kad je izgovoriš onda je svačija", prisjetio se Bakir Izetbegović riječi svog rahmetli oca.

(fena)

19.10.2010.

JELKO KACIN: BEOGRAD U SANDZAKU VODI KONFLIKTNU POLITIKU

 

24sata.info PHOTO
image Jelko Kacin / 24sata.info

 

24SI - U izvještajima Evropske komisije i Evropskog parlamenta o napretku Srbije, koji će biti objavljeni 9. novembra naći će se i negativne ocjene o nekoliko važnih područja.

 

Jelko Kacin, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju kaže da su među najkritikovanijim oblastima reforma pravosuđa, nezapočeta a kamoli završena restitucija, situacija u Sandžaku i stanje na medijskoj sceni Srbije.

RFE: Lokalni mediji u Srbiji već pišu o tome da će biti dosta kritika u predstojećem godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije. Da li je to tačno?

Kacin: Očigledno je da su neke stvari jednostavno nezavršene, pa je zato normalno da se to i konstatira u izvještaju Evropske komisije, a i u izvještaju koji ću ja dostaviti Evropskom parlamentu početkom novembra. Izvještaji su, zapravo, namijenjeni tome da se ukaže na nedostatke, kako bi se ti nedostaci otklonili i prevazišli.

RFE: Koje kritičke primjedbe se mogu očekivati u vašem, kao i u izvještaju Evropske komisije, kad je u pitanju reforma pravosuđa u Srbiji?

Kacin: Toliko puta je bilo rečeno šta treba završiti u reformi pravosuđa, a još uvek nisu sve sudije koje nisu prošle reizbor dobili individualna rješenja, tako da ne mogu koristiti pravne lijekove koji im stoje na raspolaganju. To je, jednostavno, neodrživo i to smo nekoliko puta rekli i ministarki pravosuđa i predsjedniku Vlade. To se mora prevazići i to brzo. Istina je, s druge strane, da Hrvatska, koja završava pregovore sa Evropskom komisijom, još uvijek nije završila poglavlje - pravosuđe. To jeste najteže i najkompleksnije područje, ali Srbija ne može sebi dozvoliti da to koristi kao izgovor da ne odradi neke stvari koje su odavno morale biti odrađene.

RFE: Upozoravali ste vlasti u Beogradu i u pogledu njenih neispunjenih obaveza vezanih za restituciju?

Kacin: Što se tiče restitucije, ja sam na to upozoravao posljednje dvije godine. Čak sam dobio i najavu da će do kraja ove godine zakon o restituciji biti usvojen. Pošto od tog obećanja očigledno nema ništa, dobro je da se na to i upozori.

RFE: Kad je u pitanju Sandžak, šta će se u izvještajima konstatirati?

Kacin: Ukazat će se na probleme konstituiranja manjinske zajednice koje do sada nije uspjelo iz nekih razloga koji narušavaju pravnu državu zbog diskriminacije i pokušaja da se uvedu neka druga pravila koja uopće nisu postojala. Poslije intervencije vašeg ombudsmana i uz pomoć OSCE-a, problemi su počeli da se rješavaju, ali to je još uvijek nezavršen posao. Dok se to ne riješi, dok se ne formira Bošnjački nacionalni savjet, na to jednostavno treba upozoravati. Dobijam, takođe, informacije da u Sandžaku imaju velike poteškoće sa međunarodnim univerzitetom. Nisu, naime, dobili potvrdu za neke nove programe koju odavno čekaju. Mislim da Beograd tu vodi neku politiku koja je apsolutno kontraproduktivna, koja je konfliktna i koja nikako ne doprinosi tome da se imidž Srbije popravlja. Naprotiv, čak i u području položaja manjina, gdje su napravljeni neki pomaci, sve ovo što sam pomenuo Srbiju vuče nazad.

RFE: Kako će u izvještajima biti opisana medijska situacija u Srbiji?

Kacin: Tu će se ukazati na dvije stvari. Prva je ta sprega medija i politike, gdje se tačno zna kojoj političkoj opciji pripada koji medij, odnosno, koliko je neprofesionalno novinarstvo tih medija, zato što su naklonjeni ovoj ili onoj strani. Može se slobodno reći da od nezavisnog medijskog prostora u Srbiji nije ostalo skoro ništa. Drugi problem je što neki slučajevi pritiska na novinare još uvijek nisu procesuirani, tako da to ostaje rak-rana Srbije. Bez napretka na području medija ne možete očekivati ni neki veliki pomak u politici. Mediji, naime, u ime javnosti, kontroliraju političare, dok je u Srbiji obrnuto – mediji su kontrolirani od strane politike.

RFE: Možete li se osvrnuti na očekivanje koje je izrekao Božidar Đelić, potpredsjednik Vlade za evropske integracije. Rekao je da će ocjena Evropske komisije biti generalno pozitivna. Iako, dodao je, neće biti ni blizu prošlogodišnjem pozitivnom izvještaju kada je Srbiji odmrznut Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

Kacin: Ja nikako ne bih želio ocjenjivati izjave jednog od potpredsjednika srpske vlade. Srbija je suverena zemlja i može najavljivati šta će biti u izvještaju Komisije. Međutim, taj isti političar je poznat po tome da svašta najavljuje, posebno datume, i ja bih to ostavio njemu.

(rse)

19.10.2010.

ISTINSKI BORAC ZA ISTINU: SONJA BISERKO - POCASNI GRADJANIN SARAJEVA

Sonja Biserko je nova laureatkinja priznanja „Počasni građanin Sarajeva“. Danas je Gradsko vijeće Grada Sarajeva na sjednici jednoglasno usvojilo odluku o dodjeli priznanja predsjednici i osnivačici Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji.U obrazloženju ove odluke navedeno je da je Biserko jedna od najistaknutijih boraca za ljudska prava u Srbiji i regionu. Biserko je bila naročito angažirana ..

Sonja Biserko je nova laureatkinja priznanja „Počasni građanin Sarajeva“. Danas je Gradsko vijeće Grada Sarajeva na sjednici jednoglasno usvojilo odluku o dodjeli priznanja predsjednici i osnivačici Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji.U obrazloženju ove odluke navedeno je da je Biserko jedna od najistaknutijih boraca za ljudska prava u Srbiji i regionu. Biserko je bila naročito angažirana na širenju istine o ratu u BiH.Navedeni su i njeni istupi usmjereni ka nastojanju da Srbija osudi genocid u Srebrenici smatrajući da je to jedini način da napravi otklon od velikosrpskog projekta režima Slobodana Miloševića.

Biserko je rođena 1948. godine u Beogradu, a nekoliko godina radila je kao jugoslavenski diplomata u Londonu i Ujedinjenim Nacijama, a službu je napustila 1991. godine u znak protesta protiv nacionalističko-totalitarističkog režima Slobodona Miloševića.Tri godine kasnije, 1994. osnovala je srbijanski ured Helsinškog komiteta za ljudska prava, koji je jedna od najjačih nevladinih organizacija u Srbiji, a ističe se po konstantnoj utemeljenoj kritici kršenja ljudskih prava od strane institucija vlasti i borbi protiv nacionalizma te zalaganju da Srbija prizna svoju krivicu za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.Zajedno sa Natašom Kandić, predsjednicom Fonda za humanitarno pravo, jedna je od najistaknutijih i najdosljednijih aktivistikinja iz nevladinog sektora. U junu je u Londonu svjedočila u korist Ejupa Ganiać u raspravi o eventualnom izručenja ratnog člana Predsjedništva BiH Srbiji. (Kliker.info-Fena)

19.10.2010.

NASTAVLJA SE SARADNJA HAGA I SARAJEVA

 

Milorad Barašin i Serge Brammertz u Sarajevu, 19. oktobra

Milorad Barašin i Serge Brammertz u Sarajevu, 19. oktobra

 19.10.2010.
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc sastao se u utorak s glavnim tužiocem Tužilaštva BiH Miloradom Barašinom i predstavnicima Posebnog odjela za ratne zločine. Razgovarano je o zajedničkim naporima na procesuiranju predmeta ratnih zločina.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da dva tužilaštva imaju istu misiju - otkrivanje i krivično procesuiranje počinitelja krivičnih djela ratnog zločina, da u svom radu međusobno sarađuju, te da će se njihova dobra saradnja nastaviti i u budućnosti.

Pred susret sa predstavnciima bh. pravosuđa, glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc podsjetio je da se u Tribunalu vodi sedam sudskih procesa.

„Kako bi završili sedam tekućih preostalih procesa mi trebamo stalnu podršku, među ostalim i od BiH. Sa predstavnicima bh. pravosudnih tijela posebno ćemo razgovarati o tome šta mi možemo uraditi kako bi osnažili njihov rad. Od velike je važnosti i provođenje nacionalne strategije u suočavanju sa slučajevima ratnih zločina“
, rekao je Bramerc.

„Mi, naravno, sa naše strane želimo pružiti najveću moguću podršku, dostavljajući sve dostupne informacije za procese koji se vode u nacionalnim sudovima. U tom kontekstu pomenuću tužioce za vezu iz Sarajeva, Beograda i Zagreba koji rade u u našem uredu u Hagu i koji imaju pozitivan uticaj na ovu saradnju“, naglasio je Serž Bramerc.

U programu posjete glavnog tužioca Sarajevu, osim susreta sa predstavnicima bh. pravosuđa, predviđeni su i razgovori s predstavnicima udruženja žrtava proteklog rata.

Glavni tužilac Haškog tribunala, nakon Sarajeva, krajem sedmice posjetiće Zagreb. Prvih dana novembra boraviće u Beogradu.

Svoj redovni polugodšnji izvještaj o saradnji BiH, Srbije i Hravatske sa Haškim sudom, Bramerc će predstaviti Savjetu bezbjednosti UN-a početkom decembra.
19.10.2010.

HRVATSKI SUD POTVRDIO BH. PRESUDU, IVAN BENDER MORA U ZATVOR!

 

Jedan od osnivača "Herceg-Bosne" bit će smješten u neki od hrvatskih zatvora. Hrvatski sud nije umanjio kaznu

image Bender: Kraj bježanju

Nakon više od četiri godine skrivanja, prvi veliki bjegunac iz BiH u Hrvatsku napokon će završiti u zatvoru!

Županijski sud u Zagrebu potvrdio je pravomoćnu presudu Vrhovnog suda FBiH iz jula 2006., kojom je jedan od osnivača takozvane HR Herceg-Bosne, bivši dopredsjednik HDZ-a BiH i direktor Federalnog zavoda PIO/MIO Ivan Bender osuđen na četiri i po godine zatvora.

Tu presudu je 2008. potvrdio i Ustavni sud BiH.

Pravo žalbe

Bender je osuđen zbog pronevjere i zloupotrebe službenog položaja pri otimačini mostarskog hotela "Ero" putem preduzeća "Tuh-Invest". Ovime je potvrđeno pisanje "Dnevnog avaza".

Informaciju o priznanju presude u slučaju "Bender" potvrdio je jučer za naš list i portparol Županijskog suda Krešimir Devčić. Ovakav potez Hrvatske rezultat je izmjena Sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka u krivičnim stvarima, koje su u februaru ove godine potpisali ministri pravde dvije zemlje Bariša Čolak i Ivan Šimonović.

- Kazna nije smanjena. Nakon potvrđivanja presude iz BiH, Bender ima pravo žalbe u roku od 15 dana Vrhovnom sudu Hrvatske. On može iskoristiti svoje pravo. Ne znam uopće što on može navesti u toj žalbi, ali forma se mora poštovati - kazao je Devčić.

Nakon ispunjenja forme, Bender će sigurno biti upućen na izdržavanje kazne u jedan od hrvatskih zatvora, vjerovatno u Glini. Umjesto toga, Bender može doći u BiH i kaznu izdržavati u Zenici.

Brojni bjegunci

Osim kriminalca Bendera, u Hrvatskoj se i dalje krije bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić.

U "lijepu našu" svojevremeno su bježali i bivši radnik Federalnog ministarstva odbrane Ivan Azinović i general Ivan Medić, osumnjičeni u aferi "Hercegovačka banka".

Nakon što je protiv njega počeo proces u Kantonalnom sudu u Mostaru, u susjednu zemlju sklonio se i u upravnik zloglasnog koncentracionog logora Gabela Boško Boko Previšić, kao i osuđeni za ratne zločine u Mostaru Romeo Blažević. U Splitu se krio i Miroslav Anić zvani Firga, osumnjičen za ratne zločine nad bošnjacima u Stupnom Dolu.

Vođa tvrde struje

Bender, nekada vođa tvrde struje u HDZ-u BiH, koja se snažno opirala bilo kakvoj vezi s državom BiH i Bošnjacima, u Hrvatsku je pobjegao samo dva dana prije nego što je Vrhovni sud FBiH potvrdio njegovu presudu.

Tokom četiri godine i tri mjeseca Bender je u Zagrebu, u stanu u ulici Grada Vukovara, živio sa suprugom Ljiljom i sinom, koji je ranije studirao u glavnom gradu Hrvatske.

U Hrvatskoj 110 kriminalaca iz BiH

Iz BiH su nakon izricanja pravosnažne presude pobjegle 282 osobe, od kojih se 110 nalazi u Hrvatskoj, 100 u Srbiji i 13 u Crnoj Gori, dok za 56 osuđenih nema podataka gdje se nalaze.

Oko 50 pravosnažno osuđenih u Hrvatskoj utočište je našlo na području BiH. Devčić nam je potvrdio da je hrvatska država, osim Benderove, priznala još nekoliko presuda i da će se taj postupak nastaviti.

19.10.2010.

NIKAD MANJE ZASTUPNICA U OBA PARLAMENTA: KOJIH 27 POLITICARKI CE ZASTUPITI NAROD U NAREDNE CETIRI GODINE

 

Kako sada stvari stoje, u državni parlament će ući identičan broj zastupnica kao i u prošlom sazivu (8), ali će ih isto toliko biti manje u Federalnom parlamentu (19)

image

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH objavila konačne, utvrđene rezultate općih izbora postalo je i definitivno jasno koliko je koja stranka dobila mandata za Predstavnički dom Parlamenta BiH i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, kao i koji će kandidati predstavljati volju naroda u naredne četiri godine.

Neki od njih već su “starosjedioci” i u oba parlamenta, Federalnom i državnom, imaju po četiri, odnosno, pojedini čak i po osam godina “staža”. Naravno, ovogodišnji izbori u prvi plan su izbacili i neka nova lica kao i činjenicu da će u parlamentima naredne četiri godine sjediti čak osam žena-političarki manje.

Nakon općih izbora 2006. godine za Predstavnički dom Parlamenta BiH mandate je dobilo 8 političarki, a za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH njih čak 27.

Kako sada stvari stoje, u državni parlament će ući identičan broj zastupnica kao i u prošlom sazivu (8), ali će ih isto toliko biti manje u Federalnom parlamentu (ukupno 19).

Stranački to izgleda ovako: SDP (2), SNSD (2), SBB (1), SDS (1), SBiH (1) i PDP (1).



Interese SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH štitit će: Nermina Zaimović-Uzunović (56), rođena u Sarajevu, magistrica mašinstva, i Danijela Martinović, predsjednica FOŽ SDP BiH.

Ispred SNSD-a mandate u državnom parlamentu su dobile diplomirana menadžerica poslovne ekonomije Dušanka Majkić (58) i Milica Marković (43) iz Bijeljine, inače profesorica francuskog i italijanskog jezika.

Ispred Stranke za bolju budućnost (SBB) mandat je dobila Ismeta Dervoz (56), ekonomistica iz Sarajeva koja je regionalnu slavu doživjela kao članica legendarnih bendova “Kodeksi” i “Ambasadori”.

Ispred PDP-a u državni parlament “prošla” je magistrica medicinskih nauka Vesna Krstović-Spremo, inače direktorica Doma zdravlja na Palama, SDS-a Aleksandra Pandurević, a SBiH Azra Hadžiahmetović (54) iz Foče.

Stranke poput SDA, HDZ-a, NSRzB-a, DNZ-a, DNS-a ili koalicije HDZ1990-HSP, u ovom mandatu neće imati svoje predstavnice u Parlamentu BiH.

Što se Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH tiče, SDP će imati šest predstavnica, NSRzB (3), SDA (3), HDZ (2), SBB (1), A-sda (1), DNZ (1), HDZ1990-HSP (1) te SBiH (1).



Ljekar-specijalista Aida Brčić (53) iz Lukavca, magistrica društvenih nauka Mirjana Marinković-Lepić (49), profesorica književnosti Besima Borić, medicinska sestra Željka Bošnjak (47) iz Busovače i Alma Zildžić iz Gračanice i Jasmina Zubić ispred SDP-a će u Federalni parlament.

Četrdesetšestogodišnja Amela Mešić iz Sarajeva, doktorica Melika Mahmutbegović i nekadašnja ministrica prometa i komunikacija Kantona Sarajevo Ljiljana Sakić će u nikad malobrojniji klub SDA.

Profesorica Aida Čikić (50) iz Sarajeva će štititi interese SBB-a te naroda koji ju je izabrao, kao i profesorica matematike Katica Čerkez (57), odnosno ekonomistica Ljilja Zovko (52), koje su se našle na listi HDZ-a.

NSRzB će predstavljati čak tri buduće zastupnice: Marija Antić, Ivana Šakota i Vinka Bokšić, a koaliciju HDZ1990-HSP diplomirana inžinjerka saobraćaja Slavica Josipović (51).



Hafeza Sabljaković (47) će kao i prethodne četiri godine biti zastupnica Federalnog parlamenta u ime DNZ-a, a Jasminka Durić (54) ovaj put A-sda.

Sociologinja Spomenka Mičić (61) iz Gradačca bit će jedina žena ispred SBiH, iako je u prethodnom mandatu njena stranka imala čak osam zastupnica.

Samo SNSD u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH neće imati nijednu zastupnicu, što je i razumljivo s obzirom da ovoj stranci i pripada samo jedno mjesto koje je rezervirano za Velimira Kunića.

19.10.2010.

KONACNO POZNATA IMENA SVIH POSLANIKA DRZAVNOG I PARLAMENTA FBiH

 

Treća stranka na državnom i federalnom nivou je Savez za bolju budućnost BiH, sa četiri poslanika u državnom i 13 u Federalnom parlamentu

image Shematski prikaz izgleda Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je jučer konačne utvrđene rezultate ovogodišnjih općih izbora u našoj zemlji.

