Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

31.07.2010.

SRBIJA "UCJENJENA": ZAPAD PRIJETI BEOGRADU ZBOG REZOLUCIJE U UN-U

 

24sata.info PHOTO
image srbijanski predsjednik Boris Tadić

 

24SI - Zemlje koje su žestoko napale odluku Srbije da prije konsultacija sa EU podnese rezoluciju o Kosovu Generalnoj skupštini UN-a prethodno su zahtijevale od Srbije da uopće ne podnosi takav dokument, saznaje srbijanski tabloid „Alo!“ iz dobro obavještenih diplomatskih izvora.

 

U pritiscima se ide dotle da se Srbiji, mada još ne direktno, prijeti onemogućavanjem kandidature za EU.

Danijel Server, direktor Balkanske inicijative u američkom Institutu za mir, rekao je da je vrlo vjerovatno da će Brisel istaći uslov da, prije ulaska u EU, Srbija prizna nezavisnost Kosova, iako evropski zvaničnici to trenutno neće otvoreno da kažu.

''Djelim mišljenje Ričarda Holbruka, iako nisam za tako tvrda uslovljavanja. Prije bih izabrao formulaciju da je kosovska nezavisnost de fakto stvarnost i da se prije ili kasnije mora prihvatiti. EU neće primiti Srbiju u svoje redove dok se ne riješi problem priznanja kosovske nezavisnosti'', rekao je Server.

Izvor „Alo!“ blizak timu emisara predsjednika Srbije Borisa Tadića tvrdi da je Srbiji savjetovano da „uopće ne ide na rezoluciju“ i da se vrše pritisci da se od toga odustane.

''Prvo smo trpili pritisak da se ne ide na Međunarodni sud pravde, a onda je na red došla i rezolucija. Razjasnili smo im da je normalno da se postupak zaokruži novom rezolucijom u Generalnoj skupštini UN-a kojom se daje politička dimenzija. Predložili smo nešto što je konstruktivno i umjereno, a sve umjerenije od toga ne bi imalo nikakvog smisla. Foreign office pominje neku neutralnu rezoluciju koja bi ohrabrila Srbiju i Kosovo da počnu saradnju. To ne bismo smjeli da prihvatimo jer bismo time priznali Kosovo kao državu. Velika Britanija je predvodnik tvrde linije protiv Srbije'', kaže ovaj izvor.

On tvrdi da su zemlje u koje su stigle „pismonoše“ predsjednika Tadića, okarakterizirale kao razuman prijedlog da se u Generalnoj skupštini UN-a donese nova rezolucija.

''Riječ je o zemljama na koje se vrši strahovit pritisak da priznaju Kosovo i to je razlog zašto Srbija ne smije da objavi koje su to zemlje. Na njih bi tek onda bio pojačan pritisak. Srbija im je razjasnila zašto želi da Generalna skupština donese rezoluciju. Važno je da se Generalna skupština izjasni o suštini jer se Međunarodni sud pravde nije bavio pravom Albanaca na secesiju. MSP je samo zaključio da deklaracija o nezavisnosti ne predstavlja kršenje međunarodnog prava'', kaže izvor „Alo!“.

Kako saznaje „Alo!“, pod naročito velikim pritiskom su članice EU koje nisu priznale Kosovo jer EU pokušava da dadne svoj prijedlog rezolucije koji bi podržalo svih 27 članica.

Prva evropska zemlja koja bi mogla da podlegne pritisku međunarodne zajednice, prije svega SAD, jeste Grčka, koja je u velikim finansijskim problemima i suočava se sa masovnim štrajkovima.

Inače, predsjednik Srbije izjavio je juče da je Srbija radeći na rezoluciji ispoštovala proceduru dogovorenu sa Evropskom komisijom, ali da je sa podnošenjem teksta požurila kako je kosovski Albanci ne bi preduhitrili svojom rezolucijom.

''Došlo je do informacije da albanska strana ima namjeru da preda svoju rezoluciju Generalnoj skupštini i mi nismo smjeli na sebe preuzmeti rizik da budemo drugi predlagači jer ako se prva rezolucija izglasa, onda se o drugoj ne glasa, tako da nismo mogli dopustiti da naš tekst uopće ne bude predmet rasprave'', objasnio je Tadić.

(24sata.info)

31.07.2010.

ZLOGLASNA JEDINICA: RUSI OBUCAVALI "CRVENE BERETKE" MILORADA ULEMKA LEGIJE!

 

24sata.info PHOTO
image Srbijanska ''Jedinica za specijalne operacije''

 

24SI - Ruska specijalna jedinica „Alfa“ obučavala je „crvene beretke“, na čijem je čelu tada bio Milorad Ulemek Legija (42), a čak su tražili da neki pripadnici pređu u njihove redove, saznaje „Alo!“.

 

Jednu takvu ponudu, u martu 2000. godine, dobio je i bivši pripadnik „beretki“ Nenad Bujošević Rambo (41), ali je nije prihvatio.

''Bujošević je ponudu dobio kada je u martu 2000. godine sa dvadesetak najsposobnijih pripadnika Jedinica za specijalne operacije MUP-a Srbije bio na specijalističkoj obuci u ruskoj antiterorističkoj jedinici „Alfa“, koja je pod nadležnošću Federalne službe sigurnosti u Moskvi.

Tamo su proveli mjesec dana, a ruski specijalci su ih obučavali kako dejstvovati u oslobađanju talaca, iz aviona, vozova i drugih javnih mjesta. To je jedan vid doobučavanja naših specijalnih jedinica. Ova iskustva se i dalje koriste u MUP-u i mogu se vidjeti u pokaznim vežbama.

Po završetku obuke, jedino je Bujošević dobio diplomu od komandanta „Alfe“ da je sposoban da vodi operaciju spasavanja talaca'', kaže izvor tabloida ''Alo!''.

Sagovornik tog lista otkriva da je Bujošević tokom obuke u dva navrata bio na prijemu kod direktora ruske Federalne službe sigurnosti, od kojeg je, kao najbolji u grupi, na poklon dobio pištolj.

''Po povratku u Srbiju, pištolj je predao centru u Kuli, gdje je bilo sjedište JSO. Na kraju obuke su mu rekli da ako ikada u Srbiji ostane bez posla, uvijek može da dobije posao instruktora u „Alfi“'', kaže sagovornik lista ''Alo!'', dodajući da je Legija doputovao u Rusiju na dva-tri dana prije završetku obuke.

Godinu dana kasnije, Bujošević je završio u zatvoru pod sumnjom da je 3. oktobra 1999. učestvovao u insceniranoj nesreći na Ibarskoj magistrali, u kojoj su poginula četverica funkcionera SPO. Bujoševiću je krajem decembra potvrđena jedinstvena kazna od 35 godina za zločin na Ibarskoj magistrali i za učešće u ubistvu Ivana Stambolića.

(24sata.info)

31.07.2010.

U KOZARCU OTKRIVENO SPOMEN - OBILJEZJE S IMENIMA 1.226 UBIJENIH BOSNJAKA

 

Spomen-obilježje otkrili su roditelji i djeca žrtava, ukupno njih 99

image

U prisustvu više hiljada mještana Kozarca kod Prijedora u subotu je otkriveno spomen-obilježje s imenima 1.226 Bošnjaka s područja tog mjesta koji su ubijeni u proteklom ratu.

Spomen-obilježje otkrili su roditelji i djeca žrtava, ukupno njih 99, koji su obučeni u bijelo od "Kuće mira" do centra Kozarca predvodili kolonu porodica stradalih Bošnjaka.

Za izgradnju spomen-obilježja, koje svojim izgledom simbolizira stradanje i svjetlost, izdvojeno je oko 600.000 KM.

Predsjednik Odbora za izgradnju spomen-obilježja Zlatko Škerić naglasio je da je najveći dio tih sredstava osiguran od mještana, ali i institucija s raznih nivoa vlasti i od donacija privrednih subjekata.

- Upisano je 1.226 imena stradalih Kozarčana, a bit će dopisano još 240 imena nakon provjere identiteta, precizirao je Škerić.

31.07.2010.

KUKAVICLUK PO FAZAMA

 

Teofil Pančić

Teofil Pančić

 31.07.2010.
Videli smo šta je Milošević hteo s Kosovom, i videli smo šta je dobio (ništa dobro i korisno) i šta je izgubio (sve što se moglo). Naslućivali smo šta Zoran Đinđić hoće s Kosovom, ali ništa od toga nije stigao da uradi. Nismo najbolje shvatili šta Koštunica hoće s Kosovom, ali smo odlično razumeli i osetili da je to što hoće ne samo nedostižno nego i kobno po samu Srbiju.

Tako je Kosovo na kraju tu gde jeste, i to je, kad se podvuče crta, žalostan ishod brojnih beogradskih politika tokom dvadesetog veka, kojima je zajedničko možda samo to da su pokušale da na Kosovu doveka sede na bajonetima sve praveći se da je to „normalno stanje“, ali naravno nisu uspele.
Šta je, međutim, to što aktuelna beogradska vlast hoće od Kosova, od Evrope i Amerike, te od Srbije same, a u vezi sa statusom Kosova? Stekao se dojam da retorički hoće sve, da bi se zapravo zadovoljila i s malim, ali da ne zna kako bi sačuvala išta. Makar i u vidu lepo zapakovanog privida. Zapravo, njoj se tu suštinski nema šta zameriti: sve što je izgubljeno - a izgubljeno je otprilike sve - izgubljeno je u prethodnim periodima. Ta knjiga je zatvorena i zašivena pre nego što je Tadiću i društvu uopšte mogla dospeti u ruke. Ova vlast za to nije kriva. Ali to nikako ne znači da je nedužna: uporno, tvrdoglavo, dogmatsko insistiranje na dve-tri dežurne „državotvorne“ floskule („uvek ćemo to-i-to“, „nikada i ni po koju cenu
Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, ovakvo kakvo je, kraj je jedne iluzionističke šarade u kojoj se iscrpljivala sva „kosovska politika“ sadašnje vlasti.
nećemo to-i-to“, „ako budemo morali da biramo između Toga i Onoga, izabraćemo Ono“ etc.) kao na osnovici „kosovske politike“ napravilo je, i dalje pravi, i verovatno će i ubuduće praviti Srbiji svakovrsnu štetu. Ta šteta, doduše, nije ni približno tako dramatična kao u vreme Miloševića ili Koštunice - i tu razliku i te kako valja znati ceniti, jer su njena merna jedinica ljudski životi - ali i dalje ne znači ništa makar i nalik na ozbiljno zatvaranje jednog problema koji guši i sapinje Srbiju bez ikakve mogućnosti za „hepiend“, ne dajući joj da slobodno diše i da se normalno razvija.

Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, ovakvo kakvo je, kraj je jedne iluzionističke šarade u kojoj se iscrpljivala sva „kosovska politika“ sadašnje vlasti. Prisetimo se, uostalom, kako je to izgledalo. Faza jedan, upravo zaključena brodolomom: ura, prebacili smo bitku za Kosovo sa političkog na pravni teren, a tu su naši argumenti nepobedivi! Faza dva, u najavi: ura, prebacićemo bitku sa pravnog na politički teren, a tu su naši argumenti nepobedivi!

Hoće li biti faze tri? Ne sumnjajte u to. Hoće li ta faza biti podjednako besmislena? Ne, biće još besmislenija. Osim u slučaju - i
Ima neke istorijske nepravde u tome da je postmiloševićevskim garniturama na vlasti palo u zadatak da obznane jedan na mnogo načina traumatičan istorijski bankrot do kojeg je doveo njihov prethodnik, protiv kojeg su inače vodile opozicionu političku borbu.
dalje nekako neverovatnom - da vlast u Beogradu shvati, prihvati i javno obznani da je taktika jalovog zavlačenja i kupovine vremena na rate iscrpla svoje ionako skromne i besmislene mogućnosti, i da je vreme da se o perspektivi odnosa Beograda i Prištine, te o realnom položaju Srba na sadašnjem i budućem Kosovu počne razgovarati iskreno, otvoreno i realno. Kao što svaki pojedinac i pojedinka zna već iz svog privatnog života, iskreni razgovori nisu uvek prijatni, ali su bar na srednji i duži rok uvek lekoviti.

Ima neke istorijske nepravde u tome da je postmiloševićevskim garniturama na vlasti palo u zadatak da obznane jedan na mnogo načina traumatičan istorijski bankrot do kojeg je doveo njihov prethodnik, protiv kojeg su inače vodile opozicionu političku borbu. Ali, to je cena uračunata u bilo čije pretenzije na upravljanje jednom državom-rekonvalescentom, koja tek treba uistinu da se oporavi od jednog zapanjujuće dobokog pada koji je najvećim delom sama sebi priredila potkraj XX veka. Uostalom, preuzimanje tuđeg ceha na sebe moglo se izbeći ili preduprediti u periodu neposredno nakon pada Miloševića, samo da je podvučena crta i „izvršena inventura“, kao pri primopredaji trgovačke radnje: je li Kosovo zatečeno pod vlašću Beograda na dan 5. 10. 2000? Nije. Molim lepo... No, to nije učinjeno, kod nekih zbog robovanja nacionalromantičarskim iluzijama, kod drugih iz kratkovidog oportunizma, i taj voz je prošao. Deset godina kasnije, krajnje je vreme da se s kratkovidošću i kukavičlukom prekine. Pa, hoće li? Naravno da neće, to jest, neće još: čeka nas faza dva, pa faza tri...

*****

Teofil Pančić, novinar nedeljnika "Vreme" i kolumnista RSE, poznat po kritici vlasti u Srbiji, napadnut je i pretučen krajem jula u Zemunu.
31.07.2010.

ISTINA O BOSNI: REPUBLIKA SRPSKA JE PLATFORMA ZA NESTABILNOST I NEPRIJATELJSTVO

 

24sata.info PHOTO
image Bosna i Hercegovina / 24sata.info

 

24SI - Naravno da u političkom žargonu i po sadašnjem ustavnom pravu - treba poštivati Daytonski Sporazum sve dok je on na snazi tj važii kao ustav države BiH. Istina je da Republika Srpska kao teritorijalna jedinica države Bosne i Hercegovine ima ustavno utemeljenje u Daytonskom mirovnom "sporazumu".

 

Također je istina da je Republika Srpska stvorena fašističkom politikom ratnih zločinaca - etničkim čišćenjem, zločinima i genocidom nad nesrpskim civilima.

Istina je da i nakon 14 godina od prekida rata u Bosni i Hercegovini srpski političari veoma radikalno rade na slabljenju i uništavanju države Bosne i Hercegovine. Oni grubo krše "daytonski sporazum" u njegovim ključnim tačkama. Srpski političari su svjesni "tanke osnovice" na kojoj je utemeljena Republika Srpska.

Strah od pravne razgradnje ove tvorevine u korist normalnog života svih građana Bosne i Hercegovine potiče ih da panično ponavljaju kako je Republika Srpska neupitna i u sadašnjosti i u budućnosti. Oni bezpošteno uvlače bosanske Srbe u iluziju kojoj nema kraja.

Kada "politički barbari" iz Republike Srpske ispiraju mozak svom narodu i tvrde da je država Bosna i Hercegovina opterećenje i mora za etnitet RS, žele panično da izokrenu činjenice, jer je u stvari "karadžićeva Srpska" opterećenje za državu BiH i pitanje je vremen kada će ona nestati ili promjeniti naziv i postati teritorijalna jedinica svih naroda BiH. Bezbroj je primjera manipuliranja javnosti i stvaranja iluzija kod naroda u bosanskom regionu koji se danas naziva Republika Srpska.

Dok svjetski mediji za banjalučki fudbalski klub Borac pišu da je to bosanki klub i da bosanci igraju dobro - ovi politički barbari to nameću kao "srpski fudbal" i "srpski sport". Lažu ovi barbari kada kažu da je banjalučki Borac srpski klub, kad se dobro zna da su ovaj najstariji bosanski klub 1926. godine osnovali Bosanci - Mustafa Softić, Rudi Hiter, Mile i Brane Stefanović, Jakov Lastrić, Avdo Čardić, Nikola i Mile Pucar, Jakov Katić i dr.

Lažu ovi smutljivci kada kažu da je Banjaluka srpski grad, kada svi dobro znaju da je od 1573. do 1587. godine bosanac Gazi Ferhad Paša Sokolović izgradio urbani grada Banjaluku.

Ovako, kako se Daytonnski Sporazum tumači i realizuje od strane srpskih političara iz Republike Srpske, ovaj sporazum je postao suprotnost onoga čemu je trebao da služi - "Jačanju i prosperiteteu države Bosne i Hercegovine i stvaranje boljih životnih uslova za sve njene gradjane".

Poredjenje statusa Kosova i bosanske teritorijalne jedinice RS nema nikakvog osnova. Kosovo je steklo nezavisnost zahvaljujući represivnoj i fašističkoj srpskoj politici koja se u ovoj pokrajini sprovodila. Na Kosovu je 90% stanovništva koje sačinjavaju Albanci bilo potlačeno.

Za razliku od Albanaca na Kosovu, bosanski Srbi nisu žrtve bilo čije represije. Njima se pruža mogućnost ravnopravnog političkog i kulturnog djelovanja u državi Bosni i Hercegovini. Međutim, tu bosansku platformu ravnopravnosti i jednakosti, srpski političari očigledno zloupotrebljavaju i koriste za razbijanje države Bosne i Hercegovine. Često izvrću historijske činjenice o postojanju srednjovjekovne bosanske države, Bosanksog Kraljevstva i ukupne bosanske tradicije.

Čudno je da nakon krvavih zločina i genocida koji su utvrdjeni na sudu, aktuelni srpski političari demonstrativno odbijaju ponude o naprednoj i jakoj zajedničkoj državi Bosni i Hercegovini. Onaj ko ne prihvata ovakvu ponudu poslije krvavog rata, poslie Srebrenice, vjerovatno planira neko novo zlo i nada se konačnom rješenju isto kao što je i Hitler planirao (Endlösung za Javreje).

Znači, još uvijek postoje iluzije i planovi o srpskoj državi na bosanskoj teritoriji uz velikodušnu podršku iz susjedstva.

Međutim, političari koji kreiraju takvu destruktivnu politiku moraju znati da Bosanci nemaju alternativu i da će se boriti za svoja ognjšta i u Krajini i istočnoj Bosni i u Hercegovini. Republika Srpska zasigurno nije platforama na kojoj je moguće stvarati prijateljstvo i demokratiju u BiH i regionu, nego samo nestabilnost i neprijateljstvo.

Neka se zamisle Srbi kako bi oni prihvatali i uvažavali neku zločinačku ustašku i etnički očišćenu "Republiku Hrvatsku" kod Zemuna nakon zločina nad Srbima u Jasenovcu... I Srpski građani bosanske teritorijalne jedinice RS nose teško breme genocida - koje su počinili njihovi sunarodnjaci u ime Srpstva. Velika je tragedije što srpski političari u Bosni umjesto prihvatanja istine - nude svom narod iluziju, a time historijsko breme zločina postaje još teže.

Varaju se srpski mislioci i stratezi da će se moći kao u prošlosti da pobjegnu od istine, da će se moći izdvojiti dio teritorije Bosne i Hercegovine i da će se moći prekrojiti historiju. Varaju se i vode svoj narod u duboko blato nacionalizama i iluzije.

Većina Srba je svjesna težine zločina počinjenog u Bosni u ime srpstva. Jedan dio tog naroda nažalost ne može zbog lažnog ponosa i lažnog i iluzornog interesa da to otvoreno prizna i krene putem iskrenog prijateljstva. To je kao neko prokletstvo.

U knjizi "Zemlja bez pravde" crnogorsko-srpski pisac Milovan Đilas potresno opisuje krvavi zločin / masakr koji su Srbi i Crnogorci počinili nad Bošnjacima u sandžačkom mjestu Šahovići u noći 9. i 10. novembra 1924.godine. Njegov otac koji je bio učesnik u ovom zločinu je priznao:

"Znam da smo počinili strašan zločin nad nevinim ljudima i djecom - kao da nas je obuzeo sami đavo da uživamo u krvi i pokolju. Ali nisam siguran da to opet nebi učinili ako bi zatrebalo u ime "crnogorskog čojstva" i "srpstva".

Činjenice koje su utvrđene na Međunarodnom Sudu u Hagu kao i konstantna destruktivna i diskriminirajuća politika koja se vodi iz "krvavog entiteta RS" uticaće na eventualnu buduću odluku suda da postojanje teritorijalne jedinice sa dokazanom zločinačkom pozadinom, ovakvim imenom i politički uređenjem nije moguće.

Senad Ušanović
Bosanski Talasi

(24sata.info)

31.07.2010.

NAFTNA KRIZA U GRCKOJ: VOJSKA SILOM POKUSAVA NATJERATI KAMIONDZIJE DA PREKINU STRAJK

 

24sata.info PHOTO
image Kamiondžije / 24sata.info

 

24SI - Grčka vlada je saopštila da je angažovala vojsku kako bi zaustavila štrajk kamiondžija i osigurala dostavu hrane i goriva.

 

Zvaničnici kažu da je vojska ovlaštena da oduzima privatne cisterne, kako bi prevezla gorivo na strateške lokacije, kao bolnice, aerodrome i luke, javio je u subotu BBC.

Prethodno je grčka vlada pribjegla rijetko korištenoj vanrednoj naredbi kako bi primorala vozače kamiona koji su stupili u štajk da se vrate na posao.
Ova naredba se koristi samo u vrijeme rata.

Na osnovu vladine naredbe "o mobilizaciji civila", vozači su u srijedu navečer dobili rok od 24 sata da prekinu štrajk jer će u protivnom biti uhapšeni.

Grčka privreda trpi veliku štetu zbog štrajka kamiondžija.

Sedamdeset posto benzinskih stanica u Atini je ostalo bez goriva, a iz nekih dijelova zemlje stižu vijesti o nestašicama svježih namirnica i privremenom zatvaranju prodavnica.

Vlada u Atini kaže da je sa pravom posegnula za vanrednim zakonom, koji se obično koristi u vrijeme rata, jer, kako ističe, niko nema pravo da parališe zemlju.

S druge strane, vozači kamiona štajkuju jer se protive planovima za otvaranje ovog transportnog sektora za konkurenciju.
To je dio šireg paketa mjera štednje, koje je vlada usvojila zbog velikog budžetskog deficita i zaduženosti države.

Zbog nestašica goriva i hrane ugrožen je i turizam, jedna od najvažnijih privrednih grana u zemlji.

Grčka je na ivici još jedne eksplozije nezadovoljstva, poslije više mjeseci sindikalnih protesta zbog vladinih mjera štednje kako bi zemlja smanjila svoj veliki dug.

Jedan od sindikalnih lidera Jorgos Korkatos je odbio da kaže novinarima da li će članovi njegovog sindikata poštovati vladin ukaz o "civilnoj mobilizaciji".

Vlada je proglasila mobilizaciju civila samo nekoliko sati pošto nisu uspjeli pregovori sa štrajkačima.

Ukazom se od vozača kamiona traži da rade na osnovu ove vanredne mjere, a ako se ne vrate na posao prijeti im krivično gonjenje i kazna do pet godina zatvora.

Spiros Kapetanios kaže da očekuje od vlade nadoknadu za vanredno angažovanje kamiondžija, i taj zahtjev opravdava uredno plaćenim dozvolama registrovanih prevoznika: "Platili smo za dozvole za rad, i grčka vlada mora da nam to plati ako želi da radimo. Da je ratno stanje ili nešto takvo, rado bismo se odazvali sa svojim kamionima na ukaz o mobilizaciji civila. Ali sada, ne! Neka dođu po svoje!"

Povod za štrajk drumskih prevoznika, nakon vladine najave otvaranja sektora transporta robe za konkurenciju, bila je vladina odluka o promijeni propisa za registraciju djelatnosti.

Vlada je usvojila nove propise u okviru svojih mjera štednje, da bi dobila preko potrebne zajmove od zemalja EU i MMF-a i tako smanjila svoju prezaduženost.

Dok štrajk vozača kamiona traje i vlada prijeti krivičnim gonjenjem onih koji nastave da štrajkuju, u Atini su finansijski revizori EU i MMF-a koji provjeravaju porovđenje reformi u cilju štednje.

U javnom sektoru vlada je već smanjila plate i penzije državnih službenika i unijela izmjene u sistem socijalne zaštite kako bi uštedila novac.

Tek pošto dobije izvještaj svojih revizora, MMF i 15 zemalja eurozone će sredinom septembra odlučiti da li da odobre Grčkoj drugu tranšu zajmova za smanjenje zaduženosti.

Grčkoj je ukupno odobreno 110 milijardi eura zajmova, a vlada u Atini kaže da za sada smanjuje budžetsku potrošnju prema usvojenom planu i nada se da će finansijski oporavak u drugim evropskim zemljama pomoći uspjehu ovogodišnje turističke sezone.

S druge strane, hotelijeri i turističke agencije se žale na manji broj gostiju zbog demonstracija i štrajkova.

Zvanični podaci grčkog Statističkog zavoda govore o padu broja stranih turista u prvom kvartalu ove godine za 5,3 posto i o upola manjem obimu poslovanja malih preduzeća u području Atine u prvom polugodištu ove godine, u poređenju sa istim periodom 2009. godine.

(fena)

31.07.2010.

KATASTROFALNO STANJE U PAKISTANU: U POPLAVAMA VISE OD 800 MRTVI

 

24sata.info PHOTO
image Poplave / 24sata.info

 

24SI - Najmanje 800 osoba poginulo je u poplavama koje su protekle sedmice pogodile Pakistan, saopštili su u subotu zvaničnici.

 

Ministar informisanja provincije Hiber-Pahtunkva, na sjeverozapadu zemlje, Mian Iftikar Husain izjavio je da su izvještaji o poginulima pristigli iz oblasti oko tog regiona protekle sedmice, prenio je AP, dodajući da se mnoge osobe vode kao nestale.

Najviše pogođen dio Pakistana nevremenom je upravo njegov sjevernozapadni dio, gdje tolike poplave nisu bile od 1929. godine.

Ujedinjene nacije (UN) su saopštile da je poplavama u Pakistanu ugroženo milion stanovnika širom zemlje i navele da spasilačke ekipe koriste vojne helikoptere, kamione i čamce da bi doprli do pogođenih oblasti.

Prema podacima UN-a, više hiljada kuća i puteva je uništeno, a najmanje 45 mostova na sjeverozapadu zemlje je oštećeno.

Poplave, izazvane monsunskim kišama, prouzrokovale su izlijevanje rijeka, odrone i klizišta i potapanje čitavih sela.

Neke evakuisane osobe imaju temperaturu i dijareju, kao i simptome drugih bolesti izazvanih zagađenom vodom.

Prema prognozama meteorološke službe, u pojedinim oblastima padavine će se u narednom periodu smanjiti, dok će se u drugim dijelovima zemlje pojačati.

Jako nevrijeme bilo je najverovatnije uzrok i avionske nesreće prije dva dana u blizini Islamabada, u kojoj je poginulo 152 putnika i članova posade.

(fena)

31.07.2010.

KRAH "PRIVREDNOG CUDA" MILORADA DODIKA"

 Krah Dodikovog ''privrednog čuda''

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik / novine.ca

 

24SI - Nakon što je prošle nedelje austrijski građevinski koncern Strabag raskinuo “posao stoljeća” sa Vladom Republike Srpske vrijedan tri milijarde eura, revizorska kuća Delloite objavila je izvještaj koji govori da je “uspješna” prodaja Rafinerije u Bosanskom Brodu zapravo bio velika prevara; Slobodna Bosna napravila je top listu najvećih Dodikovih poslovnih prevara...

 

“U ekonomiji je spas Republike Srpske”, bila je najčešće Dodikova krilatica u posljednje četiri godine dok je nizao katastrofalne poslovne aranžmane za privredu Republike Srpske.

Samo nekoliko dana pošto je austrijski Strabag i službeno raskinuo ugovor sa Vladom RS-a o izgradnji mreže puteva po Republici Srpskoj, što je trebao biti posao bio vrijedan oko tri milijarde eura, revizorska kuću Delloite izašla je sa skandaloznim izvještajem o stanju u Rafineriji u Bosanskom Brodu.

Ne zna se tačno koliko je Dodik u svom posljednjem mandatu potpisao “kapitalnih” ugovora sa stranim partnerima, ali naš list  pozabavio se sa deset Dodikovih “najvećih” poslova koji su Republiku Srpsku trebali pretvoriti u privredno čudo. Završili su, a da nisu ni započeti. Krenimo od posljednjeg objelodanjivanja Dodikovih malverzacija.

Prema revizorskom izvještaju o poslovanju Rafinerije, koji je uradila revizorska kuća Delloite, gubitak ove kompanije iznosi 99,5 milona KM, a obaveze su veće od njene obrtne imovine za 153, 8 miliona KM. Ove porazne brojke govore da je cijeli projekat oko prodaje Rafinerije zapravo bio velika prevara.

U posljednje tri i po godine javnost je zasipana brojnim informacijama o uspjesima Rafinerije, povećanju proizvodnje, zamahu privrede, a  samo u prošloj godini tako “napredna” firma napravila je gubitak od sto miliona maraka. Pritom, dugoročne obaveze Rafinerije iznose 354 miliona KM. Sastavni dio ovih obaveza je i dug prema budžetu Republike Srpske od 133,5 miliona KM. Riječ je o neplaćenim dažbinama koje su reprogramirane beskamatno i koje na naplatu dolaze 1.jula iduće godine, s tim da bi trebale biti otplaćene u narednih pet godina. Brojke govore da je Rafinerija na koljenima i da su njene šanse da počne poslovati rentabilno izuzetno male. Navode to i revizori, koji “ukazuju na postojanje materijalno značajnih neizvjesnosti koje mogu da izazovu značajnu sumnju u sposobnost Preduzeća da posluje stabilno”. Zbog toga se i sumnja da će Republika Srpska od silnih miliona vidjeti i centa, naročito ako se ima u vidu da je Rafinerija svojim kupcima, firmi Njeftegazinkor i njenim ruskim partnerima, dužna 220 miliona KM!

Vlada RS-a je tokom privatizacije, na ime komercijalnih i drugih dugova Rafinerije i Petrola, isplatila gotovo 218 miliona maraka. Takođe je pokrila i reprogramirani dug brodske Rafinerije prema budžetu od blizu 133,5 miliona maraka, što je preko 351 miliona KM kojih je Vlada uložila u procesu prodaje Naftne industrije RS-a. Uz sve to, Vlada RS je uplaćivala i plate radnicima i nakon prodaje Rafinerije, u iznosu od 11 miliona KM, pa se ukupna suma potrošena za privatizaciju Rafinerije penje na preko 362 miliona KM. Ruski partner je, navodno, uplatio blizu 356 miliona maraka za kupovinu državnog kapitala, te refundiranje Vladi na ime izmirenja dijela komercijalnih obaveza. Prosta računica govori da je Dodik Rafinerije u Bosanskom Brodu i Modriči, te Petrol besplatno ustupio ruskom partneru, uz još nekoliko miliona KM doplate.

Međutim, tu nije kraj prevarama. Nakon što je Vlada RS-a očistila sve dugove nekadašnje Naftne industrije i Rusima je predala bez dugova, ruski partner je zadužio rafineriju stotinama miliona KM. Pritom, ruski kupac je napravio anekse ugovora po kojima se preko firme Optima izvlači dobit iz Rafinerije, koja će stalno biti u gubitku, a zbog tog gubitka izbjegava se plaćanje 133,5 miliona KM obaveza prema državi.
Milorad Dodik je tokom 2006. godine pompezno najavljivao da će u Naftnu industriju Republike Srpske biti uloženo 979 miliona eura. Tri i po godine nakon privatizacije može se zaključiti da je cijeli projekat postavljen na kriminalnom načinu poslovanja. Po nalazu revizora, Rafinerija je u 2009. imala dug od 354 milioma KM. To je čak sto miliona više nego što je iznosio dug prije privatizacije, pa stručnjaci opravdano postavljaju pitanje zbog čega Vlada RS-a na čelu sa Dodikom nije investirala u rafineriju, umjesto što je otplaćivala njene dugove i poklonila je ruskom partneru.

PROPAO POSAO VRIJEDAN 3 MILIJARDE EURA

Dodiku i njegovoj kliki trebalo je nekoliko mjeseci da javnosti saopšte da je propao njegov posao stoljeća sa Strabagom, vrijedan tri milijarde eura. Četiri godine nakon dobivanja koncesije za izgradnju 430 kilometara puta u Republici Srpskoj, trakavici je prije desetak dana došao kraj. Austrijski građevinski koncern Strabag obznanio je raskid ugovora s Banjom Lukom o izgradnji putne mreže u RS-u. 

“Posao stoljeća” pretvorio se tako u “fijasko stoljeća” zahvaljujući odluci Vlade Republike Srpske i premijera ovog bh. entiteta Milorada Dodika da 2006. godine, mimo natječaja, putem direktne pogodbe dodijeli koncesiju na rok od 30 godina austrijskom koncernu. Odluku je potvrdio i entitetski parlament, a 2008. potpisan je i ugovor između Vlade RS-a i Strabaga o izgradnji mreže autocesta kroz RS. No, ništa od toga nije bilo dovoljno Strabagu u osiguranju finansijske podrške za dobiveni posao. Austrijska kompanija priznala je kako nije mogla dobiti kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) upravo zbog toga što posao nije dobila putem međunarodnog natječaja.

Strabag je, iz istih razloga, odbila i Evropska investicijska banka (EIB), te još 40 poslovnih banaka, od kojih su Austrijanci gotovo dvije godine uzaludno tražili finansijska sredstva. Podsjetimo, Strabag je dobio koncesiju za izgradnju na osnovu javnog poziva za iskazivanje interesa, a ne međunarodnog natječaja. Premijer RS-a Milorad Dodik nedavno je izjavio kako će “autocesta Banja Luka-Doboj biti izgrađena, sa Strabagom ili bez Strabaga”, ne otkrivajući kako.

Osim te autoceste Vlada RS-a gradi autocestu Banja Luka - Gradiška, koja je trebala biti udio tog entiteta u zajedničkoj kompaniji sa Strabagom. Zbog zloupotreba oko budžetskog finansiranja te autoceste, već nazvane “Skadar na Bojani”, za koju je prema neslužbenim podacima već utrošeno tri puta više od planiranog iznosa, Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu protiv premijera  Dodika, koji odbacuje sve optužbe o nezakonitom trošenju novca. Ministar prometa i veza RS-a Nedjeljko Čubrilović nedavno je izjavio kako će ta autocesta biti završena do kraja godine, te kako je s Hrvatskom dogovorena izgradnja mosta preko Save, te povezivanje s autocestom Zagreb - Beograd kod Okučana. Mreža autoputeva u RS-u predviđala je i izgradnju autoputa Banja Luka-Prijedor, Banja Luka-Kupres, te preko Livna povezivanja sa Splitom. No, po svemu sudeći od gradnje putne mreže u RS-u za sada nema ništa.

Sam Milorad Dodik, u vezi posla sa „Strabagom“, više puta je sam sebi skočio u usta. Tako je u maju ove godine govorio da je projekat realan, izvodljiv i ida ide svojom dinamikom, međutim prije deset dana obznanio je da ugovor sa Strabagom raskinut uz odštetu od 200.000 eura, te kako njegova vlada sada ima nekoliko opcija. Jedna od njih je da pokušaju naći novog partnera koji bi za 200.000 eura preuzeo Strabagov udio u Autoputevima RS-a, ili da bez zaduživanja krenu vlastitom operativom graditi autocestu  Banja Luka - Doboj. Računa se da je Dodikova vlada na ime neizgrađenih autoputeva, za troškove eksproprijacije i razne projekte i ekspertize do sada utrošila oko sto miliona KM.

ČEŠKI ČEZ TUŽIO DODIKA

Prije mjesec i po dana češka kompanija ČEZ tužila je Vladu Republike Srpske Međunarodnoj privrednoj komori u Beču, a početak arbitraže zakazan je za septembar. Ukoliko Vlada RS-a i njen šef Milorad Dodik izgube taj spor, a dobro obaviješteni kažu da je to izvjesno, moraće platiti odštetu u iznosu od 60 miliona eura.

Česi su podnijeli tužbu zbog propale investicije vrijedne 1,4 milijarde eura namijenjenih za izgradnju nove termoelektrane i popravljanje postojeće. Pored odšteta od 60 miliona eura, čak se spominje i cifra od 100 miliona eura ukoliko bi se uračunale zatezne kamate. Između ČEZ-a i Elektroprivrede RS prije tri godine potpisan je ugovor o izgradnji nove termoelektrane u Gacku, ali vlasti RS-a nisu ispoštovale ugovorne obaveze. Češka kompanija podnijela je tužbu i protiv preduzeća Rudnik i termoelektrana Gacko. Ključni argument Češke elektroprivrede za tužbu jeste činjenica da EPRS u „Nove elektrane RS", zajedničko preduzeće koje je trebalo da gradi novu i upravlja starom termoelektranom, nije unijela imovinu postojeće RiTE „Gacko".

Premijer RS-a, kojeg će Sud iz Beča pozvati na saslušanje, o cijelom ovom slučaju šuti, a njegovi saradnici tvrde da Vlada RS nije kriva za krah velikog projekta. Oni kao glavni razlog zbog kojeg je propao posao sa ČEZ-om navode tužbu malih akcionara preduzeća Rudnik i termoelektrana Gacko, u čiju korist je sud nedavno presudio.

Istovremeno Dodik sprema kontratužbu protiv Češke elektroprivrede (ČEZ), a kako saznajemo, u ime Vlade RS-a tužbu će podnijeti ugledna advokatska kancelarija Schönherr iz Beča. Dobro upućeni izvori tvrde da su strani advokati angažovani zbog toga što Vlada RS-a, zajedno sa „Elektroprivredom RS" i RiTE „Gacko", mora da pripremi jake argumente kojima će oboriti tvrdnju ČEZ-a da su za propast „posla vijeka" u Gacku, vrijednog 1,4 milijarde eura, odgovorne vlasti Republike Srpske, EPRS i RiTE „Gacko". Dobro upućeni izvori tvrde da će Dodik svoju kontraofanzivu zasnovati na tezi da su Česi sabotirali realizaciju investicije, jer se nisu pridržavali obaveza iz zajedničke izjave sa Vladom i EPRS-om koja je potpisana krajem 2006. godine.

BRZE PRUGE NA DUGE STAZE

Dodik već duže vrijeme ne pominje prugu od Broda do Modriče, koja je već trebala biti izgrađena i u koju su, navodno, investitori namjeravali utrošiti 45 miliona eura.  Naime, prije dvije godine Vlada RS-a na čelu sa Dodikom je dogovorila sa firmom General Electric ulaganje od 167 miliona eura u Željeznice RS-a. Međutim od investicija nije bilo ništa, a gubici u Željeznicama RS-a mjere se stotinama miliona eura. Dodik je sa rumunskim investitorom navodno dogovorio i izgradnju fabrike vagona u Obarskoj kod Bijeljine u kojoj bi bi se zaposlili oko pet hiljada radnika. Do fabrike bi bila izgrađena željeznička pruga. Međutim, od izgradnje fabrike nije bilo ništa, a podaci o gubicima u Željeznicama RS-a  su šokantni. Na kraju 2005., u vrijeme kada je premijer RS-a bio Pero Bukejlović, konstatovan gubitak od  1,7 miliona maraka, da bi u 2009. došlo do enormnog povećanja gubitaka i oni se penju na čak 22 miliona maraka. To su gubici koje su konstatovali revizori kroz frizirane knjige Željeznica Srpske. Stvarni gubici su, smatra se, mnogo veći. Kako bi održali socijalni mir u Željeznicama Srpske, Vlada RS-a krenula je ove godine u nova zaduživanja i podigla kredite od 20 miliona i 16 miliona KM, što sa kamatama na njih daje novih 40 miliona maraka zaduženja Željeznicama RS-a.

U SVAKOM GRADU PO JEDAN AERODROM

Najveći opsjenar na ovim prostorima, aktuelni premijer RS-a, danima je zamajavao građane RS-a obećavajući im aerodrome u svakom većem gradu u RS-u od Bijeljine, Trebinja, Sokoca… koji su trebali nižom cijenom karata da preuzmu sve poslove aerodromoma u Sarajevu, Beogradu, Dubrovniku, Tivtu i postanu nosioci tog posla u regionu. Naš list je pisao o komičnim projektima aerodroma u Trebinju sa kojeg avioni kada polete udaraju direktno u planinu. Potom je izrađena nova studija izvodljivosti trbinjskog aerodroma u kojoj su avioni nakon što bi prošli produženom pistom morali proći kroz tunel! Sve stručnjake koje su javnost upozoravali da je izgradnja takvog aerodrome tragikomična, Dodik je proglašavao neprijateljima Republike Srpske, ljudima koji ne mogu da shvate njegov poslovni senzibilitet.

IZ BIRAČA IZVUČENA MILIJARDA MARAKA

U sjeni spektakularnih privrednih uspjeha i ekonomskog čuda o kojima je svakodnevno trubila propagandna mašinerija Milorada Dodika, u istočnom dijelu Republike Srpske odvijala se prava ekonomska drama. Najvećoj kompaniji na tom području, Fabrici glinice Birač, u vlasništvu litvanskog tajkuna ruskih korijena Vladimira Romanova, dozvoljeno je da preko Ukio banke iz BiH izvuče oko milijardu KM. Litvanci su osmislili ‘zanimljivu’ finansijsku shemu, u kojoj fabrika Birač vrši samo uslužnu preradu, i to za firmu Balkal iz Banje Luke, povezano pravno lice čiji je osnivač sa off-shore destinacije na Britanskim Djevičanskim ostrvima. Balkal, dakle, nabavlja sirovine, prodaje ih Birču po tržišnim cijenama, a Birač isporučuje finalni proizvod Balkalu po cijeni nižoj od tržišne. Balkal dalje, ili isporučuje Birčev gotov proizvod u inostranstvo po tržišnim cijenama (ostvarujući zaradu), ili, izvozi glinicu u inostranstvo takođe po nižim cijenama od tržišne, nekoj trećoj firmi (sa istim krajnjim vlasnikom), koja onda prodaje dalje po tržišnoj cijeni, ostvarujući profit van BiH.