Ovo je raspored mandata poslije objave CIK-a

Predstavnički dom Parlamenta BiH

SDP

Denis Bećirević, Zlatko Lagumdžija, Hamdija Lipovača, Mirsad Mešić, Mirza Kušljugić, Nermina Zaimović-Uzunović, Saša Magazinović, Danijela Martinović

SNSD

Nikola Špirić, Lazar Prodanović, Milorad Živković, Dušanka Majkić, Milica Marković, Boško Tomić, Drago Kalabić, Slavko Jovičić

SDA

Amir Fazlić, Šemsudin Mehmedović, Šefik Džaferović, Senad Šepić, Zijad Jagodić, Asim Sarajlić, Salko Sokolović

SBB BiH

Emir Kabil, Ismeta Dervoz, Adnan Bašić, Mirsad Đugum

SDS

Mladen Bosić, Darko Babalj, Borislav Bojić, Aleksandra Pandurević

HDZ BiH

Dragan Čović, Niko Lozančić, Mato Franjičević

SBiH

Beriz Belkić, Azra Hadžiahmetović

HDZ 1990 - HSP

Božo Ljubić, Zvonko Jurišić

NSRzB

Mladen Ivanković Lijanović

DNZ

Nermin Purić

PDP

Vesna Krstović -Spremo

DNS

Petar Kunić

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH

SDP

Damir Hadžić, Tomo Vidović, Damir Mašić, Mahmut Alagić, Braco Kulenović, Ramiz Zahirović, Elvir Karajbić, Zlatan Fatušić, Zukan Helez, Slaviša Šućur, Svetozar Pudarić, Nermin Nikšić, Enver Mehmedović, Aida Brčić, Senad Subašić, Alma Zildžić, Besima Borić, Irfan Imamović, Mirjana Marinković Lepić, Željka Bošnjak,  Kadrija Modrić,  Said Mujkanović, Rusmir Mesihović, Kemal Beganović, Jasmina Zubić, Jasenko Selimović, Zoran Perić,  Fikret Kilim

SDA

Safet Softić, Edin Mušić, Denis Zvizdić, Muhamed Ibrahimović, Osman Suljagić, Šemsudin Dedić,
Amir Avdić, Mirsad Zaimović
, Mehdin Selimović, Ibrahim Nadarević, Safet Kešo, Jasmin Duvnjak, Omer Škaljo, Melika Mahmutbegović, Sead Hasanhodžić, Dževad Agić, Enver Mujala, Edham Veladžić, Ismet Osmanović, Irfan Ajanović, Amela Mešić, Josip Jurišić, Ljiljana Sakić

SBB BiH

Mirsad Džonlagić, Fehim Škaljić, Mirvad Kurić, Faruk Jabučar, Mirza Ustamujić, Nasir Beganović, Omer Hećimović, Nihad Alikadić, Aner Begić, Hazim Kapić, Zijad Alajbegović, Aida Čikić, Munib Jusufović

HDZ BiH

Mladen Bošković, Predrag Kožul, Željko Tomić, Marinko Čavara, Jozo Bagarić, Marijan Živković, Katica Čerkez, Josip Matić, Vjekoslav Bevanda, Davor Pehar, Ljilja Zovko, Ivan Musa

SBiH

Omer Vatrić, Sead Omerbegović, Muhidin Alić,  Mirnes Alagić, Safet Halilović, Midhat Osmanović, Adil Lozo, Rahman Dželo, Spomenka Mičić

NSRzB

Hasan Samardžić, Marija Antić, Ivica Jurčić, Ivana Šakota, Vinka Bokšić

HDZ 1990 - HSP

Stanko Primorac, Slavica Josipović, Srećko Boras, Boro Krišto, Željko Asić

A-sda

Jasminka Durić

DNZ

Hafeza Sabljaković

SNSD

Velimir Kunić

19.10.2010.

TOM COUNTRYMAN: U BiH CE SLJEDECA GENERACIJA BITI VISE NACIONALISTICKI ORJENTIRANA

Tom Countryman: U BiH će sljedeća generacija biti više nacionalistički orjentirana 

 19/10/2010.
• Danas, kada imate pripadnike etničkih zajednica koji ne idu u školu zajedno, imate istinski rizik da će sljedeća generacija biti još više nacionalistički orjentirana ..

Novi zamjenik američkog državnog sekretara za pitanja Euroazije pri State departmentu Tom Countryman je nedavno bio jedan od govornika na panelu održanom u organizaciji German Marshall Fund, na kojem se govorilo o zemljama Balkana. Countryman se, između ostalog, osvrnuo i na BiH.U BiH, Dejtonski sporazum je uspio u svom najneposrednijem cilju, a to je okončanje borbi i stvaranje osnove za međuetničku suradnju i razumjevanje.  On  je uspio u smislu da BiH sada ima sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU,  te akcioni plan za pridruženje NATO savezu. Međutim teško je za BiH da se pokrene sa tačke na kojoj se nalazi sada, bez obnovljene predanosti njenih lidera u svim oblastima i u svim etničkim grupama. To je upravo ono što je državna tajnica Hillary Clinton tokom nedavne posjete nastojala stimulirati, kako među liderima, tako i među narodom BiH.

Rješenja najtežih problema u BiH moraju pronaći njeni lideri. Oni će u tome imati aktivnu podršku Sjedinjenih država i EU, ali oni ne mogu očekivati da će ispuniti ta dva osnovna cilja, prvo pristupanje NATO savezu, a nakon toga i EU,  bez donošenja teških odluka unutar same BiH, rekao je Tom Countryman.On međutim nije izrazio optimizam po pitanju sposobnosti bh lidera da poduzmu korake koji su u BiH u ovom trenutku potrebni. Tom Countryman je rekao da postoje i velike zabrinutosti za duži vremenski period.Veća zabrinutost na duže staze je činjenica da obrazovni sistem još uvijek nije u potpunosti reformiran. Bosna je 90-tih godina doživjela rat usprkos činjenici da su svi ljudi išli u školu zajedno. Danas, kada imate pripadnike etničkih zajednica koji ne idu u školu zajedno, imate istinski rizik da će sljedeća generacija biti još više nacionalistički orjentirana nego generacija koja je dovela do rata, kaže gospodin Countryman.On je dodao da je gospođa Clinton tokom nedavne posjete Srbiji naglasila da ta zemlja, kao i druge zemlje regiona, ima obavezu prema haškom tribunalu da učini sve što može kako bi Mladića pronašla, uhapsila i isporučila tribunalu. Ona je, kako kaže Tom Countryman, pozitivno ocijenila napore koje ta zemlja trenutno ulaže po tom pitanju, ali je, naglašava, pitanje Mladića i dalje otvoreno.  (Kliker.info-VoA)

19.10.2010.

NEPRINCIPIJELNA KOALICIJA: MILORAD DODIK I DRAGAN COVIC, VODE SVOJE STRANKE DIREKTNO U IZOLACIJU

Neprincipijelna koalicija : Dodik i Čović, vode svoje stranke direktno u izolaciju 

 19/10/2010.
• Lideri SNSD-a i HDZ-a, Milorad Dodik i Dragan Čović, vode svoje stranke direktno u opoziciju, čak i izolaciju. Njihovi istupi u proteklih nekoliko dana dodatno su zategli omču oko vrata BiH i, kako saznajemo, međunarodna zajednica je spremna da im saopšti da nemaju šta tražiti u novoj državnoj vlasti uz precizno objašnjenje da se ona može formirati i bez te dvije stranke. Inače, Dodik i Čović su se ..

Lideri SNSD-a i HDZ-a, Milorad Dodik i Dragan Čović, vode svoje stranke direktno u opoziciju, čak i izolaciju. Njihovi istupi u proteklih nekoliko dana dodatno su zategli omču oko vrata BiH i, kako saznajemo, međunarodna zajednica je spremna da im saopšti da nemaju šta tražiti u novoj državnoj vlasti uz precizno objašnjenje da se ona može formirati i bez te dvije stranke.

Podjela države       Dodik i Čović su se odavno zagrlili i krenuli u zajedničko unutrašnje prekrajanje države najdirektnije podrivajući Dejtonski sporazum na koji se u razgovorima sa predstavnicima OHR-a i stranim ambasadorima stalno pozivaju. Pojednostavljeno kazano, jedan drugog hrane i jedan drugom nabacuju loptu. Dodik je prije dva dana kazao da se u potpunosti slaže sa osnivanjem trećeg, hrvatskog entiteta u Federaciji BiH uz upozorenje da je teritorijalni intergritet Republike Srpske neupitan. On je dodao da Čović, što se njega tiče, slobodno može da ujedini dva - tri kantona u Federaciji BiH i osnuje hrvatski entitet „kako bi Hrvati dobili jednakopravnost".

Jučer je iz HDZ-a poručeno da ta stranka traži uspostavu četiri teritorijalne jednice od kojih bi jedna bila s hrvatskom većinom. Po tom planu, Sarajevo bi bilo distrikt, a Mostar sjedište hrvatskog, Tuzla bošnjačkog i Banjaluka srpskog entiteta.Navodno, Čović je u svojim zahtjevima spreman da ide do kraja iako je to izazvalo uznemirenje i komešanje u rukovodstvu HDZ-a. Prema izvorima „Sana" bliskih vrhu HDZ-a, došlo je i do svađa i raskola, odnosno stvaranja dvije struje.Naime, od Čovića se traži da objasni za kakvu jednakopravnost se zalaže, zapravo zar nije svjestan da svojim insistiranjem na hrvatskom entitetu on direktno dijeli bh. Hrvate na zapadnohercegovačke i ostale. Drugim riječima, jednakopravnost sva tri naroda u BiH je nasušna potreba, ali na teritoriji cijele države.

              Kada se u cijelom ovom slučaju ne grebe samo po površini, jasno je da je Dodiku i Čoviću najveći problem SDP koji je ubjedljivo pobijedio na izborima i predsjednik te stranke Zlatko Lagumdžija. Dodik čak kaže da nikada neće pristati na koncept SDP-a. Kada se zna da je ova partija izašla s programom pet politika čija realizacija podrazumijeva uspostavu funkcionalne države BiH po evropskim standardima, jasno je zašto mu je smetnja. Ovome treba dodati da je Lagumdžija prošle sedmice preko londonskog „Tajmsa" poručio da će nova državna vlast, ukoliko Dodik pokuša da pocijepa BiH, a međunarodna zajednica zataji, iskoristiti sva legitimna i legalna sredstva za odbranu države, uključujući i silu.

Zato je Dodik bliži Čoviću,Ova dvojka preko svojih veza u međunarodnoj zajednici sada također lobira i ispipava do koje granice mogu ići, ali je sve to odavno prepoznato. Izvori kažu da se može naslutiti i rasplet - Dodik i Čović  a potom će se Dodik otarasiti Čovića.- Nikakvo cijepanje BiH ne dolazi u obzir, a s njima dvojicom BiH bi potonula u mutnu i duboku vodu. Na njihove planove i ucjene ni SAD ni Evropska unija nikada neće pristati - kažu u međunarodnoj zajednici. 


19.10.2010.

MLADEN IVANIC: "DRAGAN COVIC NEMA IZBORNI REZULTAT KOJI BI MU OMOGUCIO DA MILORAD DODIK PREKO NJEGA U FBiH UNESE BLOKADE"

 

24sata.info PHOTO
image Mladen Ivanić / 24sata.info

 

24SI - Mladen Ivanić je moralni pobjednik proteklih izbora. Da nije bilo izborne krađe, Ivanić bi postao novi član Predsjedništva BiH. Lider Partije demokratskog progresa bio je gost urednika političkog magazina "60 minuta" Bakira Hadžiomerovića.

 

"Više od 60.000 nevažećih glasačkih listića, Radmanović bježi za 15.000 glasova - mislim da sam pokraden", kaže Ivanić, te dadaje:

"Od CIK-a očekujem da izvrši provjeru. Ne očekujem samo provjeru nevažećih nego i da CIK prebroji sve glasačke listiće ponovo. Ipak, ne vjerujem da će do toga doći - jednom dijelu međunarodne zajednice odgovara Dodikov čovjek u Predsjedništvu BiH. Štaviše, jedan dio međunarodne zajednice želi koaliciju SDP-a i SNSD-a. Na kraju krajeva, nije pokraden Mladen Ivanić, pokradeni su glasači. Tokom kampanje sam bio izložen neviđenim pritiscima, podmetanjima, medijskim napadima. Ipak, to nije uticalo na glasače. Podrška koju sam dobio na izborima meni predstavlja neviđenu satisfakciju".

"Dobio sam podršku i od SNSD-ovih glasača. Jedna vrsta normalnosti u politici kad tad da rezultate. Čovjek sam koji se trudi biti normalan. Bošnjaka je u RS-u nikad manje. I da su svi Bošnjaci glasali za mene, kako to tvrdi SNSD, to ne bi bilo dovoljno. Uostalom, kako SNSD zna za to? Jedino ako supruge nekih iz samog vrha SNSD-a nisu rekle da su glasale za mene. Šala je jedini odgovor na ovakve gluposti", poentira Ivanić.

"SNSD u RS-u nije maestralno pobijedio. On će biti u velikoj zavisnosti od drugih stranaka. Crveno-crne koalicije - SNSD-a i SDS-a - neće biti. SDS bi se u takvoj koaliciji sveo na beznačajni dodatak. PDP je spreman nastaviti rad sa SDS-om. Bez SNSD-a neće biti moguće napraviti vlast na nivou entiteta. Naredne četiri godina RS očekuje ista koalicija i ona treba da se nosi sa teškim vremenima koja dolaze. RS očekuje velika ekonomska kriza. Strah od toga da bi neko drugi izgubio i to što nema više novca koji omogućuje entititetskom premijeru da normalno radi razlozi su Dodikove kandidature za entitetskog predsjednika. Budući premijeri će biti potrošni materijal", navodi Ivanić, te nastavlja:

"Neshvatljivo mi je to kako se ponaša Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Pravi sebi političke neprijatelje, a bez HDZ-a BiH je moguće formirati vlast i Federaciji i u državi. Čović nema izborni rezultat koji bi mu omogućio da Dodik preko njega u Federaciju unese blokade koje postoje na državnom nivou. Izborni rezultat mu ne omogućava ucjenjivanje. Nova hrvatska samouprava nije realna. Najradikanije do čega se može doći  jeste neformiranje Vijeća ministara. Jednom broju stranaka odgovara kriza - onima koje žele ostanak OHR-a. SNSD i HDZ BiH su među njima".

"Krajnje je vrijeme da se vlast u BiH počne baviti ozbiljnim problemima. Postoje tri vizije BiH. Jedna je koja kaže malo više centralizacije, druga koja kaže ništa više da se ne prebacuje sa entititeta na državu i treća koja kaže da smo zadovoljni ovim, možda treći entitet. Pričati o Ustavu u ovakvim okolnostima je gubljenje vremena i stvaranje uvjeta za svađu. Što se vlasti na nivou države tiče, SNSD je zainteresovan da je formira sa SDP-om. Bez obzira na to koliko se u javnosti govori da je protiv. SDP će biti pod pritiskom jednog dijela međunarodne zajednice - kako bi se napravio jednostavnije sistem. PDP će u tom slučaju ostati u opoziciji", zaključio je Ivanić.

Na završetku razgovora, prikazan je i prilog iz Dnevnika TVSA sa početka devedesetih, iz vremena kad je Ivanić bio član Predsjedništva SRBiH.

"Da nisam jednom bio član Predsjedništva, teško bih doživio činjenicu da sam izgubio sa malom razlikom na ovim izborima", dodao je Ivanić.

(24sata.info)

19.10.2010.

ANGELINA JOLIE: MOJ FILM NIJE IZOPACEN, NECU ULJEPSAVATI ZLO!

 

24sata.info PHOTO
image Angelina Jolie / monstersandcritics

 

24SI - Nakon što su se svjetski mediji raspisali o intrigantnom zapletu u njenom novom filmu, zbog čega je donesena skandalozna zabrana snimanja u BiH, koja je u međuvremenu i povučena, Angelina Jolie dala je ekskluzivni intervju za USA Today i konačno otvoreno progovorila o svom režiserskom prvijencu.

 

"Pojavile su se zlonamjerne tvrdnje i priče da ljubavna priča u mojem filmu počinje silovanjem i zlostavljanjem, što je laž. Moj film nije izopačena fantazija pa su nagađanja medija u ovom su slučaju bila potpuno pogrešna. Neću uljepšavati zlo koje se zbilo!", istakla je Angelina, koja je bila zbunjena i šokirana zabranom snimanja u BiH, prenosi Večernji.

"Nadam se da ljudi neće suditi o filmu dok ga ne vide. Svoj sam prvi film odlučila snimiti na ovim prostorima kako bih podsjetila na ono što se dogodilo u bliskoj prošlosti te upozorila na žrtve koje su preživjele rat", objasnila je suosjećajno hollywoodska humanitarka koja, kako kažu glumci iz naše regije koji su anganžovani za film, ne štedi novca kad je riječ o njihovu smještaju i honorarima.

Filmska ekipa smještena je u apartmanima u luksuznim hotelima u Budimpešti, a honorari za film su vjerovatno  najveći koje su ti glumci dosad dobili. Lijepa glumica progovorila je i o prvoj sceni svoje ljubavne priče o bosanskom Romeu i Juliji, koje glume Goran Kostić i Zana Marjanović.

"Prva se scena događa prije rata u jednom klubu, u kome se dvoje zaljubljenih zabavlja uz pjesmu i ples. Njihova je veza tipična priča dvoje sretnih ljubavnika sve dok je ne obilježe ratne strahote. Zbog rata njihovi životu krenu sasvim drugim smjerom, rat ih razdvaja na vrlo surov način", rekla je Jolie, koja je prošle sedmice uputila otvoreno pismo udruženju "Žene – žrtve" u kome im poručuje da se nemaju razloga pribojavati "mučnog" scenarija filma jer je sve što je o njemu dosad objavljeno – lažno.

(24sata.info)

19.10.2010.

JAVNE KUHINJE U BiH IMAJU SVE VISE KORISNIKA

 

Javna kuhinja u Sarajevu, arhivska fotografija

Javna kuhinja u Sarajevu, arhivska fotografija

19.10.2010.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se u svijetu 17. oktobra.
 
U Bosni i Hercegovini svaki drugi stanovnik živi u zoni siromaštva, dok se svaki peti nalazi ispod linije kritičnog siromaštva.
 
O ozbiljnosti ovog problema, za koji država nema adekvatan odgovor, govore i podaci iz javnih kuhinja, prema kojima, iz dana u dan, raste broj ljudi koji sebi ne mogu da priušte niti jedan topli obrok dnevno.