Pritom, fabrika se nalazi korak do potpunog sloma i stečaja. Radnicima novcem dobijenim od privatizacije nikada nisu plaćeni doprinosi a vlasnik ove fabrike nikada nije platio porez. Prošlu godinu Birač je okončao s rekordnim gubitkom od preko 107 miliona eura, a to praktično znači da Birač "knjigovodstveno" više ne postoji budući da su dugovanja fabrike nadmašila ukupnu vrijednost imovine. Zapanjujuće razmjere nagomilanih poslovnih gubitaka Fabrike glinice Birač precizno je ustanovila revizorska kuća Deloitte, čije su prognoze o perspektivi birčanske fabrike krajnje sumorne. "Deloitte" sugerira hitnu i sveobuhvatnu rekonstrukciju i konsolidaciju kompanije, u okviru koje će već u prvom naletu, odmah nakon oktobarskih izbora, bez posla ostati nekoliko stotina radnika.

Jedan od najvažnijih projekata u RS-u za Dodika je bila rekonstrukcija Kliničkog centra Banja Luka, koja je trebala da košta nešto više od 160 miliona maraka. Ovaj posao je daleko od očiju javnosti Dodik povjerio austrijsko-holandskoj firmi “Vamed Nederland”, koja je trebala da  rekonstruiše 30 hiljada metara kvadratnih prostora bolničkog centra, izgradi Centar za radioterapiju, južno krilo  i 12 savremeno opremljenih operacionih sala. Izrađeni su i projekti, ali posao sa Vamedom je propao. U posljednje četiri godine u KBC Banja Luka, koji je katastrofalnom stanju, popravljen je krov i ugrađeno nekoliko liftova.

Nakon propalog posla sa Vamedom Dodik je optužio “Bošnjake iz Sarajeva da su izvršili pritisak na holandsku vladu da zbog Srebrenice imaju moralnu obavezu da odobre kredit Kliničkom centru u Tuzli, a ne KBC Banja Luka”. Međutim optužbe su bile potpuno neosnovane, jer je aranžman koji je Dodik sklopio sa austrijskim Vamedom bio krajnje neracionalan i neodrživ. Naime, kada je došao na vlast, Dodik je mimo svih zakona poništio ugovor prethodne Vlade po kojim bi se milionska sredstva za obnovu KBC jednim dijelom obezbijedila prodajom zemljišta pored Hirurgije, a preostali dio zaduženjem kod bh. banaka. Po ugovoru sa Vamedom, firmom koja se bavi obnovom bolnica, sredstva za obnovu namakla bi se zaduživanjem Fonda za zdravstvo. Otplata kredita bila bi sa izuzetno visokom kamatnom stopom, a od 40 miliona eura za koje je Dodik govorio da će ih donirati holandska vlada nije bilo ništa jer je bilo samo riječi o 19 miliona eura kojim bi se pokrilo osiguranje za medicinsku opremu.

Ne treba zaboraviti ni Dodikovu spektakularnu prodaju Telekoma Srpske, za koji je od Telekoma Srbije dobio  646 miliona eura. Javnost je međutim ostala uskraćena za informaciju da Dodik nikada od Srbije nije dobio dogovorenu sumu novca jer je dio “prelomio” za dug koji su građani RS-a napravili u Srbiji u toku i poslije rata liječeći se u beogradskim zdravstvenim ustanovama.

Svetlana Cenić, ekonomski ekspert i bivša ministrica finansija RS-a, u najveće poslovne promašaje Milorada Dodika, pored posla sa Čezom i Strabagom, ubraja potrošnju milijarde maraka od PDV-a, zatim 650 miliona od prodaje Telekoma Srpske. Uz sve to, Dodik je u ovom mandate, kako ističe Cenićeva, zadužio Republiku Srpsku za čak 1,7 milijardi KM.

Cenićeva kaže da sjedište kompanije Telekoma Srpske nakon prodaje nikada neće biti u Republici Srpskoj. Kako i kupac, Telekom Srbije, ide u privatizaciju, to znači da će kompanija koja ga kupi kontrolisati apsolutno sve komunikacije u Republici Srpskoj.

Milorad Dodik je nakon niza poslovnih promašaja prošlog mjeseca potražio spas u Sankt Peterburgu, gdje je tražio nove investitore i ulagače koji će podebljati budžet Republike Srpske pred izbore. Međutim, brojni pregovori sa ruskim privrednim delegacijama o ulaganjima u RS-u završili su neuspješno.

Da je Milorad Dodik u ozbiljnim ekonomskim problemima, govori i njegov nedavni prijedlog o formiranju koncentracione vlade RS-a. Time bi, tvrde upućeni, pod izgovorom prevladanja ekonomskih problema, Dodik sa sebe skinuo odgovornost za katastrofalno stanje u privredi RS-a u koje je sam doveo.

(slobodna bosna)

31.07.2010.

STAV GENERALNE SKUPSTINE UN O KOSOVU NECE PROMENITI NISTA

 

Radoslav Stojanović, arhiv

Radoslav Stojanović, arhiv

 31.07.2010.
Profesor Pravnog fakulteta i bivši ambasador Srbije u Holandiji Radoslav Stojanović u Press klubu RSE tvrdi kako je Srbija sama kriva za odluku suda u Londonu o neizručivanju Ganića, te ocenjuje pogrešnom ksenofobičnu politiku Beograda prema Zapadu.

RSE: Poslali smo Rezoluciju Generalnoj skupštini UN-a, kojom se iznosi stav o odluci Međunarodnog suda pravde. Da li je iluzorno što smo to uradili jer se neke velike sile bune protiv te Rezolucije?

Stojanović: Nije iluzorno. Savetodavno mišljenje je tražila Generalna skupština, a ne Srbija. Generalna skupština je uputila Međunarodnom sudu pravde zahtev za savetodavno mišljenje i Međunarodni sud pravde mora da ga pošalje.

RSE: A zašto mi tražimo Rezoluciju?

Stojanović
: Pošto je to bio naš predlog, onda je logično da i mi damo nekakav stav Generalnoj skupštini u vezi sa tim. To nije ništa loše. Mislim da je jako dobro urađeno što u toj Rezoluciji nije sugerirano Generalnoj skupštini šta da kaže.

RSE: A zašto se onda tih nekoliko velikih sila bune - Amerika, Francuska, Nemačka?

Stojanović: To je krivica Srbije. Zašto Srbija već godinama vodi jednu ksenofobičnu politiku prema Zapadu, a naročito prema Americi? Kod nas je rašireno mišljenje da je Amerika pomogla Kosovu da bude nezavisno da bi dobila vojnu bazu na Kosovu. A zašto Srbija nije ponudila vojnu bazu Americi? Dokle mi hoćemo da vodimo tu antiameričku ksenofobičnu politiku? Da dobiješ pomoć velikih sila, moraš nešto njima da učiniš. Govorio sam da treba ići i Vašington i kada je Holandija nama pravila smetnje u pristupanju Evropskoj uniji. Ali ne možeš zakucati na vrata
Svaka država, ne samo mala, postiže svoje interese u srazmeri sa svojom moći. Moć se može uvećati ako dobiješ velike saveznike.
kod nekoga kao gost sa praznom torbom. Moraš nešto da ponudiš. Politika Srbije je decenijama bila ksenofobična prema Zapadu. To je ostalo od Titove politike. Tito je u Londonu 1953. godine dobio ponudu da uđe u NATO. Tada sam bio za to rešenje. I danas sam da budemo u NATO paktu.
Svaka država, ne samo mala, postiže svoje interese u srazmeri sa svojom moći. Moć se može uvećati ako dobiješ velike saveznike. Kada je Srbija odbila ultimatum 1914. godine, koji joj je dala Austrougarska, ona ga je odbila uz prethodno osiguranje saveznika - Rusije, Francuske i Engleske. Kada je ubijen Ferdinand, tada je Austrougarska dala ultimatum Srbiji da u istrazi povodom atentata na Ferdinanda učestvuju i policija Austrije. To je bilo direktno ugrožavanje suvereniteta države i Srbija je to odbila. Ne može mala država da radi bilo šta zaradi svojih interesa, a da nema podršku velikih sila. I ovo sa Kosovom je odluka velikih sila, a ne Međunarodnog suda pravde. Zaboravili smo ono što su naši stari diplomati odlično znali da rade, da poštuju ulogu velikih sila i da se sa njima konsultuju o svakom svom potezu u spoljnoj politici.

RSE: A šta očekujete da će se dogoditi 15. septembra, kada se sastane Generalna skupština UN-a? Sigurno postoje zemlje koje imaju slične probleme kao što je bio naš sa Kosovom.

Stojanović: Ima ih puno u svetu. U ovom trenutku ima nekoliko akutnih problema. Ova odluka Međunarodnog suda pravde nije dobra. Ovo je zaista odluka koja ne doprinosi razvoju međunarodnog prava. Naprotiv, sužava ga. Pravo na samoopredeljenje naroda je samo deklaratorno proglašeno pravnim pravilom i to stoji u povelji UN i u drugim aktima međunarodnog prava, ali nigde nisu izneta pravila i procedure kako se izvršava to pravo na samoopredeljenje. Sud je propustio priliku da dopuni međunarodno pravo jednom svojom odlukom. On je, umesto toga, izdao Rezoluciju koja čak i umanjuje snagu pravnih pravila, kada je reč o samoopredeljenju. Ne može jednostrani pravni akt da se proglasi pravno validnim. Jednostrani pravni akt, bilo koje države, obavezuje samo tu državu i nikoga drugog.

Politički akt


RSE: Znači da Generalna skupština nikome neće dati nalog da prizna ili ne prizna Kosovo?

Stojanović: Ne, Generalna skupština to i ne može da učini. Čak je i njena Rezolucija pre svega politička, po svom karakteru,
Generalna skupština donosi rezolucije koje imaju pravnu snagu preporuke. Ništa se ne može promeniti.
a po svojoj pravnoj ulozi ona je preporuka i nije obaveza. Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti jeste obaveza. Rezolucije Saveta bezbednosti, pogotovo ako su donete na osnovu glave 7, Povelje za zaštitu međunarodnog mira i bezbednosti, su obaveza za države i države moraju da prihvate Rezoluciju Saveta bezbednosti. Generalna skupština donosi rezolucije koje imaju pravnu snagu preporuke. Ništa se ne može promeniti. Srbija može dobiti samo moralno i politički, kao što ta Rezolucija u stvari i jeste - politički akt.

RSE: Šta može Srbija da učini za ljude koji su ostali na Kosovu? Ostali su uglavnom ljudi u severnom delu Mitrovice, gde se ipak prijatnije i pristojnije živi nego u enklavama. Puno njih je došlo u Srbiju, ali su ostali nadležni za neke opštine. U nekim opštinama više uopšte nema Srba, ili, ako ih ima, ima ih malo. Ti ljudi uglavnom primaju duple plate. Da li bi Srbija trebala drugačije da organizuje zaštitu ljudi koji su tamo ostali?

Stojanović: U svakom slučaju. Ne samo onih koji su ostali, nego i onih koji danas ovde žive, da im se omogući povratak. I tu je Srbija propustila, i na međunarodnom nivou, da nešto učini. Kada je Samardžić vodio pregovore, pod patronatom Ahtisarija, on je samo ponavljao - teritorijalni integritet. Nigde nije istakao da je rešenje humanitarnog pitanja Srba sa Kosova naš cilj. Da je to radio, drugačije bi se stvari odvijale u pregovorima. Nije to uradio. On danas i dalje govori da je Srbija trebala da tuži države, a ne da traži mišljenje od suda jer su priznale Kosovo. Čovek ne zna, ali međunarodno pravno uopšte nije regulisano kada države smeju da izvrše priznanje neke nove države, a kada ne. Ostavljeno je svakoj državi, kao njeno suvereno pravo, da li će da je prizna ili neće. Kako misliš da tužiš državu što vrši svoja suverena prava?

Kapitulacija


RSE: Kako tumačite Rezoluciju 1244? Kumanovskim sporazumom se završio rat.

Stojanović: To je bila njena glavna funkcija, ali kao takva je značajan pravni dokument jer je ona Rezolucija
Kapitulacija je kada se vojska preda. Kumanovskim sporazumom je doneta odluka da se vojska Srbije povlači sa Kosova, čak ni granice nije mogla da brani prema Albaniji ili drugim državama.
Saveta bezbednosti i kao takva je obaveza.

RSE: Da li je to kapitulacija?

Stojanović: Kumanovski sporazum je kapitulacija. Odluka Saveta bezbednosti nije kapitulacija. Dužnost UN-a je da rešava sporove, pogotovo ako je oružani sukob, da dovedu do mira.

RSE: Zašto se onda Srbija stalno poziva na tu Rezoluciju?

Stojanović: Na Rezoluciju 1244 i treba da se pozove, ali Kumanovski sporazum je kapitulacija. Kapitulacija je kada se vojska preda. Kumanovskim sporazumom je doneta odluka da se vojska Srbije povlači sa Kosova, čak ni granice nije mogla da brani prema Albaniji ili drugim državama. Vojska je praktično kapitulirala.

RSE: Vrlo često se pominje srednji vek, ali mislim da postoji nedovoljno poznavanje istorije. Šta su u srednjem veku bili Srbija, Kosovo, Makedonija, severni deo Grčke, delovi Bugarske? Da li je to sve bila Vizantija?

Stojanović: Pa naravno.

RSE: Ali nije bilo granica između?

Stojanović
: Nije. U celokupnoj istoriji, od srednjeg veka do danas, koliko sam sračunao, Srbija je vladala Kosovom samo 70 godina.

RSE: Da li je ona dobila tu šansu pošto je izašla kao pobednik u balkanskim ratovima?

Stojanović: Naravno. To je bila odluka Londonske konferencije velikih sila 1913. godine, na kojoj su učestvovali Amerika, Engleska, Francuska i Rusija.

RSE: Ko je pre toga upravljao Kosovom?

Stojanović: Turska. Mi smo oterali Tursku u balkanskim ratovima iz Evrope. Turska je tada vladala Kosovom i
Sud u Londonu je doneo jednu presudu kojom zabranjuje izručenje Ganića Srbiji jer Srbija ne uživa ugled kakav je nekada uživala u međunarodnim odnosima.
Bosnom i Hercegovinom.

Autogol u slučaju Ganić


RSE: Kako tumačite to što Ejup Ganić nije isporučen Srbiji? Da li je to greška?

Stojanović: Nije greška. To je zbog toga što Srbija nema podršku u međunarodnoj zajednici, a naročito nema podršku velikih sila. Sud u Londonu je doneo jednu presudu kojom zabranjuje izručenje Ganića Srbiji jer Srbija ne uživa ugled kakav je nekada uživala u međunarodnim odnosima. Sud donosi odluku da se Ganić ne izruči Srbiji jer nema poverenja u sudove u Srbiji. A ko je nama dao taj gol? Naša reforma pravosuđa koja je izvršena na takav način da je čak i Evropska unija stavila prigovore u toj reformi, a da ne ponavljam neke skandalozne stvari iz te reforme.

RSE: Da li je neko vas profesore, čuvene pravnike, pitao hoćete li da učestvujete svojim savetima u reformisanju pravosuđa?

Stojanović: Ne da nas niko nije pitao, nego nikome nije padalo na pamet. Uvek riba smrdi od glave. Ministarka pravde nije dorasla tom poslu. Ona je od pravne struke bila pripravnica samo u kancelariji svoga svekra, a ona vrši najveću reformu sudstva u istoriji Srbije, žena koja nikada nogom nije kročila u sud.

RSE: Ona je bila pomoćnica Vladana Batića.

Stojanović: Ne, ona je bila pripravnica u Ministarstvu Vladana Batića.

RSE: Kako tumačite to što Aleksinac hoće da digne spomenik Slobodanu Miloševiću?

Stojanović: To je skandalozno. Bolje bi bilo da podignu spomenik Vronskom, mada mislim da ga imaju, koji se borio za Srbiju u ratu protiv Turaka 1876. godine kod Aleksinca, a tu je i poginuo. Dići spomenik Miloševiću, vinovniku svih zala koje je Srbija preživela za poslednjih 30 godina, mislim da je skandalozno. To samo Srbi mogu da urade.

Podrška iz Nemačke


RSE: Ima sve više glasova da treba Hrvatsku primiti u Evropsku uniju i da to bude gotovo.

Stojanović: Ne verujem u to. Nemačka jeste protivnica velikog širenja Evropske unije jer oni imaju loše iskustvo sa masovnim prijemom istočnoevropskih zemalja. Sada ima probleme koje ne bi imala. Poljska je primljena, a osam miliona Nemaca je proterano iz Poljske 1946. godine. To pitanje nije rešeno i tu je uvek kamen spoticanja između Nemačke i Poljske.

RSE: Ipak, Nemačka i Francuska su najjače u Evropskoj uniji i njihov glas je sigurno važan.

Stojanović: Mislim da će Nemačka podržati Srbiju. Dobar dokaz kako Srbija loše stoji je taj – Bugarska i Rumunija su primljene u Evropsku uniju, a Srbija ima velike prepreke. Rumunija i Bugarska su bile u Varšavskom paktu, a Srbija nije bila. Rumunija i Bugarska su potpisale Hitlerov pakt, a Srbija je odbila potpis. Ne znate zašto su oni primljeni, a Srbija ima teškoća oko prijema.

RSE: Hoćete da kažete da nemamo sreće?

Stojanović: Nije sreća u pitanju već to što nismo održali onaj nivo politike koji si držao dva veka. Od Prvog ustanka, Srbija je već počela da pokazuje zrelost. Imali smo ministra spoljnih poslova Garašanina, koji je bio evropski poznat. Jovan Ristić je bio intelektualac svetskog ranga. Milovan Milovanović je učestvovao u redakcijama međunarodno pravnih dokumenata. Danas imamo Vuka Jeremića. Uporedite ga sa istim prije njega.
31.07.2010.

ZASTO JE VOJNI VRH JUGOSLAVIJE IZBJEGAO HASKI SUD

 

Zgrada bivše komande JNA u Beogradu, razorena u NATO intervenciji 199. godine, Beograd, mart 2010

Zgrada bivše komande JNA u Beogradu, razorena u NATO intervenciji 199. godine, Beograd, mart 2010

31.07.2010.
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa je zbog čega se najveći broj članova vojnog vrha bivše Jugoslavije, koji nosi najveću odgovornost za rat i ratne zločine, nije našao na optužnicama ni Haškog tribunala, ni domaćih sudova. Sagovornici su bili Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i beogradski advokat Srđa Popović.

Razgovaralo se tome da li je Haški tribunal istraživao odgovornost Vrhovnog vojnog saveta odbrane Jugoslavije, zašto je Tribunal prihvatio zahtev Srbije da zapisnici sa sednica tog saveta imaju status zaštićenih dokumenata, zašto nisu podignute optužnice za razaranje Vukovara protiv Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića koji su u to vreme bili na čelu JNA, zašto je Slobodan Milošević odbio zahtev Kadijevića da JNA bude proglašena srpskom vojskom. Da li haško suđenje bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću može da obeladani dokaze o umešanosti Beograda u srebrenički genocid i zašto u Srbiji postoji prećutna politička saglasnost da domaći sudovi ne sude Miloševićevim generalima.

Omer Karabeg: Da li je, prema vašim saznanjima, Haški tribunal ispitivao odgovornost Vrhovnog saveta odbrane Jugoslavije za zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini?

Nataša Kandić: Zapisnici i razni dokumenti Vojnog saveta odbrane nalaze se u mnogim predmetima koji se tiču Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a kasnije i Kosova, ali nema podataka da je sam savet bio predmet istrage.
Popović: JNA je postala, ustvari, plaćenička vojska Slobodana Miloševića. To je bila grupa naoružanih ljudi koji su nekada pripadali JNA i koji su tražili svoga gospodara. I oni su ga našli u krnjem Predsedništvu i Slobodanu Miloševiću.


Srđa Popović: Ja smatram da se stalo na stanovište da je Milošević bio stvarni komandant JNA. Ako čitate knjigu Borisava Jovića, vidite da je to tačno. To je jedna stvar. Drugo, statutom Haškog tribunala nije predviđena odgovornost ni za agresiju, ni za za pokretanje sukoba. A tu je bila glavna odgovornost JNA. Ustvari, Jugoslavija se raspala pre nego što su počeli sukobi i JNA je postala, ustvari, plaćenička vojska Slobodana Miloševića. Ni po svom sastavu, ni po političkoj organizaciji države, ona više nije predstavljala jugoslovensku armiju. To je bila grupa naoružanih ljudi koji su nekada pripadali JNA i koji su tražili svoga gospodara. I oni su ga našli u krnjem Predsedništvu i Slobodanu Miloševiću. Oni nisu bili prava vojska.

Omer Karabeg: Zanimljivo je da Haški tribunal nije pokrenuo istrage protiv Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića koji su bili na čelu Jugoslovenske narodne armije za vreme rata u Hrvatskoj i razaranja Vukovara. Kadijević je bio ministar odbrane, a Adžić načelnik Generalštaba JNA. Koliko znam, Kadijević je bio i na listi onih koji su, prema Tužilaštvu Haškog tribunala, učestovali u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio etničko čišćenje, genocid i stvaranje velike Srbije.

Nataša Kandić: Čudno je da nemamo nijednu optužnicu protiv najviših oficira JNA za razaranje Vukovara.
Kandić: Čudno je da nemamo nijednu optužnicu protiv najviših oficira JNA za razaranje Vukovara. Najviše što se otišlo u vezi sa Vukovarom je optužnica protiv visokih oficira za zločin na Ovčari, ali tu nema nijednog generala iz vrha JNA.
Najviše što se otišlo u vezi sa Vukovarom je optužnica protiv visokih oficira za zločin na Ovčari, ali tu nema nijednog generala iz vrha JNA. Reč je ustvari o strategiji Haškog tribunala da optužnice vezuje za konkretne lokacije i zločine i otuda nema optužnica protiv Kadijevića, Adžića i drugih. To je pitanje koje postavljaju svi oni koji znaju kako je krenuo rat u Hrvatskoj, a najviše ga postavljaju porodice zrtava naročito onih iz Vukovara.

Omer Karabeg: Gospodine Popoviću, kako tumačite činjenicu da uopšte nema optužnice za Vukovar, a u optužnicama za zločin na Ovčari nije se išlo dalje od potpukovnika Veselina Šljivančina i generala Mileta Mrkšića koji su direktno rukovodili akcijama na terenu, ali oni nisu sami donosili odluke?

Srđa Popović, foto: BH Dani
Srđa Popović: Uvek se polazilo od izvršilaca. Optužnice su podizane protiv njih i po komandnoj odgovornosti protiv njihovih neposrednih starešina. Za zamisao, koju su oni sprovodili, optužen je politički vrh. Međutim, ceo komandni lanac između političkog vrha i izvršilaca ostao je nekažnjen. Zašto? To je bila vojska, jedna složena organizacija sa konzistentim i sveobuhvatnim lancem komadovanja i kada bi se krenulo sa optužnicama protiv svih koji su u to bili umešani morao bi da bude obuhvaćen ogroman broj ljudi. Haški tribunal nije za to imao sredstava, ni ljudskih ni materijalnih, a naivno se očekivalo da će ta ostala suđenja biti pokrenuta u samoj Srbiji.
Kandić: Tužilaštvo Srbije je podiglo optužnice za zločine u kojima je bilo žrtava na strani JNA, to su slučajevi Brčanske malte u Tuzli i Dobrovoljačke ulice u Sarajevu. Srbija se tu pojavljuje kao zaštitnik JNA i time na izvestan način priznaje da je ta oružana formacija bila u službi srbijanske politike.


Nataša Kandić: Kada su u Srbiji počela suđenja za zločin na Ovčari, nijedan oficir nije bi optužen. Tada je postojala prećutna saglasnost da oficiri JNA ne treba da odgovaraju po komandnoj odgovornosti. Optuženi su bili teritorijalci kao neposredni izvršioci, a po komandnoj odgovornosti njihovi neposredni pretpostavljeni. Stvari su se malo pomakle tek nedavno u slučaju za zločin nad civilima u selu Lovas, tu su optuženi i aktivni oficiri, ali najviše do čina potpukovnika. Dalje se nije išlo. Međutim, zanimljivo da se u nekim drugim slučajevima priznaje da je JNA zapravo bila u službi jedne politike. Tužilaštvo Srbije je, naime, podiglo optužnice za zločine u kojima je bilo žrtava na strani JNA, to su slučajevi Brčanske malte u Tuzli i Dobrovoljačke ulice u Sarajevu. Srbija se tu pojavljuje kao zaštitnik JNA i time na izvestan način priznaje da je ta oružana formacija bila u službi srbijanske politike.

Omer Karabeg: Zašto se Srbija pojavljuje u ulozi zaštitnika JNA?

Nataša Kandić, juni 2010, foto: Saša Čolić
Srđa Popović: To je posledica specifičnog odnos prema vojsci koji postoji u Srbiji. Ovdašnje vlasti se vrlo rado zaklanjaju iza dve institucije koje su visoko kotirane u javnom mnjenju. To su crkva i vojska. Sva ispitivanja javnog mnjena pokazuju da te dve institucije uživaju najveći ugled u Srbiji. Predstavnici vlasti vole da se slikaju sa generalima, sa sinodom Srpske pravoslavne crkve, sa patrijarsima, vole da ljube zastave i krstove. Oni to rade jer su svesni im je kredibilitet u javnosti slab i zato traže savez i političku pomoć od te dve institucije.

Omer Karabeg: Kažu da je jedan od razloga što protiv vojnog vrha Jugoslavije nisu vođeni postupci i činjenica da su zapisnici sa sednica Vrhovnog saveta odbrane Jugoslavije tretirani kao zaštićeni dokumenti. Naime, Haški tribunal je prihvatio stav Srbije da bi objavljivanje tih zapisnika moglo da šteti nacionalnim interesima Srbije. Zašto je Haški tribunal na to pristao?

Srđa Popović: Mislim da je za objašnjenje takvog ponašanja zanimljivo ono što je rekla Florans Artman (Florence Hartmann)
Popović: Po mom mišljenju, u svemu tome odlučujuća je bila politička odluka i Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, pred kojim se vodio proces protiv Srbije po tužbi Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid, da se izbegne da Srbija bude osuđena za genocid.
bivša predstavnica za štampu Tužilaštva Haškog tribunala. Iz onoga što je ona iznela o celom tom slučaju zatamnjivanja i sakrivanja sadržaja tih zapisinika očigledno je da je sud ustvari doneo dve odluke: prvo je usvojio rezerve srpskih vlasti da se ti zapisnici ne mogu koristiti na otvoren način, a zatim je u drugostepenom postupku utvrđeno da ta odluka nije bila zakonita. Međutim, onda se stalo na stanovište da sud ipak ne treba da obelodani te zapisnike pošto je to bilo obećano vlastima Srbije. Naravno da je ta odluka bila, ne samo nezakonita, nego i duboko nemoralna jer se radilo o genocidu, najtežem krivičnom delu koje postoji u međunarodnom pravu. Po mom mišljenju, u svemu tome odlučujuća je bila politička odluka i Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, pred kojim se vodio proces protiv Srbije po tužbi Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid, da se izbegne da Srbija bude osuđena za genocid. Smatralo se da bi se time na neodređeno vreme destabilizovali odnosi u ovom delu Balkana, da bi se rodili razni revanšizmi i da bi se na taj način “suviše“ krivice svalilo na Srbiju. Pokušalo se da se nađe neko srednje rešenje kojim bi svi bili nezadovoljni, ali koje zbog toga nije bilo pravedno.

Omer Karabeg: Haško tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Momčila Perišića, načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije za zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Taj proces još nije završen. Da li bi eventualna presuda da je Perišić kriv za te zločine bila dokaz o umešanosti Savezne Republike Jugoslavije, kao države, u zločine u Bosni i Hercegovini što je Međunarodni sud pravde negirao?

Nataša Kandić: General Perišić nije optužen za genocid, tako da je od samog početka jasno dokle idu granice tog
Kandić: Bojim se da na suđenju Momčilu Perišiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije. nećemo saznati kakvo je bilo konkretno učešće Srbije i njene vojske u izvršenju genocida u BiH.
slučaja. Tu se govori o pomoći u oružju i o drugim vrstama podrške, ali ne i o tome kakvo je bilo učešće pripadnika JNA i Vojske Jugoslavije u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bojim se da na tom suđenju nećemo saznati kakvo je bilo konkretno učešće Srbije i njene vojske u izvršenju genocida u Bosni i Hercegovini. Najviše što možemo da očekujemo je da se iznesu neke indicije koje bi pomogle u traganju za nekim dokumentima na osnovu kojih bi se eventualno jednog dana mogla zatražiti revizija presude koju je doneo Međunarodni sud pravde. Suđenja Momčilu Perišiću, kao i Jovici Stanišiću, bivšem šefu Državne bezbednosti Srbije, su veoma važna, ali nisam sigurna da će se na tim suđenjima razjasni uloga Srbije ne u pomaganju, nego u izvršenju krivičnog dela genocida.

Srđa Popović: Ja se ne bih u potpunosti složio sa gospođom Kandić da u tom procesu ne može da se dođe do saznanja o ulozi Vojske Jugoslavije u ratu u Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo je, o tome postoje dokazi, neke sam i sam imao prilike da vidim, da podrška vojsci bosanskih Srba nije bila samo logistička - u municiji i oružju. Oko 5.000 oficira bilo je upućeno u Vojsku Republike Srpske, a za to vreme su se vodili kao pripadnici Vojske Jugoslavije, primali su platu i sticali staž. Dakle, reč je o neposrednom učešću pripadnika Vojske Jugoslavije u
Popović: Oko 5.000 oficira bilo je upućeno u Vojsku Republike Srpske, a za to vreme su se vodili kao pripadnici Vojske Jugoslavije, primali su platu i sticali staž. Dakle, reč je o neposrednom učešću pripadnika Vojske Jugoslavije u operacijama vojske bosanskih Srba.
operacijama vojske bosanskih Srba. Sve je to rađeno preko Centra 40, to je bila šifra odeljenja koje je bilo spona između između Vojske Jugoslavije i vojske bosanskih Srba. Preko tog centra su oficiri upućivani na frontove u Bosni. O tome postoji zanimljivo svedočanstvo u knjizi Momira Bulatovića, tadašnjeg predsednika Crne Gore i bliskog Miloševićevog sardanika. Iz zapisnika, koje on prilaže u toj knjizi, vidi se da na nekom sastanku Perišić upozorava Miloševića da je vrlo nezgodno što postoje tragovi o tome da se oficiri Vojske Jugoslavije upućuju u Bosnu da bi sudelovali u ratnim operacijama.

Nataša Kandić: Htela bih da podsetim kako je to bilo pred Međunarodnim sudom pravde kad je policija bila u pitanju. Policijske jedinice Srbije su slate na područje Srebrenice upravo u julu 1995. godine. Svi ti policajci su upućivani u jedinice vojske bosanskih Srba, pa je sud zaključio da oni nisu bili pod efektivnom kontrolom MUP-a Srbije već pod komandom Vojske Republike Srpske i to je korišćeno kao jedan od dokaza zašto Srbija ne može biti osuđena za učešće u genocidu. To je bilo slučaj i sa Vojskom Jugoslavije. Na suđenjima u Srbiji imala sam prilike da slušam svedočenja oficira te vojske koji su ratovali u jedinicama bosanskih Srba. Oni su uvek govorili da je svima koji su bili rođeni u Bosni i Hercegovini bilo preporučeno da pomognu svom narodu i da su oni kao dobrovoljci pristupili jedinicama Vojske Republike Srpske. A kada im se postavi pitanje da li su ostali u radnom odnosu sa Vojskom Jugoslavije, na to onda nema odgovora jer oni imaju pravo da ne odgovore, mada je činjenica da su svi oni ostali u radnom odnosu upravo preko Centra 40, pa su primali platu i tekao im je radni staž sve vreme njihovog navodnog dobrovoljnog učešća u ratu u Bosni i Hercegovini.

Omer Karabeg: Koliko činjenica da su oni bili na platnim spiskovima, da su primali plate, da su unapređivani, da su penzionisani kao pripadnici Vojske Jugoslavije može da posluži kao dokaz da bili pod komandom Beograda?

Vukovar 1991. godine
Srđa Popović: Tu bismo sada mogli da razgovaramo i o odnosu Miloševića i Karadžića i Miloševića i Mladića. Možemo da govorimo o nečem što se zvalo grupa šestorice koja je rukovodila vojnim operacijama u Hrvatskoj i čiji su članovi bili Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Slobodan Milošević, Branko Kostić, Bora Jović i Momir Bulatović. Prema Kadijevićevom dnevniku oni su više puta raspravljali o čisto operativnim pitanjama delovanja vojske na terenu - da se preseče ovaj pravac, da se izađe na onaj pravac. Oni su donosili operativne odluke koje je vojska sprovodila. Ponavljam, odluka Međunarodnog suda pravde da Srbiju ne proglasi krivom za agresiju i genocid bila je politička odluka kojom je trebalo poštedeti Srbiju najveće odgovornosti da bi se kao lakše uspostavili neki normalni odnosi između naroda bivše Jugoslavije. To je dilema koja uvek postoji u takvim slučajevima - da li je važniji mir ili pravda. I ovde je pragmatično odlučeno da je mir mnogo važniji nego pravda.

Omer Karabeg: Zanimljivo je da je Haški tribunal mnogo manje štedeo oficire vojske i policije kad je u pitanju Kosovo. Osuđeni su generali Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković, Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazarević, kao i policijski general Sreten Lukić, a pri kraju je postupak protiv Vlastimira Đorđevića, također policijskog generala. Zašto je Haški tribunal imao oštriji stav prema odgovornosti generala kad je u pitanju Kosovo?

Nataša Kandić: Kosovski slučaj je bio mnogo lakši za utvrđivanje komandnog lanca. Kosovo je u to vreme de iure bilo deo Srbije, znači predsednik Srbije je bio komandant vojske i sve je bilo jasno u komandnom lancu.
Popović: Ja sam u memoarima Bore Jovića čitao da je Kadijević jedno vreme insistirao da JNA bude proglašena za srpsku vojsku, što i je ona i bila, jer je njemu bilo teško da vrši mobilizaciju. Ali Milošević se tome jako protivio i smatrao je da bi, ukoliko bi to bilo urađeno, bilo jasno da je Srbija agresor.


Srđa Popović: Tako je, dok je komandna odgovornost bila vrlo vešto zamagljena u doba ratova sa Hrvatskom i u Bosni i Hercegovini jer se srpski politički vrh krio iza imena Jugoslavije. Ja sam u memoarima Bore Jovića čitao da je Kadijević jedno vreme insistirao da JNA bude proglašena za srpsku vojsku, što i je ona i bila, jer je njemu bilo teško da vrši mobilizaciju. Ali Milošević se tome jako protivio i smatrao je da bi, ukoliko bi to bilo urađeno, bilo jasno da je Srbija agresor. Na Kosovu je bilo potpuno jasno ko tom vojskom upravlja, ko komanduje i bio je jasan ceo komandni lanac. A postojao je, po meni, i jedan politički kriterijum. Na Kosovu je ta vojska došla u sukob sa NATO-om i za one koji su sudili to je bila potpuno druga situacija.

Omer Karabeg: Pomenuli smo udruženi zločinački poduhvat, doktrinu koju je formiralo Tužilaštvo Haškog tribunala. Koliko je ta doktrina bila efikasno sredstvo u rukama Tužilaštva s obzirom da njome nisu bili obuhvaćeni mnogi ljudi iz vrha?

Nataša Kandić: To je bila dobro osmišljena strategija koja se pokazala efikasnom upravo u procesuiranju onih kojih su bili predstavnici ne samo vojne, nego i civilne vlasti.

Srđa Popović: I ja misli da je ta strategija bila efikasna, a do nje se, rekao bih, došlo iz nužde. Pošto se Jugoslavija raspala teško je bilo utvrditi ko je imao kakva ustavna ovlašćenja jer je ustav de facto bio stavljen van snage. Morao se pronaći način kako da se utvrde faktičke veze i uticaji. I to je moglo da se uradi samo na taj način da se oni optuže, ja ću sada da uprostim stvar, kao banda, što su oni i bili. Ja mislim da to prilično odgovara stvarnom stanju. E sad, što su mnogi kroz tu mrežu propali, mislim da nije neočekivano jer su učesnici tog zločinačkog poduhvata bili brojni. U tom ogromnom zločinu koji mi danas zovemo ratom, a to nije bio nikakav rat jer je vojska uglavnom ratovala protiv civila, učestvovalo je jako mnogo ljudi. Nemoguće je bilo sve njih optužiti. Ma koliko to bilo nepravedno, negde je morala da se povuče linija. Haški tribunal je tu liniju povukao tamo gde je povukao i naravno da su mnogi uspeli da se izvuku.
Kandić: Postoji politička saglasnost da ne treba dirati one koji su odlikovani u vreme Miloševića, koji su se navodno borili protiv NATO-a. Oni su mirni.


Omer Karabeg: Mislite li bi da neki od onih koji su uspeli da se izvuku mogao odgovarati pred sudom u Srbiji?

Nataša Kandić: Bojim se da ne. Kadijević je napustio zemlju, on je nedostupan. Tamo gde se nalazi nema političke volje da se bilo ko njime bavi. On će zauvek ostati nedostupan. Adžić? O njemu se ništa ne zna. Ovde niko nije zainteresovan da se njime bavi. Bojim se da će to tako i ostati jer ovde postoji problem sa optuživanjem po komandnoj odgovornosti. Optužuju se samo pretpostavljeni nižeg ranga, a, kada su u pitanju generali, tu postoji velika obazrivost, zapravo zaštita od krivične odgovornosti. Istina, imali smo slučaj da je jedan visoki policijski oficir bio optužen, ali se sve završilo tako što je on na kraju bio oslobođen. Znači, postoji politička saglasnost da ne treba dirati one koji su odlikovani u vreme Miloševića, koji su se navodno borili protiv NATO-a. Oni su mirni. Oni se danas nalaze u političkim partijama za koje se kaže da su doživele nekakav preobražaj, transformaciju. Kada mi iz Fondu za humanitarno pravo podnesemo krivičnu prijavu protiv nekog generala ili visokog Miloševićevog funkcionera s tom prijavom se ništa ne dogodi. Mi smo, recimo,
Popović: Najveća riba koja se provukla, po meni, je Borisav Jović koji je u svojim memoarima sam sebi napisao optužnicu. On je bio predsednik krnjeg Predsedništva, učesnik svih vojnih odluka zajedno s Miloševićem, kreator rata u Jugoslaviji i prosto je neverovatno da se on danas šeta po Beogradu.
podneli krivičnu prijavu protiv generala Božidara Delića, ali, koliko znam, Tužilaštvo za ratne zločine o toj prijavi uopšte nije raspravljalo zato što je to za njih suviše veliki zalogaj i nemaju političku saglasnost za podizanje optužnica protiv generala JNA i Vojske Jugoslavije. Evo sada ćemo videti šta će biti sa krivičnom prijavom protiv bivšeg Miloševićevog ministra pravde Dragoljuba Jankovića.

Omer Karabeg: A koji je to policijski oficir oslobođen?

Nataša Kandić: To je pukovnik Radoslav Mitrović, bivši komandant odreda Posebnih jedinica policije, koji je bio optužen za zločine protiv albanskih civila u Suvoj Reci 1999. godine. Velika je stvar da je uopšte bio optužen. Suđenje je trajalo više od dve godine da bi na kraju bio oslobođen.

Srđa Popović: Ja mislim da to ne dozvoljava trenutni odnos političkih snaga u Srbiji. A što se tiče toga ko se provukao, najveća riba koja se provukla, po meni, je Borisav Jović koji je u svojim memoarima sam sebi napisao optužnicu. On je bio predsednik krnjeg Predsedništva, učesnik svih vojnih odluka zajedno s Miloševićem, kreator rata u Jugoslaviji i prosto je neverovatno da se on danas šeta po Beogradu.
31.07.2010.

SPANIJA: MONSTRUM SA GRBAVICE "VESELIN VLAHOVIC" BIT CE IZRUCEN U BiH TEK KAD ODSLUZI ZATVORSKE KAZNE KOJE SLUZI U TOJ DRZAVI

 

 
24sata.info PHOTO
image Veselin Vlahović / 24sata.info

 

24SI - Odluka Vlade Kraljevine Španije je definitivna - ratni zločinac Veselin Vlahović, zvani Batko - Monstrum sa Grbavice, bit će izručen u BiH...

 

...ali tek po okončanju zatvorske kazne koju zbog počinjenih krivičnih djela u Kraljevini Španiji služi u toj državi. Prvobitno je očekivano kako će deportacija biti izvršena polovicom narednog mjeseca. Vlahović je uhapšen 2. marta ove godine, u španskoj provinciji Alicante. Osumnjičen je za desetine počinjenih ratnih zločina u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići, početkom agresije na BiH. Konačni datum njegove deportacije bit će poznat naredne sedmice.

(24sata.info)

30.07.2010.

PAKISTAN: NAJMANJE 430 LJUDI POGINULO U POPLAVAMA

 

24sata.info PHOTO
image Poplave / 24sata.info

 

24SI - Najmanje 430 osoba stradalo je u protekla tri dana u poplavama u Pakistanu, gdje su obilni pljuskovi prouzrokovali izlivanje rijeka u naseljima i velika klizišta.

 

Veliki broj žrtava u poplavama ukazuje na lošu infrastrukturu u zemlji, u kojoj slabo opremljene spasilačke ekipe nastoje da dopru do ljudi u selima do kojih se teško dolazi jer su putevi poplavljeni, javio je AP.

Spasavanje ljudi helikopterima nije moguće zbog loših vremenskih uslova, a na sjeverozapadu zemlje, koji je nevremenom najviše pogođen, ekipama je na raspolaganju samo 48 spasilačkih čamaca.

Pakistanski ministar za informacije Mian Iftikar Hussain izjavio je da su u pitanju najsmrtonosnije poplave od 1929. godine, kada je stradalo 408 ljudi.

Hussain je je kazao i da je autoput koji povezuje Peshawar i prijestonicu Islamabad zatvoren, a da je uništeno najmanje 60 mostova. Novoizgrađeni dio brane u distriktu Charsadda na sjeverozapadu zemlje se urušio, a prema podacima Ujedinjenih nacija, u ovoj oblasti je pod vodom oko 5.000 kuća.