„Dobio sam penziju. Sto tri marke. Kud ćeš s njom?! 80 su dadžbine. Jedan lijek dižeš – 23 marke! I sve ode.“

„Sve platim, i vjerujte mi da mi ostane deset do petnaest maraka.“

„A šta bih ja mogla kuhati sad, kad ja platim sve račune. Ja ne znam šta bih ja kuhala. Jednostavno – nemam šta.“

Ovo su samo neke od tipičnih priča korisnika banjalučih javnih kuhinja.

Prema podacima međunarodnih i domaćih organizacija, polovina stanovništva BiH živi u zoni siromaštva, dok se 18 posto građana nalazi ispod linije kritičnog siromaštva.

Korisnika javnih kuhinja je svakim danom sve više, a četiri javne kuhinje u Banjaluci nemaju ni dovoljno kapaciteta ni sredstava da bi zadovoljile sve one kojima je potreban jedan topli obrok dnevno.

Siromašni i među zaposlenima

Zamjenica direktorice Centra za socijalni rad Banjaluka, Sandra Dobrijević, naglašava da se broj korisnika posljenjih godina povećao:

„U Crvenom krstu ima 400 korisnika. Trenutno taj broj na godišnjem nivou varira – plus, minus 50, a i pored toga, u Centru za socijalni rad imamo 600 korisnika, onih najugroženijih, korisnika novčane pomoći.“

Red pred javnom kuhinjom u Banja Luci, august 2009. godine
Fahrudin Prlja
iz banjalučkog Merhameta ističe da se broj korisnika javne kuhinje, koja dijeluje u okviru ove organizacije, već 18 godina stalno povećava:

„2004. godine imali smo oko sto korisnika, sredstva koja smo dobijali od Skupštine opštine iznosila su 28.000 KM. U ovom trenutku broj korisnika naše kuhinje je 163, a sredstva predviđena za ovu godinu, iz budžeta Grada Banjaluka su 40.000 KM. Ako uzmemo da je prosječna cijena jednog obroka 1,20 KM, to je neki prosjek, a mi godišnje pripremimo za ovaj broj korisnika preko 50 hiljada toplih obroka, znači da bi nam samo za hranu trebalo 60.000 KM.“

Karitasova „Pučka kuhinja“ ne može zbog finansijskih problema da pruži pomoć svim onima kojima je svakodnevna pomoć u hrani potrebna, kaže Antonio Dogan:

„Broj korisnika kod nas raste iz godine u godinu. Međutim, kako mi vozimo korisnicima hranu, imamo ograničen kapacitet, znači, mi ne možemo primati mnogo korisnika. Za sad ih imamo oko 60, i to je neki maksimum koji mi možemo da primimo.“

Zabrinjavajuće je da su, osim starijih osoba, sve više korisnici javnih kuhinja i socijalne pomoći ljudi starosti između 30 i 50 godina, pa i djeca.

Kako pokazuje istraživanje Međunarodne organizacije rada, u BiH postoji veliki broj siromašnih među licima koja rade. Procjene ove organizacije su da je 2007. godine bilo od 120 do 150 hiljada siromašnih radnika.

Jedan automobil, jedna kuhinja

Broj korisnika socijalne pomoći u BiH bio bi i veći da postojeće zakonodavstvo nije definisalo ko se to smatra siromašnim:

„Smatra se da je siromašno ono lice koje živi sa prihodom ispod 41 KM mjesečno.“

Povodom 17. oktobra – Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, iz Kancelarije rezidentnog koordinatora UN-a u BiH saopšteno je da je pitanje siromaštva u BiH skoro uvijek i pitanje socijalne isključenosti i marginalizacije.

Ove godine posebno je istaknut problem mladih, koji su jedna od najugroženijih kategorija kada je riječ o siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Jedan od glavnih razloga isključenosti ove kategorije je ekstremno niska stopa zaposlenosti. Samo 17 posto mladih u BiH ima bilo kakav posao, navodi se u saopštenju.

Ovo potvrđuju i podaci iz Merhametove javne kuhinje u Banjaluci.

„Korisnici ove naše kuhinje su raznih nacionalnosti, mi ih ne brojimo po tome. Mi korisnike računamo prema spolu. Uglavnom su to stariji i iznemogli, samci. Imamo dosta mlađih porodica s djecom, koje jednostavno ne mogu da obezbijede hranu za svoju djecu jer ne mogu da nađu posao. Od ovih 163 korisnika imamo 64 žene, 70 muškaraca i 29 djece,“ kaže Fahrudin Prlja:

Vlasti u BiH, na svim nivoima, koje su u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH od 2004. do 2007. obećale da će smanjiti postojeći nivo siromaštvo za 20 posto očigledno nisu u tome uspjele. Njima je očigledno bitnije bilo da sebi povećaju plate i kupe nove službene automobile.

Da se odreknu samo jednog službenog automobila, mogla bi se obezbijediti sredstva za rad jedne javne kuhinje u Banjaluci godinu dana.

Prema podacima UN-a, zbog globalne ekonomske krize, oko 64 miliona ljudi u svijetu žive u siromaštvu i nezaposleno je, što znači da je od 2007. godine taj broj povećan za 30 miliona.
18.10.2010.

IZ DIPLOMATSKIH IZVORA U BRISELU: UKIDANJE VIZA GRADJANIMA BiH 8. NOVEMBRA

 

24sata.info PHOTO
image Pasoš BiH / 24sata.info

 

24SI - Odluka kojom će građanima BiH biti ukinute vize biće donesena 8. novembra, saznaju "Nezavisne novine" u diplomatskim izvorima u Briselu.

 

Izvor lista rekao je da očekuje da odluka o vizama bude donesena 8. novembra i da stupi na snagu najranije 20 dana nakon toga, ali i da su moguće dodatne garancije kako bi bile "umirene" Francuska, Njemačka i još neke zemlje koje su postavile određene uslove. Međutim, istakao je da će vize biti ukinute do Nove godine.

Na sastanku Radne grupe za liberalizaciju viznog režima Savjeta EU, tijela koje će donijeti odluku, danas je bilo govora o primjedbama nekih zemalja koje su tražile dodatne garancije prije nego što daju zeleno svjetlo za BiH.

"Sastanak je tehničke prirode na kojem neće biti donesena nikakva odluka, ali je važan jer će na njemu biti usaglašeni stavovi svih članica i dati odgovori na pojedina pitanja. Nerealno je da će doći do bilo kakvog odgađanja odluke za ukidanje viza za BiH i Albaniju jer smo imali pozitivan izvještaj Evropske komisije i veliku većinu u Evropskom parlamentu", naveo je izvor.

Na pitanje da li Albanija eventualno može skloniti BiH sa bijele liste, izvor je odgovorio da se to neće desiti.

"BiH je u paketu sa Albanijom, ali ne treba misliti da je Albanija toliko loša. Ima nekoliko stvari u kojima je Albanija loša, ali ima i stvari u kojma je BiH lošija od Albanije. Ako jedna zemlja i bude nešto zaostajala, obje zemlje će biti puštene. Pogledajte Bugarsku i Rumuniju. One su već u EU, a nisu ispunile sve uslove za Šengen. Ako neko želi praviti probleme, može ih uvijek napraviti", kaže izvor "Nezavisnih" iz Brisela.

Drugi izvor, koji je prisustvovao sastanku Radne grupe u Briselu, takođe tvrdi da će odluka biti pozitivna, ali da, ipak, nisu prevaziđene sve nedoumice.

"Njemačka još ima rezervacije. A i priča o azilantima nije baš pozitivna za BiH i Albaniju. Ipak, svi se nadamo i vjerujemo da će odluka biti pozitivna", kaže izvor.

Osman Topčagić, ambasador BiH pri EU, rekao je da prema njegovim informacijama, nema protivljenja da bude donesena odluka o ukidanju viza i izrazio nadu da će odluka Savjeta EU biti donesena 8. novembra.

Halid Genjac, predsjedavajući Komisije dosadašnje Parlamentarne skupštine BiH za evropske integracije, takođe, očekuje pozitivnu odluku, ističući da su ispunjeni svi uslovi, te da je realno očekivati da vizna liberalizacija stupi na snagu u decembru.

(srna)

18.10.2010.

ORGANIZIRANI KRIMINAL GODISNJE OSTVARI PRIHOD OD 85 MILIJARDI EURA!

 

- Šverceri kokaina i heroina zarađuju svakog sata 12 miliona dolara, naglasio je direktor Ureda UN-a za borbu protiv droge i organiziranog kriminala

image

Organizirani kriminal godišnje ostvari prihod od 85 milijardi eura, od čega se daleko najunosnijom pokazala trgovina drogom, saopćio je u ponedjeljak Ured UN-a za borbu protiv droge i organiziranog kriminala.

- Organizirani kriminal je narastao do "svjetskih proporcija", ustvrdio je direktor Ureda Jurij Fodorov u ponedjeljak u Beču prilikom otvaranja sastanka posvećenog Konvenciji iz Palerma protiv organiziranog kriminala.

Kokain i heroin uberu godišnje 75 milijardi eura, dok trgovina ljudima, uključujući trgovanje migrantima i seksualno roblje, donese godišnje prihod od sedam milijardi eura.

Uzlet doživljavaju i nove ilegalne aktivnosti, poput trgovine prirodnim resursima (2,5 milijardi eura), krijumčarenje lijekovima (1,15 milijardi eura) te informatički kriminal (700 miliona eura).

Konvencija iz Palerma, koju je ratificiralo 157 zemalja, olakšava saradnju država u suzbijanju kriminaliteta na nivou policije i pravosuđa.

Izvršni direktor Kancelarije UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala i narkotika (UNODC) Jurij Fedotov rekao je da je veoma važno da se kriminalcima onemogući pristup novcu zarađenom na ilegalan način.

- Sve ukazuje da je novac kriminalcima najvažniji i da njima nije bitno da li je prihod krvavo zarađen i da li je profit koštao ljudske živote, rekao je on na početku konferencije zemalja potpisnica Konvencije UN-a za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (UNTOC). 

- Ako možemo da kriminalce odvojimo od njihovog novca onda ćemo biti u mogućnosti da se borimo protiv organizovanog kriminala, istakao je Fedotov.

Konvencija UN-a nudi regionalne mjere za zapljenu novca i imovine, kao i ukidanje bankarske tajne.

Fedotov je kazao da je, od usvajanja Konvencije, transnacionalni organizovan kriminal u porastu, dodajući da šverc narkotika, a i zarade iz tog ilegalnog posla neprestano rastu i dostižu 100 milijardi dolara.

Prošle godine je 131 zemlja svijeta imala manji bruto nacionalni proizvod od vrijednosti prihoda ostvarenog švercom narkotika.

- Šverceri kokaina i heroina zarađuju svakog sata 12 miliona dolara, naglasio je Fedotov, dodajući da je unosan oblik kriminala i trgovina ljudima, šverc ilegalnih migranata, kao i ilegalna trgovina naoružanjem.

On je rekao da se kriminalno tržište prostire širom planete i da je bolje povezano nego ikada ranije.

Šef UNODC-a pozvao je sve zemlje, koje to do sada nisu učinile, da ratifikuju sve protokole Konvencije.

Napredak međunarodnih napora u suočavanju s transnacionalnim organizovanim kriminalom biće u žiži pažnje sastanaka učesnika konferencije koja se održava do 22. oktobra.

Deset godina nakon stupanja na snagu države će razmotriti implementaciju UNTOC, poznatijeg kao Palermska konvencija.

Konvencija, sa svojim protokolima o trgovini ljudima i naoružanju, kao i prebacivanju ilegalaca, predstavlja legalnu osnovu za međunarodnu saradnju protiv svih vrsta ozbiljnih kriminalnih djela.

Ministri i zvaničnici zemalja članice UN-a iznijet će na skupu u Beču pitanja koja se tiču jačanja međunarodnog odgovora na organizovani kriminal.

18.10.2010.

OPSTRUKCIJE SPRECAVALE HAPSENJE RATKA MLADICA

Opstrukcije sprečavale hapšenje Mladića

Pretraga porodične kuće Rtaka Mladića 23. februara 2010. godine

Pretraga porodične kuće Rtaka Mladića 23. februara 2010. godine

18.10.2010.

Zbog čega je potraga za Ratkom Mladićem, najtraženijim haškim optuženikom optuženim za genocid, bila neuspešna proteklih godina delimično je otkrio šef srpskog tima za okončanje saradnje sa Haškim tribunalom. Ispostavilo se da je polovinom dvehiljaditih tajna služba najverovatnije znala gde se Mladić krije, ali da je propuštena prilika za hapšenje.

Rade Bulatović, nekadašnji direktor Bezbednosno informativne agencije Srbije, nudio je Tužilaštvu za ratne zločine pregovore o predaji haškog optuženika Ratka Mladića, izjavio je Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine i šef Akcionog tima Srbije za okončanje saradnje sa Haškim tribunalom.
 
Iako Vukčević o tom slučaju nije rekao više detalja, mediji navode da je Bulatović ponudu o pregovorima izneo 2006, pre jula te godine kada je formiran Akcioni tim. Vukčević je rekao i da je tada postojala najveća šansa za hapšenje Mladića, ali da je prilika propuštena zbog opstrukcije za koju još nije utvrđeno ko je odgovoran.

"Mladićevo hapšenje osujetilo je to što je tadašnji šef BIA Rade Bulatović uhapsio Stanka Ristića, koji je skrivao Mladića, što je bio katastrofalan potez, koji je omogućio Mladiću da pobegne. Imali smo Mladića u šaci i bilo je samo tehničko pitanje kako da se obavi hapšenje", objasnio je Vukčević.

Vukečević: Mladićevo hapšenje osujetilo je to što je tadašnji šef BIA Rade Bulatović uhapsio Stanka Ristića, koji je skrivao Mladića, što je bio katastrofalan potez


Ivica Dačić, aktuelni ministar unutrašnjih poslova Srbije, i Milorad Veljović, direktor Policije, u izjavi za naš radio nisu želeli posebno da komentarišu ove navode:

„Ja nisam u to vreme bio u vladi, pa stvarno ne znam kako bih to komenatrisao. Nemam dovoljno informacija o tome da bih rekao da li je to tačno ili ne. Ali u svakom slučaju, valjda oni najbolje znaju kako su sarađivali,” rekao je Dačić.

 ”To je pitanje za tužioca, ako je on izjavio tako nešto onda njega traba pitati šta se dešavalo. Sve van toga bi bila odredjena manipulacija. A da li ima nekih osnova da se to sada istražuje ili ne, to će tužilac opredeliti,“ rekao je Veljović.

Bulatović nije želo da govori o navodima tužioca Vukčevića. Mediji nezvanično navode da je Tužilaštvo tada pozitivno odgovorilo na ponudu za pregovore, ali da su oni ipak propali nakon što je istog dana Bulatović otišao u kabinet tadašnjeg srpskog premijera Vojislava Koštunice.
 
Suđenje jatacima

Pretpostavlja se da je do kontakta sa Mladićem došlo preko nekog od jataka, ali da je tadašnja vlast smatrala da je najbolje rešenje da se Mladić dobrovoljno preda a ne da ga hapse.
 
Zoran Stojković, bivši ministar pravde u kabinetu Koštunice, rekao je za naš program da mu nije poznato da je početkom 2006. bilo pokušaja pregovora sa Mladićem, i da po dolasku na čelo Akcionog tima tužilac Vukčević nije imao nikakve pritužbe na rad nadležnih službi:

"Naprotiv, rečeno je da se jako dobro radi i da je koordinacija svih nadležnih odlična. Od tada je prošlo pet godina, i sada se iznosi neki podatak koji je meni potpuno nepoznat, niti je do danas bilo priča da se tako nešto događalo. Preda mnom niko tako nešto nije rekao, a nikada nisam ni čuo da su se slične stvari dogodile."

Poslednje utočište Mladića za koje je potraga znala, navodno je bila vikendica jataka Stanka Ristića u selu Ljuba kod Erdevika, na obrnocima Fruške Gore. Tu mu je potraga, kako je rekao Vukčević, disala za vratom ali je zbog svega opisanog u poslednjem trenutku uspeo da utekne iz tog mestašca sa 450 stanovnika i duplo manje kuća.

Predstavnici sadašnje vlasti nerado govore o poslednjim navodima tužioca, a jedan od retkih koji je želeo da ih prokomenatriše je Željko Ivanji, član Odbora za bezbednost Skupštine Srbije iz jedne od vladajućih partija G17 plus, koji nam je rekao da bi bi bilo dobro proveriti šta se u potrazi za Mladićem zaista dogadjalo 2006:

Željko Ivanji: Sigurno je da ne postoji mesto na planeti gde čovek može tako dobro da se sakrije da ga niko nikada ne pronađe


"Ukoliko to sada definitivno ne proverimo, u budućnosti može da dođe do toga da stalno proveravamo neke stvari iz prošlosti. I tada je saradnja sa Haškim tribunalom bila prioritet, a ako se dešavalo to što je naveo tužilac Vukčević onda to govori o licemerju politike Vojislava Koštunice. Znači, moramo biti iskreni u onome što radimo, ili ćemo u protivnom stalno imati neke probleme."

Po svemu sudeći, te 2006. potraga je bila najbliže Mladiću. Uprkos svim problemima, Ivanji je optimista kada je u pitanju Mladićevo hapšenje:

"Sigurno je da ne postoji mesto na planeti gde čovek može tako dobro da se sakrije da ga niko nikada ne pronađe. Ne vidim ni jedan razlog da ne dođe do hapšenja Ratka Mladića. Jer to je zahtev zdravog razuma, a ne samo Evrope Ili uslova za integracije u Evropsku uniju..."

Pred sudom u Beogradu od 2006. traje sudjenje grupi optuženih za skrivanje Mladića. Prvooptuženi Jovo Djogo u međuvremenu je umro, dok su među ostalim optuženima pukovnik Stanko Ristić, penzionisani vojni pilot, bivši oficiri Vojske Republike Srpske Marko Lugonja i Ratko Vučetić, kao i Saša Badnjar i Predrag Ristić. Presuda će biti doneta posle 1. novembra, za kada je zakazano iznošenje završnih reči.
 

18.10.2010.

SERZ BRAMMERTZ: POSTOJE KANALI KOJIMA SE NASTOJI UBRZATI HAPSENJE RATKA MLADICA I GORANA HADZICA

 

On je informisao članove Predsjedništva BiH o saradnji Tribunala sa pravosudnim institucijama BiH, nastavku saradnje sa oficirima za vezu, te toku suđenja Karadžiću

image

Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc izjavio je tokom sastanka sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i članom Predsjedništva BiH iz Republike Srpske /RS/ Nebojšom Radmanovićem da međunarodna zajednica i zemlje regije moraju više uraditi na hapšenju Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Bramerc je istakao da je njihovo hapšenje prioritet Tribunala, te da postoje kanali saradnje kojima se nastoji ubrzati njihovo hapšenje, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

On je informisao članove Predsjedništva BiH o saradnji Tribunala sa pravosudnim institucijama BiH, nastavku saradnje sa oficirima za vezu, te toku suđenja prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću.