Hussain je naveo kako se procijjenuje da je na sjeverozapadu zemlje poplavama pogođeno 400.000 ljudi. Prema prognozama meteorološke službe, u pojedinim oblastima padavine će se u narednom periodu smanjiti, dok će se u drugim djelovima zemlje pojačati.

(fena)

30.07.2010.

KOMENTAR O KOSOVU I EJUPU GANICU: "KULT UPORNOG PROSLAVLJANJA ISTORIJSKIH PORAZA"

 

24sata.info PHOTO
image Mit o ''Kovoskom boju s Turcima''

 

24SI - U prvom reagovanju na odluku londonskog suda o odbijanju zathjeva Srbije za izručenje bivšeg člana bosanskog Predsjedništva Ejupa Ganića, zamjenik srbijanskog tužioca za ratne zločine je – najavljujući žalbu na tu odluku – rekao nešto što samo potvrđuje vanpravne motive i pravnu manjkavost beogradske potjernice.

 

Izjavio je, naime, kako se porodicama "više od 60 žrtava" iz Dobrovoljačke duguju odgovori i da oni žele da u daljem postupku saznaju da li je Ganić odgovoran.

Ozbiljne države vladavine prava ne hvataju po svjetskim aerodromima državljane drugih zemalja da bi tek onda u dugim postupcima i maltretiranjima tražili odgovore o tome jesu li oni krivi. Za takvo šta mora se imati neka osnovana sumnja, neki pravno utemeljeni dokazi, neki relevantni svjedoci.

To je, u obrazloženju presude, prokomentarisao i londonski sudija kad je rekao da namjera srbijanskog pravosuđa da nekoga tek isljeđuje o mogućoj odgovornosti ne može biti osnova za zahtjev za izručenje.

Pokušaji da se pravni debakl pred britanskim sudom, koji je zaključio da se radi o politički motivisanom postupku i zloupotrebi pravosuđa, predstavi kao tek prvo poluvrijeme i da se u javnosti raspiruju očekivanja da tek predstoji i drugo poluvrijeme, i produžeci i penali ako treba, po štetnosti za međunarodni prestiž Srbije i po motivaciji i posljedicama vrlo su slični reagovanjima na prošlonedjeljni nalaz Međunarodnog suda pravde kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo.

Iako je Srbija sama tražila izjašnjavanje najvišeg međunarodnog suda, i njegovo aktiviranje u "slučaju Kosovo" predstavljala kao trijumf svoje diplomatije, sada kad se pokazalo da proglašenje nezavisnosti međunarodnopravno nije nezakonito, najviši predstavnici Srbije i dalje raspiruju patriotizam najavljujući kako "nikada neće priznati" kosovsku državnost i kako će ponovo pred Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija.

To raspirivanje u javnosti osjećanja kako, eto, možda jesmo privremeni gubitnici pred međunarodnim pravosuđem ali smo dugoročno "moralni pobjednici", pa otud valjda i kult upornog proslavljanja istorijskih poraza, proizvodi dugoročno štetne posljedice u najširoj srpskoj javnosti.

Dovoljno je poslušati reagovanja političkih prvaka u Republici Srpskoj koji u ritualnom izjašnjavanju o odluci londonskog suda, kao da je u povodu jedne međunarodne presude uopšte relevantno šta o tome misle vođe političkih partija nekog bosanskog entiteta, poručuju narodu kako nas eto Zapad tretira kao "drugorazredni narod", "loše momke" i "jedine krivce" za ratna zlodjela na Balkanu.

Na tim frustracijama temelji se onda duboko nepovjerenje prema Zapadu i evropskim vrijednostima: "NATO nas je bombardovao" je kletva koju upotrebljavaju u javnim nastupima i visoki državni službenici bez i najmanje obzira za istorijski kontekst te intervencije, odnosno prethodni masovni progon albanskog stanovništva Kosova. Po prirodi slična kletva kako svjetsko pravosuđe "sudi samo Srbima" ne obazire se na međunarodno utvrđene činjenice da su srpske snage u balkanskim ratovima devedesetih počinile nesrazmjerno najviše zločina.

Odgovorna državna politika, ako hoće da pokaže svijetu da je raskinula s međunarodno osuđenom politikom iz prošlosti i da nadoknadi godine zaostajanja, mogla je i proteklih godina učiniti dosta u podvlačenju crte pod račune devedesetih i uspostaviti se kao uvažen partner iskrenih evropskih aspiracija. Ako to, iz straha od još uticajne ultranacionalističke opozicije ili iz potrebe da pred javnošću ovjeri vlastite patriotske reference, nije baš mogla raditi dosljedno proteklih godina, presude Međunarodnog suda pravde i londonskog suda u slučaju Ganić mogle su biti povod da se i domaćoj javnosti najzad pokaže kolika je cijena miloševićevske politike devedesetih.

U tom bi se kontekstu naglasak mogao pomjeriti sa jadikovke o "istorijskim nepravdama" na ozbiljan – a odavno zakasnjeli – unutarsrpski dijalog o odgovornosti za nacionalnu politiku devedesetih i njene istorijski pogubne posljedice.

Na tom tragu, i u traženju zakasnjelih odgovora na pitanja s kojima će se do kraja života nositi porodice vojnika poginulih u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici – umjesto pisanja pravno mizernih potjernica za državljanima susjednih zemalja – moglo bi se i ožalošćenim porodicama i javnosti pokazati kako su oni, na žalost, bili u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu i u istorijski pogrešnoj misiji: pripadali su armiji koja je i prije događaja 2. i 3. maja u Sarajevu već bila dokazano neprijateljska sila na teritoriji međunarodno priznate države.

Već i prije rata snabdijevala je oružjem srpske paravojske (Milošević u presretnom telefonskom razgovoru s Karadžićem: "Za sve što ti treba obrati se generalu Uzelcu"). Obučavala je, naoružavala i artiljerijski pomagala srpske dobrovoljce koji su već u aprilu 1992. provodili teror na području Bijeljine, Zvornika, Bratunca, Foče. U Sarajevu je 2. maja izvela masivan napad na institucije u centru grada i kidnapovala predsjednika bosanske države. Taj istorijski okvir ne može se ignorisati u pokušaju razumijevanja i objašnjenja i rata u Bosni i odluke londonskog suda.

Bez uvažavanja tog konteksta izjave o tome kako svijet tretira Srbe kao "drugorazredni narod" i "loše momke" služe samo produbljivanju nesporazuma sa svijetom i odgodi euroatlantske budućnosti. A i za to bi neko, najzad, morao da snosi odgovornost. Ako ne pred pravosuđem, onda pred sudom javnosti.

(kemal kurspahić, rse)

30.07.2010.

POLAZISNA TACKA REGIONALNIH FILMOVA

 

Sarajevo za vrijeme SFF-a, juli 2010

Sarajevo za vrijeme SFF-a, juli 2010.

30.07.2010.
U subotu se, velikom projekcijom filma „Invictus“, o životu Nelsona Mendele, koga igra počasni gost Morgan Freeman, završava 16. Sarajevo Film Festival. Morgan Freeman u četvrtak je prošao festivalskim crvenim tepihom, a veliki broj Sarajlija se okupio da pozdravi oskarovca. U petak je prikazan i posljednji film iz takmičarskog dijela programa. Radi se o ostvarenju „Tilva Vos“ srbijanskog režisera Nikole Ležajića.

Festivalski programi planuli su kao na rasprodaji. Devet prostora za projekcije posjetilo je stotinjak hiljada ljudi, a za većinu njih radilo se o istinskom kulturnom prazniku. Za neke i svojevrsnom civilizacijskom šoku. Ipak, čini se kako su na svoje, ponajviše, dosšli ljudi koji žive u svom filmu. Dakle, od filma i za film.

Drugim riječima, Sarajevo se potvrdilo kao istinska Meka za profesionalce, jer ovdje doživljavaju autentična priznanja za svoje stvaralstvo, makar se uvijek i ne radilo o vrhunskim dostignućima. Ako igdje, onda se ovdje dostojanstvo filmske profesije štuje do kraja.

„Prepoznatljiv je sigurno po tome što nam publika dolazi u velikom broju. Na svakoj projekciji ovih dosadašnjih godina tražila se karta više, publika je sjedila po podu i ostajala je na projekcijama i na razgovorima nakon filmova i po dva, tri sata. To govori da je SFF prepoznatljiv“
, kaže Radmila Šešić, nekadašnja Sarajka, sada stanovnica Holandije, inače selektorka dokumentarnog programa.
Rijetko je koja destinacija tako brzo postala prestižni bazar na kome se kupuje i zbog tržnice same.


Autori ovdje, pokazalo je i ovogodišnje festivalsko izdanje, barem kad je region u pitanju, dožive i satisfakciju druge vrste. Onu poslovnu. Jer, rijetko je koja destinacija tako brzo postala prestižni bazar na kome se kupuje i zbog tržnice same. Hrvatski dokumentarist Goran Dević ne može se čudom načuditi.

„Ovo je jedna dobra polazišna točka za bilo koji regionalni film, jer evo film još nije ni prikazan ovdje na festivalu, a već smo dobili pozive dva, tri jako bitna festivala koji su samo vidjeli da ga je SFF selektirao“
, kaže Dević.

U istom smjeru idu i razmišljanja beogradskog režisera Milana Nikodijevića, koji takođe zna što je došao u Sarajevo.

„Ne postoji realno tržište za kinematografiju u zemljama o kojima govorim, bioskopi se, manje-više, svuda gase i filmovi koji se snimaju su faktički festivalski filmovi. Oni svoj život imaju na mnogobrojnim festivalima - i zato je SFF bitan ne samo za, naravno, kinematografiju BiH, već i za kinematografiju svih zemalja u okruženju, pošto ovo jeste jedno mesto gde bi ti filmovi koji su napravljeni mogli da dobiju svoju budućnost, mogli da dobiju svoj dalji život van matičnih tržišta“, smatra Nikodijević.

Nema recesije


I ova je godina pokazala kako nije nužno, ako si profesionalac, dolaziti na SFF isključivo ukoliko si tu po službenoj dužnosti. Ovdje se, jednostavno, mora biti. Posebno ukoliko si ovdašnji čovjek. Ogromni broj ljudi iz dijaspore, a koji imaju neke dodirne tačke sa onim što se zove nadgradnja, planiraju svoja ljetna ferija je da bi se družili sa sugrađanima i kolegama iz svijeta filma. 
Jedino Sarajevo, kaže glumac Zijah Sokolović, koje ima neke predznake različitosti, ima pravo da govori o vremenu u kojem jesmo.


Svako svojim razlogom vođen, ovdje su se obreli glumac Zijah Sokolović i reziser Nenad Dizdarević:

„Mislim da je nekako prirodno bilo da je ovaj grad, koji je prije imao neku svoju istoriju, drugačiji karakter i na kraju drugačiju ličnost, vratio neki svoj odnos, svoj karakter i da je postao glavni grad u regionu. I mislim da ovaj grad zaslužuje da se preko umjetnosti još više progovori o vremenu u kojem jesmo, zato što smatram da jedino ovaj grad, koji ima neke predznake različitosti, ima pravo da govori o vremenu u kojem jesmo“, kaže Sokolović.

„Ovo je festival koji je nepohodan ovom gradu, koji ima izuzetno dobru tradiciju i izuzetno pozitivne namjere sa CineLinkom itd. i treba ga podržavati iz sve snage“, smatra Dizdarević.

Šesnaesto po redu festivalsko izdanje pokazalo je kako menadžment, s punim pravom, nije ustuknuo pred prijetećom nemani koja se zove recesija. Hrabro su ušli u poslovni rizik i to se isplatilo.

„Došlo je do potpuno jednog restruktuiranja organizacije posla, preuzeli smo mnogo više poslova na svoja ramena, tako da su svi izašli u susret i što se tiče usluga, cijena, servisa, a očekivana budžetska sredstva od države su, naravno, nešto manja, ali ne toliko drastično da bi to ugrozilo organizaciju Festivala“, zaključuje direktor Mirsad Purivatra.

Isplatilo se i organizatorima Festivala, ali i čitavom ovom gradu. Bilo je akreditovano oko 2.000 ljudi, sto filmadžija, što poslovnih ljudi, što novinara. U Sarajevu još od olimpijskih praznika nije bilo toliko turista, a hotelijeri kažu kako slobodnih kreveta i dalje - nema.
30.07.2010.

DANIEL SERVER: OCEKUJEM DA GENERALNA SKUPSTINA PODRZI OLUKU MSP

 

Daniel Serwer

Daniel Serwer

30.07.2010.
Daniel Serwer, direktor Balkanske iniciative za mir i stabilnost u vašingtonskom Institutu za mir, ocenjuje za RSE da bi nakon savetodavnog mišljenja Medjunarodnog suda pravde o Kosovu po Srbiju bilo kontraproduktivno insistiranje na dosadašnjoj strategiji prema Kosovu.

Serwer:
Čini mi se da je Beogradu sada više nego ikad nužno da preispita svoj dosadašnji stav prema Kosovu. Temelj tog stava zasnivao se na premisi da je kosovska unilateralna deklaracija nezavisnosti nelegalna, a taj temelj je na Međunarodnom sudu pravde upravo srušen. Otuda smatram da je odzvonio čas da se ta pozicija i dalje gura, a izgleda da Beograd upravo to namerava. Mislim da bi u novonastaloj situaciji trebalo postaviti pitanje: šta je sada u najboljem srpskom interesu? Očigledno je da u zemlji postoji podela u odgovoru na to pitanje. Jedni smatraju da treba činiti sve što je nužno da se što pre stigne do Evropske unije…

RSE: Da li Tadića vidite u toj grupi?
 
Serwer: Pa, to je pomalo nejasno, iskreno da vam kažem. Predsednik kao da je razapet u toj vrlo dramatičnoj podeli na dva suprotstavljena bloka. Da podela postoji svedoči Tadićevo insistiranje na postizanju nacionalnog jedinstva između onih koji bi što brže u Evropsku uniju i onih koji prioritet daju pitanju Kosova. Vreme je, međutim, da se između ovih dveju opcija napravi nedvosmislen izbor.

RSE: Šta očekujete da će se dogoditi na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru?
 
Serwer: Očekujem da će Generalna skupština pozdraviti odluku Međunarodnog suda pravde i uputiti poziv Beogradu i Prištini da otpočnu razgovore o tehničkim pitanjima. Za te razgovore zaista je već krajnje vreme. Rat je odavno završen i mora se otvoriti dijalog o problemima koji ometaju normalan život građana Kosova. Beograd ne može uveriti nikoga da održava dobru regionalnu saradnju ako bude odbijao da udje u te razgovore sa Prištinom. Siguran sam da će taj korak Srbija mnogo lakše preduzeti ako zaista prepozna da joj je Evropska unija najpreči prioritet.

RSE: Šta bi to po vašem mišljenju bilo u najboljem interesu Srbije, kakav stav prema Kosovu treba da zauzme?

Serwer
: Mislim da bi najbolje bilo da Beograd više ne pokušava da upravlja Kosovom jer bi to bilo jednostavno nemoguće, a ukoliko je zainteresovan za podelu, mora se zapitati zašto ideja podele Kosova kod svih drugih izaziva zabrinutost i strah. Odgovor je u činjenici da bi to bila podela na etničkoj osnovi i da bi stvorila probleme u drugim delovima Balkana, posebno u Makedoniji i Bosni. Znate, Srbija je u poslednjim godinama zaista pokazala da je izvoznik stabilnosti, pa se postavlja logično pitanje kakav interes bi imala da sad napravi zaokret koji bi je učinio izvoznikom nestabilnosti. A upravo u to Srbija reskira da se pretvori ukoliko nastavi da radi na projektu teritorijalne podele. Beograd, razume se, ima i legitiman interes i legitimno pravo na reč u oblastima kao što su položaj kosovskih Srba i zaštita srpskog religijskog i kulturnog nasleđa na Kosovu i ta prava mu niko ne može dovesti u pitanje. Dakle, fokus Srbije treba da bude na zaštiti tih interesa, a ne na podeli teritorije koja ne bi donela ništa drugo do destabilizaciju.

*****
Mogu vas interesovati i ovi tekstovi:
EU Beogradu i Prištini nudi dijalog, BiH dobija "beli šengen"
Veler: Srbija sebi namestila autogol
30.07.2010.

"KONFRONTACIJA SA VELIKIM SILSMA KOJA BI IM SE MOGLA OBITI OD GLAVU": SRBIJA RAZBJESNILA EVROPSKU UNIJU

 

24sata.info PHOTO
image Srbija, EU / 24sata.info

 

24SI - Najviši diplomatski predstavnici zemalja Evropske unije proteklih dana na Srbiju vrše jak pritisak kako bi je uvjerili da odustane od Rezolucije o Kosovu, koju je Beograd u srijedu podnio Glavnoj skupštini UN-a.

 

Srbija je Rezoluciju, kako se kasnije pokazalo, odnijela u New York bez prethodne konzultacije sa zemljama članicama EU-a, što je razbjesnilo Uniju, ali i diplomatski vrh Velike Britanije, Njemačke, Francuske, SAD-a i Italije kao zemalja tzv. Kvinte. Posljedica ovog postupka Srbije, otvoreno je rečeno iz Buxellesa, moglo bi biti dodatno udaljavanje Srbije od eurointegracijskih procesa.

Naime, veleoposlanik Velike Britanije u Beogradu Steven Wordsworth u nedavnoj je izjavi za BBC kazao kako je srpsko Ministarstvo vanjskih poslova u srijedu pozvalo predstavnike Velike Britanije, SAD-a, Italije, Francuske i Njemačke, podijelilo im nacrt Rezolucije o Kosovu i zatražilo njihove komentare na tekst dokumenta. Ali diplomati su, objasnio je Wordsworth, već istoga dana navečer doživjeli šok, jer je iz New Yorka stigla vijest da je srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić Generalnoj skupštini UN-a već predao tekst Rezolucije i prije nego što je od zemalja Kvinte dobio zatraženo mišljenje.

"Zato nas je iznenadila informacija koju smo dobili da je Srbija UN-u već podnijela nacrt svoje rezolucije, a da prethodno nije o tome obavijestila predstavnike EU-a ili Kvinte", objasnio je britanski veleposlanik. Američko veleposlanstvo u Beogradu također je objavilo kako je iznenađeno potezom Beograda i tvrdi da se Srbija trebala konsultovati sa zemljama članicama EU-a i SAD-om. Takav bi joj razvoj događaja, smatraju u veleposlanstvu, omogućio da postigne konsenzus o tekstu koji su mogle podržati sve zainteresovane strane.

Dio srpskih medija prenosi kako je potez Srbije u EU dočekan sa velikom dozom razočaranja, beogradski je politički vrh ocijenjen kao nepouzdan i neozbiljan, a odustajanje od dogovora izazvalo je među diplomatima "gubitak povjerenja" u srpsku političku elitu.

Dobro upućeni analitičari u Srbiji upozoravaju da ovakvim potezom Beograd rizikuje totalnu propast na diplomatskom planu, jer bez podrške zemalja Unije neće moći osigurati većinu pred Generalnom skupštinom UN-a kada se na jesen bude raspravljalo o upravo podnesenoj Rezoluciji o Kosovu, a ugledni beogradski advokat Vladimir Todorić upozorava da je Beograd zaigrao na vrlo opasnu kartu konfrontacije sa velikim silama, koja bi mu se mogla obiti o glavu.

Predsjednik Srbije Boris Tadić je , komentarišući ogorčenje međunarodne zajednice postupcima Beograda, danas izjavio da je Beograd imao podršku Evropske komisije za predaju Rezolucije i objasnio da je Rezolucija predana prije svega u namjeri da se u tome preduhitri Kosovo, za koje tvrdi da je također namjeravalo predati svoju rezoluciju.

"Treba znati da, ako se na Generalnoj skupštini UN-a izglasa prva rezolucija, o drugoj se rezoluciji uopšte ne glasa. Dobili smo informaciju da se albanska strana upravo prirema predati (svoju rezoluciju) i taj rizik nismo mogli preuzeti", objasnio je Tadić.

(24sata.info)

30.07.2010.

DRAGO KALABIC POTVRDJUJE DA NJEGOVA STRANKA I DALJE VODI DAVNO IZGUBLJENU POLITIKU SLOBODANA MILOSEVICA: DOVEST CU U PARLAMENT BiH "MOMKE S ROMANIJE U MAJICAMA S LIKOVIMA RADOVANA KARADZICA I RATKA MLADICA"!

Kalabić: Dovest ću u Parlament BiH "momke s Romanije u majicama s likom Karadžića i Mladića"!

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH još uvijek se nije "oporavio" od nedavnog ulaska žene u nikabu u zgradu PS BiH

image

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Drago Kalabić poručio je danas da će, ukoliko se ponovi situacija ulaska lica bez identifikacije u zgradu parlamenta BiH, delegati SNSD-a u parlament dovesti "grupu momaka sa Romanije u majicama na kojima će biti likovi Radovana Karadžića i Ratka Mladića".

Partija demokratskog progresa (PDP) smatra da izjava poslanika SNSD-a da će u institucije BiH dovesti "momke sa Romanije odjevene u majice sa slikom Radovana Karadžića i Ratka Mladića" nije na nivou pristojnog političkog ponašanja.

Član Glavnog odbora PDP-a Zoran Tešanović  je poručio Kalabiću da sam obuče takvu majicu, umjesto što prijeti da će "momke sa Romanije voditi po Sarajevu kako bi plašio bilo koga i ubirao političke poene".

30.07.2010.

BORIS TADIC: SRBIJA NE RAZLIKUJE LJUDE PO NACIJI I VJERI I MI BI EJUPU GANICU SUDILI PRAVEDNO [+ VIDEO]

 

"Srbija svojim građanima za izvršene ratne zločine izriče drakonske zatvorske kazne i ne pravi nikakve podjele po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti", kazao je srbijanski predsjednik

image Tadić: Uvreda za Srbiju

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas da je uvrijeđen objašnjenjem britanskog suda nakon odbijanja zahtjeva za izručenje bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.

Sudija suda u Vestminsteru Timoti Vorkmen je u obrazloženju odluke rekao da postoje dokazi da bi suđenje u Srbiji bilo politički motivisano, i naveo da mu nije predočen nijedan novi upečatljiv ili pouzdan dokaz za izručenje Ganića Srbiji.

"Taj komentar da bi nekome ovdje bilo suđeno na osnovu politike, a ne prava, za mene je potpuno neshvatljiv, i to je za mene lična uvreda i uvreda za Srbiju", izjavio je Tadić novinarima na Tari.

On je podsjetio da Srbija svojim građanima za izvršene ratne zločine izriče drakonske zatvorske kazne, i da ne pravi nikakve podjele po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.

"Volio bih kada bi ambasadori zemalja iz kojih dolaze takve poruke makar objasnili predstavnicima svojih pravosudnih institucija da je ovo zemlja koja poštuje pravni poredak EU i da ovdje nema razlikovanja ljudi po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti", rekao je Tadić.

30.07.2010.

TRAZECI SE POVLACENJE "OSTATAKA" SRBIJANSKIH POTJERNICA

 

Sa protesta Patriotske lige u Sarajevu maja 2009. zbog optužnica u slučaju Dobrovoljačka, Foto: Midhat Poturović

Sa protesta Patriotske lige u Sarajevu maja 2009. zbog optužnica u slučaju Dobrovoljačka, Foto: Midhat Poturović

 30.07.2010.
Nakon što je londonski sud oslobodio bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, i nakon nalaza koji su utvrđeni ovim procesom, postavlja se pitanje šta je sa preostalima sa spiska od 19 onih koje Srbija traži zbog navodnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Trojica su mrtva, a za 16 živih BiH će tražiti od zemalja EU da se vode presudom iz Engleske po kojoj je Srbija politički motivisana za njihovo hapšenje i izručenje.

Presuda londonskog suda u slučaju bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića otvorila je mogućnost da se spriječe buduća slična hapšenja preostalih osoba koje se terete za slučaj Dobrovoljačka, kaže pravni savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića Damir Arnaut.
Presuda kondonskog suda je puno šira od samog slučaja Ganić i odnosi se na sve branitelje BiH, smatra pravni savjetnik Harisa Silajdžića.


„Mi ćemo, prije svega, sada posebno intenzivirati svoje aktivnosti i prema EU, ali i bilateralno prema zemljama, kao i institucionalno prema Interpolu da bilo kakvi ostaci ovih srbijanskih potjernica, koje su, uzgred rečeno, povučene još prošle godine - Ganić nije uhapšen na osnovu Interpolove potjernice, već na osnovu bilateralnog zahtjeva od Srbije prema Engleskoj - da sve te zemlje na osnovu presude u Londonu skinu iz svojih sistema sva imena naših branitelja koja im je Srbija dostavila vezano za navodne ratne zločine, jer presuda suda u Londonu je vrlo jasna da svih tih 19 imena koji se nalaze na optužnici za Dobrovoljačku, od kojih je 16 živih ljudi, da se tu radi o politički motivisanom procesu, da se radi o zloupotrebi engleskog pravosudnog sistema u političke svrhe od strane Srbije. Ta presuda, u tom kontekstu puno šira od samog slučaja Ganić, odnosi se na sve te branitelje BiH“
, pojašnjava Arnaut.

Ganić je nakon oslobađanja kazao kako je na suđenju u Londonu bivši istražitelj Tužilaštva BiH potvrdio nalaze Haškog tribunala da nema dokaza o umiješanosti u zločin.

„Grupu koja je optužena za Dobrovoljačku je istraživao Haški tribunal. U zaključku Haškog tribunala tražila se samo za tri osobe neka mala dorada, neke dodatne provjere ne tako bitne. Koliko je meni poznato, dokument je onda predat našem tužilaštvu. Ne znajući, ja sam tri i po godine bio istraživan od Tužilaštva ovdje. To je radio jedan engleski sudija koji je proveo tri i po godine u Sarajevu i vršio istraživanja u vezi sa Dobrovoljačkom i završio je taj proces. Kada je počelo suđenje u Engleskoj, on se javio i bio je na sudu. Rekao je da je istraživao sve što se moglo istražiti, da je putovao u Kanadu da intervjuiše MacKenziea, da je putovao u Sjevernu Irsku da pronađe Kolom Doylea i da je doašo do istog zaključka do kojeg je došao i Haški tribunal“
, rekao je Ganić.

Politizacija Dobrovoljačke

Sličnog je mišljenja i bivši general ARBiH Jovan Divjak, koji se, također, nalazi na spisku osumnjičenih.

„Znam da, kao i Ganić, nema nas nigde, nema nas na mapi što se tiče tog događaja. Međutim, mislim to i za druge ali ipak kažem - taj slučaj treba do kraja raščistiti na prostoru BiH jer on se desio i tu treba sud da odluči ko je kriv, ko nije kriv“, kaže Divjak.
Stjepan Kljuić smatra kako u BiH nema političke snage da se odgovori Srbiji i Crnoj Gori za ono što čine.


Ipak, još jedan bivši član Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić smatra kako stvari nisu najpovoljnije po preostale sa srbijanskih lista.

„Prije svega, mi nemamo političke snage da odgovorimo Srbiji i Crnoj Gori za ono što nam čine. Profesor Ganić je imao sreću da se to desilo u Lonodnu i na kraju englesko pravosuđe, koje ima tradiciju, donijelo je odluku kakva je pravična, međutim, to nije eliminiralo potjernice koje za nama stoje u Beogradu“
, navodi Kljuić.

Ganićeva pobjeda nije dovoljna, kazao je Kljuić na press konferenciji u sklopu predstavljanja svoje kandidature za predstojeće izbore, s obzirom da su ostala još dva procesa za slučaj Dobrovoljačka - onaj u BiH i onaj u Beogradu, od koga Srbija ne misli odustati, tako da su potjernice još uvijek aktivne.

I Kljuićeve stranačke kolege iz Socijaldemokratske unije, i sami visokopozicionirani politički dužnosnici iz ratnog vremena Miro Lazović i Ivo Komšić, u reakciji na presudu smatraju kako je važno stvoriti novu klimu u regionu, te da se na ratu i njegovim posljedicama ne može voditi politika.

I za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića riječ je o politizaciji Dobrovoljačke od strane Srbije:

„Za mene su, naravno, to svi slobodni ljudi koji nisu učestvovali i nikakvim zločinima. Sve je ispolitizirano. Naš je stav jasan o tome. A šta će biti, vidjećemo, jer to je stvar suda“
, kaže Silajdžić.

Istraga o događajima u Dobrovoljačkoj, kako je potvrđeno iz državnog Tužilaštva, se nastavlja bez obzira na presudu u Londonu, a nedavno je i Vlada RS zadužila Republički centar za istraživanje ratnih zločina da Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo dostavi kompletnu dokumentaciju o slučajevima Dobrovoljačka i Ganić radi provođenja dalje krivične istrage u skladu sa važećim pravnim propisima.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Otvorena opcija obnavljanja tužbe BiH protiv Srbije
Srpsko tužilaštvo ne treba da se bavi politikom
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH
30.07.2010.

BiH SE TRESE POD UDARIMA NACIONALISTA I ZAGOVARACA NJENOG NESTANKA

 

24sata.info PHOTO
image Valentin Inzko

 

24SI - Svaki svoj istup u javnosti, Valentin Incko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, ukrasi tvrdnjom da neće dozvoliti rušenje BiH i obaranje Dejtonskog sporazuma i da će svi oni koji to rade osjetiti sankcije.

 

I sve se završi na pustim riječima pa ostaje otvoreno pitanje zbog čega Incko prešućuje i uopće ne reagira na direktne nasrtaje i otvoreno rušenje države Bosne i Hercegovine. Za sada se može samo nagađati da li je po srijedi strah ili nešto puno krupnije, postavlja pitanje sarajevski list ''San'' u jutrošnjem izdanju.

''Uvjeren sam da Bosna i Hercegovina nema budućnost. Ona se može na silu održavati. Može ovako da klapa dok se spolja u nju ulijeva infuzija i stvara privid demokratije: kao svima nešto dobro, kao Evropljani nam nešto daju, a mi, kao, svi srećni... Ali ne može do dovijeka. Bosna nije faktor dugoročne stabilnosti regiona. A neko drugo rješenje jeste'', kazao je prekjučer za beogradske medije Milorad Dodik, premijer RS, predsjednik SNSD-a i kandidat na oktobarskim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Na ovo Incko uopće nije reagovao, prešla je preko ove rukavice bačene direktno u lice i međunarodna zajednica i komotno se može zaključiti da je tom šutnjom samo osokolila Dodika i poručila mu da za njega ne postoje nikakve granice.

''Veliki svijet je stvorio ovu Bosnu da muslimane ne ostavi same. Ali, ni Srbima ni Hrvatima život s njima ne odgovara... Mi Srbi ne živimo u Bosni nego u Republici Srpskoj. Bosna je za nas moranje. Nešto što želimo da stresemo s leđa kao teret. To je jasno i strancima ovdje koji se sastaju godinama svakog petka da donesu odluke o BiH. I toj „ambasadorokratiji" je jasno da multietičnost može negdje da se sprovede, ali u Bosni je ona nemoguća. Bosna je mentalno podijeljena zemlja. Bosna je jedna velika greška Zapada'', poručio je Dodik preko Beograda.

I opet ništa, opet muk i šutnja visokog predstavnika, šuti i lider HDZ-a Dragan Čović.  Svakako da Dodik ima pravo na svoje mišljenje i pravo da ga javno saopštava, ali  on ide u sasvim drugom pravcu i poziva na rušenje države Bosne i Hercegovine proglašavajući Republiku Srpsku državaom i najavljujući njeno otcjepljenje:

''Moramo da budemo strpljivi i da platimo cijenu vremena u kojem se nalazimo. U tom vremenu moramo da živimo za Srpsku i da je gradimo. Dakle, crvena linija je Republika Srpska. Od nje više ne damo nikome ništa!''

Izbori su za dva mjeseca, BiH se trese pod udarima nacionalista i zagovarača njenog nestanka, a visoki predstavnik samo obećava i obećava da  međunarodna zajednica neće dozvoliti ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH i podrivanje Dejtonskog sporazuma.



 ''San''

(24sata.info

30.07.2010.

CARLS INGLIS (CHARLES ENGLISH): BOSNI I HERCEGOVINI PRIJETI SAMOIZOLACIJA!

 

Nesposobnost lidera da postignu kompromis onemogućava napredak BiH i može ovu zemlju dovesti u izolaciju dok okruženje ide naprijed • Lokalni akteri ne smiju kriviti EU • SAD žele vidjeti BiH u EU i NATO što prije • OHR može biti zatvoren za nekoliko mjeseci • Nema paralela s Kosovom

image English: BiH će u mom srcu imati posebno mjesto

Za dvije sedmice ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Čarls Ingliš (Charles English) otići će s ove dužnosti. Zamijenit će ga Patrik Mun (Patrick Moon), koji bi na dužnost trebao stupiti već početkom septembra.

U oproštajnom intervjuu za "Dnevni avaz", ambasador Ingliš rezimirao je svoj trogodišnji mandat. Objavljujemo najzanimljivije dijelove skoro 60 minuta dugog razgovora. Širu verziju intervjua možete pročitati već danas poslije podne po bh. vremenu na www.dnevniavaz.ba.

Sjajno iskustvo

Kako bi ste ocijenili svoj mandat? Ostali ste cijele tri godine, što je najduži mandat ambasadora SAD u BiH do sada.

- Ostao sam malo manje od tri godine. Fali mi par sedmica da bude puni mandat. Kada sam dobio ovaj posao, odlučio sam doći u oktobru, umjesto u avgustu ili septembru iz privatnih razloga. Kada budem odlazio, falit će mi tačno šest sedmica za pune tri godine.

Bitno je da odem sada, kako bi moj naslijednik došao i predstavio se prije izbora, te ovdje predstavljao interese SAD u vrijeme kada se stvari budu "razmotavale".

Drago mi je da primopredaja dolazi baš u ovo vrijeme i nadam se i očekujem da će i on imati punu saradnju sa svim akterima na bh. sceni.

Ovo je bio jako zadovoljavajući posao za mene. Uživao sam u susretima i razgovorima s ljudima u cijeloj BiH. Za mene je ovo bilo sjajno iskustvo.

Također, radio sam na nekim bitnim pitanjima i u, da tako kažem, diskretnim područjima zabilježili smo određeni napredak. BiH napreduje na putu k članstvu u NATO, napravljen je napredak i u procesu EU integracija, ali sam razočaran sporošću tog napretka.

Činjenica je da politički lideri ne mogu postići kompromise kako bi se postigli dogovori i pametnije napredovalo. Progres koji je zabilježen, ostvaren je na perifernim područjima. Glavni zahtjevi za napredak k NATO i EU tiče se ustavne reforme, pitanja državne imovine i slično, a tu nam je situacija poznata.

Želio sam i nadao se da ćemo ne samo mi uspjeti ubijediti lidere ove zemlje da se upuste u veće rizike kako bi se kompromis postigao.

Za mene je ovo posao snova. Takvim sam ga prihvatio i on za mene takav ostaje.

Zadovoljstvo u radu s ljudima ove zemlje, bez obzira na frustracije, me ispunjava i BiH će u mom srcu imati posebno mjesto.

Šta je Vaš slijedeći posao?

- Ponuđena mi je pozicija dekana jedne od naših diplomatskih škola. No to se može promijeniti, pošto se dosta toga dešava u Vašingtonu. Plan mi je da se na Diplomatskoj akademiji javim na dužnost 13. septembra.

Šta vam je najveći uspjeh, a šta neuspjeh tokom mandata u BiH?

- Vanjska politika SAD je da pomogne BiH da napreduje i k EU i NATO. Bio sam posvećene tim reformama u BiH kao i skoro svako drugi u ovoj zemlji. Pozdravio bih uspjehe BiH u dobijanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), mada taj sporazum još nije ratificiran i svi znaju šta vaša zemlja treba uraditi kako bi se to ostvarilo.

Činjenica da čelništvo ove zemlje ne može postići potrebne kompromise kako bi se dogovori napravili, frustriraju.

Imate uslovni Akcijski plan za članstvo u NATO (MAP), ali se zna šta je uslov kako bi se taj program počeo provoditi. Imate SAA, ali je ne malo stvari i dalje u njemu otvoreno - samo da pomenem, na primjer, pitanje saradnje s Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, nakon presude u slučaju Finci - Sejdić.

Dakle, frustracija je u nedostatku sposobnosti lidera BiH da ispune neophodne zahtjeve iz određene oblasti do kraja.

Bilo je puno euforije u vezi ulaska BiH u MAP. Kada se to ostvarilo, dati su precizni uslovi za korištenje tog programa i ne mislim da bh. čelnici trebaju biti zadovoljni s polovičnim rješenjima. Potrebna je u potpunosti ispuniti uslove koji su postavljeni i nema temelja za zadovoljstvo nečim što je polovično.

Kada je uspjeh u pitanju - on je odraz ovoga o čemu sam upravo govorio. Dođete dovoljno daleko u nekom procesu da vidite krajnji rezultat. Čestitam liderima da je BiH došla do ovdje, ali dok se sve potrebno ne ispuni, uspjeh nije cjelovit.

Nesposobnost lidera da postignu kompromis onemogućava napredak BiH i može ovu zemlju dovesti u izolaciju dok okruženje ide naprijed.

Teorije zavjere

Izolacija?

- Da. Pod time mislim na situaciju kada su svi vaši susjedi u EU ili NATO, a BiH nije. Bolje reći - samoizolacija!

Ne malo ljudi na ovo će vam odgovoriti - inspirairani svakovrsnim teorijama zavjere - da to i jeste cilj EU koja ne želi nove muslimane u svom klubu.

- Znam kako bi moje kolege u EU reagirali na to - glatko bi to odbacili!

Ne mogu govoriti u ime EU, ali znam kako oni rade. Takav stav je užasno štetan i uvrijedljiv ne samo za EU, već i BiH.

EU je otvorena liberalna organizacija i kriviti EU zbog nesposobnosti BiH da ide naprijed nije ni malo pametan pokušaj lokalnih aktera da se opravdaju za vlastite neuspjehe. Takvo nesto potpuno je nepotrebno!

Da li je Butmirski proces bio preuranjen ili prekasno pokrenut?

- O taktici ne bih želio govoriti. U BiH je vrijeme za reforme - sada! Naravno, u izbornom smo procesu u BiH i znam da se reforme sada ne mogu pokretati. No, ova zemlja ne može živjeti u stalnom stanju političke nesigurnosti niti non-stop imati izborni ciklus! Mora postojati vrijeme kada će lideri sjesti i razgovarati, imajući vlastite i interese države na umu, kako bi našli rješenja i vodili procese naprijed.

Nacionalizam tipa 19. vijeka, kakav sada vidimo, ovu državu drži u samoizolaciji u vrijeme kada ne samo cijeli region, već i Evropa, grabi naprijed kroz 21. vijek.

Mora se naći način da vodstvo BiH nađe kompromisna rješenja.

SAD žele vidjeti BiH u EU i NATO što prije. To je interes i same BiH. Radi se i o sigurnosti BiH i dok se kompromisi ne postignu, toga neće biti. Zato je vrijeme za reforme uvijek.

Odmah nakon izbora, ova se pitanja moraju početi rješavati. Građani BiH žele da se oni, njihova djeca... tretiraju kao i svi drugi u EU. To je pravo koje se zaslužuje i obaveza bh. lidera je da se to ostvari!

Specijalni izaslanik

Govorite o reformama, koristite zastrašujuću riječ "samoizolacija"... Međunarodna zajednica i dalje u suštinskim reformama mora imati vrlo bitnu, a možda i ključnu ulogu. Dosadašnji modeli angažmana stranaca u tom procesu nisu uspjeli. Da li bi imenovanje specijalnih izaslanika pomoglo reformski proces?

- Imali ste tu vrstu specijalne pažnje. Zamjenik državnog sekretara SAD Džejms Štajnberg (James Stainberg) u periodu od osam mjeseci pet puta je dolazio, razgovarao s bh. liderima, nudio rješenja... Šta bi neki izaslanik, koji je nižeg ranga od drugog čovjeka Stejt departmenta, mogao ostvariti, a da nije mogao ostvariti sam Štajnberg?

Dakle, imali smo Štajnberga, osoblje nižeg nivoa iz Stejt departmenta bilo je ovdje sedmicama, ja sam predano radio... U proteklom periodu imali ste izuzetan američki angažman SAD. Takvo nešto nismo dugo vremena imali u BiH. I stvarno ne vidim šta je veće prisustvo od toga.

Ako ne postoji spremnost u BiH za promjene, nikakva vanjska sila ne može dovesti do toga.

Naravno, nastavit ćemo ohrabrivati lidere da uspostave kulturu kompromisa, kako bi reforme išle naprijed i promjene koje građani BiH zahtijevaju bile ostvarene.

Koliko je propast butmirskih razgovora, OHR koji umire... naštetili ukupnom ugledu i efikasnosti međunarodne zajednice?

- Profil međunarodne zajednice evoluirao je od prvog dana našeg prisustva ovdje. Sjetite se 60.000 vojnika IFOR-a, hiljade stranaca u međunarodnim organizacijama... Kako se BiH stabilizirala, taj se broj smanjivao. Sada je pitanje šta treba biti uloga visokog predstavnika, a šta predstavnika EU. Trenutno je to jedna osoba, ali po Lisabonskom ugovoru EU će vjerovatno morati reorganizirati svoje prisustvo u BiH.

BiH želi biti dio EU i prirodno je da Unija ima robusniju ulogu ovdje kako bi se taj proces kretao naprijed. Plus, EU je jasno rekla da BiH može biti kredibilni kandidat za članstvo ako u njoj ne postoji međunarodna supervizija.

Mi svi želimo da se to desi, da BiH preda aplikaciju kandidata za članstvo...

Dakle, bez OHR-a?

- To je jedan od uslova. Bitnije od toga je da je BiH kredibilna funkcionalna država s kojom će EU razgovarati. Da bi se to desilo, potrebne su ne samo ustavne, već i neke funkcionalne promjene.

Čini se da postoje različiti stavovi, da budemo blagi, kada je OHR u pitanju. Evropljani žele što prije ugasiti to tijelo, a SAD je upravo izabrala novog zamjenika visokog predstavnika koji bi u BiH trebao istati barem naredne dvije godine.

- Ovlasti visokog predstavnika definirane su Dejtonskim sporazumom. On je taj koji interpretira Dejton u ime cijele međunarodne zajednice oličene u Vijeću za provedbu mira (PIC).