Bramerc je istakao da će i nakon zatvaranja Tribunala postojati mehanizmi koji će naslijediti Tribunal.

On se zahvalio za podršku članova Predsjedništva BiH u radu Tribunala i izrazio uvjerenje da će se saradnja  nastaviti do okončanja  rada tog suda.

Razlog Bramercove posjete BiH je priprema redovnog polugodišnjeg izvještaja Savjeta bezbjednosti UN o saradnji Tribunala sa zemljama regije.

18.10.2010.

ANGELINA JOLIE VS. GAVRILO GRAHOVAC: ODOBRENO SNIMANJE FILMA "BEZIMENA LJUBAVNA PRICA"

 

24sata.info PHOTO
image Angelina Jolie / 24sata.info

 

24SI - Zamjenik premijera FBiH i federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac donio je danas odobrenje za snimanje filma "Bezimena ljubavna priča", rediteljice Angelina Jolie, koje je dostavljeno podnosiocu zahtjeva i ministarstvima unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona.

 

Nakon što je Udruženje za razvoj filmske nauke "Skaut" 14. oktobra u Federalno ministarstvo kulture i sporta dostavilo scenario spomenutog filma, a 15. oktobra i zahtjev, odnosno tačno navedene lokacije za snimanje filma, čime su ispunjeni uvjeti za dobijanje odobrenja, ministar Grahovac potpisao je odobrenje za njegovo snimanje, navodi se u saopštenju.

(onasa)

18.10.2010.

VLASTIMIR MIJOVIC: BEZDAN SIROMASTVA

 

image

Vlastimir Mijović

Bezdan siromaštva

Sve dok milion socijalnih očajnika šutke podnosi svoju bijedu, ni vlast neće činiti ništa da promijeni njihovu ubogu sudbinu

Na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, jučer obilježen u cijelom svijetu, Bosna i Hercegovina predala se - bez borbe. Ponašanje vlasti pritom nas nije začudilo: za bijedu njenih građana ona odavno i ne haje. Iznenađujući je, međutim, mir s kojim žive ovdašnji nevoljnici kojima ne dotiče ni za elementarne životne potrebe, a koji su i jučer šutke prešli preko prilike da skrenu pažnju na svoju ubogu sudbinu.

Hladna statistika Svjetske banke kaže da oko 18,9 posto Bosanaca i Hercegovaca danas živi ispod osnovnih ljudskih standarda. S procenata prevedeno na brojke, to će reći da oko milion naših sugrađana praktično gladuje. Koliko ih jedva uspijeva da zadovolji tu elementarnu potrebu, pa ih statistika ne svrstava među puke siromahe, jasno je iz činjenice da na jedne uposlene ruke u ovoj zemlji dođe sedam usta. A upravo (ne)rad je vododjelnica koja razvrstava životno sposobne od onih koji to nisu. Radiš - imaš, ne radiš - nemaš!

Bosna i Hercegovina je zemlja ogrezla u siromaštvo. I još gore: zemlja smo koja u borbi protiv te zloćudne bolesti ne pokušava primijeniti nikakvu terapiju.

Zaposlenost, kao osnova za ljudski opstanak, na stalnoj je silaznoj putanji. Ekonomija grca u problemima, pa ni prinosi koje država iz nje crpi, kroz poreze i druge doprinose, nisu dostatni da se organizira iole efikasan i stabilan sistem socijalne zaštite. Državni budžeti ne mogu da prate ni potrebe onih milion životno ugroženih, koji se i službeno smatraju siromasima, a kamoli da pruže potporu vjerovatno jednako brojnoj masi kojoj svakog dana prijeti preseljenje u najniži socijalni razred.

Osim nekoliko humanitarnih organizacija, koje su jučer pokušale usmjeriti pažnju javnosti na dubinu ovdašnjeg siromaštva i društvene nebrige za taj gorući problem, niko od direktnih aktera nije se ni oglasio.

Državi, odnosno njenim vladarima, jučer je bila nedjelja - neradni dan. Plandovalo bi se, međutim, i da je kalendar drugačije govorio. Ova vlast ne plaši se ni Boga ni naroda, siromaha pogotovo.
Naši siromasi su krotki, stidljivi, društveno marginalizirani, bljeđi od najbljeđe sjenke. Pokazali su to i svojom šutnjom na dan kojim se u cijelom svijetu simbolički pokušava skrenuti pažnja na neljudske uvjete u kojima egzistiraju. A dok svoju nevolju šutke trpe, pomireni s ponašanjem socijalno bezosjećajne vlasti, njihova životna perspektiva je nedvojbena: U bezdan siromaštva tonut će još brže i sigurnije!

18.10.2010.

CIK OBJAVIO ZVANICNE REZULTATE OPCIH IZBORA U BOSNI I HERCEGOVINI

CIK objavio zvanične rezultate općih izbora u BiH

Sastavni dio odluke je detaljan tabelarni prikaz rezultata za svaki izborni nivo, po osnovnim izbornim jedinicama, biračkim mjestima i političkim subjektima i kandidatima

image

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je dopunu prijašnjih rezultata općih izbora 2010.

Prema posljednjim rezultatima CIK-a, za članove Predsjedništva BiH ukupno je glasalo 1.097.621 birač. Ukupno važećih glasova je 1.022.806, a nevažećih 74.815.

 

 

 

 

 

Bošnjački član Predsjedništva BiH

Hrvatski član Predsjedništva BiH

Srpski član Predsjedništva BiH

PREDSJEDNIK RS

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ukupno je glasalo 1.097.872 birača. Od toga je 1.019.973 bilo važećih i 77.899 nevažećih listića.

Zbirni rezultati iz FBiH

Zbirni rezultati iz RS

Predstavnički dom Parlamenta FBiH

Za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ukupno je glasalo 1.097.639 birača. Važećih glasova je bilo 1.023.141, a nevažećih 74.498.

Izborna jedinica 1

Izborna jedinica 2

Izborna jedinica 3

Izborna jedinica 4

Izborna jedinica 5

Izborna jedinica 6

Izborna jedinica 7

Izborna jedinica 8

Izborna jedinica 9

Izborna jedinica 10

Izborna jedinica 11

Izborna jedinica 12

NARODNA SKUPŠTINA RS

Za Narodnu skupštinu RS ukupno je glasalo 670.681 birača. Važećih glasova je bilo 633.380, a nevažećih 37.301.

Izborna jedinica 1

Izborna jedinica 2

Izborna jedinica 3

Izborna jedinica 4

Izborna jedinica 5

Izborna jedinica 6


SKUPŠTINE KANTONA U FEDERACIJI BiH

Unsko-sanski kanton

Ukupno glasova: 116.893
Važećih glasova: 109.529
Nevažećih glasova: 7.364

Posavski kanton

Ukupno glasova: 18.369
Važećih glasova: 17.220
Nevažećih glasova: 1.149 

Tuzlanski kanton

Ukupno glasova: 232.421
Važećih glasova: 217.803
Nevažećih glasova: 14.618

Zeničko-dobojski kanton

Ukupno glasova: 182.752
Važećih glasova: 171.140
Nevažećih glasova: 11.612

Bosansko-podrinjski kanton

Ukupno glasova: 14.316
Važećih glasova: 13.411
Nevažećih glasova: 905

Srednjebosanski kanton    

Ukupno glasova: 123.139
Važećih glasova: 115.384
Nevažećih glasova: 7.755

Hercegovačko-neretvanski kanton

Ukupno glasova: 104.906
Važećih glasova: 98.991
Nevažećih glasova: 5.915

Zapadnohercegovački kanton

Ukupno glasova: 37.024
Važećih glasova: 35.209
Nevažećih glasova: 1.815

Sarajevski kanton

Ukupno glasova: 222.937
Važećih glasova: 208.471
Nevažećih glasova: 14.466

Livanjski kanton

Ukupno glasova: 32.120
Važećih glasova: 30.488
Nevažećih glasova: 1.632

Osim toga, na današnjoj sjednici je donesena odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata proteklih općih izbora u BiH.

Sastavni dio spomenute odluke je detaljan tabelarni prikaz rezultata za svaki izborni nivo, po osnovnim izbornim jedinicama, biračkim mjestima i političkim subjektima i kandidatima.
 
Procedura podnošenja zahtjeva za ponovno brojanje glasačkih listića propisana je odredbama člana 5.30 Izbornog zakona BiH. Rok za podnošenje zahtjeva je tri dana od dana objave utvrđenih izbornih rezultata.

 

18.10.2010.

BAKIR IZETBEGOVIC ZA "POLITIKU": HRVATSKI ENTITET JE UTOPIJA!

 

18.10.2010.

 

Bakir Izetbegovic

 

Novoizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u razgovoru objavljenom u beogradskoj Politici u ponedjeljak ocijenio je ideju stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta u BiH kao utopiju.

"To je utopija. Kad to nije moglo 1992., u onakvom rasporedu odnosa, zašto bi moglo 2010.", odgovorio je Izetbegović na novinarski upit o najavama stvaranja hrvatskog etniteta u BiH. Nije dodatno objasnio svoje stajalište, ali je izrazio nadu u dobru suradnju sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Svog prethodnika na mjestu bošnjačkog člana Harisa Silajdžića kritizirao je zbog vođenja "tvrde" politike. "On je pregovarao u stilu 'sve ili ništa', a dobivao je ništa ili skoro ništa", rekao je Izetbegović.

Miloradu Dodiku, bivšem premijeru i novom predsjedniku RS-a, Izetbegović zamjera stalne prijetnje referendumima i razdruživanjem, prenosi Hina: "Dodik bi trebao prestati s pričama koje su uvredljive i uz to potpuno nerealne, protivne Daytonu, Ustavu BiH i interesu velesila. Bolje mu je da se s nama prihvati gospodarstva, jer umirovljenici u RS imaju najniže mirovine u Europi", rekao je Izetbegović.

"BiH nema alternativu kad je u pitanju priključenje EU, a na začelju je tog procesa. Za ove dvije anomalije krivi su lideri koji sebično svađaju narode, plaše ih, obećavaju nerealne nacionalne projekte, umjesto da se okrenu realnosti i budućnosti i naprave zajednički iskorak ka boljem životu", smatra Izetbegović.

18.10.2010.

UTVRDJENI REZULTATI IZBORA: NAJVISE GLASOVA ZA "BAKIRA IZETBEGOVICA, NEBOJSU RADMANOVICA I ZELJKU KOMSICA"

 

24sata.info PHOTO
image Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić / 24sata.info

 

24SI - Nebojša Radmanović iz SNSD-a, Bakir Izetbegović iz SDA i Željko Komšić iz SDP-a osvojili su, prema utvrđenim rezultatima koje je danas objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH, najviše glasova na izborima za Predsjedništvo BiH.

 

Na izborima za srpskog člana Predsjedništvo BiH Radmanović je osvojio 295.624 ili 48,92 posto glasova, slijedi ga Mladen Ivanić, kandidat koalicije Zajedno za Srpsku, sa 285.927 ili 47,31 pdsto, a treći je Rajko Papović iz Saveza za demokratsku Srpsku sa osvojenih 22.778 glasova ili 3,77 posto.

Za srpskog člana Predsjedništva ukupno je bilo 604.329 važećih glasova i 66.138 nevažećih. Od važećih glasova redovnih je bilo 589.085, poštom 10.673, u odsustvu 4.356 i potvrđenih 215 glasova.

Kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva Bakir Izetbegović je dobio povjerenje 162.797 ili 34,87 posto glasača, Fahrudin Radončić iz Saveza za bolju budućnost 142.359 ili 30,49 posto, a dosadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić iz Stranke za BiH 117.168 ili 25,10 posto glasova. Ostali kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva dobili su manje od tri posto glasova.

Prema objavljenim rezultatima, od kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić je osvojio 336.961 ili 60,61 posto glasova, Borjana Krišto iz HDZ BiH 109.714 ili 19,74 posto, Martin Raguž iz HDZ 1990 - 60.234 ili 10,84, a Jerko Ivanković Lijanović iz Narodne stranke "Radom za boljitak" 45.382 ili 8,16 posto glasova.

Na izborima za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva ukupno je bilo 1.022.806 važećih i 74.815 nevažećih glasova. Redovnih glasova ukupno je bilo 1.008.667, poštom 8.941, u odsustvu 4.911 i potvrđenih 287.

(srna)

18.10.2010.

HOCE LI TUZILAC HASKOG TRIBUNALA SERGE BRAMMERTZ OPET NASJESTI NA PODVALE BEOGRADA?

 

BiH je Tribunalu dala više nego što se i očekivalo

image Bramerc i Vukčević: Sve je smišljeno ranije objavljeno

Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz) danas stiže u dvodnevnu radnu posjetu BiH. Razlog njegovog dolaska je redovni polugodišnji izvještaj o saradnji država regiona s Tribunalom, koji bi u decembru trebao podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a.

Polugodišnji izvještaj

Prema nezvaničnim informacijama, boravak Serža Bramerca u Sarajevu i razgovor s predstavnicima institucija nadležnih za kontakte s Tribunalom, više je dio formalnog kontakta pred podnošenje polugodišnjeg izvještaja, nego li nerazjašnjenih pitanja koja BiH ima u saradnji s Hagom.

- BiH je do sada ispunila sve zahtjeve Tribunala, čak je u nekim slučajevima dala mnogo više nego što se to od nje tražilo i očekivalo. Ne očekujemo da će se Bramerc zalagati kod bosanskih vlasti za nepostojeće dokumente koje od njih traži Radovan Karadžić kako bi pobio tvrdnje Tužilaštva da su pripadnici VRS pod njegovom i komandom Ratka Mladića činili strašne zločine nad nesrpskim stanovništvom - navodi "Avazov" izvor iz Haga.

Ono što će prilikom ove turneje po zemljama bivše Jugoslavije biti mnogo interesantnije čuti jeste šta će to haški tužilac raditi u Beogradu, odnosno kakvu će mu novu podvalu, u zamjenu za saradnju, ovog puta ponuditi tobožnji beogradski tragači za Ratkom Mladićem.  

Naime, nakon priče o Mladićevim ratnim dnevnicima, koja je obilježila junski izvještaj VSUN, decembarski raport, prema svoj prilici, mogao bi obilovati dokazima o opstrukcijama bivšeg direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Rade Bulatovića u pronalaženju i hapšenju Ratka Mladića i Gorana Hadžića, odnosno pohvalama srbijanskom Akcionom timu za saradnju s Tribunalom na predanosti u potrazi za ovim zločincima, ali tek nakon smjene Bulatovića.

Čuvar Mihov

To je jučer u razgovoru za beogradski "Blic" nagovijestio i tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević optužujući Bulatovića da je dok je bio na čelu BIA-e znao gdje se Mladić skriva i čak nudio pregovore o njegovoj predaji, te da je nakon odlaska Koštunicinog čovjeka sa čela BIA-e mnogo toga u načinu traganja za Mladićem izmijenjeno. Da bi sve bilo vjerodostojnije, naveo je Vukčević, u sastav Akcionog tima "uključen je i šef beogradske kancelarije Haškog tribunala Dejan Mihov", kao i jedan istražitelj iz Haga.

Hoće li ove Vukčevićeve tvrdnje biti dovoljne da Bramerc ponovo nasjedne na "pozitivan primjer" saradnje Srbije s Tribunalom oličene u radu Akcionog tima o kojem ovih dana famu širi Vladimir Vukčević i u kojem (posebno znakovito, op.a.) sjedi i poznati čuvar srpskih interesa još iz vremena njegovog službovanja u misiji UNPROFOR-a u BiH Dejan Mihov, a da nema ni traga ni glasa o Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću, vidjet će se vrlo brzo. 

Evropski put

S obzirom na ranija iskustva, ali i lobije koje Srbija ima unutar Tribunala, ne treba ni sumnjati da je Bramerc, nakon junske priče o ratnim dnevnicima, već progutao i onu o uspješnosti rada Akcionog tima za saradnju Srbije s Haškim tribunalom.

Sasvim dovoljno za tužiočevu naklonost prilikom podnošenja decembarskog izvještaja u UN-u, odnosno više nego dovoljno za naklonost zemalja Evropske unije za srbijanski put u evropske integracije. 

18.10.2010.

RADOVAN KARADZIC: "NIJE BILO PLANA ZA UBIJANJE SARAJEVSKIH CIVILA"

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću nastavljeno je u Haagu svjedočenjem kanadskog generala Davida Frasera, koji od aprila 1994. do maja 1995. bio vojni asistent komandanta UNPROFOR-a u Sarajevu.

 

Nakon što je ispričao tužiocu o surovim uslovima za civile zbog snajperskog djelovanja i nasumičnog granatiranja, generala Frasera je počeo unakrsno ispitivati Karadžić, poričući optužbe da su Sarajlije namjerno gađane.

Svjedok je potvrdio da su snajperske jedinice formirane od više komande Vojske Republike Srpske te da su profesionalni snajperisti namjerno gađali civile, što su UN-ovi promatrači često zabilježili koristeći vlastite protu - snajperske jedinice.

"Uslovi za sarajevske civile bili su užasni!", opisao je kanadski general Fraser haškim sudijama godinu dana tokom kojih je i sam bio meta snaga Vojske Republike Srpske.

"Taj užas koji su ljudi osjećali bio je iz više razloga: grad je bio pod opsadom, humanitarna pomoć je bila u rukama Srba, oni su granatirani, na njih je otvarana snajperska vatra i stanovnici grada nikada nisu znali što se može dogoditi kad iskorače iz svoj ekuće na ulicu", opisao je Fraser.

Tužilac Alan Tieger preko bivšeg UN-ovog promatrača uvrstio je u dokaze niz naredbi komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa, Stanislava Galića i Dragomira Miloševića kojima se naređuje bacanje avio bombi po područjima gdje će žrtve biti najbrojnije, formiraju snajperske jedinice te naređuje neprijateljstvo prema mirovnim snagama.

Prema ocjeni svjedoka, naređenja o upotrebi avio bombi bila su protivzakonita, čak i u slučaju da su se u područjima namjerenim za gađanje, nalazile snage Armije BiH, budući da je tamo bilo puno stanovništva.