Želimo da BiH napreduje i PIC se sastaje na nivou političkih direktora triputa godišnje, a na nivou ambasadora skoro svake sedmice. Zajedno smo odlučili da je potrebno okončanje supervizije u BiH. No, da bi se to desilo, moramo biti sigurni da je BiH dostila nivo političke zrelosti koji će se izraziti kroz sastanke bh. lidera koji razgovaraju o važnim pitanjima i postižu dogovore i kompromise.

Zna se koja su to pitanja - Brčko na primjer - ostalo nam je da riješimo pitanje snabdijevanja strujom tog bh. distrikta. Državna imovina se mora riješiti, kao i vojna imovina. Upravo ovo pitanje nije samo uslov za zatvaranje OHR-a, već i aktivno učešće BiH u MAP program NATO-a.

Vi kažete da evropljani žele zatvoriti OHR. Pa i mi to želimo. ne želimo beskonačno sjediti ovdje. No, da bi se OHR zatvorio, potrebno je ispuniti određene preduslove i svi želimo da se to desi što prije.

Rekli ste da vjerujete da će se tokom mandata vašeg naslijednika OHR zatvoriti...

- Prilično sam siguran da se OHR neće zatvoriti tokom mog mandata. Metaforički, mi možemo zatvoriti taj ured dan nakon što se ispune svi uslovi. Da budem jasniji - ako se politički lideri dogovore i riješe potrebna pitanja, za nekoliko mjeseci od toga, OHR će prestati s radom.

Nakon savjetovadnog mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu obnovljene su prijetnje i priče o otcjepljenju RS. Kako prekinuti tu besmislenu priču o nezavisnosti RS?

- Priče o tome su neodgovorne i nemaju nikakvu osnovu. Nema paralele između Kosova i situacije u BiH. Insistirali smo na tome da to prestane!

Nećemo nikada priznati bilo kakve paralele između situacije u Bih i na Kosovu.

BiH ima ne samo SAD, već i priznanje cijele međunarodne zajednice kao suverena i cjelovita država. Jasno smo rekli onima koji se pozivaju na secesiju jednog ili drugog entiteta da takvo pravo ne postoji!

Dejton je napravljen kako bi se okončao rat i postvili temelji miru. On nema nikakve veze s suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH, jer je to pitanje riješeno puno, puno ranije!

Dejton je, tvarajući mir, priznao unutarnje strukure BiH, kao što su entiteti i oni nemaju nikakav status izvan BiH. To je jasno.

Nećemo tolerirati nikakve pokušaje da se status BiH promijeni.

Mi pričamo o pretpostavkama i na to odgovaramo. Ako neko krene dalje od toga, SAD i cijela međunarodna zajednica će adekvatno odgovoriti na to!

Želim biti apsolutno jasan - samo BiH uživa priznanje kao suverena i cjelovita država, a ne neki entiteti.

Obilježavanje 15. godine Srebrenice

- Prošle godine, nakon 14. godine od genocida u Srebrenici, Majke Srebrenice su mi se obratile i kazale da se boje da bi se i za 15. godinu mogli desiti isti incidenti kao oni od 12. jula prošle godine. Ne samo mi smatrali smo i smatramo da je to što smo imali priliku vidjeti prije godinu dana, apsolutno neprihvatljivo!

Zato smo ohrabrili lokalne vlasti da koordiniraju aktivnosti kako bi se stvorila atmosfera za adekvatnu komemoraciju Srebrenice.

Želim biti vrlo jasan - vlasti od državnih organa do lokalne zajednice - koordinirali su svoje akrivnosti s međunarodnom zajednicom. Smatram da su bili istinski opredjeljeni da se incidenti od prošle godine ovog puta ne ponove.

Mi ne želimo sebi pripisivati nikakve zasluge, ali smo bili jedinstveni - cijela međunarodna zajednica - da se ovog puta sve mora uraditi u skladu s važnošću događaja koji je bio pred nama - 15. godina od genocida u Srebrenici.

Bh. vlasti su uradile sve što su je trebalo da se to ostvari i smatram da su napravile odličan posao.

Negiranje genocida

- Pitanje genocida, što se SAD tiče, definirano je odlukama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde. SAD prihvata te presude i smatra da je njima dat odgovor da li je genocid napravljen. Mi govorimo o najgorem mogućem zločinu protiv čovječanstva. Presude o tome imaju posebnu težinu.

Za nas je činjenica da se genocid desio u Srebrenici. To se ne može negirati, umanjivati, o tome se ne može raspravljati! Ako neko to radi, onda se suočavamo s namjerom koja je duboko uvrijedljiva i potpuno neprihvatljiva. I to smo jasno rekli ne jednom!

Dakle, odbijamo i osuđujemo negiranje genocida i pozivamo sve one koji to rade da prekinu s time.

Problemi terorističkih prijetnji

- Sve zemlje suočavaju se s prijetnjama, a neke i terorističkim akcijama. Nekada, zahvaljujući sreći, spriječimo napade terorista, nekada, zbog različitih problema, teroristički se napadi dese.

Jako je teško uočiti potencijalni teroristički napad, a teško je i spriječiti ih. Nekada se desi da zakažu komunikacije među službama...

Čini se da je i to bio razlog što se teroristički napad u Bugojnu ipak desio. Nadam se da će rezultat tog nedjela biti i da institucije koje su odgovorne za zaštitu ljudi od ovakvih nedjela iskoristiti priliku da izanaliziraju svoj sistem, provjere način komunikacije, ispitaju da li postoji nedostatak informacija ili njihov slab protok ili bilo šta drugo s ciljem da se to više ne ponovi.

Nažalost, nema stopostotne garancije protiv akcija te vrste.

Nadalje, ovi napadi ne dolaze od jedne etničke zajednice ili vjerske skupine,

ne temelje se na vjeri, već ekstremističkoj ideologiji koju neki pokušavaju maskirati vjerom.

Terorizam ne može biti izgovor da se okrivi jedna etnička ili vjerska zajednica!

To je pojedinačni izbor da se slijedi ekstermizam i vlasti moraju pratiti takve pojedince kako bi se svi ljudi u BiH zaštitili.

Žao mi je da se on desio, više se moglo uraditi da se napad osujet, bilo je nekih proputa u komunikaciji posebno i lekcija je ostala i treba se naučiti.

Incident nije zanemarljiv, ali želim naglasiti da vlasti već koriste to teško iskustvo i izvlače pouke.

30.07.2010.

KEMAL KURSPAHIC: PORAZ U PRODUZECIMA

Poraz u produžecima

 Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

30.07.2010.
U prvom reagovanju na odluku londonskog suda o odbijanju zathjeva Srbije za izručenje bivšeg člana bosanskog Predsjedništva Ejupa Ganića, zamjenik srbijanskog tužioca za ratne zločine je – najavljujući žalbu na tu odluku – rekao nešto što samo potvrđuje vanpravne motive i pravnu manjkavost beogradske potjernice. Izjavio je, naime, kako se porodicama "više od 60 žrtava" iz Dobrovoljačke duguju odgovori i da oni žele da u daljem postupku saznaju da li je Ganić odgovoran. Ozbiljne države vladavine prava ne hvataju po svjetskim aerodromima državljane drugih zemalja da bi tek onda u dugim postupcima i maltretiranjima tražili odgovore o tome jesu li oni krivi. Za takvo šta mora se imati neka osnovana sumnja, neki pravno utemeljeni dokazi, neki relevantni svjedoci. To je, u obrazloženju presude, prokomentarisao i londonski sudija kad je rekao da namjera srbijanskog pravosuđa da nekoga tek isljeđuje o mogućoj odgovornosti ne može biti osnova za zahtjev za izručenje.

Pokušaji da se pravni debakl pred britanskim sudom, koji je zaključio da se radi o politički motivisanom postupku i zloupotrebi pravosuđa, predstavi kao tek prvo poluvrijeme i da se u javnosti raspiruju očekivanja da tek predstoji i drugo poluvrijeme, i produžeci i penali ako treba, po štetnosti za međunarodni prestiž Srbije i po motivaciji i posljedicama vrlo su slični reagovanjima na prošlonedjeljni nalaz Međunarodnog suda pravde kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije povrijeđeno međunarodno pravo.

Iako je Srbija sama tražila izjašnjavanje najvišeg međunarodnog suda, i njegovo aktiviranje u "slučaju Kosovo" predstavljala kao trijumf svoje diplomatije, sada kad se pokazalo da proglašenje nezavisnosti međunarodnopravno nije nezakonito, najviši predstavnici Srbije i dalje raspiruju patriotizam
Iako je Srbija sama tražila izjašnjavanje najvišeg međunarodnog suda u "slučaju Kosovo", sada kad se pokazalo da proglašenje nezavisnosti nije nezakonito, najviši predstavnici Srbije i dalje raspiruju patriotizam
najavljujući kako "nikada neće priznati" kosovsku državnost i kako će ponovo pred Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija.

To raspirivanje u javnosti osjećanja kako, eto, možda jesmo privremeni gubitnici pred međunarodnim pravosuđem ali smo dugoročno "moralni pobjednici", pa otud valjda i kult upornog proslavljanja istorijskih poraza, proizvodi dugoročno štetne posljedice u najširoj srpskoj javnosti. Dovoljno je poslušati reagovanja političkih prvaka u Republici Srpskoj koji u ritualnom izjašnjavanju o odluci londonskog suda, kao da je u povodu jedne međunarodne presude uopšte relevantno šta o tome misle vođe političkih partija nekog bosanskog entiteta, poručuju narodu kako nas eto Zapad tretira kao "drugorazredni narod", "loše momke" i "jedine krivce" za ratna zlodjela na Balkanu.

Na tim frustracijama temelji se onda duboko nepovjerenje prema Zapadu i evropskim vrijednostima: "NATO nas je bombardovao" je kletva koju upotrebljavaju u javnim nastupima i visoki državni službenici bez i najmanje obzira za istorijski kontekst te intervencije, odnosno prethodni masovni progon albanskog stanovništva Kosova. Po prirodi slična kletva kako svjetsko pravosuđe "sudi samo Srbima" ne obazire se na međunarodno utvrđene činjenice da su srpske snage u balkanskim ratovima devedesetih počinile nesrazmjerno najviše zločina.

Ministar Vuk Jeremic prilikom objavljivanja odluke MSP
Odgovorna državna politika, ako hoće da pokaže svijetu da je raskinula s međunarodno osuđenom politikom iz prošlosti i da nadoknadi godine zaostajanja, mogla je i proteklih godina učiniti dosta u podvlačenju crte pod račune devedesetih i uspostaviti se kao uvažen partner iskrenih evropskih aspiracija. Ako to, iz straha od još uticajne ultranacionalističke opozicije ili iz potrebe da pred javnošću ovjeri vlastite patriotske reference, nije baš mogla raditi dosljedno proteklih godina, presude Međunarodnog suda pravde i londonskog suda u slučaju Ganić mogle su biti povod da se i domaćoj javnosti najzad pokaže kolika je cijena miloševićevske politike devedesetih.

U tom bi se kontekstu naglasak mogao pomjeriti sa jadikovke o "istorijskim nepravdama" na ozbiljan – a odavno zakasnjeli – unutarsrpski dijalog o odgovornosti za nacionalnu politiku devedesetih i njene istorijski pogubne posljedice. Na tom tragu, i u traženju zakasnjelih odgovora na pitanja s kojima će se do kraja života nositi porodice vojnika poginulih u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici – umjesto pisanja pravno mizernih potjernica za državljanima susjednih zemalja – moglo bi se i ožalošćenim porodicama i javnosti pokazati kako su oni, na žalost, bili u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu i u istorijski pogrešnoj misiji: pripadali su armiji koja je i prije događaja 2. i 3. maja u Sarajevu već bila dokazano neprijateljska sila na teritoriji međunarodno priznate države. Već i prije rata snabdijevala je oružjem srpske paravojske (Milošević u presretnutom telefonskom razgovoru s Karadžićem: "Za sve što ti treba obrati se generalu Uzelcu"). Obučavala je, naoružavala i artiljerijski pomagala srpske dobrovoljce koji su već u aprilu 1992. provodili teror na području Bijeljine, Zvornika, Bratunca, Foče. U Sarajevu je 2. maja izvela masivan napad na institucije u centru grada i kidnapovala predsjednika bosanske države. Taj istorijski okvir ne može se ignorisati u pokušaju razumijevanja i objašnjenja i rata u Bosni i odluke londonskog suda.

Bez uvažavanja tog konteksta izjave o tome kako svijet tretira Srbe kao "drugorazredni narod" i "loše momke" služe samo produbljivanju nesporazuma sa svijetom i odgodi euroatlantske budućnosti. A i za to bi neko, najzad, morao da snosi odgovornost. Ako ne pred pravosuđem, onda pred sudom javnosti.
30.07.2010.

KETIN ESTON (CATHERINE ASHTON) ZELI DA AMBASADOR EU U BiH BUDE I SEF OHR-A?

 

Traži se šira međunarodna podrška za nove mehanizme. Šta sa bonskim ovlaštenjima

image Ešton: Želi preuzeti vodeću ulogu

Visoka predstavnica Evropske unije Ketin Ešton (Catherine Ashton) spremna je budućem ambasadoru EU povjeriti nove mehanizme uticaja na političke prilike i političare u BiH kako bi osigurala snažnu "briselsku ruku" u našoj zemlji, saznaje "Dnevni avaz" iz diplomatskih izvora.

Ključne poluge

Ešton, ali i Velika Britanija kao članica EU, snažno zagovaraju da budući šef Delegacije EU bude istovremeno specijalni predstavnik EU, a moguće i visoki predstavnik međunarodne zajednice, odnoso šef OHR-a!

Ova opcija u kojoj bi jedna osoba preuzela sve ključne poluge, kako saznajemo, ozbiljno se razmatra, ali će za nju biti potreban širi konsenzus unutar međunarodne zajednice.

Ešton je već dobila podršku EU da u Sarajevo pošalje jaku političku figuru koja će kao ambasador i EUSR imati u svojim rukama mogućnost da finansijski kazni opstrukcije ili isposluje zabranu putovanja političarima u Evropsku uniju.

Ali, postoji i ozbiljna opcija da se toj osobi povjeri i funkcija šefa OHR-a dok god bude potrebe za njom.

Faktički, šefu EU misije u BiH se tako povjerila Bonska ovlaštenja, ali kao tzv. "posljednje utočište", koje bi sasvim sigurno ojačalo njegovu poziciju i uticaj na terenu. Međutim, ukoliko Ešton i EU ne dobiju podršku za ovaku rokadu od svojih međunarodnih partnera SAD, Rusije, Turske i drugih, i dalje ostaje opcija ojačanog predstavnika EU.

Bez saglasnosti

U takvim konstalacijama odnosa, šef OHR-a iako formalno sa jačim ovlastima ostao bi u drugom planu, jer unutar Vijeća za implementaciju mira nema saglasnosti za korištenje tih ovlasti.

U jednoj ili drugoj opciji reformski plan koji Ešton finalizira, kako je naš list pisao još prije nekoliko sedmica, a jučer potvrdila i ugledna britanska štampa, imat će snažne posljedice po međunarodni angažman u BiH, a time i političke prilike u našoj zemlji.

Pak: Mogu samo aplaudirati

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pak (Pack) ističe kako pozdravlja namjere baronese Ešton da se uključi i preuzme vodeću ulogu u Bosni i Hercegovini.

- Odavno govorim da EU mora poduzeti mnogo više inicijative i imati mehanizme djelovanja. Želji da se u jednu politički aktivnu osobu spoje EUSR i funkcija šefa Delegacije mogu samo aplaudirati. Ni ranije nisam vidjela opravdanje za ovaku situaciju i vjerujem da je to uvod u daljnje korake u korist BiH - kaže Pak u izjavi za “Dnevni avaz”.

Detalji "tajnog plana"

Britanski mediji, među kojima i ugledni "Daily Telegraph" objavili su pojedine detalje "tajnog plana Ketrin Ešton za BiH", navodeći da planira svom budućem predstavniku dati ovlasti da donosi odluke o zamrzavanju imovine ili zabrani putovanja u BiH.

- Novi izaslanik bi preuzeo dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice i kao dio nove evropske diplomatske službe upravljao bi još i mirovnim snagama i evropskom policijskom misijom u Bosni i Hercegovini - navodi list, ističući kako bi to mogao biti ključ za odblokiranje procesa ustavnih reformi u BiH. Iz ureda Ešton, pojasnili su da nema "tajnog plana", već namjera za "uspostavaljanja ojačanog prisustva EU u BiH".

30.07.2010.

EU: OSUDA POSTUPKA DELEGATA SNSD-A U PARLAMENTU BiH

 

Odlaganjem usvajanja zakona o popisu, BiH rizikuje dalju izolaciju, navodi se u saopštenju šefova misija ambasada EU u BiH

image

Šefovi misija ambasada Evropske unije (EU) u BiH osudili su jučerašnji postupak delegata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njihov "namjerni bojkot" sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, što je za posljedicu imalo neglasanje o Prijedlogu zakona o popisu stanovništva u BiH, zbog nedostatka kvoruma.
       
"Odlaganjem usvajanja ovog zakona, BiH rizikuje dalju izolaciju. Sada zaista postoji stvarna opasnost da zemlja neće učestvovati u ovom vitalnom zadatku koji će se provesti u svim drugim evropskim zemljama u 2011. godini. Nedostatak pouzdanih statističkih podataka bi imao veoma ozbiljne implikacije na društveno-ekonomski razvoj BiH. Značajno bi zakočio proces evropskih integracija BiH, tako što bi lišio zemlju one vrste tačnih i ažuriranih statističkih podataka koji su od osnovne važnosti u kontekstu pristupnih pregovora sa EU, kao i maksimalnog apsorbiranja pretpristupnih fondova EU", navodi se u saopštenju šefova misija ambasada EU u BiH.
       
Šefovi misija ambasada pozvali su sve političke aktere u BiH da se hitno i konstruktivno uključe u rješavanje ovog zakonodavnog prioriteta, te da iskoristie priliku na sjednici zakazanoj za početak septembra i osvoje pomenuti zakon.
       
Poltičke stranke u BiH moraju demonstirati da su ozbiljne i iskrene u svojoj posvećenosti da zemlju približile članstvu u EU, navodi se u saopštenju, koje prenosi Delegacije EU u BiH.

30.07.2010.

INES SASKOR: NOVINARE TUKU, A POLITICARI SE CUDE

Novinare tuku, a političari se čude

Ines Šaškor

Ines Šaškor

 Foto: Arhiv

Napad na novinara i kolumnistu ovoga Radija Teofila Pančića još je jedan u nizu divljačkih nasrtaja na one koji ne pristaju biti dijelom „bjesomučne gomile“. Pri tome se službeni establišment čudi, osuđuje i obećava brzu istragu. A što su učinili da takvih napada ne bude?

Kolegu Teofila Pančića osobno ne poznajem, ali godinama čitam njegove tekstove. U kućnoj biblioteci čuvam knjigu „Famoznih 400 kilometara“, zbirku njegovih kratkih i visprenih tekstova o knjigama, o novinama i o ljudima iz Zagreba i još ponekih gradova, od 1990-tih pa dalje. S nesumnjivom je spisateljskom imaginacijom pridonosio razumijevanju i toleranciji. Nije pristao da granice i mržnja raskinu njegov interes za „Drugu Stranu“.

'Iz mnogih ozbiljnih razloga, ne naposletku iz samopoštovanja: ako iole držiš do sebe, nećeš dati da ti svakovrsna polit-fukara silom određuje prostorne ili duhovne granice do kojih se ima i sme širiti tvoja čitalačka glad', napisao je Pančić u Predgovoru te knjige.

Premlaćivanje Teofila Pančića akt je mržnje. Tko su počinitelji? Ne znam, ali mogu zamisliti. Golobrade mlade „navijače“ s naci-inspiracijom kojima je normalno prebiti osobu koja dirne u Klub, Naciju i Otadžbinu. Luzere iz polusvijeta koji za 100 eura prebiju svakoga „koga treba“. Hladnokrvne ubojice kojima je metalna palica po glavi samo poruka upozorenja.

Tko god bio počinitelj i što god bio neposredan povod, odgovor na pitanje zašto se napadaju neovisni novinari uvijek treba potražiti u predvorju vlasti. Ili njezinih klijenata.

Traljave istrage, nikakvi rezultati, nemoć vlasti jasna je poruka da su novinari i dalje laka meta. Ne samo u Srbiji, ali njezina je najnovija prošlost „najbogatija“.
Naravno do to nužno ne znači da su aktualne srpske vlasti povezane s najnovijim premlaćivanjem. Ali, kako su sudski sankcionirana dosadašnja ubojstva i napadi na novinare? Traljave istrage, nikakvi rezultati, nemoć vlasti jasna je poruka da su novinari i dalje laka meta. Ne samo u Srbiji, ali njezina je najnovija prošlost „najbogatija“.

Danas, 2010. godine, vlasti najvjerojatnije nisu naručitelji premlaćivanja, a još manje ubojstava ljudi. Ali su bile. Jest, personalno su se i promijenile, ponešto i popravile, ali sustavi koji su izrasli iz neriješenih pojedinačnih, pa i masovnih zločina žive svoj tranzicijski život. Bilo pa prošlo. Sada smo parlamentarci, bankari, konzultanti, vlasnici firmi, pa i medijskih. Oprao se krvavi novac, oprale su se i biografije.

Pančić pripada onima koji nisu šutjeli

A svaki put kada nešto ne štima, a ne štima sve više stvari u životu običnih ljudi, osobito materijalna egzistencija, otvori se „nacionalna fronta“. A onda opet pucaju glave.

Vlasti u bivšim jugoslavenskim republikama dužnici su javnosti. Ukoliko se žele potvrditi kao demokratske ne smiju slati dvosmislene signale nasilnicima svih vrsta. I za svijet imati lijepe riječi, a žmiriti na batinašku praksu.
Svaki put kada nešto ne štima, a ne štima sve više stvari u životu običnih ljudi, osobito materijalna egzistencija, otvori se „nacionalna fronta“. A onda opet pucaju glave.

Nisu novinari bezgrešni u najnovijem rasplamsaju „balkanskog barbarogenija“ kojemu svjedočimo posljednjih 20-tak godina. Nisu bili ni ranije. Bilo je previše poslušnika i poltrona svake vlasti, proizvođača i sijača mržnje, onih koji su „lagali za domovinu“, koji su zaslužili da završe u Haagu. Izbjegli su, pa su postali „psi rata“ novih, korporacijskih gazda.

Nisu, međutim, kapitulirali svi novinari. Zapravo, osim novinara, uz pripadnike nevladinih udruga, nije bilo niti jedne jače grupacije koja se, po cijenu vlastite egzistencije, i odupirala ratu, mržnji, organiziranoj pljački i devastaciji civilizacijskih vrijednosti.

A šutjele su akademije nauka/znanosti, sveučilišta/univerziteti, udruženja književnika, matice srpske i hrvatske. A što su govorili, bolje da nisu.
 „... a kod nas Kupinec hrče, Kaptol hrče, Kumrovec hrče, čitava naša malograđanska inteligencija hrče...“, pisao je Miroslav Krleža davno, jako davno.

Teofil Pančić pripada onima koji nisu šutjeli.

30.07.2010.

NOVI "SAMAR" MILORADU DODIKU / BERNARD KOUCHNER: DAYTON "EKSPLICITNO ISKLJUCUJE BILO KAKVU MOGUCNOST SECESIJE"!

 

24sata.info PHOTO
image Bernard Kouchner

 

24SI - Ministar vanjskih poslova Francuske Berbard Kouchner u intervjuu za srbijanski list ''Novosti'' rekao je uz ostalo kako Daytonski sporazum isključuje ''bilo kakvu mogućnost otcjepljenja''.

 

Na pitanje novinara lista ''Novosti'', može li sada – nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde (MSP) o Kosovu - i Republika Srpska u Bosni takođe nadati se da će jednog dana dobiti pravo na samoopredjeljenje, Kouchner je rekao kako se MSP izjasnio samo o deklaraciji o nezavisnosti Kosova, ističući u više navrata specifičan karakter konteksta u kojem je ona donesena.

''Nije ni u kom slučaju i ni na koji način dao legitimitet bilo kakvom pravu na secesiju koje bi moglo da se primijeni na bilo koji drugi zahtjev.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, sporazumi iz Daytona i Pariza eksplicitno isključuju bilo kakvu mogućnost secesije. Ovi sporazumi obavezuju sve građane i političare Bosne i Hercegovine, kao, uostalom, i Srbije i Hrvatske, i predsjednik Tadić je o tom pitanju iznio veoma jasne stavove koji imaju moju punu podršku'', rekao je Kouchner uz ostalo za ''Novosti''.

(24sata.info)

29.07.2010.

BOSANSKE PIRAMIDE: OTKRIVENO JEZERCE U PODZEMNOM LABIRINTU "RAVNE"

Bosanske piramide: Otkriveno jezerce u podzemnom labirintu ''Ravne''

24sata.info PHOTO
image Otkriveno jezerce u podzemnom labirintu ''Ravne'' / piramidasunca.ba

 

24SI - Intenzivni radovi u podzemnom labirintu “Ravne” doveli su do novog otkrića. Naime, učesnici Šeste smjene Međunarodne radne akcije volontera “MRAV Bosanske piramide 2010” su, pod stručnim rukovodstvom italijanske arheologinje Sare, otkrili prvo podzemno jezerce u jednom od bočnih prolaza.

 

Vodena površina je oko deset kvadratnih metara i ima posebno lijepu tamno plavu boju. Na čelu se, prilikom otkrića, nalazila grupa iskusnih akcijaša iz udruženja “Crni Vrh 45” iz Bora (Srbija).  U narednim danima će se osigurati prilaz jezercetu. Inače, iza ove vodene površine se nalazi produžetak tunela znatno više tavanice nego na početku ovog bočnog prolaza.

Interesantno je da tim Fondacije nije bio “usamljen” u ovom otkriću. Naime, na fotografijama su vidljivi tajanstveni energetski krugovi koji su postali redovna pojava u podzemnim arheološkim radovima te promocijama projekta Bosanske doline piramida u svijetu.

U proteklih pedesetak metara Fondacija je uspjela pronaći prvu podzemnu galeriju od 50 kvadratnih metara površine i četiri metra visine u koju vodi ukupno osam bočnih prolaza te jedan bočni krak u kome se na dužini od deset metara nalazi šest bočnih prolaza. Što se dublje ulazi u labirint on postaje sve kompleksniji i s više iznenađenja.

(piramidasunca.ba)

29.07.2010.

NJEGOVE POSLJEDNJE IZJAVE POKAZUJU: MILORAD DODIK JE "SAGNUO GLAVU"

 

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić ne dolazi u petak u Beograd, kako se ovih dana spekulisalo u Sarajevu.

 

Ugovaranje njegove posjete je u toku, potvrdio je za „Politiku” Damir Arnaut, savjetnik u Silajdžićevom kabinetu, a istu informaciju ''Politika'' je dobila i u kabinetu predsjednika Srbije Borisa Tadića.

Iz izvora bliskih Predsjedništvu BiH „Politika” saznaje da ovoga puta svoj dolazak u Beograd Silajdžić neće uslovljavati posjetom Iliji Jurišiću, osuđenom u Srbiji na 12 godina zatvora zbog učešća u napadu na vojnike JNA u Tuzli, 1992. godine. Tako je otklonjena jedan od glavnih prepreka njegovom dolasku u Beogradu.

Silajdžić je, da podsjeća ''Politika'', krajem maja, trebao posjetiti Beograd prvi put od rata u BiH, ali je u posljednjem trenutku otkazao zbog kvara na avionu kojim je trebalo da doputuje iz Njujorka.

U međuvremenu je saznao i da neće moći da u zatvoru obiđe Jurišića, jer je Ministarstvo pravosuđa Srbije iz sigurnosnih razloga baš tih dana zabranilo posjete pritvorenicima u Okružnom zatvoru. Iz Sarajeva su poslali notu Beogradu i ovaj čin okarakterisali kao „neprimjereni trik”, poručivši da Silajdžić neće dolazi dok program posjete ne bude identičan onome koji je bio prvobitno predviđen.

Da su se strasti smirile pokazuje i Silajdžićeva izjava da posjetom Beogradu dvije strane žele da rešavaju otvorena pitanja, poput granica, ali da „osim prošlosti imamo i budućnost”. Kao susjedne države, kako je rekao, „potrebno je da razvijamo ukupne odnose i političke, ali i privredne”.

Sarajevski mediji su primjetili da Silajdžić nije dočekao Ejupa Ganića na sarajevskom aerodromu, spekulišući da je razlog tome izjava Brune Vekarića, zamjenika srpskog tužioca za ratne zločine, koji Ganićevim braniocima spočitava politički xafsing i razne uticaje izvan londonskog suda.

Silajdžić je, međutim, ipak primio Ganića u svom kabinetu, a ovaj mu je uručio kopije dokumenata koji je Srbija koristila u procesu protiv njega, a koje preciziraju karakter sukoba u BiH. Riječ je o dokumentima, kako je objasnio Ganić, koji potvrđuju da je u BiH vođen međunarodni oružani sukob između vojske Srbije i oružanih snaga BiH. On je takođe rekao da u budućnosti očekuje otvaranje novog poglavlja u saradnji sa Srbijom i da je kad je riječ o prošlosti potrebno sve raščistiti na međunarodnim sudovima.

Prema mišljenju historičara Čedomira Antića iz Naprednog kluba, nije dobro što da zvanični Beograd toliko insistira na posjeti Silajdžića.

„Prije svega, riječ je o čovjeku koji je svojevremeno najavio da će doći u Srbiju samo ako iz Beograda stigne izvinjenje. On, takođe, neprekidno zahtjeva reviziju Dejtonskog sporazuma, a ta revizija podrazumijeva ukidanje legitimnih prava srpskog naroda i postepeno ukidanje Republike Srpske. Ako naša zemlja nešto želi da se dogovori sa Predsjedništvom ne mora to da bude Silajdžić, može to učiniti i posredstvom Nebojše Radmanovića ili kada neko drugi bude na čelu ovog tijela”, smatra Antić.

On podsjeća da BiH uskoro očekuju izbori i da Srbija zato ne bi trebalo da staje na stranu neke od bošnjačkih stranaka. Antić zamjera predsjedniku Srbije i što je svojevremeno, poslije otkazivanja Silajdžićeve posjete, primio Sulejmana Tihića koji je došao u Srbiju kao stranački funkcioner.

Srbijanska spoljna politika u regionu je, prema njegovom mišljenju, pogrešno postavljena i vodi iz poraza u poraz. Smirivanju strasti između dvije zemlje, kako kaže, ne može pomoći dalje samoponižavanje Srbije.

Za razliku od njega, Aleksandar Fatić, naučni savjetnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, ne vidi zbog čega je i prvi put napravljen problem oko Silajdžićeve posjete.

„Ova druga posjeta dolazi u trenutku kad je londonski sud odbio zahtjev Srbije za izručenje Ganića čime smo po drugi put u kratkom vremenskom periodu doživjeli neku vrstu pravnog poraza. On ima moralno jaču poziciju, jer smatra da je BiH izvojevala neku vrstu moralne pobjede nad Srbijom koja je fazi defanzive”, naglašava Fatić.

Prema njegovom mišljenju, Srbija sama sebi pravi probleme.

Jedina uspješna stvar u srbijanskoj spoljnoj politici, kako ocjenjuje, jesu regionalni odnosi, a zatezanje sa dolaskom Silajdžića ne doprinosi normalizaciji tih odnosa.

„Taman smo ostvarili neki uspon u odnosima sa Sarajevom, što pruža neku perspektivu da će biti konsolidovana i regionalna politika Republike Srpske. Očigledno je da je međunarodna zajednica riješena da Bosnu u ovom trenutku vidi kao stabilnu drzavu i da nema namjeru da dozvoli bilo kakvu spekulaciju o odvajanju RS. Najnovijim dokumentom Ketrin Ešton upućuje se jasna poruka Dodiku da je na ’crvenoj liniji’ i njegove posljednje izjave predstavljaju jasan signal da je on to shvatio i da je sagnuo glavu. Ne bi valjalo dozvoliti da RS ostane nekakav pion u vrlo opskurnim kalkulacijama o regionalnim izmjenama granica”, smatra Fatić. 

(24sata.info/politika)

29.07.2010.

SARAJEVO FILM FESTIVAL SFF ULAZI U ZAVRSNICU

SFF ulazi u završnicu

Direktor SFF Mirsad Purivatra i holivudski glumac Morgan Freeman na Baščaršiji, 29. jula 2010

Direktor SFF Mirsad Purivatra i holivudski glumac Morgan Freeman na Baščaršiji, 29. jula 2010

 29.07.2010.
Šesnaesti Sarajevo Film Festival ulazi u završnicu, brojni programi okupili su već afirmisane, ali i mlade umjetnike iz regiona i svijeta. Gosti uživaju u Sarajevu, a neizostavni su i ćevapi, koje je probao i Morgan Freeman.

Austrijska režiserka Barbara Eder na SFF-u premijerno predstavlja svoj najnoviji film „Amerika iznutra“. Film govori o američkim tineježerima meksičkog porijekla i o problemima sa kojima se stalno susreću.

„Sa 17 godina bila sam student na razmjeni u Sjedinjenim Državama i mislila sam da je to nevjerovatna zemlja, pogotovo po pričama sa televizije. Bila sam potpuno šokirana jer ništa nije bilo onako kako sam očekivala. Vrijednosti koje se tinejžerima predočavaju u školama su ljepota, da morate biti uspješni bez obzira na sve, i da ne pokazujete slabost. Zapravo, američki sistem života počiva na pravilima i propisima“
, kaže Eder za RSE.

U okviru takmičarskog programa za dokumentarni film svoje novo ostvarenje „Poplava“ predstavio je mladi hrvatski režiser Goran Dević. Film govori o malim mjestima Like u Hrvatskoj koje, povremeno, zadesi poplava velikih razmjera. Ideja premijernog prikazivanja filma upravo na sarajevskoj filmskoj smotri nije slučajna, kaže Dević.

„Ovaj festival je moje prethodne kratke dokumentarne filmove pokazivao kad smo ih snimali kao studenti za 100 eura - i jednostavno ovo je jedna dobra polazišna točka za bilo koji regionalni film, jer, evo, film još nije ni prikazan ovdje na festivalu, a već smo dobili pozive dva, tri jako bitna festivala koji su samo vidjeli da ga je SFF selektirao“
, kaže Dević.

I rumunski režiser Alexandru Solomon na Sarajevo Film Festivalu predstavio je svoj film „Kapitalizam: Naša poboljšana formula“. Riječ je o autoru koji je još 2007. godine za servis Radio Slobodne Evrope snimio dokumentarac pod nazivom „Hladni valovi“ o propagandi tokom perioda Hladnog rata. Njegov novi film tretira kapitalizam u njegovom najgorem obliku:

„Nisam razočaran kapitalizmom kao idejom ili doktrinom, već na način kako smo ga proveli lokalno. Smatram da smo izuzetno potrošačko društvo koje se ne zasniva na stvarnoj demokratiji ili tržišnoj ekonomiji. Uobičajeno je kad režiseri prave film o kapitalizmu da govore o siromašnim, marginalizovanim skupinama. Ja sam baš htio da govorim suprotno - o milijarderima“, kaže Solomon.

Florin Serban na SFF-u
Volonteri iz cijelog svijeta

Dobitnik ovogodišnjeg Srebrnog medvjeda na Berlinskom filmskom festivalu Florin Serban ovdašnjoj publici predstavio je nagrađeni film „Ako želim zviždati, zviždaću“ (If I want to whisle, I whisle), rađen prema istoimenoj pozorišnoj predstavi rumunske autorice Andreea Vălean:

„Prvi nacrt scenarija je napisan prije 12 godina, odmah nakon originala. Moj koscenarista me je zamolio da pogledam ovaj scenarij. Ja sam ga doradio i tako je nastala priča. Mislim da je najveći izazov bio pronaći novac za film, pogotovo kada je u pitanju opasan i riskirajući projekat“
, kaže Serban za RSE.

Američki oskarovac Morgan Freeman, koji je u srijedu došao u Sarajevo, u četvrtak je obilazio grad i kušao ćevape na Baščaršiji.

„Bilo je izvanredno, bilo je dobro, pojeli smo posebno jelo. Bilo je fantastično. Imao sam lijep obilazak Sarajeva. O Sarajevu sada znam mnogo više nego kada sam došao ovdje.“

Dok gosti Sarajevo Film Festivala uživaju u gradu i njegovim znamenitostima, kao što to radi oskarovac Morgan Freeman, brojni volonteri, bez kojih organizacija Festivala ne bi uspjela, imaju pune ruke posla.

Rad Festivala potpomaže 200 volontera iz 16 zemalja svijeta, a Christiane Wetter je jedna među njima. Dolazi iz Berlina i pruža informacije učesnicima ovogodišnjeg Sarajevo Talent Campusa. Želja da bolje upozna ljude ovog podneblja potakla ju je da se prijavi za volontera.

„Oduvijek sam bila uzbuđena u vezi Bosne, jer ima dugu i zanimljivu historiju. Razmišljala sam da ovdje pronađem neki posao kako bih bolje upoznala ljude i njihov mentalitet. BiH ima sjajan festival, što me podsjeća na Berlinski u malom“
, kaže nam Wetter.

Sarajevo Talent Campus je platforma za mlade i talentovane filmske profesionalce koji žele učiti od afirmisanih stručnjaka. Ove godine ih učestvuje 64-oro i to je jedinstvena prilika za svakog budućeg filmskog radnika, kaže Asja Makarević, menadžerica Sarajevo Talent Campusa.

„Mi, ustvari, želimo njih ohrabriti da se stvarno bave profesijama za koje su se opredijelili. Najbolji je način za ovo da ih udružimo sa kolegama, istomišljenicima i da ih upoznamo sa stručnjacima koji mogu podijeliti svoja iskustva“
, kaže Makarević.

*****
Više o SFF-u:

Festival postaje zaštitni znak Sarajeva

Dokumentarci su najposjećeniji program na Festivalu
Posebno dobra godina za bh. film
Purivatra: Sarajevo postalo relevantna tačka na filmskoj mapi
Izuzetna godina za regionalne stvaraoce
29.07.2010.

NEUSAGLASENOST REZOLUCIJE SMANJUJE MOGUCNOST USVAJANJA

 

Predsednik Srbije Boris Tadić tokom rasprave o odluci MSP u Skupštini Srbije, 26. juli 2010

Predsednik Srbije Boris Tadić tokom rasprave o odluci MSP u Skupštini Srbije, 26. juli 2010

29.07.2010.
Srbija je obelodanila tekst Rezolucije koji je u sredu predložila Generalnoj skupštini UN nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde. Velike sile, a posebno Velika Britanija protive se srpskoj rezoluciji. Stručnjaci ocenjuju da tekst ima izvesnih nejasnoća, ali da mu je najveća mana to što nije usaglašen sa EU ili sa SAD.

Srpska strana, kako ističu stručnjaci, požurila je da preda svoju rezoluciju zbog važnih proceduralnih pravila u UN. Naime, pravilo je da Generalna skupština UN razmatra predloge po redosledu kojim su predati. Ukoliko se usvoji prva rezolucija, sve druge predložene se momentalno, bez razmatranja, odbacuju. Zato je Srbija ušla u trku sa drugim zemljama, imajući informaciju da su druge rezolucije već pripremljene.

Državni sekretar Ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović u izjavi za naš radio kaže da će Srbija pokušati da izdejstvuje priznavanje rezolucije, ali bez konfrontacije sa velikim silama.

“Principijelan stav je baziran na osnovu zaključka Skupštine koja je dala ovlašćenja vladi da traži najbolja rešenja u smislu da istovremeno ne vodimo novi „krstaški rat“ protiv onih koji su priznali Kosovo, ali i da ne odstupimo od svoje principijelne pozicije da Kosovo ne može biti nezavisno. Predlog rezolucije mora biti takav da može da obezbedi većinu u Generalnoj skupštini“
, istakao je Ivanović.

Ali, ima li Srbija ikakve šanse da obezbedi većinu u Generalnoj skupštini? Dušan Janjić, predsednik Foruma za etničke odnose, za RSE kaže da sa sadašnjim tekstom to neće biti moguće.

„Predlog neće dobiti većinu. Dobiće novu konfrontaciju i mislim da će dobiti većinu protiv sebe“, naglašava Janjić.

Ilija Vujačić, nekadašnji ambasador Srbije u Americi, u razgovoru za RSE kaže da je skeptičan u pogledu uspeha usvajanja rezolucije koju bude predložila Srbija.

„Ukoliko ne dođe do neke elementarne saglasnosti sa nekim od vodećih zemalja Evropske unije u vezi sa rezolucijom, mislim da su šanse vrlo male“
, kaže Vujačić.




Stručnjaci ističu da je Velika Britanija izričito nekoliko puta zahtevala da Srbija ne podnosi ovakav tekst rezolucije, dok su Nemačka, Francuska i SAD rekle da je neprihvatljivo da se u tekstu rezolucije pominje „jednostrana secesija” i zaključuju da ona „ne može biti prihvatljiv način za rešavanje teritorijalnih pitanja”.

Upravo zbog toga, Vujačić kaže da Srbiju čeka puno neizvesnosti na putu koji je izabrala.

„Srbija je podnela rezoluciju zato što je to logično imajući u vidu da je ona i tražila rezoluciju kojom se traži mišljenje Međunarodnog suda pravde, ali nisam siguran da su obavljene dovoljne konsultacije sa Evropskom unijom, a naša glavna adresa trebalo bi da bude Brisel, jer imamo aspiracije ka Evropskoj budućnosti i videćemo kakve će reakcije biti u narednim danima. Pretpostavljam da u narednim mesecima može očekivati i neki kompromis ili nekakva modifikacija rezolucije ukoliko dođe do nekakvog sporazuma“, kaže Vujačić.

Sa stavom da su šanse Srbije male slaže se i nekadašnji ministra spoljnjih poslova i predsednik SPO-a Vuk Drašković.

“Da ne kažem i manje nego minimalne. Trebali smo iskoristiti tekst ove rezolucije da ga usaglasimo sa svim članicama EU što bi podržale i sponzorisale SAD i onda bi smo imali šanse da donesemo jednu rezoluciju kojom bi albanska i srpska strana bile pozvane na međusobni dijalog i pregovore o važnim pitanjima života i saradnje“, naglašava Drašković.