Kako bi dodatno pojasnio sliku Sarajeva tokom zadnjih godinu dana opsade, za što se Karadžića tereti po komandnoj odgovornosti, svjedok Fraser se prisjetio jedne anegdote:

"Sjećam se, jedan mi je čovjek rekao i to nikada neću zaboravit: "Pod njemačkim režimom, četrdesetih godina, život je bio puno bolji nego u vrijeme građanskog rata u Bosni, što nije dobro ako se tako uspoređuje. Ali to jasno stavlja u kontekst meni ono što je bilo najstrašnije za ljude koji su živjeli u Sarajevu".

Svjedok je potvrdio da su snajperske jedinice formirane od više komande Vojske Republike Srpske te da su profesionalni snajperisti namjerno gađali civile, što su UN-ovi posmatrači često zabilježili koristeći vlastite protu – snajperske jedinice. Zbog toga su mnogo puta ulagali proteste kod Vojske Republike Srpske.

Tokom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić je suočio svjedoka sa izvještajima UNPROFOR-a kako je i Armija BiH gađala snajperima vlastite civile želeći ocrniti neprijateljsku stranu.

"Sjećate li se da ste imali saznanja da su Francuzi (pripadnici UNPROFOR-a) imali video koji pokazuju muslimanske ekstremiste kako pucaju po vlastitom narodu? Taj snimak su Francuzi imali jel' tako", upitao je optuženi.

"Čuo sam te priče, ali nikada nisam vidio taj snimak", odgovorio je svjedok.

Optuženi Karadžić pokušava prikazati kako nije bilo namjernog djelovanja po sarajevskim civilima koji su prema njemu stradali kao kolateralne žrtve borbi u gradu i okolici, ali i od Armije BiH koja je, prema njegovim riječima, patnju stanovnika koristila za promociju te pritisak na Vojsku Republike Srpske.

Takođe, upozorio je i ovaj put kako su humanitarni konvoji UN-a pregledavani i zaustavljani budući da se njima švercalo oružje i stvari namjerene prodaji na crnoj berzi. Unakrsno ispitivanje kanadskog generala Frasera koji tvrdi drugačije, i dalje se nastavlja.

(rse)

18.10.2010.

MOSTAR: UHAPSENA TROJICA HULIGANA

 

U posljednje dvije sedmice u Mostaru se dogodilo više od 10 napada na slučajne prolaznike

image

Policija MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) uhapsila je trojicu napadača koji su juče pretukli četvoro ljudi u Mostaru.

Napad se dogodio u 2.50 časova u Cernici, užem dijelu grada, kada su napadači pretukli Milija Jusufbegovića i djevojku L. M, koja je bila sa njim, a nakon toga stotinjak metara dalje još dvojicu mladića, potvrđeno je u MUP-u HNK.

U ovom dijelu grada, koji je većinom naseljen bošnjačkim stanovništvom, nalazi se Gradska uprava Mostara i mostarski Osnovni sud.

Trojica napadača su, kako saznaje Srna, hrvatske nacionalnosti, a samo jedan od njih je maloljetan.

''Sva trojica su u pritvoru, a dežurni tužilac  zatražio je produženje pritvora za još 24 časa. Danas će biti ispitani u Tužilaštvu, a policija svoj posao privodi kraju'', izjavio je Hasan Lerić, komandir Policijske stanice Mostar Centar.

Lerić je dodao da će policija preduzeti sve da spriječi napade i incidente, a to potvrđuju i brojne policijske patrole u gradu.

Mili Jusufbegović zadobio je teže povrede i nalazi se na liječenju u bolnici  ''Dr Safet Mujić'', ali nije u životnoj opasnosti.

U posljednje dvije sedmice u Mostaru se dogodilo više od 10 napada na slučajne prolaznike.

18.10.2010.

KORISTENO VATRENO ORUZJE I SUZAVAC: U SUKOBU POLICIJE I RADNIKA "GRANITA" POVRIJEDJENO NAJMANJE 30 OSOBA

 

Radnici "Granita" štrajkuju već 10 mjeseci zbog neriješene sudbine ovog preduzeća

 

 

 

image Jake policijske snage su potisnule radnike "Granita"

Više pripadnika Sudske policije Federacije BiH i radnika preduzeća "Granit" iz Jablanice povrijeđeno je u međusobnom sukobu kada je oko 300-tinjak pripadnika specijalnih snaga MUP-a HNK i sudskih policajaca, jutros oko 4 sata, ušlo u krug preduzeća po naredbi Općinskog suda Konjic.

Prema riječima specijalnog izvještača web portala Dnevnog avaz s lica mjesta, najmanje 18 policajaca i 17 radnika je povrijeđeno u sukobu tokom kojeg su korišteni vatreno oružje, suzavac, topovski udari i kamenice.

Također, prema prvim, preliminarnim informacijama s lica mjesta, radnici su još tokom noći čuli da se sprema akcija policije te su se zabarikadirali u velikom broju, kako bi spriječili "izvršenje službene radnje”.

Nakon stavljanja situacije pod nadzor pripadnici policije su uhapsili najmanje 17 osoba.


Radnici "Granita" tvrde: Policajci su probili kapiju firme i ispalili više od 50 suzavaca

"U trenutku upada policajaca u krugu firme nalazilo se oko 200 radnika 'Granita' koji već devet mjeseci otkad je prekinut proces proizvodnje čuvaju firmu. Policajci su probili kapiju firme i ispalili više od 50 suzavaca. Mi smo se morali braniti, sve je trajalo oko sat vremena. Ulazak stečajnog upravitelja trebao je da se desi jutros u 10 sati sa Sudskom policijom, a ne na ovaj način“, izjavio je predsjednik Štrajkačkog odbora "Granita" Vahid Šehić.

Prema riječima specijalnog izvještača web portala Dnevnog avaza, stečajni upravnik i stečajni izvršitelji nalaze se u krugu "Granita", dok preostali radnici i dalje stoje okupljeni ispred kapije.

U čitav slučaj se od jutros uključilo i Tužilaštvo BiH, koje je nadležnim sudovima uputilo zahtjeve da se obustave sve aktivnosti u vezi s provođenjem stečaja u preduzeću "Granit" do okončanja istrage Tužilaštva BiH.

Tužilac iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, pod oznakom "hitno", uputio je dopis Vrhovnom sudu Federacije BiH kojim se traži obustavljanje aktivnosti nadležnih općinskih sudova u FBiH u vezi s provođenjem procesa stečaja firme "Granit", s obzirom na to da se istraga Tužilaštva BiH upravo odnosi na ispitivanje nezakonitosti stečaja, finansijske pronevjere i zloupotrebe u iznosu većem od 12.000.000 KM.

Također, tužilac Tužilaštva BiH je Sudu BiH uputio prijedlog za izdavanje naredbi o privremenim mjerama radi osiguranja imovine u kojem se traži zabrana prodaje, ustupanje ili na drugi način otuđivanje imovine preduzeća "Granit", kao i pokretne imovine trećih osoba koje se nalaze u svim dijelovima ove firme, kao i gotovih proizvoda na lageru firme čija se vrijednost procjenjuje na oko tri miliona KM, do okončanja krivičnog postupka u predmetu Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH u ovom predmetu vodi istragu protiv 18 osoba koje su osumnjičene za krivično djelo organiziranog kriminala u vezi s krivičnim djelima pranja novca, lažnog stečaja, neplaćanja poreza, zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju i drugim krivičnim djelima vezanim uz poslovanje preduzeća “Granit”, a istraga ukazuje da se radi o pronevjerama u višemilionskom iznosu.

Zbog toga postupajući tužilac smatra da je potrebno preduzeti aktivnosti da bi se do okončanja rada na predmetu Tužilaštva BiH onemogućile bilo kakve radnje kojima bi se mogli ozakoniti nezakonito provedeni postupci te da se na ovaj način imovina preduzeća treba zaštititi da ne bi došlo do štetnih posljedica za preduzeće i zaposlene radnike u “Granitu”.

Zamjenik komandira Sudske policije Federacije BiH Marjan Biletić potvrdio je da se pripadnici policije još uvijek nalaze u krugu firme “Granit” kako bi osigurali da stečajni upravnik Abdulaziza Mahmutovića “završi svoj posao”.

'”Mislim da ćemo u toku dana završiti svoj posao. Mi smo stečajnog upravnika uveli u posjed preduzeća i osiguravamo ga da sa komisijom popiše imovinu. Sve dalje nije u našoj nadležnosti”, rekao je Biletić i dodao da Sudska policija nije dobila nikakav dopis iz Tužilaštva BiH o obustavi provođenja svih aktivnosti.

Podsjetimo, Dnevni avaz je u jutrošnjem broju prenio izjave predsjednika Štrajkačkog odbora Vehida Šehića i čelnika Sindikata radnika Mensuda Ćosića koji su upozorili sve nadležne organe na činjenicu da se radi o protuzakonitom ulasku stečajnog upravnika u posjed preduzeća.

 Mafija pokrala preduzeće, država kriminal želi aminovati

“Frapirani smo! Nakon što je mafija pokrala i uništila preduzeće sada država ovaj kriminal želi aminovati. Ignoriraju činjenicu da je ’Granit’ pravomoćnom presudom o raskidu kupoprodajnog ugovora vraćen državi, a da je za danas najavljena odluka Općinskog suda u Sarajevu o poništenju preregistracije u ovom preduzeću. Žele na isti dan kada se ova odluka donosi iskoristiti posljednji trenutak da do kraja unište ’Granit'”, kazali su Šehić i Ćosić.

Za kraj treba istaći da je proizvodnja u “Granitu” prekinuta još prije deset mjeseci.

Rukovodstvo firme koja je privatizirana uhapšeno je početkom ove godine zbog sumnje da je pronevjerilo 11 miliona KM.
 
Nakon toga privatizacija firme je poništena, a 67 posto kapitala firme vraćeno je Vladi HNK, odlukom Kantonalnog suda u Mostaru.

Oko 300 radnika je bez plaća 23 mjeseca, a skoro deset godina nije im uplaćeno penziono i zdravstveno osiguranje.

18.10.2010.

OMER KARABEG: LAKSE JE BILO USPOSTAVITI DIJALOG U RATU NEGO SADA

Karabeg: Lakše je bilo uspostaviti dijalog u ratu nego sada

O autoru

Omer Karabeg

karabego@rferl.org

Bio dugogodišnji urednik i voditelj TV dnevnika Radio-televizije Beograd. Dva puta pobednik na Festivalu Jugoslovenske radio-televizije u kategoriji TV dnevnika.

Novinar Radija Slobodna Evropa od osnivanja Programa na južnoslovenskim i albanskom jeziku, 1994. godine. Marta 1994. pokrenuo emisiju “Most” s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije.

“Most” je ubrzo prerastao u forum u kome istaknute ličnosti sa područja bivše Jugoslavije vode dijalog o relevantim regionalnim temama. Za ovu emisiju je 2000. godine dobio nagradu Jug Grizelj za civilizovan i argumentovan dijalog u vremenima isključivosti, mržnje i manipulacije.

Transkripti izdanja “Mosta” su štampani u dve knjige. Prvih 100, ratnih transkripta, objavljeno je u knjizi “Most dijaloga, razgovori ratu usprkos”, a izbor iz srpsko-albanskih dijaloga objavljen je u knjizi “Dijalog na buretu baruta”

 17.10.2010.
(U Mostu RSE u januaru 2010. godine uspostavljen je prvi kontakt između gradonačelnika Sarajeva i Beograda)

Razgovarala: Biljana Jovićević

Omeru Karabegu
, dugogodišnjem novinaru Radija Slobodna Evropa i uredniku emisije “Most”, u petak uveče je uručena nagrada "Dr Erhard Busek" za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi za 2010., koju dodjeljuje Medijska organizacija Jugoistočne Evrope (South East Europe Media Organisation - SEEMO).

Kolega Karabeg kaže kako u početku Mosta nije bilo lako, ali da su ipak svi pristajali na dijalog i u ratnom vremenu, te da je jedini koji je odbio učešće u ovoj emisiji do sada Kosta Čavoški.

RSE: Doprinos dobroj komunikaciji, razumijevanju mišljenja i saradnji u Jugoistočnoj Evropi je od početka bila misija ili ideja Mosta, možda još važnija tada, kada ste počeli, nego danas, zbog uslova u kojima se radilo. Koliko je teško bilo nagovoriti, tada dvije suprotstavljene strane, i to ratom konfrotirane strane, da pristanu na dijalog?

Karabeg
: Kada smo došli na tu ideju, početkom 1994. godine u Minhenu, kada je i osnovana redakcija RSE, to je izgledalo kao potpuno nemoguća misija. Tražiti od ljudi iz Sarajeva, koji su pod snajperima, pod granatama, da razgovaraju sa nekim iz Beograda, odakle su stizali nalozi i municija za trupe koje su opkolile Sarajevo, izgledalo je neverovatno. Ipak smo odlučili da pokušamo da uspostavimo dijalog. To su bila grozna vremena. Ništa nije funkcionisalo, sve veze su bile u prekidu, rođaci se nisu mogli čuti. U početku je ideja bila da povezujemo rođake i porodice jer su porodice bile rasturene. Na kraju smo zaključili da je to ipak posao Crvenog krsta, a ne naš. Naš posao je da se bavimo povezivanjem ljudi.

Za divno čudo, to je funkcionisalo. Svi smo bili iznenađeni, pa i ja sam. U početku sam išao na sigurno i birao sam antiratne aktiviste, za koje sam znao da me neće odbiti. Bilo je tada rizično razgovarati preko linija fronta. Vrlo lako si mogao da zaradiš epitet izdajnika.

RSE: Ko su bili sagovornici u prvim mostovima i kako su se ti dijalozi odvijali?

Karabeg: To su bili antiratni aktivisti. Znam da je prvi iz Beograda tada bio Konstantin Obradović. On je bio profesor međunarodnog prava, bio je član Kruga, intelektualac. Malo po malo, došlo je i do toga da zovem ljute nacionaliste, i s jedne i sa druge strane, koji su, za divno čudo, pristajali. Oni se ni u čemu nisu slagali, polemike su bile oštre.

Sećam se jednog Mosta u kojem su sagovornici bili Radoš Ljušić, profesor Univerziteta na Katedri za istoriju iz Beograda i Zdravko Tomac. To su frcale iskre, u smislu Šovinističke farse – šta je ko kome šta uradio – ali nije bilo uvreda. Ni jednom nisam morao da prekinem Most zato što se atmosfera tako usijala da je situacija postala neprijatna. To nisam ni jednom doživeo.

Jedanput ili dva puta su me neki ljudi odbili. Sećam se da me je nakon NATO bombardovanja odbio Kosta Čavoški, koji je ranije učestvovao u Mostu. Kada sam ga ponovo pozvao, on je rekao da neće više da govori za RSE jer podržava bombardovanje Srbije. Pitao sam ga a otkuda mu to. Rekao je da nikada ne kažemo agresiju na Srbiju. Mi nikada nismo rekli da nije bila agresija na Srbiju. Mi kažemo - bombardovanje Srbije. Mislim da je on jedini koji me odbio.

Nema više Jugoslavije, ali problemi su isti

RSE: U principu, sagovornici uvijek pristaju, bez obzira da li se radi o ljutim političkim protivnicima?

Karabeg: Pristajali su. To je čudno, ali sada mi se dešava, ne da ne pristaju, hoće oni, ali ne bi oni dijalog, hoće intervju. Ali Most nije emisija monologa ili intervjua, već dijaloga. Apsurdno zvuči da je u ona teška vremena, kada je rizično bilo i razgovarati sa drugom stranom, bilo lakše uspostaviti dijalog između potpuno suprotstavljenih pozicija, nego danas.

Omer Karabeg na dodjeli nagrade, Beč, 15. oktobar 2010
To se uglavnom odnosi na političare, ne na profesore Univerziteta, na javne radnike. Političari imaju svoje medije i zašto bi se oni izlagali konfrotiranju svojih mišljenja, kada imaju svoje medije, svoje novinare. Njegov novinar će da mu namesti pitanja, on će da poentira. Može da kaže šta god hoće, a ovaj mu se neće suprotstaviti. Zašto bi išao u dijalog? Uvek će naći svoje medije.

RSE: U početku su većinom bile dvije konfrotirane strane i uglavnom su teme bile regionalne. Danas se bavite tematski aktualnim problemima u regionu, ali i unutra država pojedinačno. Ne mora biti riječ o dvjema konfrotiranim stranama, već o ljudima koji će objasniti ili analizirati problem. Znači li to da se malo promijenio fokus?

Karabeg: Nije se promenio fokus. Malo teže dolazim do ljudi koji su spremni da konfrotiraju mišljenja. Zbog toga se orijentišem na analizu. Recimo, uzmem temu korupcija i uzmem eksperta iz Srbije i Hrvatske. Jedan priča o situaciju u Srbiji, a drugi u Hrvatskoj. Uzmem recimo temu odnos prema Bosni i Hercegovini. Ljudi analiziraju. Mislim da ljudi to sa zanimanjem slušaju jer je dosta slična situacija. Nema više Jugoslavije, sve je propalo, ali problemi su ostali isti – penzioneri slabo žive na celom području bivše Jugoslavije, zdravstvena zaštita je svugde slaba, plate su male, štrajkova ima, nacionalizma sa svake strane. Ima jako mnogo sličnosti.

RSE: Most je uvijek među najpopularnijim emisijama, najčitaniji na našoj web stranici. Da li imate utisak da je 16 godina kasnije vaša emisija ispunjena, da je postignut impakt ili uticaj?

Karabeg: Ne mogu da kažem kakav je bio uticaj Mosta, to mogu neki drugi ljudi da kažu. Za Most se zna jer ga prenosi dosta medija. Mislim da ima još dosta tema o kojima može da se priča. Svaki dan se nameću neke nove teme. Ima kontroverzi koliko god hoćete. Ima o čemu da se priča. Uvek kažem - Ako je i jedan jedini Most donio pomirljivost, pomirenje, tolerantni govor, onda je to uspeh. Tolerancije ima najmanje, i 16 godina posle rata.

RSE: Koji su vam najdraži sagovornici bili i da li su se sagovornici ponavljali tokom svih ovih godina?

Karabeg: Jesu, ponavljali su se. Zvao sam vrlo često pametne ljude. Vrlo često sam zvao Žarka Korača, Žarka Puhovskog, Latinku Perović, Srđana Dizdarevića, Natašu Kandić, Stipu Mesića. Gosti su bili i oni koji više nisu među živima, kao što su Mika Tripalo, Bogdan Bogdanović, Miladin Životić.
18.10.2010.