Evropski problem

Uprkos tome što je EU pozvala Srbiju da zajedno napišu tekst rezolucije, Srbija se o taj zahtev oglušila. Sada se postavlja pitanje da li takva odluka može da utiče na njeno usporavanje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji? Dušan Janjić kaže da je budućnost neizvesna, ali da ni političkim elitama u Srbiji ne odgovara da se put ka EU učini bržim i stabilnijim.

„Nikako ne bi bilo dobro da dođe do dalje konfrotacije sa EU, ali onda bi bilo sasvim sigurno da bi i Kosovo postalo uslov Srbiji za ulazak u EU, a plašim se da deo vladajuće elite, pre svega Ivica Dačić, sudeći na osnovu onoga što je izjavio u Parlamentu, a tu je i predsednik Boris Tadić, i žele tu vrstu izgovora da privremeno ili trajno odustanu od evropskih integracija“
, smatra Janjić.

Ali, Srbija svoje stavove nije usaglasila ni sa Amerikom, to bi, takođe, moglo predstavljati izvestan problem i lagano zakočenje u odnosima Srbije i Sjedinjenih Država. Ipak, Ilija Vujačić naglašava da su to samo spekulacije.

„Mislim da će EU morati da izađe sa nekim predlogom, jer ovo je prvenstveno evropski problem, a Amerikanci su zauzeli svoj stav od ranije i on je poznat i verujem da će EU biti ta koja će nešto inicirati i za to tražiti podršku Amerike koja će nakon toga uslediti,a ne obrnuto. Mislim da SAD neće diktirati ovu priču, a neće ni želeti da je diktiraju“
, zaključuje Vujačić.

Odmah nakon predavanja rezolucije, šef srpske diplomatije Vuk Jeremić otputovao je u Njujork, gde će narednih dana razgovarati s generalnim sekretarom svetske organizacije Ban Ki Munom i predstavnicima brojnih zemalja članica UN.

Cilj ovih susreta, kako su naveli, jeste postizanje što šire podrške prilikom septembarskog glasanja u GS UN, ali i priprema zasedanja Saveta bezbednosti posvećenog Kosovu, koje će se pod predsedavanjem Rusije održati 3. avgusta.

****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi: 
Veler: Srbija sebi namestila autogol
Most RSE: Zašto je Beograd izgubio pravnu bitku sa Kosovom

Rasprava o Kosovu - stranica koja sadrži članke o mišljenju Međunarodnog suda pravde, reakcije i analize. Možete je otvoriti OVDE
29.07.2010.

PREDSJEDNISTVO BiH: HARIS SILAJDZIC RAZGOVARAO SA PREDSTAVNIKOM UNHCR-A U BiH

 

24sata.info PHOTO
image Haris Slajdžić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić sastao se danas sa predstavnikom UNHCR-a u Bosni i Hercegovini Naveedom Hussainom.

 

Razgovarano je o mogućnostima realizacije revidirane Strategije za implementaciju Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma, koja je usvojena prošlog mjeseca od Parlamentarne skupštine BiH.

Konstatovano je da je to dobar put za rješavanje problema velikog broja raseljenih osoba i izbjeglica, koji i 15 godina nakon završetka rata nisu ostvarili svoja prava, niti su se stekli uslovi za održivi povratak.

Silajdžić je zahvalio Hussainu za ono što su on lično i UNHCR učinili u Bosni i Hercegovini, ali je istakao da će se uloga i rezultati međunarodne zajednice i dalje mjeriti konkretnim rezultatima, posebno u stvaranju pretpostavki za održivi povratak, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

(fena)

29.07.2010.

NENAD PEJIC: SRBIJA PROTIV SRBIJE - PETI PUT

Srbija protiv Srbije - peti put



Delikatna igra između dvije Srbije

Menad Pejić
29.07.2010
Oko 11 sati uveče, 24. srpnja kolega Teofil Pančić, urednik tjednika "Vreme" i kolumnista našeg radija je ušao u autobus broj 83 za Zemun i krenuo kući.
 
Pratila su ga dvojica mladića, ušli za njim i pretukli Teofila metalnim šipkama. Kada je stigla policija na sceni nije bilo ni putnika iz autobusa, ni vozača ni autobusa – jedino je Teofil ležao na asfaltu.

Ovaj bi incident (bolje reći organizirani napad na Pančića) mogao, nadam se, motivirati mnoge u Srbiji da se pogledaju u ogledalu.

Dva druga događaja - ovaj put iz evropskih sudnica – bi također trebala, nadam se, imati sličan efekat. Naime, 22. srpnja, Međunarodni sud pravde je objavio odluku da jednostrano proglašavanje neovisnosti od strane Kosova nije prekršilo međunarodne zakone, a 27. srpnja je sud u Londonu odbio zahtjev Srbije za ekstradikcijom Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH.
 
"Nije mi pružen nikakakav novi dokaz koji bi mogao biti opisan kao pouzdan ili upečatljiv. Ovaj proces je pokrenut i koristi se u političke svrhe," rekao je sudija Timothy Workman.

Sazvana je vanredna sjednica parlamenta Srbije, donesena je odluka da se zatraži rezolucija UN-a. Zamjenik državnog tužioca je najavio žalbu u povodu odluke londonskog suda. Politički lideri su jednodušno osudli napad na Pančića, šef policije je obećao brzu istragu.
Ko je odgovoran što su dva suda odbila zahtjeve Srbije i zašto su svi putnici i vozač pobjegli prije dolaska policije?
 


Ali, iza scene se polako probijaju pitanja: Ko je odgovoran što su dva suda odbila zahtjeve Srbije i zašto su svi putnici i vozač pobjegli prije dolaska policije?

"Imamo dobru priliku da postavimo pitanje odgovornosti za, sada je posve jasno, pogrešnu politiku," kaže Vladimir Pavičević, professor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
 
I zaista, da li će ova tri događaja poslužiti kao prilika da se otvori ova rasprava i Srbija pokrene, i da li će priliku iskoristiti predsjednik Boris Tadić.

Nakon dva sudska poraza Tadić ima dobre razloge da bude agresivniji u svojoj pro-EU orijentaciji i tako još oslabi poziciju onih sa desnice koji su bez sumnje odgovorni za izgubljene ratove i sudske procese.
 
Delikatna igra između dvije Srbije

Menad Pejić
Pokušali smo rat, prihvatali smo i sankcije i ništa nije uspjelo. Još nam je jedino ostalo da pokušamo suradnju sa EU i SAD – da parafraziram izjavu zamjenika premijera i ministra unutarnjih poslova Ivice Dačića.

Ukoliko Tadić vidi i iskoristi ovu šansu da loše vijesti pretvori u priliku on se može potvrditi kao lider koji će povesti Srbiju u konačni obračun sa prošlošću, u konačni sukob liberalne Srbije koja dijeli vrijednosti EU i zapadne demokracije sa onom Srbijom kojom dominira radikalni nacionalizam, kojoj je važnija nacija od građana, i koja probleme rješava ratovima i metalnim šipkama – i Tadić tada sebi može sebi obezbjediti mjesto u istoriji.

Radi se, naravno, o sučeljavanju koje nije novo. Prvu rundu je dobila desnica kada je Milošević došao na vlast 1988., koji je okupio nacionaliste i počeo uništavajuću seriju izgubljenih ratova.

Liberalna Srbija je dobila drugu rundu kada je srušila Miloševića sa vlasti 2000. i dobila Zorana Đinđića kao premijera.

Treća runda ponovo ide desnici, to je vrijeme kada je ubijen Đinđic, od ožujka 2003. kada se Srbija vratila politici nacionalizma.

Konačno, liberalna Srbija se vratila za kormilo 2004. kada je Boris Tadić pobijedio na predsjedničkim izborima sa pro-everopskom platformom, i prihvatio koaliciju sa SPS-om čija je cijena bila dolazak Miloševiću bliskih ljudi na vlast.
To je politika koja možda može biti uspješna za političara ali je potencijalna katastrofa za jednu državu


Sada se polako nagovještava peta runda ovog meča. Tadić nije pokrenuo Srbiju onako snažno prema Evropi kako su to od njega očekivali glasači.
 
Na nedavnoj sjednici parlamenta Srbije on je rekao da je znao da će početak pregovora značiti za Kosovo korak bliže činjenici da je Kosovo izgubljeno.
 
Njegove javne izjave su vrlo često pomirljive i "evropske" ali njegove akcije često nisu. Tadić izgleda igra delikatnu igru između ove dvije Srbije, čineći i govoreći stvari koje se dopadaju čas konzervativnoj čas liberalnoj Srbiji.

To je politika koja možda može biti uspješna za političara ali je potencijalna katastrofa za jednu državu. Ako Tadić propusti ovu priliku da odlučno krene ka integracijama i EU on bi sebe mogao naći u poziciji da izgubi podršku liberalne Srbije na predstojećim predsjedničkim izborima 2012.
 
Liberalna Serbija će ga napustiti, baš kao što su putnici i vozač autobusa br. 83 napustili Teofila Pančića, jednog od najprofesionalnijih novinara u Srbiji, ostavljajući gad a leži na asfaltu krvareći.

***********************
Može vas interesovati i ovo:

Napad na Pančića:
Atmosfera straha iz 90-tih još je prisutna

Mišljenje MSP o Kosovu:
Vijesti, reakcije analize, komentari

Sve o slučaju Ganić: Vijesti, rekacije analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
29.07.2010.

RATNI ZLOCIN PROTIV CIVILA BOSNJAKA: TUZILASTVO BiH PODIGLO OPTUZNICU PROTIV SRPKA PUSTIVUKA

 

24sata.info PHOTO
image Tužilaštvo BiH / 24sata.info

 

24SI - Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Srpka Pustivuka, koji se tereti za krivično djelo ratni zločin protiv stanovništva.

 

Optuženi Srpko Pustivuk, zvani Srle, rođen je 19. marta 1963. godine u Visokom, državljanin je BiH. Pustivuka su 13. jula policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) lišili slobode u Bijeljini i on se nalazi u pritvoru od 14. jula.

Optuženi se tereti da je na širem području Sarajeva, u toku maja i juna 1992. godine, kao milicioner u Stanici javne bezbjednosti Ilijaš, zajedno sa drugim pripadnicima milicije i pripadnicima vojske "srpske republike BiH", u selu Gornja Bioča u općini Ilijaš učestvovao u napadu na civile koji je imao za posljedice smrt i teške tjelesne povrede civila, među kojima je bilo i djece. Optuženi se također tereti za protivpravno lišavanje slobode i zarobljavanje civila Bošnjaka, koji su nakon toga odvođeni u druge logore i objekte za zatočenje. Optuženi se tereti da je postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija od 12. augusta 1949. godine o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba i optužen je za krivično djelo ratni zločin protiv stanovništva.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

(fena)

29.07.2010.

SNSD BLOKIRAO USVAJANJE ZAKONA O POPISU STANOVNISTVA U BiH

SNSD spriječio usvajanje zakona o popisu stanovništva u BiH

Parlament BiH, arhiv

Parlament BiH, arhiv

 29.07.2010.
Bosna i Hercegovina čekaće na odluku o zakonu o popisu stanovništva najmanje još do jeseni, jer taj zakon u četvrtak nije potvrdio Dom naroda državnog Parlamenta. Pripreme i traženje kompromisa o zakonu o popisu stanovništva u BiH trajalo je mjesecima, a nedavno ga je usvojio Predstavnički dom državnog Parlamenta.

Prijetnja Saveza nezavisnih socijaldemokrata da neće podržati ponuđeni zakon o popisu stanovništva u BiH se i obistinila. Delegati iz ove stranke u Domu naroda državnog Parlamenta bojkotovali su sjednicu, tako da zakon nije mogao biti ni razmatran.

Predsjedavajuća Dušanka Majkić, članica SNSD-a, pozvala je svoje stranačke kolege da napuste salu. U obrazloženju je, između ostalog, navela da će dva predsatvnika srpskog naroda koji nisu članovi stranke podržati zakon.

„Poznato vam je da je na današnjoj sjednici predložena i tačka koja se zove Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, koji bi prošao na Domu ako bismo mi ostali i činili kvorum, s obzirom da, kako je najavljeno, će ga podržati i dva predstavnika iz Kluba srpskog naroda, gospodin Ivanić i gospodin Šaraba. Mi smo prinuđeni na ovakav korak jer smatramo da je član 48. pomenutog zakona protivan interesima RS i da bi se njime promijenila sama suština Dejtonskog mirovnog sporazuma“
, kazala je Majkić.

Postupak predstavnika SNSD-a u državnom Parlamentu Sulejman Tihić, predsjednik SDA, ocijenio je kao opasan presedan i zloupotrebu bh. Ustava. Kada je riječ o zakonu o popisu stanovništva, on smatra da je na potezu visoki predstavnik:
"Ovdje imamo direktno kršenje Dejtonskog sporazuma i ja pozivam visokog predstavnika da uradi ono što mora da uradi i što mu je posao", izjavio je predsjednik SDA Sulejman Tihić.


„Kršenje Djetonskog sporazuma podrazumijeva da mora da se uključi visoki predstavnik, jer on dok god postoji, dok god postoje njegova ovlaštenja, treba da radi svoj posao. Ovdje imamo direktno kršenje Dejtonskog sporazuma i ja pozivam visokog predstavnika da uradi ono što mora da uradi i što mu je posao. Ovdje je potpuno jasno da je zloupotrebu napravila jedan stranka - SNSD. Takvu mogućnost u brojčanom smislu ima i SDA, ima i HDZ, ali nikada nikome nije na um palo da napusti sjednicu zbog toga što će biti preglasan. Pa koliko puta smo mi preglasani, koliko puta je preglasan HDZ, ali nikada niko od nas nije napustio zasjedanje“
, konstatuje Tihić.

Za predstavnike SNSD-a sporan je član 48. zakona o popisu, koji podrazumijeva formiranje institucija vlasti prema popisu iz 1991. godine. Na ovaj član zakona uložili su amandman kojim se predviđa da se rezultati popisa iz 1991. godine primjenjuju do potpune implementacije Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ko zastupa 'srpske interese'?


Tako je u izjavi novinarima predsjednik ove partije Milorad Dodik ustvrdio da ovaj član ugrožava nacionalne interese svih u BiH.

„Očuvanje pariteta je od ključnog nacionalnog interesa i za Srbe i za Hrvate i za RS kao entitet, i u tom pogledu mislim da predstavnici partija iz RS koji olako prihvataju da to učine i podrže taj zakon čine nesagledivu, dugoročnu štetu i uvlače sistem jedan čovjek - jedan glas u organe BiH“
, rekao je Dodik.
"Donošenjem zakona RS bi ispunila ono što je tražila već godinama - da ima popis i da taj popis sadrži odrednicu o nacionalnom određenju", tvrdi lider PDP-a Mladen Ivanić.


Ipak, sa njim i njegovom strankom ne slažu se predstavnici ostalih partija iz RS. Tako su Mladen Ivanić iz PDP-a i Slobodan Šaraba, nezavisni poslanik, bili spremni podržati ovaj zakon smatrajući ga važnim, prije svega za RS. Zakon je korektan, ocjenjuje Ivanić.

„Donošenjem zakona RS bi ispunila ono što je tražila već godinama - da ima popis i da taj popis sadrži odrednicu o nacionalnom određenju. To ovaj zakon ima. RS ništa ne bi izgubila ovakvim zakonom, naprotiv mislim da je to bilo u njenom interesu i zato bih ja ovaj zakon podražao. Ovi koji misle da ne treba donijeti ovaj zakon bi praktično vječito da ostane ovo kako je sadašnje stanje, a RS je uvijek iskazivala nezadovoljstvo time. Dakle, mi ćemo, ako ovako ostane kako jeste, vječito imati popis 1991. kao osnovu konstituisanja vlasti, jer je to sadašnje stanje“
, smatra Ivanić.

Na pitanje da li očekuje da SNSD do septembra promijeni mišljenje, kada će biti održana posljednja sjednica u ovom sazivu Doma naroda, Ivanić odgovara:

„Kad je SNSD u pitanju, sve je moguće.“

„U RS postoje i druge političke opcije i druga politička mišljenja, različita od interesa SNSD-a i žalosno je da gospođa Majkić i gospodin Dodik žele svoje političke interese i interese svoje političke partije da predstave kao interese RS, što apsolutno nije tačno i ne može se prihvatiti“, bio je jasan i Slobodan Šaraba.

Implikacije neusvajanja zakona o popisu stanovništva su nesagledive, kaže Sulejman Tihić.

„U ekonomskom, u socijalnom smislu, u našem evropskom putu, bilo kakvom planiranju. Bez zakona o popisu je jako teško bilo koja država da funkcioniše, pogotovo BiH koja je imala takve promjene i strukture i demografske i svake druge. Imamo i zahtjeve EU da se taj zakon usvoji“
, podsjeća Tihić.

29.07.2010.

OTVORENA OPCIJA OBNAVLJANJA TUZBE BiH PROTIV SRBIJE

Otvorena opcija obnavljanja tužbe BiH protiv Srbije

Ejup Ganić i Haris Silajdžić, 29. jula u Sarajevu

Ejup Ganić i Haris Silajdžić, 29. jula u Sarajevu

 29.07.2010.
Bivši član Predsjedništva Republike BiH Ejup Ganić predao je u četvrtak u Sarajevu predsjedavajućem Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću tri kopije dokumenta koji je prezentiran na sudu u Londonu, a u kojem, kako je kazao Ganić, Srbija potvrđuje da je na teritoriji BiH između Srbije i BiH bio međunarodni oružani sukob u kojem je, s jedne strane, učestvovala vojska Srbije, a s druge strane oružane snage BiH.

Cilj sastanka bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, nakon njegovog povratka iz Londona i oslobađajuće presude suda za ekstradiciju, sa aktuelnim predsjedavajućim državnog Predsjedništva Harisom Silajdžićem jeste dostava dokumenta koji, kaže Ganić, uvodi nove elemente o karakteru rata u BiH:

„To je dokument koji je prezentiran na sudu u Londonu i u kojem Srbija potvrđuje da je na teritoriji BiH između dvije države, s jedne strane Srbije, s druge BiH, bio međunarodni oružani sukob. Cilj mog sastanka je da predam taj dokument prvom čovjeku BiH, gospodinu Silajdžiću, i da on, zajedno sa drugim organima, pokrene proceduru koja je adekvatna"
, kazao je Ganić.

Pod adekvatnom procedurom može se smatrati i obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije za agresiju, no za sada još nije izvjesno hoće li se to i desiti, kaže Silajdžić:

„To traži ekspertno mišljenje, jedan postupak koji će tražiti i nove činjenice, jer je to uslov, a evo danas smo čuli i od profesora Ganića neke stvari koje će nam sigurno pomoći“
, naveo je Silajdžić.

"Raščišćavanje" prošlosti


Ganić je, također, kazao kako je u izgradnji dobrih odnosa potrebno paralelno rašičistiti ono što se desilo u prošlosti:

„Jer ova zemlja je bila napadnuta, fabrike su nam uništene i odnijete, veliki broj civila je stradao. I da se Srbija mora osjećati odgovornom da plati za to. Kako, to će međunarodni sudovi odlučiti. Međutim, treba da se okrenemo budućnosti i da otvarimo u isto vrijeme aveniju da se razvijaju odnosi“, smatra Ganić.

U svjetlu gradnje dobrih odnosa, Silajdžić je potvrdio da će uskoro otputovati u Beograd, no nije mogao precizirati hoće li se to desiti već sutra:

„Moj jedini uslov je bio izvinjenje Parlamenta Srbije porodicama žrtava, što je ispunjeno. Trebao sam ranije otići, došlo je do nekih nesporazuma, ja ne znam da li ću sutra ići“, kaže Silajdžić.

Ganić i Silajdžić su se osvrnuli i na slučaj Ilije Jurišića, za koji je rečeno da je baziran na falsifikovanom dokumentu o povlačenju vojske, potpisanom 27. aprila 1992. godine. Dokument te vrste nikad nije potpisan, tvrdi Ganić, već je Predsjedništvo BiH donijelo deklaraciju kojom traži povlačenje vojske, a koji je srbijansko Tužilaštvo navodno zloupotrijebilo.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Srpsko tužilaštvo ne treba da se bavi politikom
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH
29.07.2010.

AKADEMIK PROF. DR. EJUP GANIC: BOSNA I HERCEGOVINA JE BILA NAPADNUTA, UNISTAVANA, CIVILI UBIJANI... SRBIJA ZA TO MORA PLATITI!

 

Prošlost sa Srbijom treba raščistiti na međunarodnim sudovima • Tražit će i najbolji put za kompenzaciju za pet mjeseci provedenih u pritvoru u Velikoj Britaniji

image Foto: AFP

BiH i Srbija pitanja iz prošlosti moraju da raščiste na međunarodnim sudovima - smatra bivši član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić.

On je nakon razgovora sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem rekao novinarima da kao građanin očekuje da BiH okrene novo poglavlje u saradnji sa Srbijom i da se pravi dobra budućnost na ovim prostorima.

Ganić tvrdi da je BiH bila napadnuta, da su fabrike uništene, da je stradao veliki broj civila, te da se Srbija mora osjećati odgovornom da plati za to.

On je naveo da je Silajdžiću predao tri kopije dokumenta za članove Predsjedništva BiH, koji je prezentovan na sudu u Londonu, u kojem "Srbija potvrđuje da je na teritoriji BiH, između ove dvije države, bio međunarodni oružani sukob".

Ganić je rekao da je glavni cilj da se na osnovu tih dokumenata zajedno sa drugim organima, pokrene procedura koja je adekvatna.

Na pitanje novinara koliko ova odluka suda u Londonu i dokumenti mogu da pomognu da se pokrene postupak protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, Ganić je rekao da će da pomogne da "BiH naplati od Srbije onoliko koliko se može naplatiti za sve ono što je uradila u toku rata", te da će on, kao privatno lice, analizirati sa svojim advokatima koji je najbolji put za kompenzaciju za ovih pet mjeseci provedenih u pritvoru u Velikoj Britaniji.

Kada je riječ o izjavi glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milorada Barašina da se vodi istraga za Dobrovoljačku ulicu, a u postupku protiv Ejupa Ganića i ostalih osumnjičenih, Ganić je rekao da je ovaj slučaj istraživao i Haški tribunal, koji je tražio dodatne provjere za tri lica, te da je kompletan slučaj  predao Tužilaštvu BiH.

On je naveo da je tri i po godine istragu u Tužilaštvu BiH vodio Englez Filip Alkok, koji je kasnije "rekao da je sve istražio što se moglo istražiti i da je došao do istog zaključka do kog je došao i Haški tribunal".

Ganić smatra da i Ilija Jurišić, koji je u Srbiji osuđen zbog navodnog zločina u slučaju "tuzlanska kolona", treba da bude oslobođen.

29.07.2010.

SNSD BLOKIRAO DOM NARODA ZBOG ZAKONA O POPISU STANOVNISTVA

 

Dušanka Majkić obavijestila prisutne da delegati SNSD neće prisustvovati današnjoj sjednici, budući da postoji mogućnost da bude usvojen zakon o popisu stanovništva

image

Sjednica Doma naroda Parlamenta BiH nije danas održana u Sarajevu, jer Kolegij ovog doma nije uspio postići saglasnost o dnevnom redu.
             
Nakon skoro sat vremena kašnjenja, predsjedavajuća Doma naroda Dušanka Majkić obavijestila je prisutne u parlamentarnoj sali da tri delegata iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) neće prisustvovati današnjoj sjednici, budući da postoji mogućnost da bude usvojen zakon o popisu stanovništva.
             
Pojasnila je da je na Kolegiju tražila da Prijedlog zakona o popisu stanovništva bude skinut s dnevnog reda, što preostala dva člana Sulejman Tihić i Ilija Filipović nisu prihvatili.
             
Dodala je da je za delegate SNSD-a u pomenutom zakonskom prijedlogu sporan član 48 koji predviđa primjenu rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH do potpunog okončanja Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno do završetka procesa povratka.
             
"Smatramo da je član 48 protivan interesima Republike Srpske (RS) i da bi se njime promijenila suština Dejtonskog sporazuma", naglasila je Majkić, dodavši da su delegati bili priseljeni na ovaj potez, te da će naredni period iskoristiti kako bi pribavili tumačenje Narodne skupštine RS o ovom pitanju.
             
Cijeli problem je nastao onda kada su delegati Partije demokratskog progresa (PDP) i Demokratske partije, Mladen Ivanić i Slobodan Šaraba, najavili da će podržati predloženi zakon, čime bi njihove kolege iz SNSD-a, uz glasove delegata klubova Hrvata i Bošnjaka, bili preglasani.
             
Dopredsjedavajući Doma naroda Ilija Filipović izrazio je žaljenje što, zahvaljujući ovakvoj odluci delegata SNSD-a, Dom naroda danas neće zasjedati, iako je na dnevnom redu bilo nekoliko važnih i obaveznih tačaka.
             
"Napravili smo jedan opasan presedan - sjednica nije ni počela, a Kolegij je primoran da obavijesti da neće biti ni održana", kazao je Filipović.
             
Tihić je u svom komentaru bio mnogo konkretniji, pa je delegate iz SNSD-a optužio za kršenje Dejtonskom sporazuma.
             
"Ovdje se radi o zloupotrebi Dejtonskog sporazuma i njegovom direktnom kršenju od tri delegata SNSD-a. I ovo je dokaz zbog čega trebamo korjenitu izmjenu Ustava BiH. Prvi put se u ovom mandatu javila mogućnost da delegati SNSD-a budu preglasani, nakon čega je došlo do zloupotrebe ustavne odredbe u kojoj se kaže da sjednica ne može biti održana bez tri delegata iz jednog naroda. Međutim, to podrazumijeva da oni ne dođu iz opravdanih razloga, a danas su ovdje došli, vidjeli smo ih, da bi potom napustili sjednicu", kazao je Tihić.
             
Ivanić je i danas ponovio da bi glasao za Prijedlog zakona o popisu stanovništva 2011. godine, jer nije dobio suprotan stav Narodne skupštine RS i zato što smatra da je predloženi zakon sasvim korektan za RS.
             
"Bez zakona o popisu mi ćemo stalno provoditi '91. godinu. Nemamo šta provoditi... Ostaće ovo sadašnje stanje, a RS je toliko godina insistirala da joj treba popis i nacionalno izjašnjenje... Dobila je i jedno i drugo, ali sada, pod plaštom toga se u zakonu pominje povratak, odnosno ispunjenje Aneksa 7, ne trebamo da imamo popis. Volio bih da mi neku objasni logiku takvog stava", kazao je Ivanić.
         
"Ja bih taj stav ispoštovao da je to stav Narodne skupštine RS. Da nas je Narodna skupština obavezala, ja bih to ispošt= ovao, makar se i neslagao s tim... Ovako, tog stava nema, to je stav jedne partije, čak bih mogao reći - stav jednog čovjeka", dodao je Ivanić.

Istaknuo je da će, ukoliko Narodna skupština RS u međuvremenu zaključi da srpski delegati ne trebaju glasati u Parlamentu BiH za predlo= ženi zakon, on podržati taj stav.
         
Zastupnički dom nedavno je usvojio Prijedlog zakona o popisu stanovništva, a današnjom odlukom delegata Doma naroda iz SNSD-a situac= ija je dodatno usložnjena, budući da je već napravljeno znatno kašnjenje u proceduri usvajanja ovog zakona.
         
Zastupnici i delegati oba doma Parlamenta BiH avgust će iskoristiti za godišnje odmore, a sljedeće sjednice mogu biti održane u prva dva dana septembra, jer od 3. septembra zvanično počinje predizb= orna kampanja kada sjednice ne mogu biti zakazivane.

29.07.2010.

DR. HARIS SILAJDZIC PRIMIO AKADEMIKA PROF. DR. EJUPA GANICA: SRBIJA SE MORA OSJECATI ODGOVORNOM DA PLATI ZA NANESENU STETU

 

24sata.info PHOTO
image Silajdžić primio Ganića / vijesti.ba

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić primio je danas u posjetu bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH Ejupa Ganića.

 

Razgovarali su o proteklih pet mjeseci u toku kojih je vođen postupak za izručenje Ganića  Republici Srbiji.

Ganić je Silajdžiću dao tri kopije dokumenta koji je Srbija koristila u procesu, a koji preciziraju karakter sukoba u Bosni i Hercegovini.

"Riječ je o dokumentu kojim Srbija potvrđuje da je na ovim prostorima vođen međunarodni oružani sukob. S jedne strane bila je vojska Srbije, a s druge oružane snage BiH", kazao je Ganić.

Dodao je da je smatrao da ovaj dokument treba predati prvom čovjeku države, a preostale dvije kopije su, istakao je Ganić, za druga dva člana Predsjedništva BiH.

"Ovaj proces je za mene kao čovjeka bio izuzetno težak. Svako je iz BiH uradio onoliko koliko je mogao ili nije mogao. Kockice će se poslagati. Mi smo složena država", kazao je.

Ganić je istakao da u budućnosti očekuje otvaranje novog poglavlja u suradnji sa Srbijom, ali kada je u prošlost u pitanju potrebno je sve raščistiti na međunarodnim sudovima.

"Ova zemlja je bila napadnuta, fabrike su nam uništene i odnijete, stradao je veliki broj civila, i Srbija se mora osjećati odgovornom da plati za to", pojasnio je.

Ponovio je da je čitav proces bio protiv Bosne i Hercegovine iz onog vremena, Bosne i Hercegovine koja se branila. 

Predsjedavajući Silajdžić istakao je da je država učinila koliko je mogla, pohvalio rad svog savjetnika Damira Arnauta i ostatka tima, Ministarstvo vanjskih poslova BiH te Ambasadu BiH u Londonu.

"Sve što smo uradili, uradili smo u interesu i zaštiti Bosne i Hercegovine i njenih građana, i nastavit ćemo to i dalje raditi", kazao je Silajdžić.

U nastavku obraćanja medijima Ganić je rekao da su sudski i lični troškovi ogromni, ali da danas nije razgovarao sa Silajdžićem o tome.

Ganić je zamolio Silajdžića da prenese zahvalu Saneli Jenkins, koja je položila kauciju kada je to bilo neophodno, te uputio i zahvalnost svim građanima koji su ga podržavali proteklih pet mjeseci i novinarima koji su o ovom slučaju korektno izvještavali.

(fena)

29.07.2010.

PITANJE NOSENJA NIKABA U BiH JE ISPOLITIZIRANO

Pitanje nošenja nikaba u BiH je ispolitizirano

29.07.2010.
29.7.2010.
Zabrana nošenja burke u evropskim, pa  i nekim arapskim zemljama probudila je pažnju javnosti i u Bosni i Hercegovini. No, o zabrani nošenja nikaba najčešće se govori  iz političkih razloga.  Koliko se priča o nošenju ili ne burke u BiH politizira, prelamaju li se i na tom pitanju globalna svjetska dešavanja i da li su zabrane kršenje ljudskih, pa samim tim i religijskih prava, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori profesor šerijatskog prava na Pravnom
fakultetu u Sarajevu Fikret Karčić.

RSE: Vi ste mnogo pisali o tradiciji islama kod Bošnjaka. Da li je u tradiciji bosanskih muslimanki nošenje burki?

Karčić: Ako želim kratko da odgovorim, onda jeste - to je bilo u tradiciji od osmanskog perioda, znači od 15. vijeka, od vremena širenja islama, pa sve do polovine 20 vijeka. Tada se nosila tradicionalna nošnja za muslimanke koja se nosila feredža na našem jeziku, a na turskom je to feradža, peča, to je pokrivalo za lice, i kasnije nešto modernizovana verzija koj se nazivala zar.

RSE: Kada govorimo o modernom dobu, koliko je to u tradiciji sada bosanskih muslimanki?

Karčić: Ako govorimo o modernoj tradiciji koja je nastajala od 1950. godine, onda možemo reći da je do 70-ih godina očuvano bilo tradicionalno marama da se nosi, a onda od 70-ih godina imamo, zajedno s oživljavanjem interesa za islam jedna od manifestacija islamskog preporoda bila je da se mlađe djevojke opredjeljuju za marame, ali ne i za prekrivanje lica. Prekrivanje lica je došlo tek iza 90-ih godina.

RSE: Kada govorimo o pokrivanju ili maramom ili zarom, feredžom ili burkom, koja je razlika između bosanskih muslimanki i muslimanki u arapskom svijetu. Je li postojala razlika i postoji li i danas razlika u tradiciji?

Karčić: Postojala je razlika u postosmanskom periodu. U osmanskom periodu to je bilo gotovo unificirano. U postosmanskom periodu, a to znači da govorimo o 20. vijeku, razlika je bila između modernizovanih muslimanskih zemalja i muslimanskih zajednica, gdje spadaju bosanski muslimani, i onih koje su ostale tradicionalne. Inače, praksa pokrivanja bila je raširena uglavnom u nekim tradicionalnim muslimanskim zemljama, kao što su one koje se nalaze na Arabijskom poluostrvu. Razni su faktori uticali na nošnje. Na primer, u Egiptu je bilo poznato da se kod žena felaha ili zemljoradničkog stanovništva takva praksa nije razvila jer je bilo vrlo teško raditi poljske poslove i nositi veo preko lica.

RSE: Imali to, dakle, više veze sa klimatskim uslovima ili sa religijom?

Karčić:
Ima veze i sa tumačenjem religije jer muslimanski učenjaci nisu jednoglasni o tome da li je pokrivanje lica vjerski nalog ili ne. Oni se, naime, slažu da je ono što je potrebno da se pokrije kod žene sve osim lica, ruku do šaka i nogu do članaka. O samom pokrivanju lice ne postoji konsenzus. Na tu praksu pokrivanja lica su sigurno uticali faktori kao što su klimatski, socijalni, etnički itd.

Diskusija o zabrani posljedica opšte prevlasti politike

RSE: Veoma aktuelno u svijetu je pitanje zabrane nošenja burke na javnom mjestu u mnogim evropskim državama, čak i u Siriji je nedavnmo zabranjeno nošenje burke na javnom mjestu. Zbog čega se, po vašem mišljenju, to pitanje sada aktuelizira?

Karčić: Ja mislim da je to na Zapadu aktueliziranje položaja muslimanskih grupa. Muslimanske grupe koje su se naselile u zapadnoevropskim zemljama i Sjevernoj Americi, u Australiji u drugoj polovici 20. vijeka kad su počele da tragaju za svojim identitetom jedan dio njih je počeo da oživljava praksu muslimanskog odijevanja koja uključuje i pokrivanje lica, tako da se u javnosti postavio problem kakav je odnos između sekualrnih društava u kojima muslimanske grupe žive i takve odijevne prakse. Prema tome, diskusija o burci ili o drugim odijevnim praksama muslimana ustvari pokazuju poziciju koju muslimani imaju u zapadnom društvu, ili poziciju koju imaju muslimani u nekim sekularizovanim društvima kao što je to Sirija.

RSE: Ta diskusija se vodi i u BiH, ali ne na akademskom nivou nego više na političkom. Zbog čega?
Fikret Karčić

Karčić: To je posljedica jedne opšte prevlasti politike kod nas. U našem javnom diskursu prevladava politički diskurs. Ako želimo stvarno da diskutujemo relevantno o jednom pitanju kao što je i muslimanska odijevna praksa, onda bismo tu politički diskurs trebali da zamijenimo jednim akademskim diskursom, i to prvenstveno akademskim diskursom unutar Islamske zajednice jer je to unutarmuslimansko pitanje, a zatim i unutar društvene zajednice, pogotovo među kompetentnim ljudima jer je to pitanje koje se tiče ljudskih prava.

RSE: Je li zabrana nošenja burke kršenje ljudskog prava?

Karčić: Po mom mišljenju jeste. Ako se neko ko nosi zar ili feredžu ili burku pozove kako to čini motivisan iskazivanjem religije i ako to smatra iskazivanjem religije bez obzira na to šta kažu učenjaci o tome, onda se to može smatrati da govorimo o pitanju koje zadire u ograničavanje vjerskih prava. Ovdje bih htio samo da skrenem pažnju na to da se manifestacija religije u jednom demokratskom društvu može ograničiti, ali samo zakonom i samo onda kada je to neophodno radi očuvanja javnog reda, javne sigurnosti, morala, zdravlja i prava i sloboda drugih. Međunarodni dokumenti vrlo precizno govore o tome kada se iskazivanje religije može da ograniči. Prema tome, ako bi neko ograničavao muslimanske odijevne prakse, a oni koji tu praksu praktikuju se pozovu na slobodu religije, onda bi ove kriterije morali da primijenimo.

RSE: Koliko je kršenje ljudskih prava nametanje u porodici u određenim društvenim zajednicama kada je u pitanju nošenje burki?

Karčić:
U načelu kada je odijevanje u pitanju, ja sam protiv toga da se bilo kome naređuje nešto ili zabranjuje. Postoje drugi društveni mehanizmi, mjerila lejpog ukusa, zatim opšte društvene norme i standardi koji se trebaju poštovati. Prema tome, država treba, po mom mišljenju, da se ustegne i od naređivanja da se odijeva na određeni način, ili od zabranjivanja da se odijeva na određeni način.      

29.07.2010.

DOKUMENTARCI SU NAJPOSJECENIJI PROGRAM NA FESTIVALU

 

Bioskop na otvorenom u okviru Sarajevo Film Festivala, 28. jul 2010.

Bioskop na otvorenom u okviru Sarajevo Film Festivala, 28. jul 2010.

29.07.2010.
Jedan od najposjećenijih programa Sarajevo Film Festivala je svakako program dokumentarnog filma.

U konkurenciji za nagradu ove godine bori se18 filmova iz 11 zemalja regije. Među njima je i film  „Godine koje su pojeli lavovi“, autora Bore Kontića, koji je ove godine jedini film iz Bosne i Hercegovine. Sam autor kaže da se pokušao odmaknuti od isključivo ratne tematike koja je do sada preovladavala u bh. dokumentarcima.

„Ja sam se bavio novinarstvom sa ovog šireg područja iz 1991., 1995. godine i onda me interesovalo šta se desilo sa ljudima koji su prevodili propagandni rat koji je emitovan posredstvom tadašnjih radiotelevizija i novina, šta se desilo sa njima poslije 20 godina. To me zanimalo i napravio sam film o tome,“
kaže on.



Dokumentarni film u regiji ima svijetlu budućnost

Ove godine na sarajevskom festivalu najveći broj dokumentarnih filmova dolazi  iz Srbije i Hrvatske. Publiku u Sarajevu posebno je oduševio film „Mila traži Senidu“, autora Roberta Zubera iz Hrvatske, koji govori o sudbini djevojčice Senide Bećirović nestale u svibnju 1992. godine u Istočnoj Bosni koju je naknadno usvojila beogradska obitelj Janković.

„Mene zanimaju osobne sudbine. Mene intrigira, mene fascinira odobna nekakva i patnja, nešto što je na individualnom, a i na nekom nacionalnom lavelu, nekom društvenom lavelu ne možeš ništa napraviti, sam ostaješ sa svojom mukom – i onda me više zanima više to nego društvena pojava. Mislim da je društvena pojava ionako sačinjena od niza individualnih  sudbina i to je neki moj predmet istraživanja,“
rekao je on.

Produkcija dokumentarnog filma u regiji iz godine u godinu raste, a samim tim raste i njegov kvalitet. Nenad Puhovski, umjetnički direktor Međunarodnog festivala dokumentarnog filma „Zagreb dox“, kaže da je dokumentarni film u regiji ima svijetlu budućnost.

„Danas su odgojene čitave generacije novih, mladih ljudi koji vole dokumentarac, koji ga rade sa strašću i koji dokumentarac rade iz potrebe, iz ljubavi, a ne zato što misle da im je to priprema za igrani film. Sve je više dugometražnih dokumenataraca, što je, ipak, teška forma,“
kaže Puhovski.

Produkcijom dokumentarnarnih filmova u regiji zadovoljan je i Milan Nikodijević, redatelj iz Srbije. Za njega je posebno važno da se ti filmovi bave temama iz sadašnjeg vremena.

„Mislim da je dobra produkcija i da su teme slične, tj. teme su izazavne vremenom koje živimo. I dobro je što je u većini tih filmova politika na neki način isključena, bave se čistim dokumentima, čistom faktografijom,“
smatra Nikodijević.

Traži se karta više


Tomislav Tomić
, direktor Mediteran film festivala iz Širokog Brijega, kaže da u dokumentarnim filmovima fali malo više kontroverznosti, te da je u tom smislu više urađeno u produkciji igranog filma.

„Ima tu kod nas i tema, ali mislim da nisu na jedan autorski, redateljski, možda čak u razvoju filma scenaristički, način nisu dovoljno razrađene pa ne šokiraju toliko gledatelje. Puno smo bolje to u igranom filmu napravili nego što smo napravili sa dokumentarnim filmom,“
rekao je Tomić.


U devetoj godini prikazivanja dokumentarnih filmova, Sarajevo Film Festival izborio je svoje mjesto i postao je prepoznatljiv po dokumentarnom filmu. To dokazuje i interes publike za projekcije ovih filmova.

„Prepoznatljiv je sigurno po tome što nam publika u velikom broju dolazi, na svakoj projekciji ovih dosadašnjih godina tražila se karta više, publika je sjedila po podu i ostajala je nakon projekcija na razgovorima i do dva, tri sata. To govori da je SFF prepoznatljiv po dokumentarnom filmu i da je publika prepoznala kvalitet dokumentarnog filma. Svjetski selektori dolaze u Sarajevo mnogi upravo zbog dokumentarnog filma kako bi ovdje pronašli ono što im ne dolazi nekom normalnom procedurom prijavljivanja filmova,“
  kaže Rada Šešić, selektorica Takmičarskog programa za dokumentarni film Sarajevo Film Festivala.

Samo od kolovoza prošle godine do danas nekoliko velikih filmskih festivala iz raznih zemlaja odlučilo je prikazati dokumentarce iz regije, od DOK Leipziga do Festivala „Dokumenatarist“ u Istambulu.

*****
Mogali bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Posebno dobra godina za bh. film
Purivatra: Sarajevo postalo relevantna tačka na filmskoj mapi
29.07.2010.