EJUP GANIC: SRBIJA UGROZAVA GRADJANE BiH, RADOVAN KARADZIC PROTJERAO 100.000 SRBA IZ SARAJEVA

Ganić: Srbija ugrožava građane BiH, Karadžić protjerao 100.000 Srba iz Sarajeva
17.10.2010. 
 Ganić: Srbija ugrožava građane BiH, Karadžić protjerao 100.000 Srba iz Sarajeva

Građanska sigurnost  u Bosni i Hercegovini je veoma ugrožena i to je jedan od razloga zašto se izbjeglice nisu vratile, izjavio je danas novinarima bivši član Predsjedništva BiH akademik Ejup Ganić, koji je gostovao kao uvodničar na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektulaca Krug 99 u Sarajevu, čija je tema bila "Građanska sigurnost i regionalna stabilnost".

Daytonski aranžman države ugrozio je građanske slobode jer nije osigurao mehanizme da se ljudi osjećaju sigurnim, smatra Ganić, navodeći kako tamo gdje nije bilo etnički izbalansirane policije nije ni bilo povratka.

Stanje u BiH je uvjetovano i odnosima u regiji, jer regionalna stabilnost utječe na građanske slobode u BiH. U tom kontektsu Ganić je ocijenio da BiH sa Srbijom ima samo formalne ali ne i suštinske diplomatske odnose, tako da je regionalna stabilnost ugrožena od tog bh. susjeda.

S druge strane, taj problem se nastoji riješiti ulaskom u NATO i približavanjem Europskoj uniji.

- Međutim, to će potrajati - upozorio je Ganić.

Kazao je kako "moramo biti aktivniji na međunarodnoj sceni i objasniti da je naša sigurnost ugrožena okruženjem".

- Moramo unutra promijeniti mehanizne da reintegriramo državu, jer zbog građanske nesigurnosti nema povratka izbjeglica. Istočna Bosna je prazna, Posavina je prazna, jer tamo vas često dočeka netko tko vas je protjerao. Nemamo etnički izbalansirano policiju, i to je dalo svoje rezultate - rekao je Ganić. Naveo je pritom kao suprotan primjer Distrikt Brčko, gdje se vratilo više od 20.000 Bošnjaka i Hrvata jer je tamo bila etnički izbalansirana policija.

Upitan zašto u Sarajevu nije bilo povratka, Ganić je rekao da je tu problem bila trgovina.

Kazao je kako se protivio odluci visokog predstavnika da se društveni stanovi mogu prodati, jer je tada jedan stan u Sarajevu koštao kao jedan stan u Beogradu i jedan u Banja Luci zajedno, "te nas je ekonomska logika ostavila bez mnogih bivših građana Sarajeva".

Također je podsjetio da je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Radovan Karadžić protjerao oko 100.000 Srba s područja Sarajeva jer nije želio da ostanu na teritoriji koju on ne kontrolira i sudbina je te ljude otjerala daleko od BiH.(Fena)

18.10.2010.

VALENTIN INZKO: "RAZOCARAVAJUCI JE ODNOS IZMEDJU SNSD-A I SDP-A BiH"

 

24sata.info PHOTO
image Valentin Inzko / 24sata.info

 

24SI - Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko smatra da bi sada, kada je BiH u Vijeću sigurnosti UN, bilo vrijeme da domaći političari sve više preuzmu odgovornost za njenu budućnost, a da međunarodna zajednica bude prisutna kao partner, a ne u svojstvu Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

 

"Međunarodna zajednica radi na tome da bi se smanjilo prisustvo OHR-a, koji je u prošlosti imao 800 ljudi, kada sam ja došao 220, a sada oko 160. Sve je više evropske prisutnosti", tvrdi Inzko, dodavši da ne može reći datum zatvaranja OHR-a, jer će do toga doći kada bude ispunjeno pet ciljeva i dva uslova, od kojih je trenutno najveće državna imovina.

On je za TV1 rekao da će o zatvaranju OHR-a odlučiti Vijeće za implementaciju mira u BiH, koji će imati sastanke u novembru ove, te februaru i junu naredne godine. Inzko je istakao da se zapanjio kada je čuo da ljudi na odgovornim mjestima u BiH govore da će vlast u BiH biti formirana tek za četiri mjeseca.

"Možda će to trajati toliko dugo, ali treba govoriti da će sve biti učinjeno da to bude što brže, u najkraćim mogućim rokovima. I prije nego što stupe na snagu rokovi za formiranje vlada, mogu početi neformalni razgovori kako bi bila stvorena mogućnost da one budu formirane prvi dan kad to bude moguće", ocijenio je Inzko.

Prema njegovom mišljenju, razočaravajući je odnos između Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH. Ako bi se, kaže on, ove partije zaista okrenule svojim socijaldemokratskim principima internacionalizma, antifašizma i solidarnosti bilo bi i više saradnje.

Komentarišući trenutne odnose između lidera SNSD-a Milorada Dodika, SDP BiH Zlatka Lagumdžije i Hrvatske dmeokratske zajednice BiH Dragana Čovića, visoki predstavnik u BiH je izrazio očekivanje da će se "oni vratiti konkretnim temama".

"Poslije određenog vremena, bilo koja vlada - Lagumdžijina, Čovićeva ili Dodikova, svejedno, u Federaciji BiH (FBiH), Republici Srpskoj (RS) ili BiH naći će se u situaciji da blagajne nisu baš pune i da se treba okrenuti konkretnim pitanjima, zapošljavanju ljudi, ekonomiji i načinima kako mijenjati sadašnju negativnu priču u BiH. Teme će se sve više i više okretati ekonomiji i onda će i priča o BiH biti drugačija - da to nije država problema nego država gdje je dobro investirati i gdje je pozitivan ekonomski rast", tvrdi Inzko.

Govoreći o viznoj liberalizaciji za građane BiH, Inzko je rekao da su oni to zaslužili i da se nada da će do kraja godine to pitanje biti završeno.

On je ocijenio šokantnom informaciju da je u BiH zaposleno samo 17 posto mladih, naglasivši da je za to odgovorno cijelo društvo, a političari najodgovorniji.

"Strašno je da u BiH ima oko pola miliona nezaposlenih. Ukoliko ne budu realizovani razvojni projekti onda će iz BiH otići još više ljudi", ocijenio je Inzko, izrazivši nadu da će ekonomija poslije izbora biti prioritet novim vlastima u RS, FBiH i BiH.

(srna)

18.10.2010.

PREKINUTA UTAKMICA SRBIJE I ITALIJE: GLEDAOCIMA CE BITI VRACEN NOVAC

 

Utakmica između Italije i Srbije 12. oktobra u Đenovi prekinuta je zbog nereda koje su izazvali huligani iz Srbije.

image

Svim gledaocima koji su kupili ulaznice za prekinutu utakmicu između reprezentacija Italije i Srbije, u kvalifikacijama za prvenstvo Evrope, biće vraćen novac, objavila je večeras Italijanska fudbalska federacija (FIGC).

Utakmica između Italije i Srbije 12. oktobra u Đenovi prekinuta je zbog nereda koje su izazvali huligani iz Srbije.

Susret nacionalnih timova na stadionu "Luiđi Feraris" počeo je sa zakašnjenjem od 35 minuta zbog bacanja baklji, petardi i dimnih bombi u teren, a iz istih razloga prekinut je nakon samo šest minuta igre.

U neredima je povređeno 16 osoba, među kojima i jedan policajac, a italijanska policija je uhapsila 36 huligana iz Srbije.

Disciplinska komisija Evropske fudbalske unije (UEFA) pokrenula je istragu povodom nereda u Đenovi, a državna reprezentacija Srbije i nacionalni fudbalski savez suočeni su sa mogućim drakonskim kaznama. Konačnu odluku o utakmici Italija - Srbija UEFA će doneti 28. oktobra.

Fudbalski savez Srbije ranije je objavio da bi odgovornost za prekid trebalo da snose organizatori meča u Đenovi, pa će na sastanku u sjedištu UEFA u Nionu 25. oktobra zatražiti odigravanje nove utakmice.

17.10.2010.

SRBIJA: MILORAD LUKOVIC LEGIJA OSTAJE BEZ STANA?

 

Šef najveće zločinačke paravojne bande od države Srbije bio nagrađen sa 178 kvadrata stambenog prostora.

image Milorad Luković Legija : Vojnik režima u sudnici

 

Specijalni sud u Beogradu sutra će ponovo, po nalogu Apelacionog suda, raspravljati o zahtjevu Tužilaštva za organizovani kriminal da se bivšem komadantu Jedinice za specijalne operacije (JSO) Miloradu Ulemeku Legiji oduzme dio kuće na Ceraku.

Apelacioni sud u Beogradu usvojio je žalbu Ulemekovog punomoćnika i ukinuo presudu o trajnom oduzimanju stana u kući na Ceraku od Ulemeka, naloživši novu raspravu, jer je zaključio da pored bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, presuda sadrži nerazumljivu izreku i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Ukinutu presudu donio je sudija Specijalnog suda Velimir Lazović 20. maja ove godine pošto je Ulemek sa više presuda pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora, a nedavno je i upućen na izdržavanje kazne u Specijalni zatvor u Požarevcu.

Tužilaštvo traži da se Ulemeku oduzme stan u kući na Ceraku od oko 178 kvadratnih metara , jer smatra da nije stečen legalnim prihodima.

Tužilaštvo smatra da je Ulemek nekretninu kupio novcem proisteklim iz niza krivičnih djela, najvećim djelom od otkupa od otmica koje je vršio "zemunski klan".

Svetlana Raznatovic Ceca, prva dama turbo-folka, i Milorad Lukovic Legija, državni egzekutor-Erdut, Hrvatska

Ulemekova odbrana u cjelosti je osporavala zahtjev tužilaštva za trajno oduzimanje stana u kući u ulici Ilije Stojadinovića 87 na Ceraku, tvrdeći da su sva krivična djela za koja je osuđen izvršena poslije kupovine spornog stana.

Ulemek i njegov branilac su tvrdili da mu je stan kupila Služba državne bezbjednosti u kojoj je radio 1998, novcem od Savezne uprave carina.

17.10.2010.

ZIVIMO U SVIJETU URBANE NESIGURNOSTI

 

Forum 2000 u Pragu, oktobar 2010

Forum 2000 u Pragu, oktobar 2010

 17.10.2010.
Osim ekonomske krize i prekompozicije međunarodnih odnosa, u smislu „rasta ostatka sveta“, jedna od ključnih odlika sadašnjeg trenutka je nepredvidiva i neizvesna budućnost, urbana nesigurnost. To je jedna od glavnih ocena 14. po redu međunarodnog „Foruma 2000“ koji je ove sedmice održan u Pragu pod nazivom „Svet u kome živimo“.

Pojedini autori, poput Farida Zakarije, više su zabrinuti za sudbinu demokratije na Zapadu nego u ostatku sveta. Sve su veći udari na slobodu Interneta. Korupcija se širi kao pošast. Kada je reč o odnosima Rusije i EU, ukoliko ne prevladaju surevnjivosti, preti im dalja marginalizacija u odnosu na severnu Ameriku i Aziju.

Neizvesnost u kojoj živimo možda najbolje ilustruje po rečima Zigmunta Baumana (Zygmunt Bauman) „efekat leptira“, odnosno alegorija o leptiru koji maše krilima u Kini i menja smer harikena u Meksičkom zalivu šest meseci kasnije. 
Neizvesnost u kojoj živimo možda najbolje ilustruje „efekat leptira“


„Jedino dobro društvo je ono koje veruje da nije dovoljno dobro. Ako je u 20 veku ključno pitanje bilo ’šta treba da se uradi’, u 21. veku sve više će se nametati pitanje ’ko će to da uradi’?", kaže Bauman.

Farid Zakarija (Fareed Zakaria), urednik američkog magazina „Tajm“ (Time) smatra da zapadne demokratije ponekad liče na supernovu – odnosno zvezdanu eksploziju koja blješti i treba da joj se divimo, ali u osnovi je sve šupljo.

„Naš demokratski sistem je tako struktuiran da prevagu imaju interesi sadašnjosti, a ne budućnosti. Reč je o tiraniji sadašnjosti nad budućnošću“, navodi Zakaria i ističe da je zabrinjavajuće jačanje neliberalizma i na samom Zapadu.

„To se može videti u rastu netolerancije prema imigrantima, Romima"
, zaključuje, a više o ovoj temi možete pročitati u tekstu Ugroženost demokratije na Zapadu.

Jedan od globalnih problema je i korupcija koja podriva ne samo ekonomiju, već i društvo u celini. Britanski novinar Miša Gleni ističe da su mnogi ljudi cinični prema merama svojih vlada u cilju prevazilaženja sadašnje ekonomske krize.

„Poreski obveznici deluju kao poslednje utočište banaka. Mi u Velikoj Britaniji spašavamo naše banke“, kaže Gleni.

Grigorij Javlinski na Forumu, 12. oktobar 2010, foto: Dragan Štavljanin
Ruski opozicioni političar Grigorij Javlinski, ukazuje da autoritarne države poput, Kine i Rusije, ostvaruju ogroman ekonomski rast.

„Međutim, korumpirani političari iz Rusije ne drže novac u severnokorejskim bankama, već zapadnim, tako da je korupcija ’zajednički poduhvat’ (joint venture)"
, tvrdi Javlinski. Detaljnije o ovoj temi u tekstu Korupcija kao pošast.

Evropskoj uniji i Rusiji, čiji su odnosi kombinacija pokušaja da se uspostavi strateško partnerstvo i surevnjivosti, preti marginalizacija ako ne promene dosadašnju strategiju, upozoreno je na ovom Forumu.

Grigorij Javlinski smatra da će za 30 godina postojati dva ključna ekonomska bloka – Severna Amerika i Azija. Evropska unija se suočava sa velikim izazovom kako da postane treća ekonomska sila, odnosno kako da privredno bogatstvo pretoči u političku moć.

Glavni i odgovorni urednik moskovskog časopisa „Rusija u globalnim poslovima“ Fjodor Lukjanov smatra da se Rusija ponovo našla na raskrsnici.

„Iscrpljen je model ’kompenzacionog rasta’ nakon raspada Sovjetskog Saveza, koji je za vreme Putina omogućio oživljavanje moći Rusije. Stigli su do kraja svi elementi: ideologija, ekonomija, politički sistem, duh društva. Dakle, Rusiji je potreban novi identitet i model razvoja“
, kaže Lukjanov.

Sve su učestalije spekulacije da bi sadašnji predsednik Rusije Dmitrij Medvedev mogao da se otrgne od svog političkog mentora Vladimira Putina – i liberalizuje Rusiju.

Fjodor Lukjanov na Forumu, 12. oktobar 2010, foto: Dragan Štavljanin
Grigorij Javlinski smatra da su takve procene neosnovane.

„Nema razlika između Medvedeva i Putina. Tačka. To je važno da se zna jer se bojim da oko toga kruže mnoge bajke“, ocenjuje Javlinski.

Bivši češki premijer Mirek Topolanek naglašava da je Rusija uvek sledila politiku zasnovanu na interesima a ne vrednostima.

„Rusija je oduvek bila pravoslavna zemlja opterećena genetskim mesijanstvom, sa pretenzijom da kontroliše sudbinu ostalih. Kao pripadnik malog naroda potenciram da se ne smeju preći neke civilizacijske granice. Volim rusku dušu ali ne volim ruski imperijalizam“
, kaže Topolanek.

Fjodor Lukjanov naglašava da EU, Rusija i ostale zemlje na starom kontinentu imaju ogroman interes da stvore zajednički međunarodni identitet za 21 vek, koji bi mogao da se suoči sa Severnom Amerikom i Azijom.

„Može se izvući pouka iz slavnih vremena početaka evropskih integracija u 20 veku. Bez velike ideje Monea, Šumana, Adenauera i ostalih, ne bi bilo moguće stvaranje EU. Sada je takođe potrebna velika ideja – ideja ’velike Evrope’ od Atlantika do Vladivostoka, kao nova verzija integracija, koja bi se zasnivala na novom pristupu i svesti o budućnosti“
, zaključuje Lukjanov. Detaljnije u tekstu EU – Rusija: Partnerstvo kao spas od globalne marginalizacije
17.10.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA I NATO: IZBORI SU DONIJELI NOVU POLITICKU PRILIKU

 

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen u Sarajevu, mart 2010

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen u Sarajevu, mart 2010

17.10.2010.
Potreba za neodložnim promjenama, odgovorom na nove, savremene sigurnosne izazove, uticala je NATO da se pokrene, tako da su ministri vanjskih poslova i odbrane članica Saveza dali zeleno svjetlo - politički pristanak da se uđe u promjene koje bi trebale biti skicirane do narednog NATO samita, 19. i 20. novembra u Lisabonu. Novi strategijski koncept Alijanse biće i snažna poruka za proširenje, poručuje se iz vojnog saveza.

Ovako organizovan vojni savez ne može odgovoriti savremenim sigurnosnim izazovima, postalo je jasno i NATO generalima i njihovom političkom rukovodstvu. Promjene su neophodne, ali kakve? Prije svega, bolja funkcionalnost Saveza, manje novca na prekomplikovanu strukturu, više na borbu protiv novih prijetnji - internet napada i globalnog terorizma.

U to je uvjeren i generalni sekretar NATO, Anders Fogh Rasmussen, koji je, nakon što se protekle sedmice sastao sa NATO ministrima, saopštio:

"Sada imamo jasnu sliku reformi i kako bi reforme trebale izgledati. Primjera radi, očekujem da se predstojeći samit usaglasi o novoj komandnoj strukturi Alijanse. 1995. godine bilo je 27 hiljada ljudi u komandnoj strukturi, u 26 odvojenih štabova. Danas imamo 14 hiljada ljudi u 11 štabova, koji komanduju sa oko 150 hiljada trupa na terenu. Očekujem da nova komandna struktura bude još učinkovitija, sa manje od devet hiljada ljudi, i sve to bez umanjenja naših ambicija šta sve Alijansa može postići."

Kada je riječ o BiH, još jednom se podsjećaju bh. vlasti: nema napretka u približavanju NATO-u, niti eventualnih kratica, sve dok se ne riješi postavljeni uvjet - upisivanje nepokretne vojne imovine kao vlasništva države. 

"Nema prolaska "na mala vrata", nema kratica ni fleksibilnosti kada je riječ o ovom pitanju. Riječ je o praktičnom i dokučivom koraku i, budimo iskreni, ovo je svojevrsni test: test da li država može da djeluje kao država i donese političku odluku o nečemu što se tiče njene odbrane. Dakle, nadamo se da će se ta odluka donijeti što je prije moguće, ali, ponavljam, niko ne treba da očekuje kratice", kazao je glasnogovornik NATO-a James Aparturai.