"SREBRENICA - MAPIRANJE GENOCIDA" - DOKUMENTARNI DVD O STRADANJU SREBRENICE

 

220 minuta materijala, 17 mapa, lokacije, haška svjedočenja...

image "Mapiranje genocida": Projekat vrijedan pažnje

Inicijativa mladih za ljudska prava BiH predstavila je danas u Sarajevu projekt "Srebrenica - mapiranje genocida" u okviru Dana ljudskih prava Sarajevo film festivala (SFF).
 
Projekt je urađen kao dokumentarna animacija na DVD izdanju, u trajanju od 220 minuta. Činjenice se baziraju isključivo na dokumentima.
 
Sastoji se od 17 mapa i  predstavlja hronologiju događaja u zaštićenoj enklavi UN-a od 6. do 19. jula 1995. godine. Iz toga se može vidjeti da je prije 11. jula bila unaprijed razrađena strategija za izvršenje genocida.

Na promociji je predočena mapa  koja predstavlja činjenice i događaje od 13. jula 1995. godine.
 
Mapa surovo, dokumentaristički, bilježi lokacije na kojima su vršene egzekucije, protjerivanja, pokušaji bijega, hapšenja. Također donosi svjedočenja iz Haaga.

Tako naprimjer Momir Nikolić (oficir VRS) na pitanje šta je mislio da će se desiti uhapšenim ljudima odgovara "Nisam mislio. Ja sam znao. Znao sam da će biti uhapšeni pa pobijeni."

Prema prikazu iz Mape egzekucije su vršene 13. i 14. jula 1995. godine.

Kompletan DVD materijal možete preuzeti OVDJE (kliknite na link)

Alma Bašić
iz Inicijative za ljudska prava BiH ističe da je projekt "Mapiranje genicida" prije svega edukativan, da mu je cilj da dokumentom kao osnovnim alatom predstavi šta se dešavalo. Tako mapa 13. jula pokazuje kako  se odvijao proces odvođenja, ubijanja...

Bašić je istakla da je ovo projekt koji bi trebao pomoći svima koji se bave izučavanjem genocida.

"Ovdje nema sugestija, komentara,  sve su istraživanja i činjenice", rekla je Bašić.

Luka Božović iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije ističe da su ovakvi projekti jako važni.

"Korisni su s obzirom na to koliko mladi ljudi u Srbiji malo znaju o svemu  što se dešavalo, te zbog poricanja i veličanja ratnih  zločinaca", rekao je Božović.

Projekti poput ovog, smatra Božović, korisni su i u ponovnom spajanju u regionu.

U projektima Inicijative mladih za ljudska prava učestvuju mladi iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske.
 
Poslije prezentacije održane su panel-diskusije.

29.07.2010.

AKADEMIK PROF. DR. EJUP GANIC: "SRBIJA JE IPAK ZEMLJA KOJA JE ODGOVORNA ZA GENOCID U BOSNI I HERCEGOVINI"

 

 
24sata.info PHOTO
image Ejup Ganić / rtvfbih.ba

 

24SI - Gost Dnevnika FTV-a bio je Ejup Ganić, nakon što je sud u Londonu odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje zbog dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.

 

Ganić je ocijenio da će odluka londonskog suda promijeniti nešto u politici Srbije, a nešto se, kazao je, mora promijeniti i u našoj politici.

''Srbija je ipak zemlja koja je odgovorna za genocid u Bosni i Hercegovini, mada je većina izvršilaca s današnje teritorije RS-a, a mnogi se kriju i u Srbiji, prenosi rtvfbih.ba.

Mora i Srbija da se suoči sa sobom, jer srpski narod ima bogatu historiju i tradiciju, dio tog naroda je inficiran genocidom i treba da se izliječi od toga.

Što se tiče nas, moramo imati bolju strategiju kako da štitino svoje građane - mnogo naših ljudi je po nekakvim listama Interpola, drugih agencija, čak da to i ne znamo'', kaže Ganić.

Svoj slučaj ocjenjuje kao krupan korak, jer se Srbija približava situaciji da "pogleda istini u oči". Londonski sud je, kaže, bio svojevrstan tribunal u ovom procesu između BiH i Srbije.

(24sata.info)

29.07.2010.

"RIJESITI OTVORENA PITANJA": HARIS SILAJDZIC POTVRDIO DA USKORO ODLAZI U POSJETU BEOGRADU

 

24sata.info PHOTO
image Haris Silajdžić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, iako se to u nekim političkim krugovima očekivalo, nije dočekao Ejupa Ganića u sarajevskoj zračnoj luci.

 

Upućeniji tvrde kako je jedan od razloga jučerašnja izjava zamjenika srbijanskog tužitelja Brune Vekarića, u kojoj se timu obrane Ejupa Ganića spočitava politički xafsing i razni utjecaji izvan londonskoga suda, javlja FTV.

Nedolaskom Silajdžića u zračnu luku spriječene su daljnje špekulacije i priča o političkome xafsingu, ali se pojavila informacija da Silajdžić uskoro putuje uskoro u posjetu Beogradu.

To je u izjavi za FTV sam Silajdžić i potvrdio. ''Posjeta je planirana i'', kazao je Silajdžić, ''do nje bi, nadam se, trebalo doći ubrzo''.

''U toku je usaglašavanje termina posjete, a njome želimo riješiti otvorene pitanja - osim prošlosti mi imamo i budućnost, susjedne smo države i potrebno je razvijati ukupne odnose, i političke, sli i privredne.

Tu imamo nekih neriješenih pitanja, npr. pitanje sa granicama, imamo i zajedničkih projekata, naravno ukoliko se odnosi budu razvijali dobro, koji su od interesa i jedne i druge zemlje, poseno u energetskom sektoru'', izjavio je Silajžić.

(24sata.inf)

29.07.2010.

POZIV MILORADA DODIKA, DOZIVIO "DEBAKL": NISTA OD SVESRPSKOG JEDINSTVA

Dodikov poziv doživio debakl: Ništa od svesrpskog jedinstva

24sata.info PHOTO
image Dodikov poziv doživio debakl / oslobođenje

 

24SI - "Republika Srpska i njene političke strukture imaju obavezu i zadatak da reaguju na savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP) o nezavisnosti Kosova", izjavio je premijer Republike Srpske i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka lidera predstavnika srpskih političkih stranaka.

 

Ipak, od najavljenog svesrpskog konsenzusa o mišljenju MSP-a nije bilo ništa jer se Dodikovom pozivu na, kako je navedeno, konsultativni sastanak za zauzimanje stava o savjetodavnom mišljenju MSP-a o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova nisu odazvali lideri SDS-a, PDP-a, Srpske radikalne stranke i Demokratske partije, Mladen Bosić, Mladen Ivanić, Milanko Mihajlica i Dragan Čavić, piše ''Oslobođenje''.

Učesnici razgovora, Marko Pavić, predsjednik DNS-a, te predsjednici Socijalističke partije i Saveza za demokratsku Srpsku Petar Đokić i Dragan Kalinić zajedno sa Dodikom zaključili su jučer u Banjoj Luci, "da RS po ovom pitanju treba slijediti zvaničnu politiku Srbije".

- Pošto je mišljenje MSP-a da su odredbe Deklaracije o nezavisnosti Kosova od opšteg značaja, a ne samo za Kosovo, stoga smo zaključili da trebamo nastaviti pratiti ono što Srbija radi na ovom pitanju imajući u vidu i specijalne odnose koje imamo sa Srbijom, izjavio je Dodik. Dodao je da su učesnici sastanka zadovoljni činjenicom da je Skupština Srbije noć ranije značajnom većinom usvojila dokument o mišljenju Međunarodnog suda pravde i da je najbolje da RS slijedi politiku Srbije u vezi sa Kosovom.

- To, prije svega podrazumijeva da se RS ne smije dovesti u poziciju da da saglasnost za priznanje za nezavisnosti Kosova, bez obzira na to što neke velike sile i neke važne zemlje smatraju da se mišljenjem MSP-a rješava pitanje Kosova. U mišljenju MSP-a se ne navodi stav o obaveznosti priznavanja Kosova, istakao je Dodik.

Lideri SNSD-a, DNS-a, Socijalističke partije i Saveza za demokratsku Srpsku dogovorili su da Vlada RS-a formira ekspertni tim sačinjen od domaćih i međunarodnih stručnjaka za oblast međunarodnog prava koji bi dao mišljenje o stavu Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova.

Predsjednik DNS-a Marko Pavić istakao je "da se mišljenje koje je Međunarodni sud prava dao o Kosovu ne odnosi samo na Kosovo nego se može primijeniti i na Republiku Srpsku".

- Republika Srpska je 22. februara 2008. godine usvojila deklaraciju koja predviđa mogućnost donošenja odluke o nezavisnosti RS-a i stoga se i mi možemo osamostaliti, kazao je Pavić. "Ipak", naglasio je Pavić, "RS neće napraviti nijedan potez protiv Srbije, ali ako Generalna skupština UN-a prizna nezavisnost Kosova i mi to isto možemo učiniti."

Dodik je dodao da će konačan stav o tome kako će RS u dogledno vrijeme postupiti zavisi i od toga ko bude činio vlast u RS-u nakon oktobarskih izbora.

- Sve zavisi da li ćemo na vlasti biti mi ili oni špekulanti koji se danas nisu pojavili na ovom sastanku, zaključio je Dodik.
Dragan Kalinić, komentarišući nedolazak na sastanak Bosića, Ivanića, Mihajlice i Pavića istakao je da su "Bosić i družina podvili rep kada je riječ o ovako važnom pitanju".

- Smatramo da je zadatak svih političkih stranaka koje će ući u Narodnu skupštinu da nakon izbora izdefinišu konsenzus oko odgovora na pritiske koji dolaze na RS, na način da odgovor na njih bude odluka o samoopredjeljenju, podvukao je Kalinić, piše pored ostalog ''Oslobođenje''.

(24sata.info)

29.07.2010.

SRBIJANSKI MEDIJI: PADDY ASHDOWN SE VRACA U BiH!

 

24sata.info PHOTO
image Paddy Ashdown / the independent

 

24SI - Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i sigurnost Catherine Ashton namjerila je da u BiH ponovo pošalje Paddyja Ashdowna kao posebnog izaslanika EU u BiH.

 

Njegov posao bit će ukloniti sa scene političare koji nisu po volji Brisela. To se prije svih odnosi na premijera RS Milorada Dodika, kome će, ako bude neposlušan, zabraniti putovanja u EU i zamrznuti račune, tvrdi srbijanski list Press.

Press podsjeća da su britanski mediji objavili da plan predviđa da EU preuzme potpunu kontrolu u BiH i da svom specijalnom izaslaniku osigura šire ovlasti, kao i mandat da upravlja mirovnim snagama u BIH i evropskom policijskom misijom u zemlji.

Sagovornik Pressa iz diplomatskog kora u Sarajevu objašnjava da je plan Ashtonove završen prije desetak dana i da će na jesen biti usvojen u najvišim organima unije.

''Očigledno da je jedan, jači dio međunarodne zajednice, otvorio široki front prema Srbima na Balkanu, a posljednja dešavanja u vezi sa mišljenjem MSP-a o Kosovu, kao i puštanje Ejupa Ganića na slobodu to i dokazuju. Plan Ashtonove će sasvim sigurno doprinijeti novoj nestabilnosti u regionu'', kaže izvor Pressa.

On, međutim, dodaje da šansa za Srbe leži u činjenici da će u narednih nekoliko sedmica taj papir razmotriti najviše svjetske adrese i da to treba iskoristiti.

''Kod Francuza i Nijemaca sa jedne i Rusa sa druge strane trebalo bi izlobirati da plan ne bude usvojen. Njemačkoj, Francuskoj i Rusiji nova nestabilnost na Balkanu nikako ne odgovara'', tvrdi Pressov sagovornik.

„Daily Telegraph" objavio je da je Catherine Ashton napravila „tajni plan za upravljanje Bosnom", koji podrazumijeva imenovanje specijalnog izaslanika, sa ciljem da EU preuzme vodeću međunarodnu ulogu u BiH.

Londonski dnevnik piše da Ashtonova planira da preuzme direktnu kontrolu nad BiH sa novim ovlaštenjima usmjerenim protiv srpskih „čvrstorukaša" koji se protive bh. državi i blokiraju političke reforme.

Navodi da bi izaslanik imao mogućnost da zabrani putovanja u EU i traži zamrzavanje bankovnih računa i drugih sredstava svih osoba za koje smatra da opstruiraju reforme, uključujući, kako su listu potvrdile evropske diplomate, čak i premijera RS Milorada Dodika.

Tokom jučerašnjeg dana Brisel je demantirao postojanja „tajnog plana" EU za BiH, ali su informacije iz Londona izazvale veliko nezadovoljstvo u političkim krugovima RS. Kako Press nezvanično saznaje, u Vladi RS smatraju da je riječ o probnom balonu pred konačnu izradu dugoročnijeg plana djelovanja na području zapadnog Balkana.

U kabinetima srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića rečeno je Pressu da njih dvojica još ne mogu da daju nikakav komentar vezan za plan Ashtonove.

Istovremeno, portparol visokog predstavnika EU za spoljnu politiku Maja Kocijančić tvrdi da plan uvođenja posebne čvrste uprave nad BiH ne postoji. Ipak, ona je ponovila ranije definirane ciljeve EU prema BiH u kojima je jasno naglašen prioritet ubrzavanja reformi.

''Odnosi sa BiH bit će temeljno razmotreni u septembru u okviru rasprave vođa EU o sveukupnoj spoljnoj politici Unije. Politički cilj EU je da ima značajnu ulogu u BiH i da se, uz poštovanje odredbi Dejtonskog sporazuma, u BiH izgradi održiva, demokratska i multietnička država'', rekla je Kocijančićeva.

Lider SP Petar Đokić kaže da se ne plaši mogućnosti da nekim zvaničnicima iz RS bude zabranjen ulazak u zemlje EU ili da određenim partijama budu blokirani računi. On ističe da je vrijeme da stranci konačno prestanu sa eksperimentima u BiH i puste narode u toj zemlji da slobodno žive.

''Naravno, nikad ne treba isključiti mogućnost takvih mjera, ali to ne bi proizvelo nikakvu korist. Ne mogu se složiti sa ocjenom da su Srbi ti koji prave blokade u BiH i da oni treba da trpe neke sankcije kada imamo očigledna kršenja Dejtonskog sporazuma, ne samo iz bošnjačkih redova, već i iz određenih struktura međunarodne zajednice'', kaže Đokić za Press RS.  

(24sata.info)

28.07.2010.

AKADEMIK PROF. DR. EJUP GANIC: SRBIJA JE PRIZNALA DA SE RADILO O MEDJUNARODNOM ORUZANOM SUKOBU NA TERITORIJI BOSNE I HERCEGOVINE!

 

Insistirao sam da utvrdimo kakav je to rat bio u BiH • Trojica britanskih istaknutih historičara pokazali da je ratu prethodilo "sistematsko paljenje BiH" • JNA bila legitiman objekat za napad

image Ganić: Ovaj slučaj mogao bi pomoći i Iliji Jurišiću (Foto: J.S.)

Bivši član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić ponovio je da je jučerašnja odluka Suda u Londonu, kojom je odbijen zahtjev Srbije za njegovo izručenje, svojevrsna pobjeda BiH, budući da je "srbijanska strana prvi put priznala da se u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici radilo o međunarodnom oružanom sukobu na teritoriji BiH".

"Bio sam optužen da sam bio na čelnu vojno-političkog vrha 2. i 3. maja 1992. godine, koji se tada suprotstavio Jugoslaviji. Ono što je bila moja i strategija mojih advokata - ako me teretite moramo da vidimo za koju vrstu rata me teretite, kakav je to bio rat, kako bi onda mogli definisati i navodni zločin", izjavio je Ganić u večerašnjem intervjuu za Federalnu televiziju (FTV).

"Tri od ukupno pet mjeseci potrošili smo na definisanje tog sukoba, da bismo na kraju, poslije svih pokušaja, dobili pismenu informaciju od Vlade Srbije, koju je potpisalo Ministarstvo pravde i Sud za ratne zločine, da je između Jugoslavije i BiH bio međunarodni oružani sukob na teritoriji BiH", dodao je Ganić, koji je danas popodne doputovao u Sarajevo, nakon što je londonski sud jučer odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje, zbog sumnji da je odgovoran za navodni ratni zločin u Doborovoljačkoj ulici s početka maja 1992. godine.

Ganić je rekao da je njegova odbrana angažovala trojicu britanskih istaknutih historičara, koji su u nezavisnim stdijama pokazali da je zbivanjima iz maja 1992. godine prethodilo "sistematsko paljenje BiH...". "Do 2. maja bilo je oko 400.000 prognanika iz istočne Bosne, logori i silovanja, a onda dolazi 2. i 3. maj kao završni udarac da bi se preuzela BiH i da bi se srušila legalna vlada. Njima tog dana to nije uspjelo, zbog toga oni mene i ostale evo godinama proganjaju...", izjavio je Ganić. 

Na pitanje zašto niko nije odgovarao za stradanje vojnika u Dobrovoljačkoj ulici i da li je zadovoljan radom domaćeg pravosuđa "koje ne procesuira odgovorne, zbog čega često stradaju nevini građani", Ganić je ponovio da se u Dobrovoljačkoj ulici radilo o sukobu dvije oružane formacije", te da je Jugoslovenska narodna armija (JNA) bila legitiman objekat za napad".

"Vidite, u ratu stradaju vojnici... Desetine hiljada vojnika je poginulo u ratu. Što se tiče Dobrovoljačke ulice, to je bio sukob dvije oružane formacije. Po međunarodnim normama, JNA je bila legitiman objekat za napad, jer smo mi ratovali. U ratu, nažalost, ginu vojnici", kazao je Ganić.

Za dešavanja s početka maja 1992. godine, kako je kazao Ganić, trebaju, prije svega, odgovarati "oni ljudi koji su komandovali JNA, jer su poslali te ljude u operaciju, a prije toga su masovno bombardovali Sarajevo - to je bio dan kada su zapalili Poštu, kada je bila bitka za Predsjedništvo BiH i Sarajevo".

"Insistirao sam da se ovaj proces vodi tako da dokažemo karakter rata, a zatim da dokažemo i čime se bavi Srbija, jer su oni na neki način iskoristili britansko pravosuđe, dostavili su falsifikovane podatke i pokušali su na tim podacima da dobiju mene. Međutim, mi smo pokazali da je sve to falsifikat...", naglasio je Ganić i dodao da je Srbija u ovom slučaju grubo zloupotrijebila britanski pravosudni sistem, te da je odlukom londonskom suda ponovljeno da ne postoji njegova odgovornost za sporna dešavanja.

Prema Ganićevim riječima, ovaj slučaj mogao bi pomoći i Iliji Jurišiću, osuđenom na zatvorsku kaznu za događaje na Brčanskoj Malti u Tuzli iz 1992. godine, budući da je na londonskom sudu dokazano da je Srbija i u tom procesu za optužbu koristila falsifikovan dokument, "navodni međudržavni dogovor o mirnom povlačenju JNA".

"Sada treba s tim krenuti... Dokazati da je taj dio falsifikovan. Ako budemo obezbijedili transparentno suđenje i prisustvo međunarodne zajednice, Jurišić bi mogao biti na slobodi", kazao je Ganić, naglašavajući da je u njegovoj odbrani izostala pomoć države BiH, koja je "faktički blokirana Dejtonskim sporazumom".

28.07.2010.

CATHERINE ASHTON ZELI DA EVROPSKA UNIJA PREUZME KONTROLU U BOSNI I HERCEGOVINI

 

Catherine Ashton za vrijeme posjete Sarajevu 18. februara 2010. godine

Catherine Ashton za vrijeme posjete Sarajevu 18. februara 2010. godine

28.07.2010.
Šefica evropske diplomatije Catherine Ashton želi preuzeti kontolu nad procesom stabilizacije BiH od međunarodne zajednice i uvesti nove ovlasti za specijalnog izaslanika bloka, piše londonski Daily Telegraph.

Šefovi diplomatija EU su u ponedjeljak dogovorili plan za ukidanje viza za građane BiH do kraja ove godine ali su razgovarali i o uvođenju novih mjera protiv onih koji opstruiraju reforme.

U povjerljivom dokumentu, koji je iznijela evropskim ministrima vanjskih poslova, Ashton je tražila da naredne jeseni bude uvedena nova funkcija izaslanika EU, pipe Daily Telegraph.

Ona bi bila spojena sa trenutno jačom funkcijom visokog predstavnika međunarodne zajednice i imala bi veća ovlaštenja sa ciljem pokretanja ustavnih reformi koje su preduslov za nastavak evropskih integracija.

Trenutni visoki predstavnik međunarodne zajednice kao i specijalni izaslanik EU za BiH je austrijski diplomata Valentin Inzko, ali samo prva funkcija ima izvršne ovlasti.

Novi izaslanik EU bi imao ovlasti da zabrani putovanje zvaničnicima koji opstruiraju reforme i blokira imovinu u EU bh. političarima koji opstruiraju reforme.

Zatvaranje ureda visokog predstavnika je godinama tema razgovora sponzora mirovnog procesa u BiH i dok Republika Srpska, Srbija i Rusija traže da bude ukinut, političari iz Federacije i većina zapadnih zemalja, uključujući i Sjedinjene Države, smtraju da BiH još nije zrela za to.
Diplomata: Dodik neće biti presretan, ali moraćemo da pratimo njegovo ponašanje

 
Daily Telegraph kaže da bi nove ovlasti bile usmjerene prevashodno prema "tvrdolinijašima" iz Republike Srpske, uključujući premijera tog entiteta Milorad Dodika.

"Dodik neće biti presretan, ali moraćemo da pratimo njegovo ponašanje", rekao je visoko rangirani diplomata Daily Telegraphu.

Profesor za međunarodne odnose u centru za demokratske studije na Univerzitetu u Vestminsteru David Chandler je kritikovao planirane mjere, ocjenjujući ih kao nedemokratske.

"Ironično je unapređivati demokratiju i ljudska prava EU, a oslanjati se na tako drakonske mjere kako bi bile spriječene slobodne i javne diskusije o napretku za BiH," rekao je Chandler Telegrpahu.

List također navodi da je Paddy Ashdown, britanski političar i diplomata i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, kandidat za novu funkciju "operativnog direktora" u evropskoj diplomatiji za Rusiju i istočnu Evropu, koju Ashton želi ustanoviti naredne jeseni.

Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Beogradu i Prištini dijalog, za BiH "beli šengen"
28.07.2010.

PVODOM AVIONSKE NESRECE: HARIS SILAJDZIC UPUTIO TELEGRAM SAUCESCA PREDSJEDNIKU PAKISTANA

 

24sata.info PHOTO
image Haris Silajdžić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić uputio je telegram saučešća predsjedniku Islamske Republike Pakistan Asifu Aliju Zardariju u povodu avionske nesreće u blizini Islamabada.

 

"Povodom avionske nesreće koja se dogodila padom aviona u blizini Islamabada, u kojoj je stradalo više od 150 putnika, želim da Vama i narodu Islamske Republike Pakistan u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine i u svoje lično ime izrazim duboko saučešće

Molim Vas, Ekselencijo, da izraze moga saučešća prenesete porodicama nastradalih", kaže se u Silajdžićevom telegramu.

(fena)

28.07.2010.

PRIJEDLOG O ZABRANI NIKABA PODIJELIO POLITICARE U BiH

Prijedlog o zabrani nikaba podijelio političare u BiH

28.07.2010
 

image
28.7.2010.
Dženana Halimović

Kako se u BiH bliže izbori sve su jasnije političke igre usmjerene ka cilju dobijanja glasova, a koje su zamalo na rubu incidenta. Nakon što je u više navrata SDP BiH predlagao zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija uključujući i četnički ravnogorski pokret, a koji je podržan od strane stranaka s bošnjačkom većinom, srpski su zastupnici vratili lopticu.

Naime, SNSD je  predložio zakon o zabrani nošenja odjeće koja onemogućuje identifikaciju, uz izmjene Krivičnog zakona koje predviđaju zabranu vehabijskog pokreta. Pozadinu je otkrila još prva parlamentarna rasprava.

Milica Marković, zastupnica SNSD-a, je potvrdila kako je zakon o zabrani nošenja nikaba kontra SDP - ovih prijedloga.

„Vaš klub je to opet kandidovao i tražio da se ovaj parlament izjašnjava o tom zakonu. I mi to nismo osporili. Tražite, izjasnili smose, oborili i gotovo, završena priča. Mi tražimo da se Dom izjasni o ovome. Kako god da se izjasni, to ipak nešto govori. I nama su potreban, vjerujem i široj javnosti u BiH, i ovakve informacije,“
kaže Marković.

Ekrem Ajanović
, zastupnik Stranke za BiH, pokušao je što plastičnije prikazati kako je, zapravo, riječ o kršenju ljudskih prava.

„Zamislite vi sada nekoga muškarca koji ima osobinu da se oblači u ženu, metne periku, namaže usne, metne grudnjak, obuče haljinu i izađe na ulicu ia da vi sada morate zabraniti da se on tako ponaša. Digle bi se vanparlamentarne organizacije koje postoje kako se progone određeni ljudi i uskraćuju njihova prava. A sada kada neko želi da ponese fes ili feredžu ili nešto drugo, onda svi ćute,“
izjavio je Ajanović.

I nadležna parlamentarna Komisija za ljudska prva izbjeglice i azil nije podržala principe zakona, no to, ipak, nije spriječilo da se zakon ponovno nađe u proceduri. Rasprava je kulminaciju doživjela nakon što je u Parlament BiH na pretposljednjem zasjedanju pred izbore došla predsjednica Udruženja ravnopravnost za sve Nađa Dizdarević, žena koja nosi nikab.

Potegnuto je pitanje njene identifikacije i ugrožene bezbjednosti srpskih poslanika.

„Takve stvari dovode u pitanje bezbjednost srpskih poslanika u Parlamentu BiH - ako postoji u ovom parlamentu da mi kao državni poslanici ne znamo za određene stvari, da treba da se krije od nas, da se na sporedne ulaze uvode lica za koja nam se neće ni da kaže, ni da nam se predstave, ni da nam se identifikuju,“ rekao je zastupnik SNSD-a Drago Kalabić.




Stvaranje nepovoljne atmosfere za rad

Član kolegija Zastupničkog doma Beriz Belkić, u nastojanju da obori Kaćabićeve tvrdnje, kazao je kako kodeks na koji se pozivaju zastupnici SNSD-a ne zabranjuje nikab u Parlamentu. Bolje je, kaže Belkić, vrijeme iskoristiti radeći nego politizirajući.

„Ja na aerodromu vidim stotine pokrivenih žena i nikad se nisam upitao kako se to identificira. To valjda službe koje se time bave znaju. Ja mislim da se treba vratiti radu i biti oprezan - riječi lete i stvaraju nepotrebnu atmosferu koja je neplodna za rad. Mi imamo obaveza i treba iskoristiti ovo malo vremena što je preostalo da nešto uradimo,“
kazao je Belkić.
Beriz Belkić, Foto: Midhat Poturović

RSE: Piše li igdje u kodeksu da ne mogu ulaziti osobe sa nikabom?

Belkić: Ne piše, naravno da ne piše. Ne piše ni da ne mogu ulaziti osobe sa minđuhom u uhu, u nosu, osobe ošišane na nulu.

Ja moram reći da je taj prijedlog SNSD-a provokatorski i da je usmjeren samo da dodatno rasplamsa strasti u naredna dva, tri mjeseca do izbora, smatra Denis Bećirović.
Da je riječ o politizaciji SNSD-a, smatra i zastupnik SDP BiH Denis Bećirović.

„Ja moram reći da je taj prijedlog SNSD-a provokatorski i da je usmjeren samo da dodatno rasplamsa strasti u naredna dva, tri mjeseca do izbora. Ja predlažem klubu SNSD-a da oni budu predlagači zakona o zabrani skrivanja i prerušavanja lica koja su osumnjičena za genocid i ratne zločine u BiH. Samo da krenemo od Radovana Karadžića i Ratka Mladića bilo bi dovoljno,“
rekao je Bećirović.

I dok se političari raspravljaju, Nađa Dizdarević o zakonu i njegovim implikacijama kaže:

„Ne bismo imali nikakve perspektive i ni najobičnije građanske dužnosti ne bismo mogli da obavljamo, ne bih mogla moju djecu da izvedem u šetnju, da izađem u prodavnicu ili bilo gdje - jer ga ne mislim skinuti. Nikada u životu nisam kršila zakone ove zemlje, znate i sami da sam borac za ljudska prava poznat u cijelom u svijetu, samim tim i zalaganje za zakone i poštivanje zakona BiH, ali ovo bi bio prvi zakon koji ja ne bih ispoštovala jer smatram da je to moje vjersko pravo, ubjeđenje moje, da niko ne smije da mi naređuje kako ću ja da se ponašam, kako da izgledam dokle god nikoga, ama baš nikoga time ne ugrožavam.“   

Politička stvarnost BiH i nakon ovog mandata državnih zastupnika i dalje su jalove rasprave s elementima tragikomedije. Tako će ovaj saziv Parlamenta završiti četverogodišnji mandat.
28.07.2010.

POVODOM MISLJENJA ICJ-A O KOSOVU: BORIS TADIC PISAO CLANOVIMA PREDSJEDNISTVA BiH

 

24sata.info PHOTO
image Boris Tadić / 24sata.info

 

24SI - Ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović uručio je danas članovima Predsjedništva BiH pisma predsjednika Srbije Borisa Tadića...

 

...povodom savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

"To su lična pisma koja je članovima Predsjedništva BiH uputio predsjednik Tadić povodom savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o Kosovu", rekao je Spasović Srni.

On je dodao da je danas u Sarajevu razgovarao sa članovima Predsjedništva Harisom Silajdžićem i Željkom Komšićem, ali ne i sa Nebojšom Radmanovićem, koji je bio u Banjaluci.

Spasović je pisma predsjednika Srbije uručio Silajdžiću i Komšiću, te šefu Radmanovićevog kabineta Miroslavu Vujičiću.

Iz Predsjedništva BiH danas je saopšteno da je na sastanku Komšića i Spasovića, koji je održan na inicijativu ambasadora Srbije, razgovarano o odnosima dvije zemlje.

(srna)

28.07.2010.

SRPSKO TUZILASTVO NE TREBA DA SE BAVI POLITIKOM

 

Ejup Ganić sa sinom Emirom i kćerkom Eminom nakon izlaska iz sudnice u Londonu 27. jula 2010. godine

Ejup Ganić sa sinom Emirom i kćerkom Eminom nakon izlaska iz sudnice u Londonu 27. jula 2010. godine

28.07.2010.
Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine posle slučaja Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH čije je izručenje Srbiji radi navodnih ratnih zločina londonski sud odbio u utorak smatrajući čitav slučaj politički motivisanim, treba da izvuče pouku i razdvoji politiku od pravosuđa, smatraju sagovornici RSE Nataša Kandić i Mirsad Tokača.

Srbija tereti Ganića i 18 drugih osoba za odgovornost za incident prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva 3. maja 1992. godine u kojem je stradalo nekoliko vojnika i oficira. Haški trubunal je ranije rekao da nema dokaza za optužbe protiv Ganića.
 
Tokača i Kandić poručuju da su dokazi najjači argument i da Tužilaštva u regionu moraju da ih razmenjuju.

Posle odluke Westminsterskog suda, postavlja se pitanje kako izbeći da sudski procesi poput ovog, ili protiv Ilije Jurišića za Tuzlanski kolonu prestanu da budu uzrok svađa Srbije i BiH, već da umesto toga vode ka pravdi za žrtve i pomirenju.

Nataša Kandić predsednica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu u razgovoru za RSE program ocenjuje da Tužilaštvo u Srbiji treba da prestane s političkim zahtevima.

"Ono što sam sve vreme zagovarala to je da Tužilaštvo za ratne zločine iznese dokaze kojima raspolaže, a ne da ih stalno najavljuje i obaveštava javnost kako je predalo ogrmnu dokumentaciju, a da zapravo niko ne zna koja je to ogromna dokumentacija. Trebalo je da predaju tu dokumentaciju Tužilaštvu za ratne zločine BiH i da onda nastave da vrše pritisak da se taj slučaj Dobrovoljačke ulice i zločina koji su u njoj počinjeni, da se slučaj otvori i pokrene istraga. To bi bilo nekako primereno tužilaštvu", kaže Kandić i napominje:

"Ovako svega toga nije bilo već samo politički pritisak da Srbija traži izručenje Ganića. Mislim da postoji dovoljno podataka o zločinima počinjenim u Dobrovoljačkoj ulici i hoću da verujem da Tužilaštvo za ratne zločine BiH će istražiti pokrenuti istragu i odgovoriti na to šta se sve događalo. A odgovor suda trebalo bi da bude opomena Tužilaštvu Srbije da prestane s političkim zahtevima. Jer toliko je počinjeno zločina i oni imaju toliko posla da, ako imaju dokaze protiv državljana drugih država, neka te dokaze dostave državljanima tih država, a oni neka se bave onime što su počinili državljani Srbije."

Mirsad Tokača, predsednik Dokumentacionog centra za žrtve rata BIH za RSE program kaže da je glavni razlog nesporazuma na relaciji Srbija - Bosna i Hercegovina u srpskom tužilaštvu. Tokača smatra da bi Srbija trebalo da ustupi bh. pravosuđu dokaze za sve optužnice koje je podigla - od Kljuića, Divjaka, pa do Jurišića, jer je, kaže, pravosuđe BiH pokazalo da je spremno da sudi ako ima relevantnih dokaza.

"Nikakvim gestom do sada iz BiH nije najavio da ćemo mi selektivno postupati. Dakle, svuda gde postoje dokazi o počinjenom ratnom zločinu protiv bilo koga, biće pokrenut postupak. Dakle slučaj Dobrovoljačka je jedan od minornih od svih slučajeva u BiH. To je gotovo
Ne možete loviti ljude za koje nemate dokaze. Morate raditi transparentno, a ne držati figure u džepu.
beznačajan slučaj u odnosu na sve ono što se u BiH desilo i mislim da je on hteo da se iskoristi da se politički vrh BiH optuži za nešto i da se tu stavi znak jednakosti. Znam posle svih ovih godina da je bh. pravosuđe sposobno i ne samo sposobno, već je i pokazalo da je spremno da procesuira. Pokušaj da se bh pravosuđe optuži da je selektivno i da sudi samo Srbima je potpuno deplasiran pokušaj i s tim će se morati stati", kaže Tokača.

RSE: Da li mislite da Srbija i za druge slučajeve treba da se ustupe dokazi i prepuste suđenja?

„Upravo to, neka proslede dokaze ako imaju za sve slučajeve.“

RSE: Kako da upravo ti slučajevi kao što su Ganić, Jurišić ne budu uzroci svađa, već pomirenja?

„Problem je upravo u Beogradu. Slučaj Ganić to pokazuje i slučaj Jurišić to pokazuje. Ne možete loviti ljude za koje nemate dokaze. Morate raditi transparentno, a ne držati figure u džepu. Oni to cijelo vreme rade i upravo je u tome cijeli problem.“

Ganić je jutros doputovao u Istanbul odakle će se u ranim popodnevnim satima uputiti prema Sarajevu. Njegov dolazak Ganića u Sarajevo očekuje se u 13:25 sati

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH

Sve o slučaju Ganić
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
28.07.2010.

KOSOVO I SAD: NEMA GOVORA O AUTONOMIJI ZA SJEVER KOSOVA

 

Most izmeću sjevernog i južnog dijela Mitrovice, arhivska fotografija

Most izmeću sjevernog i južnog dijela Mitrovice, arhivska fotografija

28.07.2010.
Dukagjin Gorani, savetnik kosovskog premijera Hashima Thaqija, izjavio je za RSE da je srpski dnevnik "Blic" loše preneo njegovu izjavu u kojoj se spominje specijalni status za sever Kosova. On navodi da se pitanje severa treba rešiti samo putem dijaloga.

“Rekao sam Blicu tačno da je veoma širok opseg mogućnosti i da se ključ za rešenje nalazi unutar srpske zajednice i njene spremnosti da započne jedan normalan konstruktivni dijalog sa institucijama na Kosovu, i naravno unutar kosovskih državnih granica, ali sve se mora rešiti putem dijaloga i konstruktivnih razgovora“, kazao je Gorani.

Gorani navodi da je "Blic" naknadno "konstruisao njegovu izjavu" i podseća da se poslednjih dana isto dešavalo i sa izjavama međunarodnih zvaničnika na Kosovu. On dodaje da se radi o taktici u kojoj specijalni status i autonomija severa pokušava da se prikaže kao već moguća tačka u potencijalnim tehničkim razgovorima između Beograda i Prištine i dodaje da je zabrinjavajuće što na toj taktici rade i mediji.

“Sada nije previše važno šta se ustvari loše prenosilo. Mnogo je važnije zbog čega se to radi. Smatram da se radi o nekoj maloj taktici u kojoj specijalni status i autonomija za Srbiju pokušava da se prikaže kao već garantovana činjenica i kao moguća tačka u mogućim tehničkim razgovorima između Beograda i Prištine. Smatram da je izuzetno zabrinjavajuće da na toj taktici rade mediji, a ne rade, na primer, administracija i zvanični Beograd. Iako to rade mediji, ako su čak i oni uvučeni u ovu političku igru, onda je to zabrinjavajuće pošto u Prištini to liči na kolektivnu ofanzivu u kojoj su uvučeni gotovo svi slojevi društva. Vlada Kosova izuzetno je spremna da pronađe jedno stabilno rešenje za sve građane na Kosovu, ponajviše za srpsku zajednicu na severu, ali kreiranje ovakvih falsifikovanih izjava od strane medija koji smatraju da su slobodni i nezavisni je izuzetno zabrinjavajuće”
, kazao je Gorani, politički savetnik kosovskog premijera.

Ahtisarijev plan je plan bez alternative

Prethodno je i ambasador Sjedinjenih država na Kosovu Kristofer Del dematovao tvrdnje da on podržava autonomiju za sever Kosova, kako je preneo Glas Amerike.
Kristofer Del

"Nisam upotrebio, niti ću upotrebiti, jer ne podržavam tako nešto", navodi se u saopštenju Ambasade SAD u Prištini.

Navode "Blica" o specijalnom statusu za sever Kosova demantovao je i kosovski ministar za unutrašnje poslove Bajram Rexhepi. Što se tog dela Kosova tiče, on je za RSE rekao da ne postoje nikakvi drugi planovi sem onoga što je navedeno Ahtisarijevom planu.

“Ahtisarijev plan je za sada naš plan i nemamo nikakve druge alternative”, kazao je Rexhepi.

U međuvremenu, politički analitičar Ramush Tahiri je rekao da Ustav Kosova i Ahtisarijev plan ne predviđaju nikakav drugi stepen autonomije, te da je Kosovo sada stvorilo nove opštine na etničkoj osnovi sa posebnim ovlašćenjima u razvoju društvenog života.

“Mislim da u ovom trenutku ne da bi bilo rizično nego bi bilo i nepotrebno da se ulazi u opcijama autonomije, specijalnog statusa ili posebne i specijalne pozicije, zato što smatram da to ne bi pomoglo integraciji srpske zajednice na Kosovu. Naprotiv, to bi otvorilo mogućnosti da se ova zajednica više veže sa Srbijom nego sa Kosovom, ali bi otvorillo i ostale opcije teritorijalne podele ili ograničenja, što bi destabilizovalo region”, kazao je Tahiri.

****
Mogli bi vas intereovati i ovi tekstovi:
Zašto je Beograd izgubio pravnu bitku sa Kosovom
Bećaj: Priština u prednosti u odnosu na zahteve Beograda
MSP: Nezavisnost Kosova nije protiv međunarodnog prava

28.07.2010.

AKADEMIK. PROF. DR. EJUP GANIC STIGAO U SARAJEVO: VRACAM SE S DVIJE POBJEDE

 

Jedna je dokument da je na BiH izvršena agresija, a drugi je da je proces protiv mene bio politički montiran kazao Ganić

image Prof. Ganić po dolasku na Sarajevski aerodrom

Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva BiH, nakon što je pet mjeseci proveo u kućnom pritvoru u Londonu, stigao je u Sarajevo. Oko hiljadu građana, koji su se okupili ispred Sarajevskog aerodroma gromoglasnim pljeskom pozdravili su njegov dolazak.  Doček na sarajevskom aerodromu organizovalo mu je Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka i koordinacija boračkih udruženja.

- U Bosnu i Hercegovinu vraćamo se s dvije pobjede, jedna je dokument da je na BiH izvršena agresija, a drugi je da je proces protiv mene bio politički montiran -kazao je Ganić nakon što je danas stigao u Sarajevo poslije pet mjeseci provedenih u kućnom pritvoru u Londonu. 

"Dokument s kojim dolazimo potvrđuje da je na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. izvršena agresija" dodao je Ganić.
Istakao je da pet mjeseci provedenih u Londonu nije bilo uzalud.

Ganić je kazao da je Republika Srbija zloupotrijebila britansko pravosuđe i napravila međunarodni presedan "da ne kažem kriminal" kao država.
"Bosna i Hercegovina ranjena je na mnogim mjestima i drago mi je da je narod bio uz mene tokom ovih pet mjeseci", rekao je Ganić.


S Ejupom Ganićem stigli su i njegova kćerka Emina i sin Emir, kao i šef pravnog tima Ganićeve odbrane -  Damir Arnaut.

Ganić je uhapšen u Londonu 1. marta ove gone na osnovu potjernice Republike Srbije, koja je zatražila njegovo izručenje da bi mu se u Beogradu sudilo za ratni zločin.  Tužilaštvo za ratne zločine Srbije sumnjiči Ganića za učešće u napadu na kolonu Jugoslavenske narodne armije-JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 3. maja 1992. godine. 

28.07.2010.

MILORADU DODIKU MOGLO BI SE ZABRANITI PUTOVANJE U EU?

 

List navodi i da je Ešton odlučna ustoličiti izaslanika za BiH, s novim ovlastima

image Ešton: Moguć sukob s Dodikom

Visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton (Cathrine Ashton) pripremila je detaljni tajni plan kojim kani lično urediti stanje u Bosni i Hercegovini, tvrdi u svom današnjem izdanju britanski dnevni list „The Telegraph“.

Ovaj dnevnik, nakon što je imao uvid u dokument, navodi da je Eštonova spremna iskoristiti mehanizme kojima će se sukobiti, ako bude trebalo, s destruktivnim snagama u BiH, posebno Republici Srpskoj, koji „dovode u pitanje čak i osnove bh. države“.

Između ostalog, navodi se, ona je spremna suočiti se i s premijerom RS Miloradom Dodikom, čije ime, kao jedino, pominje britanski dnevnik.

Kako bi sankcionirala njegovu bahatost, Eštonova je, navodi The Telegraph “voljna zabraniti mu putovanje, ali i zamrznuti bilo kakvu imovinu koju posjeduje u EU“.

List navodi i da je Ešton odlučna ustoličiti izaslanika za BiH, s novim ovlastima.

- U slučaju nesaradnje... na primjer kada se dovode u pitanje temelji BiH izaslanik bi imao pravo da preporuči visokom predstavniku EU da od Vijeća EU zatraži zabranu putovanja i/ ili, zamrzavanje imovine u EU – citira The Telegraph dijelove tajne strategije.

Dodaje se i izjave jednog EU diplomate da „Dodik neće biti sretan“.

Navodi se i da bi plan mogao postati operativan odmah nakon izbora 3. oktobra, te da bi se njime neke ovlasti OHR-a dale u ruke izaslaniku, koji bi odgovarao direktno zvaničniku zaduženom za Rusiju i istočne susjede EU koji je nedavno imenovan.
Telegraph navodi da je Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) najvjerovatniji izaslanik Ešton za BiH.


28.07.2010.

SAFET SUSIC OBJAVIO SPISAK IGRACA ZA PRIJATELJSKU UTAKMICU PROTIV KATARA

 

Za posljednju pripremnu utakmicu uoči kvalifikacija za EP Sušić je pozvao 21 igrača

image

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Safet Sušić objavio je danas spisak igrača koje je pozvao za prijateljsku utakmicu protiv Katara, 10. augusta u Sarajevu.

Za posljednju pripremnu utakmicu uoči kvalifikacija za EP Sušić je pozvao 21 igrača. Na spisku su:

golmani: Asmir Begović (Stoke), Kenan Hasagić (Istanbul)

odbrana: Adnan Mravac (Westerlo), Boris Pandža (Mechelen), Safet Nadarević (Eskisehirspor), Sanel Jahić (AEK Atina), Emir Spahić (Montpellier)

vezni red: Mensur Mujdža (Freiburg), Zvjezdan Misimović (Wolfsburg), Samir Muratović (Sturm Graz), Elvir Rahimić (CSKA Moskva), Sejad Salihović (Hoffenheim), Miralem Pjanić (Lyon), Haris Medunjanin (Maccabi Tel Aviv), Senijad Ibričić (Hajduk), Mehmed Alispahić (Šibenik), Semir Štilić (Lech Poznan)

napad: Edin Džeko (Wolfsburg), Zlatan Muslimović (PAOK), Vedad Ibišević (Hoffenheim), Ermin Zec (Genclerbirligi).

Okupljanje reprezentacije 8. augusta u hotelu "Hercegovina" na Ilidži.

28.07.2010.

AKADEMIK PROF. DR. EJUP GANIC: JEDINA OSVETA JE DA SE VRATIM U BiH I RADIM SA DJECOM

 

24sata.info PHOTO
image Ejup Ganić nakon puštanja na slobodu / agencije

 

24SI - Bivši član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić založio se poslije presude britanskog suda, kojom je odbijeno njegovo izručenje Srbiji, za "otvaranje novog poglavlja u odnosima sa Srbijom".

 

"Proveo sam ovdje pet mjeseci... Jedina osveta koju imam na umu je da se vratim u BiH i radim sa djecom, obrazujem ih i pomognem im da postanu lideri. Istovremeno, spremni smo da otvorimo novo poglavlje u odnosima sa Srbijom", rekao je Ganić po izlasku iz sudnice, prenose ''Nezavisne novine''.

Ekstradicioni sud u Londonu odbacio je u utorak zahtjev Srbije za izručenjem bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, uz obrazloženje da bi mu suđenje u Srbiji bilo politički motivisano.

Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu "Hitrou" u Londonu na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 lica iz BiH zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine.

Postupak za donošenje odluke o izručenju Ganića počeo je 13. aprila, dostavljanjem zahtjeva Srbije i dokumenata na osnovu kojih se to traži, a ročište sa iznošenjem dokaza srpskog Tužilaštva za ratne zločine i Ganićeve odbrane trajalo je od od 5. do 14. jula.

Ganić je poslije hapšenja bio pušten iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra, a napuštanje Velike Britanije mu je bilo zabranjeno do odluke o ekstradiciji.

Poslije današnje odluke britanskog suda Ganić može da napusti Veliku Britaniju.

(24sata.info)

28.07.2010.

HARIS SILAJDZIC: U SVJETLU PRESUDE AKADEMIKU PROF. DR. EJUPU GANICU PREISPITATI SLUCAJ ILIJE JURISICA

 

24sata.info PHOTO
image Haris Silajdžić / rtm

 

24SI - ''Ovo je pouka onima koji su to počeli da se stvari neće odvijati onako kako oni žele, i naravno, ako ima imalo dobre volje, trebalo bi u svjetlu ove presude...

 

... preispitati slučaj Ilije Jurišića, koji je nevino osuđen i leži u beogradskom zatvoru'', rekao je uz ostalo predsjedavajući Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, u reakciji na oslobađajuću presudu londonskog Suda Ejupu Ganiću.

''Odluku engleskog suda'', kaže Silajdžić, ''vidim kao pobjedu nad pravnim nasiljem koje se nastavilo vršiti nad građanima Bosne i Hercegovine'', javlja FTV.

(24sata.info)

28.07.2010.

GENERAL JOVAN DIVJAK: OSLOBADJANJE AKADEMIKA PROF. DR. EJUPA GANICA "RADOSNA JE VIJEST ZA GRADJANE BiH KOJIMA JE SARAJEVO GLAVNI GRAD"

 

24sata.info PHOTO
image Jovan Divjak / zokster.net

 

24SI - Oslobađanje Ejupa Ganića je radosna vijest za građane Bosne i Hercegovine kojima je Sarajevo glavni grad, koji nemaju drugu domovinu, za one koji su branili BiH kao multinacionalnu i multikulturnu.

 

S druge strane, sigurno je to žalost srpskog pravosuđa, Republike Srpske, jer nije bilo argumenata za bilo šta što bi značilo zločin, da bi Ganić bio osuđen, javlja FTV.

Odluka pokazuje da je londonski sud veoma objektivam, realan, ali to ne znači da se abolira ono što se desilo u Dobrovoljačkoj. To treba sud BiH do kraja da završi, izjavio je penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak.

(24sata.info)

27.07.2010.

POVIJESNI DAN ZA BOSNU I HERCEGOVINU, ZA GRADJANE BiH, ZA SLOBODNU EVROPU!

 

"Sud u Londonu faktički je donio oslobađajuću presudu", kazao je izvršni sekretar SNSD-a • "Odluka pokazala kako se ponašaju branitelji BiH", riječi su člana pravnog tima odbrane Ganića

image Foto: AP

U povodu oslobađajuće presude Ejupu Ganiću, bivšem članu Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić dao je slijedeću izjavu:

"Od vremena Huseina kapetana Gradaščevića (1831.-35.) autonomnost suverene države Bosne i Hercegovine nije bila na težem ispitu kao u slučaju Ejupa Ganića i ostalih bosanskohercegovačkih patriota koji su 2. i 3. maja 1992. hrabro branili pravo na slobodu i suverenost države Bosne i Hercegovine.

Za razliku od Huseina kapetana Gradaščevića, kojeg je Beč izručio Istanbulu odakle se nikada više nije vratio u svoj voljeni Gradačac, Ejup Ganić je imao sreću, a time i država Bosna i Hercegovina što je sud u Londonu na vrijeme shvatio prevaru Beograda i što je u duhu svoje principijelne pravne tradicije u ovom slučaju donio jedinu moguću odluku, a to je oslobađajuća presuda za Ejupa Ganića, što je ustvari oslobađajuća presuda za državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene patriote koji su branili pravo svih građana BiH na suverenu nezavisnu bosansku državu.

Svaki čovjek zdravog razuma u Evropi, posebno u Bosni i Hercegovini može biti sretan i zadovoljan što je sud u Londonu izbjegao političku manipulaciju Beograda i time pokazao objektivnost, te ulio nadu svim ljudima dobre volje da na kraju uvijek pobjeđuje zdrav razum, istina i pravda.

Od srca čestitam Ejupu Ganiću i njegovoj porodici na hrabrosti, strpljenju i patriotskom držanju u odbrani suvereniteta naše države i slobode i časti svakog Bosanca i Hercegovca.

Današnji dan je povijesni dan za našu zemlju, za naš narod, za slobodnu Evropu i on je i osobna pobjeda za Ejupa Ganića i njegovu porodicu", kaže u izjavi reisu-ulema dr. Mustafa Cerić, prenosi MINA.

Arnaut: Odluka pokazala kako se ponašaju branitelji BiH

Prezadovoljni smo današnjom odlukom Suda u Londonu da odbije zahtjev Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, koja je vrlo jasna i premašila je sva naša očekivanja, izjavio je Damir Arnaut, član pravnog tima odbrane Ganića.

''Sudija je odbacio srbijanski zahtjev, Ejup Ganić je slobodan čovjek i vraća se u Sarajevo. Ovim smo pokazali kako se bori za BiH, ostvarili smo jednu veliku pobjedu, ne samo za Ganića, već i za BiH. Sud je jasno ocijenio da se radilo o politički motivisanom procesu, da je Srbija iskorištavala britansko pravosuđe u političke svrhe. Odluka je također pokazala kako se ponašaju branitelji BiH, jer Ganić nije bježao, nije se skrivao, kao što su to radili haški optuženici Radovan Karadžić, Ratko Mladić i drugi takozvani heroji'', kazao je Arnaut.

Arnaut je dodao i da je ''ovo udarac za politički motivisano pravosuđe Srbije''.

"Sud je danas rekao da je srbijansko pravosuđe politički motivisano i nekompetentno. Sud je za sve svjedoke koje je izvela odbrana ocijenio da su kredibilni i da govore istinu, dok je jedini svjedok Srbije ocijenjen nekredibilnim. Protiv svih trikova i neistina koje je Srbija iznijela mi smo se odbranili istinom i faktima i tako smo uvijek radili i nastavićemo raditi'', kazao je Arnaut.

Prema njegovim riječima, britansko tužilaštvo nije na današnju odluku uložilo žalbu.

''To je njihovo pravo da ulože ili ne ulože žalbu, a u ovom slučaju je nisu uložili, što bih im i ja savjetovao, s obzirom na jasnoću ove presude'', kazao je Arnaut.

Komšić: Još jedan poraz velikosrpske politike

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je odluku Suda u Londonu kojom je odbačen zahtjev za ekstradicijom bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića Srbiji zbog ''navodnih zločina u Dobrovoljačkoj ulici''.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je istakao da je riječ o ispravnoj odluci Suda, naglašavajući da je ''velikosrpska politika ovim doživjela još jedan poraz, pogotovo što su svi navodi srbijanske strane odbačeni, a svi navodi odbrane prihvaćeni'', saopštilo je Predsjedništvo BiH.

Vasić: Sud u Londonu faktički donio oslobađajuću presudu

Izvršni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Rajko Vasić smatra da je današnjom odlukom da bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića ne izruči Srbiji, Sud u Londonu faktički donio oslobađajuću presudu.

Upitan da li odbijanje izručenja Srbiji znači i oslobađajuću presudu, Vasić je ponovio da je upravo tako, jer će Ganić "sada paziti šta radi, a Srbija neće doći na teritoriju BiH da ga hapsi".

Dodik: Odluka rezultat "stereotipa o Srbiji"

Premijer RS Milorad Dodik izjavio je večeras da presuda Suda u Londonu, kojom je odbijen zahtjev Srbije za izručenje Ejupa Ganića, predstavlja realizaciju “stereotipa prema Srbiji i Srbima”.

On je za RTRS dodao da taj sud nije bio nadležan da govori “da li je Ganić kriv ili ne”, kao i da "odlučuje da u Srbiji postoje ili ne uslovi za suđenje".

Dodik je, između ostalog, ustvrdio i da su za Ganića "lobirali bivši visoki predstavnici Pedi Ešdaun i Kristijan Švarc-Šiling".

Ljubić: Oslobađajuća odluka očekivana

Oslobađajuća odluka Suda u Londonu u slučaju bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića je očekivana, rekao je predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić.

"Presuda potvrđuje da zahtjev Srbije nije imao pravno utemeljenje već da je bio politički motiviran. Presuda je očekivana iz više razloga, a jedan od bitnijih je taj što se predmetni događaj desio na teritoriju BiH", rekao je Ljubić i dodao kako je sada na pravosuđu BiH odnosno državnom sudu zadatak da istaži sve radnje u vezi sa slučajem Dobrovoljačka 1992.

Bosić: Potvrda da Srbe tretiraju kao drugorazredan narod

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić izjavio je da odluka britanskog suda da ne izruči Srbiji bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića predstavlja povod za postavljanje spoljne politike Srbije i Republike Srpske (RS) na sasvim druge osnove.

On je rekao da je ova odluka "još jedan u nizu šamara koji su zapadne zemlje zadale Srbiji i RS" i potvrda da "Srbi imaju tretman drugorazrednog naroda".

Prema njegovim riječima, spoljna politika koju su vodile vlasti u Srbiji i RS "bila je u svemu dobronamjerna i poslušna prema međunarodnoj zajednici, koju predstavljaju SAD i Velika Britanija i potrebno je da se ona resetuje".

Ivanić: Sud "podlegao pritiscima"

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić smatra da je britanski sud pod pritiscima pojedinih britanskih političara odbio zahtjev Srbije da joj izruči bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića.

"Britanski sud podlegao je pritiscima i ovakva odluka suda pokazuje da je politika prisutna svuda, pa nažalost i u britanskom pravosuđu, što nije dobro", rekao je Ivanić.

Jenkins: Pobjeda svih Bosanaca i Hercegovaca

Sanela Diana Jenkins pozdravila je odluku Okružnog suda u Londonu kojom se dr Ejup Ganić oslobađa svih optužbi.

- Znamo da na kraju pravda uvijek pobjeđuje. Ovo je pobjeda svih Bosanaca i Hercegovaca i potvrda da je naša borba za dostojanstvo i slobodu bila opravdana, rekla je Jenkins.

27.07.2010.

AKADEMIK PROF. DR. EJUP GANIC: ODLUKA SUDA JE POTVRDA DA JE BOSNA I HERCEGOVINA BILA NAPADNUTA

 

Ejup Ganić napušta sud poslije donošenja odluke, 27. jul 2010.

Ejup Ganić napušta sud poslije donošenja odluke, 27. jul 2010.

27.07.2010.
Neposredno nakon odluke Suda u Londonu, koji je odbio kao politički motiviran zahtjev Srbije za njegovu ekstradiciju, bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić je za RSE dao intervju u  kome govori o značaju same odluke, kao i mogućem ishodu po ostalih 18 optuženih za slučaj Dobrovoljačka koji se nalaze na potjernicama Tužilaštva Srbije za rtane zločine.

Srbija tereti Ganića i ostale za navodnu odgovornost za incident prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva 3. maja 1992. godine u kojem je stradalo nekoliko vojnika i oficira.

RSE: Gospodine Ganiću, pretpostavljam da ste zadovoljni odlukom suda. Jeste li, možda, imali sumnje da bi ishod mogao biti drugačiji?

Mi smo bili iznenađeni količinom laži i falsifikata koje je Srbija dostavila. Naravno, trebalo je puno truda da se sve to razobliči.
Ganić:
Iskreno, ja sam vjerovao da će sud donijeti odluku jer već pet mjeseci traje ovo slaganje kockica. Mi smo se puno potrudili da dokažemo da je karakter rata bio agresija u Bosni i Hercegovini, što je na kraju Srbija i potvrdila jer je poslala takav dokument da je to bio međunarodni sukob dvije države nadajući se da će me na osnovu tog dokumenta dobiti. Britanski zakoni ne prepoznaju građanske ratove, što je ranije Srbija tvrdila - da je u BiH bio građanski rat.

S druge strane, mi smo bili iznenađeni količinom laži i falsifikata koje je Srbija dostavila. Naravno, trebalo je puno truda da se sve to razobliči. I koliko god ova muka od pet mjeseci bila teška za mene, ja se vraćam sa jednom velikom pobjedom u smislu karaktera rata u BiH - da je BiH bila napadnuta, da je bila žrtva agresije. Istovremeno vraćam se s jednom analizom šta smo mi to radili 2. i 3. maja kad je Milošević htio da obori legalnu vladu BiH, da imenuje svog predstavnika i uzme Bosnu pod svoje. To mu nije pošlo za rukom i zbog toga oni ove silne godine mene jure iz prostog razloga što ne mogu sebi da oproste što tad nisu dobili Bosnu pod svoju kontrolu.

RSE: Zašto je, prema vašem mišljenju, Srbija istrajavala na vašem hapšenju i suđenju u Velikoj Britaniji?
Ejup Ganić sa sinom Emirom i ćerkom Eminom ispred Westminsterskog suda nakon donošenja odluke, 27. jul 2010.

Ganić: Oni dobro znaju da je Haški tribunal istraživao ovaj slučaj i rekao da ja ništa nisam uradio loše, izuzev ono što sam trebao da radim po zakonu. S druge strane, istraživao je Sud za ratne zločine BiH, kojim upravljaju stranci, koji je također potvrdio to. Međutim, Srbija je htjela svoje suđenje. Oni se jednostavno nisu pomakli od Miloševića kada je u pitanju njihovo sudstvo, tužilaštvo. Bio je njihov taj glavni za ratne zločine - i to je bilo smiješno slušati ga koliko taj čovjeka, kada država laže, podmeće, a to se strogo osuđuje. I druga stvar, to je više nego politički motivisan proces. Zato sam veoma srećan što se to završilo kako treba.   

RSE: A šta se može očekivati kada je u pitanju 18 osoba koje su pored vas, također, optužene po ovom slučaju?
Ovo je bio bukvalno jedan tribunal koji je trajao pet mjeseci - da je to bio sukob dvije države. I to mijenja čitavu poziciju - Bosna je bila napadnuta...

Ganić: Ovaj slučaj je praktično dobrim dijelom osvijetljen ovim. Ovo je bio bukvalno jedan tribunal koji je trajao pet mjeseci - da je to bio sukob dvije države. I to mijenja čitavu poziciju - Bosna je bila napadnuta, i ako neko istražuje dalje te ostale osobe, jednostavno pozivajući se na ovaj slučaj kada je u pitanju međunarodna pozicija u smislu kakav je to bio sukob i tome slično.

RSE: Jeste li zadovoljni reakcijom države, i da li postoji način da se, bazirano na iskustvu koje ste vi prošli, slična hapšenja izbjegnu?

Ganić: Naša država, nažalost, funkcioniše po Dejtonu. Dejton je donio mir, ali je napravio državu koja ne može da funkcioniše. I teško je dobiti jedinstvo u zajedničkim organima kada je ovo u pitanju jer mnogi ljudi u zajedničkim organima, koji su izabrani, ustvari ne osuđuju genocid u Srebernici i pripadaju onoj struji koja je ratovala protiv Bosne, tako da je teško sad kritikovati državu jer se jednostavno na nju ne možemo do kraja osloniti. Mene su više pomagali ljudi po svom ličnom integritetu, ali ja sam imao dobar advokatski tim, moja djeca Emir i Emina su vodili proces, organizirali sve. I sva sreća, oni su se školovali u Velikoj Britaniji, tako da poznaju ovaj sistem, tako da je, možda, najbolje što sam ja od ovih 19 optuženih bio ovdje priveden jer se, možda, drugi ne bi mogli tako efikasno odbraniti.     

******
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH
27.07.2010.

BRITANSKI SUD NIJE ODOBRIO IZRUCENJE "AKADEMIKA PROF. DR. EJUPA GANICA"

 

Ejup Ganić se obraća novinarima nakon izlaska iz suda 27. jula 2010. godine

Ejup Ganić se obraća novinarima nakon izlaska iz suda 27. jula 2010. godine.

 27.07.2010.
Westminsterki sud u Londonu odbio je zatjev Srbije za izručenje bivšeg člana predsjedništva BiH Ejupa Ganića, kojeg Srbija tereti za slučaj Dobrovoljačka ulica, kada je u incidentu prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva 3. maja 1992. godine stradalo nekoliko vojnika i oficira.

"Nije mi pružen nikakakav novi dokaz koji be mogao biti opisan kao pouzdan ili zapanjujući. Ovaj proces je pokrenut i koristi se u političke svrhe," rekao je sudija Timothy Workman.

On je rekao da će Ganić u najkraćem roku biti oslobođen.

Emir Ganić
, sin bivšeg šlana Predsjedništva BiH, je rekao nakon odluke suda:

"Mi smo jako zadovoljni. Ovo pokazuje kako je nepošteno srbijansko tužilaštvo bilo."

Robin Harris, koji je bio savjetnik bivše britanske premijerke Margaret Thatcher i koji se snažno zauzeo za Ganićevo oslobađanje, rekao je da je "oduševljen" odlukom suda.

"On je bio žrtva politički motiviranog procesa, o čijim implikacija treba dobro razmisliti, puno mirnije nego sto to mozemo u ovom momentu, ali ima mnogo posljedica," rekao je Harris za RSE.

Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog incidenta u Dobrovoljačkoj.
 
Među njima je još jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine za vrijeme rata, Stjepan Kljuić, i visoki oficir tadašnje Teritorijalne odbrane BiH Jovan Divjak.

"Ovo je naradosnija vijest za građane BiH, za one kojima je BiH u srcu, one koji se ne dijele po entitetima i po nacionalnostima. Prvo jer je dokazano da Ganić nije bio rukovodilac, ničim nije rukovodio i ničim nije odgovoran za ono što se dogodilo 3. maja. I drugo to pokazuje da je sud u Engleskoj pokazao lice pravde i da daje na znanje tužiocu i organima Srbije da kad kreću prema takvim osudama krenu od činjenice a ne od nagađanja," rekao je Divjak

Haški tribunal ranije je utvrdio kako nema elemenata za krivično gonjenje Ganića.
 
Na ročištu koje je trajalo od 5. do 14. jula obje strane su izvele svjedoke.

Srpsko Tužilaštvo, s jedne, i odbrana Ganića, s druge strane, su predstavili argumente o izručenju Ganića po zahtjevu Srbije.

Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, nakon čega je pušten na slobodu uz kauciju.

Ganićeva odbrana je pokušavala oboriti srpski zahtjev pa osnovu nadležnosti za ovaj slučaj.

Slučaj Ganić produbio je inače krhke odnose na relaciji BiH - Srbija i okarakterisan je kao događaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu, prema susjedima, ratnoj prošlosti, zločinima, pomirenju, povjerenju, neraščišćenim relacijama između žrtve i zločinca.

****
Sve o slučaju Ganić
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
27.07.2010.

EKSKLUZIVNO "AKADEMIK PROF. DR. EJUP GANIC SLOBODAN"

EKSKLUZIVNO Ejup Ganić slobodan!

Spektakularna odluka suda u Londonu • Porodica Ganić, na radost svih patriota u našoj zemlji, uskoro se vraća u Sarajevo!

image Ganić: Velika pobjeda BiH (Foto: AP)

Sud za ekstradicije u Londonu odbacio je danas zahtjev Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH, akademika prof. dr. Ejupa Ganića za navodne ratne zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, potvrdila je za "Dnevni avaz" neposredno nakon izlaska iz sudnice Emina Ganić, kćerka profesora Ganića.

To znači da se porodica Ganić, na radost svih patriota u našoj zemlji, uskoro vraća u Sarajevo! Ovo je, zasigurno, velika pobjeda pravde i države BiH!

- Dobili smo pozitivnu presudu po svim tačkama... Advokati su nam kazali da nikada nisu čuli ovako jaku presudu - kazala je u emotivnom javljanju Emina Ganić.

Uz ostalo, londonski sud je potvrdio da je proces protiv Ganića bio politički motiviran, da je Srbija u ovom slučaju napravila notornu zloupotrebu pravosuđa i da nije smjela pokrenuti postupak na klimavim dokazima o navodnim ratnim zločinima u Dobrovoljačkoj ulici.

27.07.2010.

DANAS, SUD DONOSI ODLUKU O IZRUCENJU "AKADEMIKA PROF. DR. EJUPA GANICA"

 

Ejup Ganić uoči ročišta u Londonu, 13. april 2010.

Ejup Ganić uoči ročišta u Londonu, 13. april 2010.

 27.07.2010.
Pred Vijećem Suda za ekstradicije u Londonu danas je odlučujući dan u vezi sa zahtjevom Srbije za izručenje bivšeg člana Predjsedništva BiH Ejupa Ganića, kojeg Beograd optužuje za ratni zločin nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.

Sud u Londonu trebalo bi danas u 15 sati po srednjeevropskom vremenu da počne sa iznošenjem odluke o zahtjevu za izručenje, nakon čega će predmet biti proslijeđen ministru unutrašnjih poslova Velike Britanije koji donosi odluku o ekstradiciji, a potvrđuje je Parlament.

U BiH reakcija uoči izricanja odluke o zahtjevu gotovo i da nema. Niko iz Ganićevog pravnog tima koga smo kontaktirali nije želio reći kakva su očekivanja i kakva bi presuda mogla biti.

Članovi Ganićeve uže porodice, poput kćerke Emine, oglasili su se u uvjerenju da će Sud u Londonu odlučiti u njihovu korist. Ona je ponovila da Srbija nije ponudila nijedan novi dokaz koji bi njenog oca okvalifikovao kao naredbodavca u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
Britanija je u veoma teškoj poziciji, suočeni su sa zahtjevom za izručenje zemlje sa kojom imaju dobre odnose


Niko drugi od zvaničnika i politilitičara u BiH nije unaprijed želio govoriti o eventualnom ishodu.

Zahtjev politički i neutemeljen

Marko Prelec, analitičar Međunarodne krizne grupe kaže kako je Velika Britanija u nezahvalnoj poziciji upravo zbog toga što mora omogućiti fer suđenje.

„Britanija je u veoma teškoj poziciji, suočeni su sa zahtjevom za izručenje zemlje sa kojom imaju dobre odnose, a zahtjev je, po mom viđenju, politički i neutemeljen i upućen je prema osobi koja je bila šef države tako da je to veoma ozbiljno pitanje. Legitimno je za Britaniju da odluči da li će gospodin Ganić imati fer suđenje u Srbiji ili BiH prije nego donese odluku o izručenju i nego što će ga izručiti. Ovo je kalkulacija koju mora da napravi britanski sud i siguran sam da će to uraditi na najbolji način“, kaže Prelec.

Na ročištu koje je trajalo od 5. do 14. jula obje strane su izvele svjedoke.

Srpsko Tužilaštvo, s jedne, i odbrana Ganića, s druge strane, su predstavili argumente o izručenju Ganića po zahtjevu Srbije.

Ganić je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, na osnovu potjernice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH zbog incidenta prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajevu, 3. maja 1992. godine.

Haški Tribunal je utvrdio kako nema elemenata za krivično gonjenje Ganića u ovom slučaju.

Ganićeva odbrana pokušava oboriti srpski zahtjev pa osnovu nadležnosti za ovaj slučaj.

MUP Srbije raspisao je početkom 2009. godine potjernice za 19 osoba iz Bosne i Hercegovine, među kojima su i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u BiH, Ganić i Stjepan Kljuić, zbog incidenta u Dobrovoljačkoj ulici.

Slučaj Ganić produbio je inače krhke odnose na relaciji BiH - Srbija i okarakterisan je kao događaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu, prema susjedima, ratnoj prošlosti, zločinima, pomirenju, povjerenju, neraščišćenim relacijama između žrtve i zločinca.


****
Sve o slučaju Ganić
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
27.07.2010.

SEMIR DEMIROVIC: CRNOGORSKI CARINICI SU ME VEZALI I REKLI "SUTI, BALIJO, IMAM PRAVO DA TE NA GRANICI DRZIM BEZ IKAKVOG RAZLOGA"

 

Došao je drugi policajac i bez ikakvog objašnjenja stavio mi lisice na ruke! U tom momentu dijete mi je počelo plakati, kazao je Demirović

image Demirović: Carinik imao pločicu s brojem 20630

Tridesetogodišnji Semir Demirović, švedski državljanin i rođeni Trebinjac, noć sa subote na nedjelju zadugo neće moći izbrisati iz sjećanja. Šok, strah i nevjerica, u najkraćem je opis onoga što mu se desilo te noći kada je sa svojim 17-mjesečnim sinčićem stigao na granični prijelaz Dračenovac u Crnoj Gori vraćajući se iz Novog Pazara.

Parkirao vozilo

Kako nam je jučer ispričao, srbijansku granicu prošao je bez ikakvih problema, kao i kontrolu crnogorske policije.

- Policajac je bio ljubazan, zatražio pasoše i stavio žig. Ali, carinik koji se nalazio desetak metara naprijed, zaustavlja me, traži da parkiram automobil ustranu i pokažem putne isprave. Nakon što se malo udaljio od auta, čujem kako razgovara s nekim na telefon i govori: Evo, došao je ovaj tvoj. U autu sjedim dvadesetak minuta, nakon čega izlazim i pitam: "Šta se ovdje dešava?" Odgovor koji sam dobio sledio mi je krv u žilama, jer carinik je povikao: "Šuti, balijo, imam pravo da te šest sati na granici držim bez ikakvog razloga" - kazao je Demirović.

Ono što je uslijedilo potpuno je šokiralo Semira.

- Došao je drugi policajac i bez ikakvog objašnjenja stavio mi lisice na ruke! U tom momentu dijete mi je počelo plakati - još u nevjerici nam je ispričao Demirović, kojem se tada, kako nam je rekao, automatski vratio događaj iz 1992. godine kada su mu, kao 12-godišnjem dječaku, policajci s terase hotela u Igalu odveli oca Sadika, koji je 100 dana mučen u logoru u Foči.

Plač njegovog sinčića, priča nam Semir, natjerao ga je da priđe policajcu koji mu je udario žig u pasoš i da zatraži objašnjenje. Nakon što je policajac ušao u prostoriju u kojoj su se nalazila dvojica koja su maltretirala Demirovića, ubrzo se vratio s pasošima i skinuo mu lisice te mu rekao da ide.

Idi, samo idi

- Ponovo mi je prišao taj carinik koji je imao pločicu s brojem 20630 i rekao mi: "Možeš da ideš, ali znaj da ćemo te uhapsiti." Iako sam pitao koji je razlog takvog iživljavanja na meni, odgovor nisam dobio, a samo sam čuo policajca kako mi govori: "Idi, samo idi" - jecajući nam kazuje Semir.

Nekako je, kaže, uspio smiriti dijete te se u potpunom strahu, u mukloj noći, dovezao do graničnog prijelaza Klobuk. Šokiran postupanjem granične policije u Crnoj Gori, nije se žalio našoj graničnoj službi, ali će, tvrdi, cijeli slučaj prijaviti Ambasadi Švedske u BiH.

Šokiran i otac Sadik

Šokiran je jučer bio i Semirov otac Sadik, koji se nakon strašnih tortura u fočanskom logoru s porodicom skrasio u Štokholmu. U rodno Trebinje stigli su na odmor, a događaj koji se zbio s njegovim sinom i unučićem ponovo je dirnuo duboke rane.

- Semir je imao svega 12 godina kada su mene odveli... Sada je ponovo, nakon 18 godina, doživio šok. Bez ikakva razloga. Zašto - pita se Sadik.

Reagiranje Uprave policije Crne Gore

Povodom obraćanja medijima Semira Demirovića iz Bosne i Hercegovine, državljanina Kraljevine Švedske, u vezi sa navodnim incidentom koji se sa carinskim službenicima dogodio na graničnom prelazu „Dračenovac“, i u kojem on spominje i službenike Uprave policije Crne Gore, obavještavam vas sljedeće:

Službenici Ekspoziture granične policije Rožaje, koji su se u noći između 24. i 25. jula 2010. godine nalazili na radnom mjestu, na graničnom prelazu „Dračenovac“, nisu sa Semirom Demirovićem imali fiziki kontakt, niti su prema njemu upotrijebljena bilo koja sredstva prinude.

Policijski službenici su, shodno utvrđenoj proceduri, izvršili kontrolu Demirovića i vozila u kojem se nalazio, bez zadržavanja. Nakon policijske kontrole, uslijedila je i carinska kontrola ovog lica.

Prema tome, policijski službenici Demirovića nisu zadržavali, niti mu „stavljali lisice na ruke“, kako su mediji prenijeli da je izjavio. Takođe, niko ga od policijskih službenika nije „savjetovao“ da ne prijavljuje službenika Uprave carina zbog postupanja prema njemu jer se on policajcima na graničnom prelazu nije obraćao niti im je kazao da je imao problem prilikom carinske kontrole.

27.07.2010.

BEZVIZNI REZIM ZA GRADJANE BiH DO KRAJA GODINE?

 

Štefan File obavijestio je Savjet ministara spoljnih poslova zemalja članica EU da će na zasjedanju Evropskog parlamenta 23. septembra predložiti ukidanje viza za građane BiH

image

Komesar EU za proširenje Štefan File obavijestio je Savjet ministara spoljnih poslova zemalja članica EU da će na zasjedanju Evropskog parlamenta 23. septembra predložiti ukidanje viza za građane BiH.

File je na sjednici u Briselu naveo da bi postupak ukidanja viznog režima trebalo da bude sličan onome za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Prema njegovim riječima, bezvizni režim za građane BiH trebalo bi da stupi na snagu u decembru ove ili početkom sljedeće godine.

Sjednica Savjeta ministara spoljnih poslova zemalja članica EU održana je juče u Briselu.

Ojačano prisustvo EU

Prisustvo Evropske unije u BiH biće ojačano tako što će se položaj specijalnog predstavnika EU odvojiti od Kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice i spojiti sa položajem šefa delegacije EU - izjavio je slovenački ministar spoljnih poslova Samuel Žbogar nakon sjednice ministara spoljnih poslova zemalja članica EU u Briselu.

Žbogar je naveo da je to predložila visoka predstavnica EU za bezbjednost i spoljnu  politiku Ketrin Ešton, a njen prijedlog juče je podržala većina delegacija.

Prijedlog Eštonove ne bavi se pitanjem ukidanja Kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice i odluka o tome biće donesena poslije oktobarskih izbora u BiH.

Mjesto novog šefa delegacije EU u BiH bilo bi jedno od 30 novih pozicija koje se otvaraju u sklopu novouspostavljene zajedničke diplomatske službe EU.
   
Sjednica Savjeta ministara spoljnih poslova zemalja članica EU održana je juče u Briselu.

27.07.2010.

DJULIO MORENO: VLASTI U BiH SU IZABRALE POGESAN PUT ZA ENERGETSKI SEKTOR

 

Propale četiri godine zato što se htjelo direktnim pregovorima dodijeliti koncesiju. Zašto se izbjegavaju javni tenderi

image Moreno: Mnogo se pričalo, a nema rezultata

Bosna i Hercegovina za četiri godine nije uradila dovoljno na izgradnji novih energetskih postrojenja, jer vlasti nisu koristile najbolji mogući pristup u energetskom sektoru, izjavio je u razgovoru za "Dnevni avaz" Đulio Moreno (Giulio), šef Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Sarajevu.

Moreno ističe da BiH ima najveće razvojne potencijale upravo u energetskom sektoru, tj. za izgradnju hidro, termo i vjetroelektrana, te da je EBRD uvijek imao i pokazivao interes za finansiranje takvih projekata.

Odluke entiteta

- Mnogo se o tome pričalo, ali su protekle četiri godine, dijelom, izgubljene zbog odluke oba entiteta da idu na direktne pregovore sa stranim investitorima. Ako želite raditi u interesu države, partnere tražite putem javnog i transparentnog tendera, a ne direktnim pregovorima - kaže Moreno.

Kako ističe, u interesu oba entiteta jeste da idu na javne tendere pri dodjeli koncesija i odabiru strateških partnera, jer oni daju priliku da se bira najbolja ponuda i u tehničkom i u finansijskom smislu.

Prema njegovim riječima, EBRD i druge međunarodne finansijske institucije uvijek su bh. vlastima nudile saradnju, tehničku pomoć i spremnost za investiranje u energetski sektor, ali su entitetske vlasti, u čijoj je to nadležnosti, izabrale drugi put, koji je donio nezadovoljavajuće rezultate.

- Ne mogu govoriti kome je bilo u interesu da se tako radi, ali je šteta što se izgubilo vrijeme, pogotovo zbog finansijske krize. Pogledajte šta se uradilo za četiri godine. Projekt "Stanari" tek sada je startao, dogovor sa ČEZ-om propao je u RS. U FBiH je samo jedan projekt vjetroelektrana potpisan, ali ništa relevantno nije urađeno - ističe direktor EBRD-a za BiH.

Novi pristup

Moreno navodi da razvoj energetskog sektora traži regionalnu koordinaciju u okviru energetske zajednice, gdje, kako ističe, BiH nije bila dovoljno aktivna.

- BiH mora imati novi pristup, on zahtijeva otvorene i transparentne tendere, a ne da se koncesije daju direktno. Iako je to dozvoljeno zakonima u BiH, takav pristup nije uvijek najbolje rješenje, jer možete imati probleme u nalaženju finansijskih sredstava, kakve je RS imala sa "Strabagom". Ni EBRD ni EIB nisu mogli finansirati takav projekt, jer je koncesija dodijeljena direktnim pregovorima, što nije u skladu s pravilima ovih međunarodnih finansijskih institucija - navodi Đulio Moreno. 

Kraj krize se ne nazire

Govoreći generalno o ekonomskoj situaciji u BiH i izlasku iz krize, Moreno ističe da je, iako ima nekih pozitivnih signala, rano govoriti o kraju ekonomske i finansijske krize.

- Možda je stanje nešto manje teško nego ranije, ali je još neizvjesno. Prije nekoliko mjeseci mislili smo da se kriza bliži kraju, a onda se dogodila Grčka. Treba biti oprezan. Iako predviđamo rast za BiH u ovoj godini od 0,4 posto, to je vrlo malo za zemlju, koja se treba razvijati - navodi on.

27.07.2010.

VMBiH: 300.000 KM ZA PROGRAM "SREDSTVA ZA VRHUNSKE REZULTATE SPORTISTA"

 

Vijeće ministara BiH donijelo je u utorak odluku o izdvajanju sredstava iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2010. godinu

image

Vijeće ministara BiH donijelo je u utorak odluku o izdvajanju sredstava iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2010. godinu, kojom je Ministarstvu civilnih poslova odobreno 300.000 KM za program posebne namjene „Sredstva za vrhunske rezultate sportista“.

Ministarstvo civilnih poslova u saradnji s Olimpijskim komitetom pripremit će i Vijeću ministara dostaviti posebnu odluku kojom će biti utvrđeni kriteriji i način raspodjele sredstava.

Doneseno je i više odluka o izdvajanju sredstava iz tekuće budžetske rezerve za podršku sportu u BiH: 20.000 KM u korist Džudo kluba „Drvar“ iz Drvara - radi podrške održavanju Međunarodnog memorijalnog džudo kampa, te 20.000 KM Nogometnom klubu „Široki“ iz Širokog Brijega - radi podrške učešću u klupskom takmičenju UEFA - Evropskoj ligi, kao i 20.000  KM u korist Saveza sjedeće odbojke BiH - radi finansijske podrške za učešće na 10. svjetskom prvenstvu.

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici je usvojilo Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o funkcioniranju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da formira radnu grupu koja će pripremiti analizu javnih ovlaštenja prenesenih na Vanjskotrgovinsku komoru BiH.

Članovi radne grupe bit će predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Ministarstva pravde BiH i Ministarstva sigurnosti BiH.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH se obavezuje da na osnovu analiza radne grupe u roku 20 dana Vijeću ministara dostavi konkretne prijedloge za rješavanje pitanja funkcioniranja Vanjskotrgovinske komore BiH.

Dato je pozitivno mišljenje na Prijedlog Ministarstva odbrane BiH o opravdanosti učešća pripadnika pješadijske jedinice Oružanih snaga BiH u misiji Snaga međunarodne sigurnosne pomoći (ISAF) u Afganistanu.

Ministarstvo odbrane BiH zaduženo je da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu o opravdanosti učešća pješadijske jedinice Oružanih snaga BiH u misiju ISAF-a u Afganistanu i prijedlog odluke o učešću jedinice Oružanih snaga BiH u misiji ISAF-a u Afganistanu.

Prema ovom prijedlogu, u Afganistan bi bila pućena jedinica Oružanih snaga BiH, koja broji 45 pripadnika za jednu rotaciju od šest mjeseci.

Donesena je i Odluka o odobravanju Projekta nabavke / izgradnje objekata za smještaj institucija BiH, koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora.

Tom odlukom odobrava se Projekt nabavke objekta površine od oko 2.000 kvadratnih metara radi rješavanja problema prioritetnog smještaja pojedinih institucija BiH sa sjedištem u Mostaru. Sredstva se osiguravaju sa stavke rezerviranja za kapitalna ulaganja Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2010. godinu.

Za realizaciju odluke zaduženi su Služba za zajedničke poslove institucija BiH i Ministarstvo finansija i trezora.

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o zajmu za projekt „Vodovod i kanalizacija Sarajevo“ između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Nakon završenih pregovora Ministarstvo finansija i trezora postupit će u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.

Cilj projekta je rekonstrukcija prioritetnih komponenti sistema vodosnabdijevanja i kanalizacionog sistema Kantona Sarajevo. Visina zajma EBRD-a je 30 miliona eura s dvjema jednakim tranšama po 15 miliona s rokom vraćanja 15 godina, uključujući grejs period od tri godine.

Kompletan zajam alociran je na Federaciju BiH.

Utvrđen je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o kreditu između BiH, koju zastupa Ministarstvo finansija i trezora, i Reiffeisen Zentralbank Osterreich Aktiengesellschaft za projekt „Izgradnja nove bolnice u Bijeljini“.

Predlagač, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, dostavit će Prijedlog odluke o ratifikaciji Predsjedništvu BiH radi donošenja.

Sporazum je uime BiH potpisao ministar finansija i trezora Dragan Vrankić 31. maja ove godine.