Nema zasićenja proširenjem Alijanse


Ako ima promjene na bh. terenu u odnosu na posljednje rasprave o zemlji unutar NATO struktura, onda su to izbori.

"S naše tačke gledišta, izbori su donijeli novu mogućnost za državu da učini šta je neophodno kako bi se približila NATO-u. Zemlje saveznice su donijele odluku da BiH uključe u Akcioni program za punopravno NATO članstvo, a to će biti aktivirano onda kada se sa bh. strane poduzmu neophodni koraci. Mi znamo da se to može postići i što duže se čeka na poteze koji će aktivirati bh. članstvo u Programu, kasnije će doći trenutak kada će BiH dostići svoje euroatlantske aspiracije. Mi, generalni sekretar NATO-a, želi BiH vidjeti u NATO članstvu što je prije moguće"
, rekao je Aparturai.

Ministrai odbrane i vanjskih poslova NATO-a na sastanku u Briselu, 14. oktobra 2010
Sada u Alijansi svi pričaju o novom strategijskom konceptu, novoj NATO funkcionalnosti. Donosi li to novu priliku i izazove i za BiH?

"Bosna i Hercegovina već ima značajno učešće u našim operacijama i to je veoma dobrodošlo. Uz ovo, mi cijeli region, gdje je i BiH važan dio, vidimo kao centar euroatlantske sigurnosti i stabilnosti. Nastavićemo da činimo sve kako bismo države regiona dobili unutar naših struktura. U okviru novog strategijskog koncepta biće veoma snažna poruka koja će se odnositi i na proširenje - na otvorena vrata. Nema nikakvog zasićenja proširenjem unutar Alijanse i to se u velikoj mjeri odnosi i na Bosnu i Hercegovinu, tako da sada, nakon izbora, imamo političku priliku i, u okviru strategijskog koncepta, snažnu poruku, što će, nadam se, pomoći da se cijeli proces kreće naprijed", kaže Aparturai.

Posebno poglavlje u cijeloj priči čine euroamerički odnosi. Novi strategijski koncept podrazumijeva da se narasla potreba za NATO reformama usaglasi sa  narastajućom potrebom Evropske unije da bude ozbiljniji globalni sigurnosi igrač.

Tako je, pripremajući se za NATO skup, američka državna sekretarka, Hillary Clinton, dobar dio vremena provela obilazeći evropske institucije, i, posebno, razgovarajući sa visokom predstavnicom EU, Catherine Ashton.

Razgovor se, tako, vodio od globalnih sigurnosnih izazova, tačaka na globusu gdje je zajednička akcija neminovna - poput humanirane krize u Pakistanu, do, neizbježno, zapadnog Balkana. Kako je nakon susreta saopšteno, Brisel i Washington su voljni da objedine napore usmjerene prema BiH - radiće  zajedno pomažući bh. državi da dostigne svoje euroatlantske aspiracije. Kada je riječ o ostatku regiona, obje strane podržavaju dijalog između Beograda i Prištine i imaju usaglašene stavove o njihovim modalitetima.

17.10.2010.

SVJEDOCI RATNIH ZLOCINA NEZADOVOLJNI KAZNAMA I U STRAHA

 

Mitar Vasiljević, kojeg je Haški tribunal osudio na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina u Višegradu, pušten je na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne u martu 2010., Foto: visegrad24.info

Mitar Vasiljević, kojeg je Haški tribunal osudio na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina u Višegradu, pušten je na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne u martu 2010., Foto: visegrad24.info

 17.10.2010.
Postojanje velikog broja neriješenih predmeta ratnih zločina, nezadovoljavajući stepen saradnje na regionalnom nivou u radu na ovim predmetima, te nedovoljna podrška i zaštita svjedoka i žrtava neki su od razloga zbog kojih je 2008. godine Vijeće ministara BiH usvojilo Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Njom je planirano da se najsloženiji i najprioritetniji predmeti ratnih zločina procesuiraju u roku od 7 godina, a ostali u periodu od 15 godina od usvajanja Strategije. Prošle su dvije godine, a rezultati su mali. Niži sudovi na koje se predmeti sa Suda BiH trebaju prenijeti ili se već prenose nemaju dovoljno kapaciteta, ni finansijskog ni tehničkog. U međuvremenu svjedoci stare, odustaju ili umiru.

Male kazne za počinioce ratnih zločina, neadekvatna zaštita svjedoka na lokalnim sudovima, te nehapšenje osumnjičenih za ratne zločine, samo su neki od problema na koje se žale žrtve. Tako je Fadil Vlajčić iz Udruženja logoraša Hadžići pred državnim Sudom, kao svjedok, stajao licem u lice sa ljudima protiv kojih je svjedočio.

„Susrećemo se s njihovim advokatima i sa njihovim porodicama, uz neke prijetnje, tako da mi nismo puno zaštićeni. Najnoviji slučaj je bio kad je bilo suđenje Laloviću i Skijeviću, upravnicima KP Doma Butmir. Bio sam tu prisutan – dolazi sa slobode na suđenje, gleda ko će mu biti svjedok. Poslije svega toga, kad smo ja i Stupar svjedočili, njih su trebali da zadrže nekih sat i po, međutim, u istom momentu kad su nas puštali na kapiju, mi se s njima dvojicom sretnemo na parkingu, i to – mi smo izbjegavali njih u kružnom toku, a oni su nas pratili“
, kaže Vlajčić.

Sa provođenjem državne strategije za procesuiranje ratnih zločina nije zadovoljna ni Joka Prorok, iz Udruženja nestalih i zarobljenih civila Istočno Sarajevo. Ona je bila jedan od svjedoka u procesu koji se odnosi na zločine počinjene u opštini Trnovo.

„Nimalo, ni jedan posto, zato što je toliko na Trnovu počinjeno zla '92. godine, takav pokolj, takav zločin, gdje su izričito bila srpska sela, sva su spaljena, sve je poubijano, što nije moglo bježat', zaklano je u krevetu. Mnogima smo mi to pričali, i Tužilaštvu, i novinama, i televiziji, filmove imamo snimljene, ali niko ništa nema da uradi, a 18 godina od toga je prošlo“
, navodi Joka Prorok.

Oči u oči sa zločincima


Emsija Kundo jedna je od, kako se procjenjuje, dvadeset hiljada silovanih žena tokom rata u BiH. Emsija je iz Foče, a oni koji su je držali zatočenu nikada nisu privedeni pred lice pravde. Danas nerado ide u svoj rodni grad. Nije joj svejedno - jer na ulici može sresti ljude koji su je silovali i koji su još uvijek na slobodi:

„Ja kad dođem u Foču - neke stvari koje želim da zaboravim ili da potisnem negdje- meni se tog momenta svaka slika vrati. Ja se bojim čak ovdje u Sarajevu, gdje živim, da ne bi neko došao, pošto ja govorim javno, da naudi mom djetetu, ne meni. Ja sam prošla - i više ja ne znam šta bi moglo da me snađe, da prođem, ali ja se bojim za djecu. Jednostavno, bojim se i za svoju sigurnost jer sam i ovdje imala i prijetnje, i dolazilo, pratilo me u zgradu. Ma imala sam jako ružnih i neprijatnih situacija u samome gradu gdje živim“
, kaže Emsija Kundo.

U Udruženju civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo navode da su zadovoljni kaznama izrečenim pred Haškim tribunalom koje se odnose na zločine počinjene tokom opsade Sarajeva. Procesima i kaznama pred domaćim pravosuđem nisu zadovoljni, kaže predsjednica ovog udruženja Senida Harović.

„Ovim nismo zadovoljni, a zadovoljni smo onim što se desilo na Haškom tribunalu, ali, eto, očekujemo da će se stvari pokrenuti i da će se krenuti naprijed. Civilna žrtva rata je zbilja neko ko je najviše stradao i najviše ugrožen u svim ovim dešavanjima u proteklom ratu“
, navodi Senida Harović.

Državna strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH od samog početka nije imala podršku Udruženja zarobljenih i nestalih civila i boraca Istočno Sarajevo, kaže predsjednica Mirjana Simanić.

„Nezadovoljni smo. Nije bitno da li se to radilo na nižim sudovima ili na tužilaštvima, na Tužilaštvu BiH. Kantonalni sud u Sarajevu, odnosno Tužilaštvo je 2005. godine primilo krivične prijave koje su porodice žrtava podnosile. Nikad od toga nismo dobili ništa sem odgovora da je ustanovljeno da je počinjen ratni zločin i da su to oni svojom odlukom prenijeli na državno Tužilaštvo BiH, koje će dalje raditi na procesuiranju“
, zaključuje Simanić.

17.10.2010.

VLASTI U BiH: NEMA VECIH PREPREKA ZA LIBERALIZACIJU VIZNOG REZIMA!

 

24sata.info PHOTO
image Vizna liberalizacija / 24sata.info

 

24SI - U borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala neke zemlje Evropske unije ne podržavaju liberalizaciju viznog režima za građane BiH. Čini se kako se sa sigurnošću ne može reći ni da će biti ni da neće biti otvorene granice Evrope za BiH od sljedeće godine.

 

Iz dana u dan u javnost cure neke nove informacije. Nakon što Francuska nije bezuslovno podržala viznu liberalizaciju, i nakon što su navodno sigurnosne garancije zatražili i Holandija i Danska, prema pisanjima određenih medija pridružila im se i Njemačka. Informacije da se traže dodatne garancije za borbu protiv organizovanog kriminala samouvjereno su demantovali naši državnici. Tvrde, izvjesno je da će biti bezviznog režima i da većih prepreka nema. Ministar Vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj rekao je da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH preduzelo sve neophodne aktivnosti kako do toga ne bi došlo.

(24sata.info)

17.10.2010.

AKADEMIK LJUBOMIR BERBEROVIC: CILJ ALIJE IZETBEGOVICA BIO JE MIR, A SAN, CJELOVITA I SUVERENA BOSNA I HERCEGOVINA

Akademik Ljubomir Berberović : Cilj Alije Izetbegovića bio je mir, a san cjelovita i suverena BiH

 17/10/2010.
• U organizaciji Muzeja "Alija Izetbegović" u Domu Oružanih snaga u Sarajevu je održana akademija u povodu obilježavanja sedme godišnjice smrti prvog predsjednika BiH..

 U organizaciji Javne ustanove Muzej "Alija Izetbegović" sinoć je u Domu Oružanih snaga u Sarajevu održana akademija u povodu obilježavanja sedme godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. U prisustvu članova porodice, kćerki Sabine i Lejle, članova vrha Stranke demokratske akcije, kao i brojnih poštovalaca Alije Izetbegovića, o njegovom liku i djelu govorili su direktor JU Muzej "Alija Izetbegović" Elvis Kondžić, književnik Nedžad Ibrišimović, akademik Ljubomir Berberović i profesor na Texas A&M University u SAD-u Stjepan Gabriel Meštrović, unuk poznatog hrvatskog kipara i arhitekte Ivana  Meštrovića.- Alija izetbegović piše i govori čisto, jasno, logično i sistematično. Nikad nije dva puta upotrijebio istu frazu ni u govoru ni u pisanju, kazao je Ibrišimović.

U impresijama o Izetbegovićevom književnom radu, Ibrišimović se osvrnuo na dva djela - "Čudo bosanskog otpora" i „Moj bijeg u slobodu", knjigu koja obuhvaća Izetbegovićev petogodišnji boravak u zatvorima bivše Jugoslavije. Kazao je da se o Izetbegoviću može govoriti na više načina - politički, državnički, ljudski, ali da je zanimljivo i skrenuti pažnju na njegov izvanredan stil pisanja, te vrijednosti njegovih knjiga i pismena.- Alija Izetbegović je volio i poštovao sve što normalan čovjek voli i poštuje, a uz ostalo i knjige. Alija je vjerovao u snagu dobra i samo na to cijeli život stavljao svoj potpis, naglasio je Ibrišimović. Akademik Berberović se prisjetio vremena u kojem je bio angažiran kao jedan od recenzenata Sabranih djela Alije Izetbegovića. On je kazao da je cjelokupnim djelovanjem Izetbegovića dominirala stalna i uporna borba za cjelovitu BiH. Cilj Alije Izetbegovića bio je mir, a san cjelovita i suverena BiH, kazao uvodničar akademik Ljubomir Berberović.(Kliker.info-Oslobodjenje)


17.10.2010.

DIPLOMATSKI DESANT NA BiH

image

Tarik Lazović

Diplomatski desant na BiH

Inicijalna kapisla za aktivniji pristup međunarodne zajednice nije aktivirana u prijestonicama svjetskih država nego na oktobarskim izborima u BiH

Diplomatska ofanziva stranih zvaničnika u BiH bit će nastavljena i tokom naredne sedmice kada će Sarajevo posjetiti visoki funkcioneri Evropske unije i Turske. Predsjednik Vijeća EU Herman van Rompej (Van Rompuy) i šef diplomatije Turske Ahmet Davutolu (Davutoglu) nastavljaju niz koji, nakon oktobarskih izbora, najavljuje nove inicijative za rješavanje dugogodišnjih problema.

No, čini se da inicijalna kapisla za aktivniji pristup međunarodne zajednice nije aktivirana u prijestonicama svjetskih država, nego upravo na izborima u BiH.

Glas građana koji su značajno podržali snage promjene, reformi, ekonomskog razvoja i evropskog puta ohrabrio je Vašington, Brisel i Ankaru, koji su već odavno izgubili strpljenje sa strankama i političarima koji su 20 godina bili na vlasti. Izbori su pokazali da unutar BiH postoje snage koje mogu uz podršku, a ne tutorstvo međunarodne zajednice kao proteklih godina, okrenuti zemlju u pravcu Evropske unije.

To je bio znak za EU, SAD i Tursku, kao najsnažnije saveznike, da zauzmu svježiji i aktivniji pristup. Posjeta turskog diplomatskog virtuoza Davutolua je pritom posebno značajna.

Njegov dolazak, odmah poslije izbornog pada Harisa Silajdžića, potvrda je i dokaz da podrška Ankare nikada nije bila namijenjena Silajdžićevoj promociji iako je šef SBiH u javnosti često pokušavao stvari tako predstaviti i to iskoristiti u predizbornoj kampanji.

Turska je jednako kao i Vašington, a sve više to postaje i Brisel, utjecajna zaleđina BiH koja će osigurati da država ne sklizne u disoluciju ili novi rat, i koja će puhnuti u jedra kada zemlja krene ka EU. Međutim, nijedna od tih sila neće preuzeti posao bh. političara i umjesto njih vući zemlju naprijed.

Očito je da do sada Turska, SAD i EU nisu imali partnere u BiH koji bi razvili evropsko jedro, pa su pokazivali znakove umora i zasićenosti stalnim blokadama i neuspjesima domaćih vlasti. Postizborni diplomatski desant na Sarajevo pokazatelj je da u međunarodnoj zajednici mirišu mogućnost promjena.

Stoga se njihova budnost mijenja proporcionalno količini promjena unutar BiH. Hoće li te promjene biti dovoljne da se razviju jedra i krene prema Briselu, pokazat će se u narednih nekoliko sedmica. Zbog toga će zasigurno izjave i poruke zvaničnika ostati suzdržane i odmjerene, baš kakve su bile i poruke državne tajnice SAD Hilari Klinton (Hilary Clinton). 

17.10.2010.

SEF ODBRANE RATNOG ZLOCINA TVRDI: SESELJU JE "ZIVOT UGROZEN" U HAGU, A ZATVORSKA HRANA JE KLJUC

 

Krasić je rekao da su u Komitetu za odbranu Šešelja alarmirali domaću i svjetsku javnost kako se ne bi ponovila situacija sa bivšim predsjednikom Srbije i Savezne republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem koji je 2006. umro u Haškom tribunalu zbog “neadekvatnog liječenja”

image

Zoran Krasić, šef odbrane zločinca Vojislava Šešelja izjavio je danas u Zemunu da je lideru SRS ugrožen život u Haškom tribunalu jer boluje od povišenog krvnog pritiska, aritmije i tahikardije.

Stručnjaci ne isključuju mogućnost da neki ljekovi koje Šešelj u Tribunalu dobija, predstavljaju uzrok aritmije i tahikardije, rekao je visoki funkcioner SRS Krasić na konferenciji za novinare.
 
Krasić je podsjetio da je Šešelj prije godinu i po dana imao problema s jetrom koji su prestali onog trenutka kada je prestao da uzima zatvorsku hranu i počeo da se hrani u kantini.

Krasić je rekao da su u Komitetu za odbranu Šešelja alarmirali domaću i svjetsku javnost kako se ne bi ponovila situacija sa bivšim predsjednikom Srbije i Savezne republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem koji je 2006. umro u Haškom tribunalu zbog “neadekvatnog liječenja”.

Krasić: Šešelj ne želi završiti kao Milošević

Šef pravnog tima za odbranu Vojislava Šešelja pozvao je sve koji mogu da pomognu “da bi se spriječilo ubistvo".
 
Funkcioner SRS je optužio i ministra odbrane Dragana Šutanovca "da opstruira i zabranjuje korištenje i savjetovanje stručnjaka sa VMA".

Ministarstvo odbrane Srbije najoštrije je demantovalo ovakve navode predstavnika SRS.

“Posljednji zahtjev Šešelja u vezi sa angažovanjem ljekara sa VMA radi pregleda, prema evidenciji Ministarstva odbrane, upućen je jula 2009. i tom zahtjevu se izašlo u susret”, navodi se u saopćenju ministarstva.

Krasić je još dodao da je tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo žalbu na odluku Pretresnog vijeća od 29. juna kojim se nalaže imenovanje prijatelja suda radi sprovođenja istrage protiv pojedinih predstavnika tužilaštva zbog pritiska na svjedoke.

“Ta žalba pokazuje na šta su sve u Haškom tribunalu spremni da bi se opravdali pred javnošću zašto je Šešelj osam godina u pritvoru”, zaključio je Krasić.

17.10.2010.

PROPAO PLAN "TRGOVINE" DIREKTORA BIA-E: "PREDAJU" RATKA MLADICA SPRIJECIO VOJISLAV KOSTUNICA

 

Bulatović je ponudu o pregovorima iznio u periodu prije jula 2006. godine, to jest, prije formiranja Akcionog tima za okončanje saradnje sa Haškim tribunalom

image

Srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da je bivši direktor Bezbjednosno-informativne agencije BIA Rade Bulatović nudio tužilaštvu za ratne zločine pregovore o predaji haškog optuženika Ratka Mladića.

Na pitanje da li to znači da je Bulatović znao gdje je Mladić, ali ga nije hapsio, i zašto nije predmet krivičnog gonjenja, Vukčević je za "Blic nedjelje" rekao da zakon definiše da je krivično djelo pomaganje izvršiocu poslije izvršenja krivičnog djela i daje mogućnost da se procesuiraju svi koji su pomagali haškim bjeguncima.

"Za sada vodimo jedan postupak za skrivanje Stojana Župljanina, pretkrivični postupak za skrivanje Radovana Karadžića i svako drugi za koga ustanovimo biće predmet krivičnog gonjenja", rekao je Vukčević.

On je naveo da je mnogo toga izmijenjeno od kako Bulatović nije na mjestu šefa BIA, pa je u sastav Akcionog tima za lociranje i hapšenje haških optuženika od njegovog odlaska uključen i šef predstavništva Haškog tribunala u Beogradu Dejan Mihov i jedan istražitelj iz Haga.

"Oni od tada rade sa nama i svakodnevno su upoznati sa svim akcijama. Osim toga, Akcioni tim je u direktnoj vezi putem video linka sa glavnim haškim tužiocem Seržom Bramercom. Oni su svedoci velikog broja pretresa, akcija potrage za finansijerima, kao i provjera da li su podaci dobijeni u vreme Radeta Bulatovića korišteni na pravi način", rekao je Vukčević.

Bulatović je odbio da kontaktira sa novinarom "Blica", kratko poručivši da su sve Vukčevićeve tvrdnje laži.

Prema saznanjima "Blica", Bulatović je ponudu o pregovorima iznio u periodu prije jula 2006. godine, to jest, prije formiranja Akcionog tima za okončanje saradnje sa Haškim tribunalom.

U Tužilaštvu je na ponudu Bulatovića odgovoreno pozitivno i Vukčević je bio spreman da pregovora. Bulatović, međutim, prema saznanjima "Blica", istog dana odlazi u kabinet tadašnjeg premijera Vojislava Koštunice i pregovori o predaji propadaju

17.10.2010.

POLITIKA NE VODI RACUNA O DEMOGRAFIJI: BiH CE DO 2030. GODINE IMATI 750.000 STANOVNIKA MANJE

 

Sarajevo će do 2030. godine i dalje biti najveći grad u BiH sa skoro 425.000 stanovnika, dok će Zenica, Mostar i Bihać biti manji gradovi

image Sarajevo: I dalje najveći grad

Za 20 godina BiH će imati 3,7 miliona stanovnika, što će predstavljati smanjenje od 18,4 posto u odnosu na 4,5 miliona stanovnika iz 1989., objavila je agencija "Euromonitor International".
 
Prema ovom izvještaju, bit će smanjen broj svih populacija ispod 58 godina starosti. Sarajevo će, prema pretpostavkama "Euromonitora", 2030. godine i dalje biti najveći grad, i to s populacijom od skoro 425.000 stanovnika.

Isti izvor navodi da je Brčko najbrže rastući grad, a broj stanovnika Distrikta trebao bi porasti za 26,4 posto između 2010. i 2030. godine. Banja Luka će brojati približno 225.000 stanovnika u 2030., a "Euromonitor International" je ocjenjuje drugim najbrže rastućim gradom.

Zenica, Mostar, Bihać i Prijedor bit će manji gradovi 2030. nego što su bili prije rata, tvrdi "Euromonitor International".

Komentirajući ove podatke, demograf Ilijas Bošnjović kaže kako njegova istraživanja pokazuju da trenutno BiH ima oko četiri miliona stanovnika, a prema prijeratnim pretpostavkama, ove godine ih je trebalo biti oko 4,75 miliona.

- Ako sada nedostaje oko 750.000 stanovnika, to je veliki demografski gubitak i loš znak za budućnost zemlje. Naime, BiH se polako prazni, mlađe stanovništvo odlazi, starije ostaje, novo se ne rađa, pa je perspektiva veoma loša. Politika o tome uopće ne vodi računa i vodi se mišlju da će "stanovništva biti kao kiše". Međutim, stanovništva nema i bit će ga sve manje - objašnjava Bošnjović.         

I profesor dr. Adem Balić smatra da se BiH veoma lako može do 2030. godine imati manje stanovnika za skoro 20 posto.

- Ne radi se o tome da će plodnost našeg naroda biti smanjena. Glavni razlog je ekonomski jer dosta mladih se ne odlučuje na brak ili se odluče, a onda ne žele rađati djecu zato što nemaju uvjeta za to. Kada se ipak steknu uvjeti, pitanje je hoće li ostati da žive u BiH. To je naš problem - kaže profesor Balić.

Prema njegovim riječima, dosta je slučajeva i da se parovi odlučuju samo na jedno dijete. I takvu odluku donose jer nemaju ekonomskih uvjeta za širu porodicu.

Sarajevo privlači starce

Na upit kako bi u budućnosti mogla izgledati demografska slika pojedinih gradova, Bošnjović kaže da se u BiH dešavaju migracije velikih razmjera, te da će Sarajevo ostati najveći grad po broju stanovnika.  

- Stanovništvo koje je ostalo u selima i manjim mjestima ide ka većim gradovima. Sarajevo privlači stanovništvo, ali staro. Glavni grad je demografski veoma oslabio - kaže Bošnjović.     

Šta je "Euromonitor"?


"Euromonitor International" je jedna od vodećih međunarodnih agencija za istraživanje tržišta, demografiju i međunarodne statistike... Svake godine provodi stotine istraživačkih projekata, a prisutan je u 80 zemalja širom svijeta. Dobivene podatke objavljuje u velikom broju knjiga.

17.10.2010.

UNITED LOVE STORY: SINOPSIS FILMA ANGELINE JOLIE

 

24sata.info PHOTO
image Angelina Jolie / 24sata.info

 

24SI - I prije nego što je Angelina Jolie počela sa snimanjem filma čija se radnja dešava tokom rata u Bosni, pravu buru su izazvale priče da film govori o srpskom vojniku koji siluje muslimanku u koju se kasnije zaljubljuje.

 

Međutim, Edin Šarkić, producent Angelininog filma, kaže da te glasine nemaju veze sa istinom, kao i da pomenutih scena nema u scenariju.

Da podsjetimo, ministar i potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Gavrilo Grahovac je u srijedu poništio dozvolu Angelini Jolie za snimanje dijela filma u BiH "zbog neslaganja sa filmom koji će povrijediti veliki broj žrtava rata". Članice udruženja "Žene - žrtve rata" su se takođe oglasile saopštenjem u kojem navode "da je skandalozno da se u Bosni snima film o ljubavi žrtve silovanja i čoveka koji je silovao", navodi Blic.

Edin Šarkić iz producentska kuće "Scout film" iz Sarajeva je potvrdio da je nadležnom bosanskom ministarstvu dostavljena sva dokumentaciju o scenariju filma, a Šarkić je oštro demantovao da u scenariju postoje navodni detalji po kojima srpski vojnik siluje muslimanku, nakon čega se oni zaljubljuju jedno u drugo. I glumac Feđa Štukan, koji glumi u Angelininom filmu čije je snimanje počelo prije tri nedjelje u Budimpešti, tvrdi da priče o silovanju u scenariju nisu istinite uz napomenu "da nisu toliko bolesni i perverzni". Grejem King, jedan od producenata filma, za je "Los Angeles times" izjavio da su neprovjerene priče o Angelininom filmu koje cirkulišu posljednjih nedjelja, potpuno netačne.

Prema nepotvrđenim informacijama, ljubavna priča filma počinje 1992. godine u gradiću u istočnom dijelu BiH. Lejla i Danijel, zaljubljeni par, razdvojeni su početkom ratnih događanja. Danijelov otac je oficir JNA i postavlja sina na mjesto upravnika logora za zatvorenike. Igrom sudbine, on se ponovo sreće sa Lejlom, samo ovoga puta on je zapovjednik logora, a ona zatvorenica. Danijel se nalazi u nezavidnoj situaciji i pokušava da pronađe najbolje rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve... Takođe, špekuliše se da je Angelina inspiraciju za film dobila kada je čula istinitu priču o tragičnoj ljubavi muslimanke Admire Ismić i Srbina Boška Brkića. Admira i Boško su spremali vejnčanje kada je počeo rat, a uz pomoć prijatelja su pokušali da pobjegnu iz Sarajeva. Poginuli su 18. maja 1993. na mostu Vrbanja. Prvi snajperski metak je ubio Boška, drugi metak je pogodio Admiru koja je ranjena dopuzala do Boška, zagrlila ga i umrla. Priča o sarajevskom Romeu i Juliji je obišla sijvet, a nikada nije utvrđeno čiji su snajperisti ubili dvoje zaljubljenih.

Posredstvom UNHCR-a, čiji je dugogodišnji ambasador dobre volje, Angelina Jolie je izdala saopštenje u kojem se kaže:

- Bilo kakva dramska interpretacija neće zadovoljiti one koji su zaista prošli kroz ratna stradanja. Ovo nije dokumentarni film. U zapletu ima puno iznenadnih obrta koji obrađuju osjetljivu prirodu odnosa između glavnih junaka, što će biti otkriveno tek kada film počne sa prikazivanjem. Ne osuđujte me prije nego što pogledate film. Bila bi sramota za sve nas koji smo uključeni u ovaj projekat i za filmsku ekipu kada bi nas ovaj neopravdani pritisak, koji se zasniva na pogrešnoj informaciji, spriječio u namjeri da film snimamo u BiH. Odlučila sam se za ovakvu tematiku kao i da film snimam u Bosni kako bih podsjetila ljude na ono što se desilo ne tako davno i ukazala na žrtve koje su preživjele rat.

U režiserkom debiju Angelina Jolie, koja je i autor scenarija, igraju Rade Šerbedžija, Zana Marjanović, Nikola Đuričko, Goran Jevtić, Branko Đurić Đuro, Feđa Štukan i drugi. Nakon snimanja u Budimpešti, planirano je da se u novembru ekipa preseli u Bosnu i Hercegovinu, gde bi snimanje trebalo da bude nastavljeno na području Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona.

(24sata.info)

17.10.2010.

POZADINA STRAJKA KAMIONDZIJA U RS-S: UDAR MILORADA DODIKA NA INSTITUCIJE BiH!

 

24sata.info PHOTO
image "Pomozi nam Mile" / 24sata.info

 

24SI - Ministar transporta i komunikacija BiH Rudo Vidović izjavio je u četvrtak 14. oktobra da će primjena Pravilnika o izdavanju licenci za obavljanje međunarodnog drumskog prevoza biti prolongirana do 30. juna naredne godine i da autoprevoznici iz Republike Srpske (RS) prekidaju blokadu carinskih terminala.

 

"Sporazum koji smo postigli je veoma dobar i autoprevoznici iz RS se mogu vratiti obavljanju redovnih poslova", rekao je Vidović nakon sastanka sa predstavnicima štrajkačkog odbora autoprevoznika iz RS, ministrom saobraćaja i veza RS Nedeljkom Čubrilovićem, federalnim ministrom saobraćaja i komunikacija Nailom Šećkanovićem, te predstavnicima Spoljnotrgovinske komore BiH i Privredne komore RS.

Novinari magazina "Slobodna Bosna" istražili su pozadinu štrajka štrajka kamiondžija u RS, koji je, kako to navode iz ovog magazina "bez sumnje, politički dirigiran". Tekst prenosimo u cjelosti.

Blizu hiljadu prijevoznika koji punih sedam dana onemogućavaju normalan promet roba na svim graničnim prijelazima i carinskim terminalima u Republici Srpskoj i dalje će nastaviti štrajk, uprkos milionskim finansijskim štetama koje je njihova blokada već prouzrokovala! Prema tvrdnjama Nikole Grbića, predsjednika Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS-a, štrajk će potrajati sve do ispunjenja zahtjeva, odnosno, obustave primjene Pravilnika o uslovima i postupku izdavanja licenci za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza putnika i tereta koji je na snazi od 8. oktobra. Ohrabreni političkom podrškom koja im je stigla od Vlade RS-a (gdje je scenario blokade graničnih prelaza najvjerovatnije i osmišljen), ali i izostankom adekvatne reakcije državnih institucija na nedopustivu demonstraciju sile i bezobrazuluka na državnim granicama, pobunjene kamiondžije od ministra transporta i saobraćaja BiH Rude Vidovića ultimativno traže suspenziju važećih zakonskih propisa, bez ijednog valjanog argumenta. Ne računajući, naime, politikantske istupe premijera Republike Srpske Milorada Dodika i ministra saobraćaja i veza Nedeljka Čubrilovića koji su otvoreno podržali nezadovoljne demonstrante, upornu šutnju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića, kao i medijske dezinformacije koje posljednjih dana svjesno plasiraju novinari u RS-u, činjenica je da će se tek primjenom ovog Pravilnika konačno uvesti reda među bh. prevoznicima, bez obzira iz kog entiteta oni dolazili. Međutim, da bi apsurdnost zahtjeva dijela prijevoznika iz RS-a (koje su u Federaciji BiH podržali jedino predstavnici sarajevskog Centrotransa) bila jasnija, potrebno je najprije cijelu situaciju objasniti sa zakonskog stajališta.

Pravilnik o uslovima i postupku licenciranja međunarodnih prijevoznika donesen je u ljeto 2005., u vrijeme mandata državnog ministra komunikacija i prometa Branka Dokića, a na osnovu Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu koji je na snazi još od 2002. godine. Kako je, međutim, primjena Pravilnika u više navrata prolongirana, licenciranje međunarodnih prevoznika su u posljednjih pet godina privremeno obavljala resorna entitetska ministarstva, iako taj posao nikada nije bio u njihovoj nadležnosti. U tom su smislu, dakle, svi navodi o izmjenama Pravilnika kada je posrijedi nadležnost za izdavanje licenci najobičnija laž, jer je Zakonom precizno utvrđena nadležnost Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Igor Pejić, stručni suradnik za licence u državnom Ministarstvu komunikacija i prometa, pojašnjava kako su, jednako tako, netačne i tvrdnje o nerealnim uslovima i visokim kriterijima koje Pravilnik propisuje. "Pravilnik je u cijelosti usklađen sa smjernicama i direktivama Vijeća Evrope, koje mi moramo poštivati", kaže Pejić, objašnjavajući kako se to odnosi na tehničku opremljenost vozila, finansijsku sposobnost prevozničkih kompanija i profesionalnu osposobljenost menadžera i vozača, ali i dobru poslovnu reputaciju. To konkretno znači da, osim odgovarajućeg broja vozila (autobusa ili kamiona) i potvrde o njihovoj tehničkoj ispravnosti, vlasnici prevozničkih komapnija moraju priložiti i dokaze o izvorima finansiranja i imovini: iznosu i vrsti osnivačkog kapitala, poreznu karticu, ZK-izvadak o vlasništvu nad nekretninama, bankovne garancije... Od domaćih se prevoznika traži i da posjeduju Certifikat o profesionalnoj osposobljenosti za obavljanje cestovnog prevoza, ali i potvrda o nekažnjavanju. Što se pak tiče licenciranja vozača, oni moraju priložiti ugovor o radu vozača, dokaz o stručnoj spremi, te ovjerene kopije prijave penzijsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja. Kako saznajemo od Igora Pejića, Ministarstvo komunikacija i prometa je do 13. oktobra izdalo ukupno 13 215 licenci: uslove iz Pravilnika zadovoljilo je 770 prevoznika, više od 3.400 vučnih vozila, preko 900 autobusa... U istom je roku licence dobilo i preko 4.700 vozača, što upućuje da su svi prevoznici koji posluju shodno važećim propisima, bez ikakvih poteškoća, stekli odobrenja za rad prema evropskim standardima. Međutim, kako sada stoje stvari, probleme je isprovociralo dvjestotinjak nezadovoljnih prevoznika koji, posve opravdano, nisu dobili licence. Među njima je, dakako, i predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS-a Nikola Grbić koji, kako tvrde njegove kolege prijevoznici, nema ni registrirane firme, ni sredstava za rad. "Grbić je, istina, imao kamion koji već dvije godine nije u voznom stanju", otkriva jedan banjalučki prevoznik, koji je zamolio da mu ne objavljujemo ime.

"Ja imam firmu u Njemačkoj i u Švicarskoj, i nigdje ne mogu raditi ako nemam licence. Ko želi da se bavi međunarodnim prevozom putnika i roba mora i ispunjavati međunarodne norme. Sve su ozbiljne firme i svi ozbiljni direktori prihvatili Pravilnik, jer se više ne smije tolerisati da jedni uredno izmiruju sve obaveze prema državi, a da drugi duguju milione maraka, da ne prijavljuju radnike. I svaka čast onima koji su konačno počeli da uvode red", stav je Muje Kantića, direktora kompanije Kantić Touristik iz Tešnja. U njegovoj kompaniji radi blizu sto uposlenih, u voznom parku imaju više od 40 modernih autobusa, koji saobraćaju na međunarodnim relacijama. "Podržavam Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, jer svugdje u svijetu postoji licenciranje i firmi i vozača. Radi se o Pravilniku koji je usklađen sa evropskim normama i ako želimo ići u Evropu mi to moramo uraditi, jer BiH nije Kazahstan. Ljudi koji štrakuju, koji su izašli na granice, očigledno, ne žele da izmire obaveze prema državi. Oni bi da duguju milione maraka, a da i dalje nesmetano rade", smatra Kantić. Njegovo mišljenje dijeli i Rajko Zelenika, dugogodišnji direktor kompanije Globtour iz Međugorja koja raspolaže sa 50 autobusa i ima stotinjak zaposlenih vozača. "Oni koji danas štrajkaju su imali pet godina da svoje poslovanje prilagode Pravilniku, posebno jer se ne radi o uslovima koje je nemoguće ispuniti. Ja čak nisam siguran koliko su ovdje u pitanju ekonomski, a koliko politički interesi. Ma što god neko pričao, Pravilnik ne diskriminiše prevoznike, jer ista pravila važe i za one u Federaciji BiH, i za one u Republici Srpskoj", kaže Zelenika. Podsjećajući da Globtour ima registrovanu firmu i u Hrvatskoj, Rajko Zelenika dodaje kako je u toj državi istovjetan postupak licenciranja međunarodnih prevoznika izvršen prije nekoliko godina, a u Sloveniji mnogo ranije. "Zaista ne vidim razloga zašto se i BiH ne bi prilagodila evropskim standardima. Ako je Zakon donesen, mora se i poštivati, ne mogu se državne institucije povinovati pred zahtjevima rulje", rezolutan je ovaj sagovornik. Predrag Peđa Mitrašević, vlasnik kompanije Mitrašević transport&logistika iz Distrikta Br