Cilj projekta je izgradnja nove bolnice u Bijeljini te njeno opremanje i edukacija kadrova. Iznos kredita je do 15.000.000 eura, s alokacijom kompletnog iznosa na Republiku srpsku.

Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa donesena je Odluka o upotrebi dijela sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH za finansiranje dijela Projekta digitalizacije mikrotalasnih veza javnih radiotelevizijskih servisa BiH i odašiljača za pokrivanje digitalnim signalom područja Sarajeva, Banje Luke i Mostara.

Ovom odlukom sredstva iz viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH za 2008. godine u iznosu 4.232.000 KM bit će upotrijebljena za finansiranje dijela projekta, i to 3.000.000 KM za digitalizaciju mikrotalasnih linkova na relaciji Sarajevo - Banja Luka i Sarajevo - Mostar, a 1.232.000 KM za odašiljače za pokrivanje digitalnim signalom Sarajeva, Banje Luke i Mostara.

Za realiziranje odluke zaduženi su Ministarstvo finansija i trezora i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.

Utvrđen je Prijedlog dodatnog protokola o izmjenama i dopunama Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o podsticanju i uz?jamnoj zaštiti ulaganja, s Izvještajem o obavljenim pregovorima.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavit će Predsjedništvu BiH Prijedlog dodatnog protokola. Za bh. potpisnika predložen je ministar Mladen Zirojević.

Razlog za zaključivanje dodatnog protokola je obaveza Republike Hrvatske, kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, da uskladi zaključene međunarodne ugovore iz područja ulaganja s pravnim naslijeđem EU.

Utvrđen je i Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i država Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA). Predlagač, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dostavit će Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Zaključivanjem ovog sporazuma bit će stvoreni uvjeti za jačanje vanjskotrgovinske saradnje i razmjene radi unapređenja ekonomskih, trgovinskih i investicionih odnosa.

Povećana transparentnost poslovanja, osiguranje stabilnog poslovnog okruženja, kao i dijagonalna kumulacija porijekla dovešće do rasta inozemnih direktnih investicija, kao efikasnog sredstva razvoja privrede i povećanja konkurentnosti.

Sporazum sa zemljama EFTA-e, čije četiri članice - Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska, zajedno s članicama Evropske unije čine evropski ekonomski prostor, kompatibilan je s procesom pridruživanja EU i doprinosi boljem pozicioniranju BiH u režimu slobodne trgovine.

Utvrđen je Prijedlog osnova za pokretanje postupka pristupanja Bosne i Hercegovine Ugovoru o patentnom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).

Predlagač, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dostavit će Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Pristupanjem ovom ugovoru Bosna i Hercegovina želi svojim građanima osigurati nivo zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovinskog vlasništva sličan onome koji postoji u Evropskoj uniji (EU). Na ovaj način BiH će ispuniti i preuzete obaveze iz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ratifikacijom ovog ugovora ubrzao bi se i proces pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Utvrđen je i Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Konvenciji o osnivanju Evropske konvencije za komunikacije (ECO), koji će Ministarstvo komunikacija i prometa dostaviti Predsjedništvu BiH.

Za potpisnika instrumenta za pristupanje ovoj konvenciji predložen je ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj.

Pristupanjem ovoj konvenciji Bosna i Hercegovina pridružuje se državama koje su podržale osnivanje Evropskog ureda za radiokomunikacije kao neprofitne institucije koja pomaže Evropskoj konferenciji poštanskih i telekomunikacionih uprava, s osnovnim zadacima da ojača odnose između njenih članica, da promovira njihovu saradnju i doprinose u stvaranju dinamičnog tržišta u oblasti evropskih poštanskih i elektronskih komunikacija.

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo Odluku o usvajanju druge faze projekta „Jačanje Strategije direktnog praćenja kratkotrajnog terapijskog tretmana (DOTS) u Bosni i Hercegovini“.

Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije odobrio je 3.088.672 američka dolara za implementaciju druge faze ovog programa, koji će implementirati Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP).

Cilj projekta zasnovanog na Strategiji „Stop tuberkulozi“, koji je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), jeste jačanje svih komponenti ovog programa, uključujući mrežu laboratorija, sistem evidentiranja i izvještavanja.

Korisnici Projekta bit će Ministarstvo civilnih poslova BiH, entitetska ministarstva zdravstva te druge državne institucije i nevladine organizacije koje se bave pitanjima u vezi s HIV/AIDS-om i tuberkulozom.

Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donesena je Odluka o zabrani registracije, uvoza i prometa fitofarmaceutskih sredstava koja sadrže aktivnu tvar bifentrin radi usklađivanja propisa s regulativom Evropske unije u BiH.

Odluka je donesena nakon što je Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja biljaka u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH predložila da se sredstva na bazi bifentrina koriste na teritoriji BiH do 31. decembra 2012.

Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o zabrani registracije, uvoza i prometa fitofarmaceutskih sredstava koja sadrže aktivnu tvar butoksikarboksim, kojom je utvrđeno da se registracija fitofarmaceutskih sredst?va na bazi butoksikarboksima ukine danom stupanja na snagu ove odluke, a da se ostavi period od 12 mjeseci za prodaju unutar BiH, radi utroška preostalih zaliha.

Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donesena je Odluka o ponavljanju količina tarifnih kvota u 2010. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje u količini od 50.000 tona za firmu „Studen-Agrana“ Rafinerija šećera d.o.o. Brčko, koja je jedini proizvođač rafiniranog šećera u BiH.

Ministri su ovu odluku donijeli u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o carinskoj tarifi BiH, kojim je propisano da će Vijeće ministara BiH najviše dva puta u toku kalendarske godine ponoviti utvrđene kvote za tarifnu oznaku, ako to budu tražile firme instalirane u BiH koje imaju kapacitete za preradu ovog proizvoda i ako se proizvod ne može osigurati po prihvatljivim cijenama na domaćem tržištu.

Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH usvojen je Akcioni plan za provođenje UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini 2010.-2013. godine, koji je izradila Agencija za ravnopravnost spolova BiH.

Rezoluciju 1325 - „Žene, mir i sigurnost“ donijelo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 31. oktobra 2000.

Rezolucija 1325 bavi se, prvi put, utjecajem rata na žene i djevojčice i ženskim doprinosom u rješavanju sukoba i održivom miru. Njen značaj je i u tome što poziva na veće sudjelovanje žena u procesima donošenja odluka.

Provođenjem Akcionog plana doprinijet će se unapređenju načela zaštite ljudskih prava žena i ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Akcioni plan usmjeren je na postizanje osam ciljeva, među kojima su: veće sudjelovanje žena na mjestima odlučivanja na svim nivoima vlasti u BiH; porast broja žena u vojnim i policijskim snagama; veće sudjelovanje žena u mirovim misijama, borba protiv trgovine ljudima; poboljšanje mreže podrške i pomoći ženama i djevojčicama koje su bile žrtve za vrijeme ratnih sukoba te unapređenje kapaciteta državnih službi za provođenje UNSCR-a 1325.

Usvojena je Informacija Ministarstva pravde iz Centralne baze podataka o presuđenim predmetima za krivična djela propisana članom 411. ZKP BiH za izvještajni period za cijelu 2009. godinu.

Ministarstvo pravde zaduženo je da po isteku svake kalendarske godine Vijeću ministara dostavi pregled i analizu presuđenih slučajeva na osnovu podataka iz Centralne baze. Zaduženo je Ministarstvo pravde da, u skladu sa Zakonom o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, redovno dostavlja izvještaje Ministarstvu sigurnosti za pravosnažne presude protiv počinilaca krivičnih djela neovlaštene proizvodnje, prerađivanja i prodaje opojnih droga i otrova.

Ministarstvo pravde zaduženo je da Informaciju dostavi i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) radi upoređivanja s podacima kojima VSTV BiH raspolaže, a sve u cilju postizanja dogovora o usaglašavanju baza podataka i izvještaja.

Prema podacima iz Centralne evidencije Ministarstva pravde BiH, za krivična djela iz oblasti pranja novca, droge i trgovine ljudima u 2009. godini sudovi su izrekli 196 pravosnažnih presuda. Za pranje novca izrečena je jedna presuda; za izradu, nabavku, posjed, prodaju i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje novca 58 presuda, a za krivična djela u vezi s prerađivanjem i prodajom opojnih droga i otrova izrečeno je 137 presuda.

Ministarstvo pravde uspostavilo je Centralnu bazu podataka, koja se realizira putem sistema automatskog upravljanja predmetima u sudovima u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH.

Prihvaćena je Informacija Ministarstva finansija i trezora o implementaciji Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji regulira pitanja raspodjele finansijske aktive i pasive bivše SFRJ.

Zaduženo je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine da nastavi aktivnosti na zaštiti interesa BiH, po tužbi Lloyds-a, kod Trgovačkog suda u Beogradu.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH zaduženo je da putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u Sjedinjenim Državama prati i prikupi informacije o toku i postupku stečaja agencija Jugobanke i Beogradske banke u Njujorku.

Zaduženi su Ministarstvo finansija i trezora BiH i Centralna banka BiH da preduzmu sve potrebne mjere radi zaštite interesa BiH u rješavanju preostalih neriješenih dugova bivše SFRJ.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za lijekove i medicinska sredstva, donijelo je Politiku lijekova i medicinskih sredstava u BiH  u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

Donošenje ove politike rezultirat će odgovarajućom strategijom radi potpunije zaštite zdravlja građana kroz osiguranje kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

27.07.2010.

DAMIR DZUMHUR BOLJI OD FEDERERA: FEDERER NIKAD NIJE BIO EVROPSKI JUNIORSKI PRVAK

 

24sata.info PHOTO
image Damir Džumhur / ftv

 

24SI - Nakon što je osvojio titulu evropskog juniorskog prvaka, naš teniser Damir Džumhur došao je u Sarajevo.

 

Ovo je najveći uspjeh u historiji bh. tenisa i sigurno rezultat zahvaljujući kojem će Džumhur nastaviti put do društva najboljih na svijetu. Pobjedom na evropskom prvenstvu, na kojem je do titule izgubio samo jedan set u četvrtfinalu, Damir je postao treći igrač na svjetskoj juniorskoj rang listi, javlja FTV.

Izvrstan je osjećaj biti evropski prvak, kaže on. Tek sam nakon prospavane noći shvatio šta sam napravio. Velik je ovo uspjeh, i za mene i za državu. Prvi sam koji je napravio nešto ovako u tenisu. Na turniru se u šali pričalo kako sam bolji od Federera. On, naime, nikad nije bio juniorski evropski prvak.

Prelazak u seniore će značiti još više rada. Međutim, bojim se nedovoljne pomoći države. Mnogi talentovani sportisti napuštaju zemlji i počinju igrati za druge reprezentacije. Meni vlast zasad nije dala nikakvu podršku, tvrdi on.

Ja još nisam razmišljao o odlasku. Za BiH igram već deset godina. Iskreno se nadam da u budućnosti neće biti potrebe da oblačim dres neke druge države.

(24sata.info)

27.07.2010.

BORIS TADIC: KOSOVO JE DALEKO OD OSTANKA U SRBIJI, A NOVI RATOVI OSUDILI BI SRBIJU NA PROPAST!

 

"Nije vrijeme za veliki patriotizam, vrijeme je za velika djela", rekao je srbijanski predsjednik • Skupština podržala politiku Vlade za Kosovo

image Tadić: Lišit ću Srbiju konflikata sa susjedima i velikim silama (Foto: Reuters)

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je večeras u Beogradu da je njegova namjera da kao predsjednik Republike liši Srbiju nacionalnih konflikata u koje je decenijama bila uronjena, ne samo sa susjedima, već i sa velikim silama.

"Nije vrijeme za veliki patriotizam, vrijeme je za velika djela", rekao je Tadić na kraju dvanaestočasovne rasprave na vanrednoj sjednici parlamenta o Kosovu.

Po Tadićevim riječima, "Srbija, kakva god da je i ko god da je vodi, mora da ima najbolje moguće odnose sa velikim silama, jer svaka drugačija politika vodi Srbiju direktno u propast, a građane u novo siromaštvo".

"Građani Srbije bi takvom politikom išli ka novom siromaštvu i mi ne bismo bili u stanju da čuvamo naše nacionalne interese", poručio je on.

Tadić je ocijenio da je kosovsko pitanje "izazov generacije", a da je albansko nacionalno pitanje legitimna i važna tema za nacionalno pitanje Srba.

Podsjećajući da se posljednjih 50 godina, još od 1968, u srpskom parlamentu vodi teška diskusija, a još nije pronađen odgovor za Kosovo i Metohiju, Tadić je istakao da je važno postići najveći mogući nivo dogovora oko tema koje tište Srbiju - a Kosovo je svakako jedna od njih.

Po njegovom mišljenju, neukusno je tražiti krivca za ono što se danas događa, jer utvrđivanje te odgovornosti Srbiju ne bi nikud dovelo.

"Ništa ne krijemo od građana Srbije. Smatram da sam uvijek govorio istinu. Rekao sam i prije početka prošlih pregovora da je Kosovo bliže nezavisnosti nego ostanku u Srbiji. I dalje mislim da je ista situacija, ali to ne znači da imamo pravo da prestanemo da se borimo", zaključio je Tadić.

Skupština podržala politiku Vlade za Kosovo

Skupština Srbije usvojila je kasno večeras sa 192 glasa "za" Odluku o nastavku aktivnosti Republike Srbije u "odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje".

Poslije dvanaestočasovne rasprave, 26 poslanika se izjasnilo protiv, a dva poslanika nisu glasala.

"Narodna skupština smatra da je neophodno da se putem mirnih pregovora dođe do trajnog, održivog i obostrano prihvatljivog rješenja za Kosovo i Metohiju, u skladu sa Ustavom Republike Srbije, koje će omogućiti historijsko pomirenje srpskog i albanskog naroda, kao i mir i stabilnost regiona", navodi se u tekstu.

U dokumentu se poziva na nacionalno jedinstvo i najavljuje korišćenje svih raspoloživih diplomatskih i političkih sredstava za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

"Narodna skupština izražava puno opredjeljenje za ostvarivanje državnog i političkog jedinstva po pitanju očuvanja Kosova i Metohije i potvrđuje da Republika Srbija nikada neće, ni eksplicitno ni implicitno, priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije", ističe se.

27.07.2010.

ZAHVALA ZA DOPRINOS REFORMSKIM PROCESIMA U BiH: HARIS SILAJDZIC PRIMIO U OPROSTAJNU POSJETU RAFFIJA GREGORIANA

 

24sata.info PHOTO
image Haris Silajdžić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić primio je danas u oproštajnu posjetu dr. Raffija Gregoriana, prvog zamjenika visokog predstavnika za BiH i supervizora za Brčko.

 

Tokom susreta konstatovano je da je u proteklom periodu učinjen značajan napredak na putu Bosne i Hercegovine prema evropskim integracijama i NATO-u, i da treba raditi na otklanjanju prepreka koje stoje na tom putu.

Dr. Silajdžić je zahvalio dr. Gregorianu za njegov doprinos reformskim procesima u Bosni i Hercegovini, pa mu zaželio puno uspjeha u budućem profesionalnom angažmanu, saopšteno je iz Silajdžićevog kabineta.

(fena)

26.07.2010.

"LAZNA VIZIJA BUDUCNOSTI": PRICA O SECESIJI NEPRIHVATLJIVA

''Lažna vizija budućnosti'': Priča o secesiji neprihvatljiva

24sata.info PHOTO
image Charles English / 24sata.info

 

24SI - Čarls Ingliš, američki ambasador u BiH koji uskoro napušta tu dužnost, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" da nije siguran da li će do zatvaranja OHR-a doći za vrijeme trajanja mandata njegovog nasljednika.

 

"Nadam se i očekujem da će lideri koji budu pobjednici na izborima shvatiti da treba da dođu do kompromisa. Onda ne samo da se može zatvoriti OHR i da BiH može poslati aplikaciju za članstvo u EU, nego će to biti signal da je BiH sposobna za kompromis", rekao je Ingliš.

Govoreći o posljedicama odluke Međunarodnog suda pravde o Kosovu Ingliš je rekao da od srpskih političara očekuje da budu lideri i da svojim biračima pomognu da shvate potrebu da ostanu fokusirani na BiH.

"Priča o bilo kakvoj vrsti secesije je neodgovorna i neprihvatljiva. Pozivam lidere da se ne uvlače u takve priče, niti da uvlače svoje birače u tu vrstu razmišljanja jer im nude lažnu viziju budućnosti", naglasio je Ingliš.

On nije mogao reći da li će nakon izbora doći do nastavka razgovora o promjenama Ustava, navodeći samo da se nada i očekuje da će lideri to uraditi.

"Ako to i ne urade, onda građani BiH neće imati napredak koji su im političari rekli da žele postići", rekao je Ingliš uz ostalo za ''Nezavisne novine''.

(24sata.info)

26.07.2010.

EVROPSKA UNIJA BEOGRADU I PRISTINI NUDI DIJALOG, BOSNA I HERCEGOVINA DOBIJA "BIJELI SENGEN"

EU Beogradu i Prištini nudi dijalog, BiH dobija "beli šengen"

Sedište EU, ilustrativna fotografija

Sedište EU, ilustrativna fotografija

26.07.2010.
Na poslednjem zasedanju pre letnje pauze, a nakon objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde o Kosovu, šefovi diplomatija 27 zemalja-članica Evropske unije ponudili su posredničku ulogu u direktnim razgovorima između Beograda i Prištine u Briselu.

U Evropskoj uniji je postignut i dogovor da se krajem godine ukinu vize za državljane Bosne i Hercegovine i ojača prisustvo Unije u toj zemlji tako što će Ured visokog predstavnika postati delegacija EU, izjavio je šef slovenačke diplomatije Samuel Žbogar. Predlog za ukidanje viza Evropska komisija će podneti  2. septembra, tako da ta mera može stupiti na snagu već 19. decembra, a najkasnije 1. januara 2011.

Kao što se i očekivalo, Catherine Ashton, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku, pokušala je da pronađe najmanji zajednički imenitelj između članica koje priznaju i onih koje ne priznaju Kosovo. Istakla je ono što su svi podržali: da i Beograd i Priština dele evropsku budućnost i da u skladu sa tim treba da se opredele za dijalog u čemu će im Evropska unija pomoći.
 
“Ono što sam ponudila Prištini i Beogradu, a razgovarala sam i sa predsednikom Tadićem i sa premijerom Thacijem, jeste opredeljenje za zajedničku budućnost u Evropskoj uniji, kao i dijalog koji treba da otvori puteve ka budućnosti”,
kazala je Ashton.

Catherine Ashton u obraćanju novinarima tokom sastanaka šefova diplomatija EU, 26. jul 2010.
Ashton je takođe naglasila da je mišljenje Međunarodnog suda pravde vrlo jasno, ali nije se izjasnila o tome da li bi razgovori između Beograda i Prištine doticali pitanje statusa Kosova.

Dodala je da uprkos pozivima austrijskog i italijanskog šefa diplomatije, Franca Frattinija i Michaela Spindelegera, da se ubrza put Srbije ka Evropskoj uniji, na zasedanju nije bilo diskusije o većoj brzini ili ičemu sličnom.

Diplomati kažu da Evropska unija najpre želi da sačeka sednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru da vidi kako će biti sročen predlog rezolucije Srbije o Kosovu. Otuda je Frattini izjavio da očekuje da stav Beograda bude pomirljiv a ne konfrontirajući. Istovremeno je savetovao Srbiji da ne gaji iluziju da se kosovska nezavisnost može dovesti u pitanje.

Španija, Kipar, Grčka, Rumunija i Slovačka ne menjaju svoj stav

Evropski diplomati su još pre početka zasedanja izjavljivali da je cilj EU da pomogne u procesu uspostavljanja dijaloga između Prištine i Beograda. Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Brisela Ahto Lobjakas kaže za naš program da je od briselskih diplomata dobio informacije o konkretnim koracima koje u tom smeru priprema visoka predstavnica Unije za spoljnu politiku, Catherine Ashton.

"Lako je zapaziti da je poruka Catherine Ashton gotovo identična njenoj reakciji odmah nakon izricanja savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde o Kosovu. Tada je naglasila da je nastupila nova faza u kojoj se treba okrenuti ka budućnosti, da budućnost i Srbije i Kosova leži u Evropskoj uniji i da će dijalog između Prištine i Beograda unaprediti saradnju i stabilnost u regionu, kao i napredak Srbije i Kosova na putu ka Evropskoj uniji,"
rekao je on.
Franco Frattini

Zanimljiva je i informacija koju je saopštio šef italijanske diplomatije Franko Fratini. Rekao je da je posebni izaslanik srpskog predsednika Borisa Tadića izložio ministrima spoljnih poslova Evropske unije stav Srbije o rešenju problema Kosova, da je taj stav pomirljiv i da izgleda otvara mogućnost za pregovore Beograda i Prištine.

Kako se i očekivalo, pet zemalja-članica Unije koje nisu priznale Kosovo – Španija, Kipar, Grčka, Rumunija i Slovačka i na ovom zasedanju ostale su u tom pogledu nepromenjenih stavova.

Nijedna od pet država neće priznati Kosovo, rekao je španski šef diplomatije Miguel Angel Moratinos, sugerišući da takva podela čak olakšava Evropskoj uniji da ostvari dijalog sa Srbijom.

Evropski ministri su takođe diskutovali o situaciji u Bosni i Hercegovini i izrazili nadu da će uspeti da unaprede saradnju lidera dva entiteta te zemlje tako što će uvesti striktnije uslove za dodeljivanje ekonomske pomoći. Diplomati su takođe saopštili da Evropska unija razmatra i mogućnost zabrana putovanja u inostranstvo i drugih sankcija političarima Bosne i Hercegovine koji budu tražili rasparčavanje te zemlje.

****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
EU Beogradu i Prištini nudi dijalog, BiH dobija "beli šengen
Veler: Srbija sebi namestila autogol
Most RSE: Zašto je Beograd izgubio pravnu bitku sa Kosovom

Rasprava o Kosovu - stranica koja sadrži članke o mišljenju Međunarodnog suda pravde, reakcije i analize. Možete je otvoriti OVDE
26.07.2010.

LIDIJA ZAFIROVSKI, NASTRADALA NA "LOVE PARADE", BH. DRZAVLJANKA?

 

Prema navodima njemačke policije, među nastradalim se nalazi i osoba za koju se pretpostavlja da je porijeklom iz BiH

image Foto: AFP

Na osnovu informacija koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Savezne Republike Njemačke proslijedilo Ambasadi Bosne i Hercegovine u Berlinu, tokom održavanja “Love Parade” 24. jula u SR Njemačkoj nekoliko osoba je izgubilo život.

Broj poginulih na "Paradi ljubavi" u Duizburgu povećan je na 20, pošto je danas u bolnici preminula jedna 21-godišnja Njemica, saopštila je njemačka policija.

Prema navodima njemačke policije, među nastradalim se nalazi i Lidia Zafirovski za koju se pretpostavlja da je porijeklom iz BiH.

Putem nadležnih institucija nastoji se utvrditi aktuelno državljanstvo nastradale osobe.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH će odmah po prijemu zvanične informacije obavijestiti domaću javnost o relevantnim informacijama vezanim za ovaj slučaj, saopćio je Ured za odnose sa javnošću MVP-a BiH.

Foto: AFP

Njemačko Tužilaštvo pokrenulo je istragu o stampedu u kome je poginulo 20 a povrijeđena 342 lica.

Tužilac Rolf Haferkamp rekao je da je pokrenuta istragu o ubistvu iz nehata. Poginulo je 11 Nijemaca i osam stranih državljana.

Posjetioci muzičkog festivala u Njemačkoj, koji su preživjeli stampedo, za nesreću okrivljuju organizatore.

Vlasti još nemaju odgovor na to kako se nesreća dogodila. Većina žrtava pronađena je mrtva na ogradi nedaleko od tunela, ali nijedna u tunelu.

Preživjeli posjetioci kritikovali su odluku organizatora da otvori samo jedan ulaz za festival "Parada ljubavi", ističući da su policiju upozorili na pretrpanost prije nego što je izbio stampedo, ali da su vlasti to ignorisale.

Policija je zatvorila izlaz iz tunela i onima koji su pokušali da izađu poručeno je putem megafona da se vrate, ali je izbila panika. 

"Mora biti dat odgovor na pitanje `Zašto se ovo dogodilo?` Međutim, ne treba donositi ishitrene ocjene", rekao je gradonačelnik Duizburga Adolf Zauerland.

Jedan od organizatora festivala Rajner Šeler rekao je da ova manifestacija više nikada neće biti održana.

26.07.2010.

EVROPSKA UNIJA POJACAVA PRISUSTVO U BiH NAKON IZBORA U OKTOBRU

 

Prema novom prijedlogu, šef izaslanstva Evropske unije u Sarajevu bio bi ujedno i njen posebni predstavnik

image

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na današnjem sastanku o BiH, te izrazili spremnost da pojačaju prisutnost EU-a nakon oktobarskih parlamentarnih izbora u BiH.

Riječ je o prijedlogu visoke predstavnice za vanjsku politiku Ketrin Ešton (Catherine Asthon) da se posebni izaslanik EU-a za BiH odvoji od visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Sada obje te dužnosti obavlja Valentin Inzko.

Prema novom prijedlogu, šef izaslanstva Evropske unije u Sarajevu bio bi ujedno i njen posebni predstavnik.

Na sastanku je upućen poziv Srbiji i Kosovo da se, nakon objave savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde (ICJ), okrenu razgovorima, ističući da im je budućnost u Europskoj uniji.

"Presuda Međunarodnog suda pravde je vrlo jasna. Ono što smo ponudili Prištini i Beogradu jest da je njihova budućnost u Evropskoj uniji. Nadam se da će se odazvati i doći kako bi počeli razgovore", rekla je nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton (Catherine Ashton).

Međunarodni sud pravde objavio je prošle sedmice savjetodavno mišljenje prema kojem Kosovo proglašavanjem nezavisnosti nije prekršilo međunarodno pravo.

Unatoč tome, pet zemalja članica koje nisu priznale kosovsku nezavisnost i danas su u Briselu objavile da ostaju pri svojim stajalištima.

Pet od 27 zemalja članica ne priznaju nezavisnost Kosova - Kipar, Slovačka, Rumunija, Španija i Grčka - zbog čega Unija ima problema s usklađivanjem stajališta o toj novoj državi.

Primjerice, jedino je Kosovo izostavljeno iz postupka vizne liberalizacije.

Više zemalja članica tražilo je danas na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a da se Europskoj komisiji da mandat da počne izradu mišljenja o srbijanskoj kandidaturi za članstvo u EU-u, ali o tome nema saglasnosti.

Neke zemlje članice traže da se s tim pričeka dok se ne vidi kako će se Srbija ponašati u vezi s raspravom u Općoj skupštini UN-a o Kosovu, koja bi na jesen trebala donijeti rezoluciju.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar rekao je da je Evropska unija spremna sarađivati sa Srbijom pri izradi rezolucije Opće skupštine u kojoj bi se podržalo mišljenje Međunarodnog suda pravde.

26.07.2010.

EVROPSKA KOMISIJA OTKAZALA PROJEKTE POMOCI BiH

 

Sjedište Evropske komisije u BiH, Sarajevo

Sjedište Evropske komisije u BiH, Sarajevo

26.07.2010.
Evropska komisija je otkazala tri miliona KM vrijedne projekte jer vlasti BiH nisu ispunile uslove za njihovu realizaciju. Međutim, tu nije kraj neodgovornom ponašanju i olakom gubljenju novca koji bi svaka druga zemlja, osim BiH, željela iskoristiti za svoj razvoj i budućnost.

Na to je u otvorenom pismu upozorila zastupnica Socijaldemokratske partije BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nermina Zaimović-Uzunović. Ona apeluje na sve koji su odgovorni za realizaciju preuzetih obaveza prema evropskom partnerstvu da ih izvrše, a pri tome da krenu od državnog zakona o zaštiti okoliša, čime bi zadržali četiri miliona KM za Bosnu i Hercegovinu.
Mi u BiH imamo jedan opći problem da se sve što se uspostavlja na državnom nivou opstruira. Ali, ne mora da bude uvijek tako, da se opstruira iz jednog entiteta; vrlo često se te opstrukcije provode i nesavjesnim radom.

Nermina Zaimović Uzunović govori za emisiju „Na vratima Evrope“

RSE: Možete li reći šta je bio povod za Vaš apel vlastima ?
 
Zaimović Uzunović: Građani BiH treba da znaju da pomoć koju nam Evropska komisija pruža kroz finansijska sredstva zahtijeva ozbiljnost i rad nadležnih zakonodavnih tijela i izvršnih ministarstava. Kao poslanica u Parlamentu, svakog dana vidim kolikio se neozbiljno shvataju preuzete obaveze. Za BiH je ključni skup politika koje BiH mora da izvrši da bi postala članica EU. Poznato je da je to pet politika koje obuhvataju: socijalne politike, antikorupcione mjere i vladavinu prava, poljoprivredu i ruralni razvoj, energiju i ekologiju i uspostavu obrazovnih standarda. U okviru ovih pet politika mora biti ispunjeno jako puno uslova, odnosno mora biti provedeno mnogo zakonskih i drugih mjera. Cijeni se da je to oko 175, od čega je BiH do danas ispunila samo jednu, a to je liberalizacija viznog režima – koju, kako je poznato, još nismo dobili, još se nadamo – i nisam baš sigurna da li smo i tu sve do kraja ispunili.

Međutim, šta me konkretno potaklo da se oglasim apelom? Ja dugo živim u Zenici koja je zagađen grad. Opredjeljenje svih normalnih ljudi u ovom gradu je da se bore za zdravu okolinu. Jedan od ključnih uslova jeste legislativa – zakonska pokrivenost područja okoliša. Mi u okviru evropskog partnerstva imamo sektorske politike. Jedna od njih je okoliš i to podrazumijeva da se mora usvojiti državni zakon o okolišu kako bi se stvorio harmonizirani sistem u odnosu na Evropsku uniju.

RSE: Zašto je problematično usvajanje zakona o zaštiti okoliša kad on nije političke prirode?
 
Zaimović Uzunović: Mi u BiH imamo jedan opći problem da se sve što se uspostavlja na državnom nivou opstruira. Ali, ne mora da bude uvijek tako, da se opstruira iz jednog entiteta; vrlo često se te opstrukcije provode i nesavjesnim radom. Eto, jedna od činjenica jeste da je ovaj zakon o okolišu, kao naš ključni zakon u kratkoročnim prioritetima evropskog partnetstva, prolongiran. Njegovo usvajanje je trebalo da bude do januara ove godine, pa je Evropska komisija to produžila do juna, međutim, mi još nismo pri kraju jer iz jednog entiteta jednostavno neće da učestvuju u izradi tog zakona. Vrlo je neodgovorno od ovih političkih struktura, odnosno od današnje vlasti u BiH, da ne ispunjava ono što je obećala i u šta se kune svaki dan – da je za evropske integracije. Zbog toga je moj apel da barem krenemo od nekih zakona koji nisu, da kažem, politički zakoni, to je nešto što je ljudski, što bi
Posljedica je da ćemo imati jednostavno storniranje sredstava koja su odobrena iz predpristupnih fondova za 2007. godinu, a to je nekih četiri miliona eura.
trebali svi ljudi da podrže i sve političke opcije da se za to zalažu.

RSE: Ukoliko se zakon ne usvoji u najkraćem periodu, šta su posljedice?
 
Zaimović Uzunović: Posljedica je da ćemo imati jednostavno storniranje sredstava koja su odobrena iz predpristupnih fondova za 2007. godinu, a to je nekih četiri miliona eura. Ovo je zakon koji bi možda bilo jednostavno usvojiti u odnosu na neke druge zakone – ako ima volje u parlamentarnoj većini da se to uradi. Ukoliko to ne uradimo, mi ćemo još mnogo novaca izgubiti, koje normalne zemlje koje idu k Evropskoj uniji iskoriste da jačaju svoju infrastrukturu. Mi u Parlamentu smo, čini mi se, više odbili zakona nego što smo usvojili. Razne zakone koji su nam uslov na tom putu ka EU mi smo odbili, i to, onako, en gros. To su neki ključni zakoni koje mi odbijamo. E, zato ja insistiram i apelujem na javnost, na sve političke strukture da se uozbilje. Krajnje je vrijeme da se uozbilje i da više građanima ne pričaju kako su za Evropsku uniju, a ništa što je na putu za EU neće da urade.

RSE: Postoji prijetnja da BiH ostane bez novčane podrške i zbog drugih propusta i to u važnim oblastima za njene građane.

Zaimović Uzunović: Već je iz Evropske komisije najavljeno da će se, osim u ovoj oblasti, stornirati i neka već odobrena sredstva iz predpristupnih fondova – za nabavku laboratorijske opreme, za formiranje laboratorija za ispitivanje kvaliteta hrane, za mikrobiološke laboratorije. To su sredstva preko dva i po miliona maraka, što znači da ćemo mi bez te infrastrukturne podrške ustvari izgubiti mogućnost izvoza naših roba, prehrambenih proizvoda. Ustvari, Evropska komisija je iz različitih svojih prioriteta iz IPA fondova odobrila sredstva za različite djelatnosti. Recimo, jedan milion je odobren za reformu Ustava. Kao što znate, to ništa nije urađeno. To je bilo na Parlamentu, to se vuklo danima, iz sjednice u sjednicu i jedan milion sredstava koje se upravo povlače jeste zbog neostvarivanja ustavne reforme. Zatim, pola miliona zbog nekih neurađenih aktivnosti u oblasti socijalnog sektora itd. Dakle, nama tek slijedi dalje storniranje već odobrenih sredstava, i to iz predpristupnih fondova za 2007. godinu, a to je ovo što sam pomenula. Zato sam i upozorila da su to sredstva koja bi se odnosila na formiranje laboratorija za kvalitet hrane, zatim na projekte iz oblasti okoliša, a mi ne možemo provoditi projekte ako nemamo zakonski okvir za implementaciju tih projekata. Dakle, prvo moramo usvojiti zakonodavnu osnovu, pa tek onda raditi projekte. Mi nećemo moći raditi te projekte, to je već evidentno, ukoliko stvarno sada trčećim korakom ne krenemo ka usvajanju onog za što su bar odobrena sredstva, ovo što sam nabrojala.
26.07.2010.

EU: USVOJENA ODLUKA O USPOSTAVI EVROPSKE DIPLOMATSKE SLUZBE

 

S današnjom odluku visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton može započeti s imenovanjima ljudi na ključne položaje

image Služba treba biti operativna 1. decembra

Zemlje članice Evropske unije u ponedjeljak su donijele formalnu odluku o uspostavi evropske diplomatske službe i sada može početi postupak imenovanja vodećih diplomata kako bi služba mogla postati operativna do 1. decembra.

- Ova služba treba biti operativna 1. decembra i sada će trebati započeti s imenovanjima. Evropski diplomatski servis pomoći će Uniji da govori jednim glasom, rekao je belgijski ministar vanjskih poslova Steven Vanackere na pres-konferenciji nakon što su ministri vanjskih poslova izglasali tu odluku.

S današnjom odluku visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton može započeti s imenovanjima ljudi na ključne položaje. Sada je u toku postupak imenovanja šefova tridesetak delegacija Evropske unije u svijetu.

Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), novo je tijelo koje predviđa Lisabonski ugovor, a koje bi trebalo omogućiti bolju koordinaciju nacionalnih diplomatija zemalja članica EU-a i osigurati Uniji veću težinu u svijetu.

Služba, koja će kada se potpuno ustroji imati oko 6.000 dužnosnika, diplomata i stručnjaka. Najmanje 60 posto zaposlenih u toj diplomatskoj službi bit će iz redova stalno zaposlenog osoblja evropskih institucija. Dužnosnici iz zemalja članica bit će zaposleni na određeno vrijeme, najviše osam godina s mogućnošću produženja za još dvije godine.

Evropska diplomatska služba pružat će stručnu pomoć visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. Ta je dužnost također uvedena Lisabonskim ugovorom kako bi se osigurao kontinuitet EU-a u vanjskopolitičkom djelovanju, jer je ranije Uniju u svijetu zastupao ministar vanjskih poslova zemlje predsjedateljice, čiji je mandat šest mjeseci.

Služba će imati glavnog sekretara i dvoje zamjenika glavnog sekretara te glavnog direktora za budžet i administraciju. Visoku predstavnicu Catherine Asthon u slučajevima kada bude zauzeta zamjenjivat će ministar vanjskih poslova zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo ili odgovarajući komesar Evropske komisije.

Služba bi trebala imati oko 1.100 diplomata u oko 135 predstavništava EU-a u svijetu, javila je Hina.

26.07.2010.

OCEKUJE SE SKORO IZRUCENJE "MONSTRUMA S GRBAVICE, "VESELINA VLAHOVICA"

Očekuje se skoro izručenje "monstruma s Grbavice"

Veselin Vlahović prilikom hapšenja u Španiji, 2. mart 2010.

Veselin Vlahović prilikom hapšenja u Španiji, 2. mart 2010..

26.07.2010.
Bivši bokser sarajevskog kluba „Željezničar“, rođen u Nikšiću 1969. godine, Veselin Vlahović Batko, kasnije poznat kao monstrum s Grbavice, premlaćivanjem civila u ovom sarajevskom naselju tokom 1992. i 1993. godine demonstrirao je svoje bokserske vještine. Ubijao je nesrpsko stanovništvo na najsvirepije načine, silovao, mučio. Priznao je, uz opasku da se ne kaje, više od 100 ubistava, a među njegovim žrtvama bilo je i djece.

Nakon odluke španske vlade, Vlahović, koji je po međunarodnoj potjernici uhapšen u martu ove godine u španskom gradu Alicanteu, čeka izručenje Bosni i Hercegovini, gdje će mu se suditi za navedena djela.

Iako je odluka donesena prošle sedmice, Tužilšatvo BiH još nema informaciju kada će se izručenje desiti, kaže Selma Hećimović iz Ureda za informisanje državnog Tužilaštva:.

„Još uvijek nemamo zvaničnog obavještenja kad će se to desiti, mada mi očekujemo da se to desi vrlo skoro. Kad šapanjolske vlasti isporuče Batka našem pravosuđu, s obzirom da je njemu već određen pritvor, ona će odmah po dolasku u BiH biti u pritvoru,“
rekla je Hećimović.

Veselin Vlahović Batko iz ratnih dana, Foto: FTV
Drugačija odluka španskih vlasti nije se ni očekivala s obzirom na količinu i svirepost zločina koje je počinio, kaže predsjednica Udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić. Vlahovićeve žrtve i svjedoci njegovih zločina spremni su govoriti o strahotama koje su doživjeli, kaže Hasečić.

„Udruženje Žene žrtve rata je sa današnjim danom predalo oko 120 izjava gdje su silovane i seksualno zlostavljane žene koje su uporedo i žrtve i svjedoci i očevici čiji su najrođeni klani, ubijani pred njihovim očima, a prethodno su ih pljačkali. Svaka žrtva koja je do su dala izjavu Udruženju Žene žrtve rata, koje su i proslijeđene Tužilaštvu putem protokola, je sprema pogledati se licem u lice sa ratnim zločincem Batkom i ispričati sve što je preživjela i vidjela - s osnovnim ciljem da pobijedi pravda i istina,“
navodi Hasečić.

Sedija Tekač
sve vrijeme rata provela je na Grbavici. Nema, kaže, riječi da opiše zadovoljstvo što će se Batku suditi u BiH za sve zločine koje je počinio. Nekoliko puta je dolazio u zgradu u kojoj je stanovala. U samo dvije rečenice opisuje atmosferu koja ga je pratila.

„Batko je bio strah i trepet - da vam se zaledi krv,“
kaže ona.

Stravična sjećanja


U jednom od krvavih pohoda žrtva je bila Sedijina komšinica.

„Našao je jednu gospođu stariju, od jedno 70 godina, koja je prizemno kod kone preko puta mene pekla hljeb, vratio se po nju, odveo je u njezin stan gore i zadržao je drugo vremena. Ja sam prisluškivala kad će sići niz stepenice da se rasteretim toga. Onda sam polako izašla i na vrata povirila i vidjela ovu komšinicu. Kroz prozor se promolila čupava sva, kažem ja šta je. Kad mi, on je nju zaključao - i navodno da ju je silovao. Ona je umrla za dva, tri dana,“
priča Sedija.

Remza Žutić - Isaković
bila je žrtva premlaćivanja od strane pripadnika Batkovih „Belih anđela“, kako se zvala paravojna jedinica koju je predvodio. Ipak, njegova zvjerstva su ostala nadaleko upamćena.
Remza Žutić - Isaković: On je gdje god je stigao klao, ubijao


„On je gdje god je stigao klao, ubijao: Pokupe i odvedu gore na Vraca i ubijaju. Jesu li gore odveli Džemu Ibriševića i odsjekli mu glavu. Odveo ga on. Moju su sestru Zehru, umrla je, od 80 godina i nešto silovali dole,“
sjeća se Remza.

Josip i Željko Antolić, otac i sin, odvedeni su iz svog stana na Grbavici 16. juna 1992. godine. Željkova supruga bezuspješno je tražila muža i svekra, da bi na kraju saznala da ih je ubio monstrum s Grbavice.

„Nisam taj dan smjela izaći jer je on išao ulicom, pucao iz puške. Ja sam ujutro odmah otišao u štab da pitam, međutim jedan vojnik je stajao, nije se predstavio, i rekao: ’Gospođo, ako ćete mene poslušati, nemojte se približavati štabu, eno njega odozgo.’ On je stvarno išli niza stepenice. I onda se pričalo da su zamijenjeni, da su na onoj strani. Ja sam kontaktirali i onu stranu u Sarajevu, međutim, nikad niko ih nije vidio.  Na kraju se 1999. ispostavilo da su oni odmah, isti dan, na Vracama ubijeni,“
kaže ona.

Vlahovićevo izručenje je tražila i Crna Gora nakon što je 2001. godine pobjegao iz zatvora u Spužu, nadomak Podgorice, gdje je izdržavao kaznu od  3,5 godine zatvora zbog razbojništva i nasilničkog ponašanja. Batka je od Španije tražila i Srbija, i to zbog ubistva, radi izdržavanja kazne od 15 godina na koju je osuđen zbog ovog djela.

(Video: Hapšenje Veselina Vlahovića Batka)

26.07.2010.

NA CEVLJANSKOJ KORIDI DVA RAZJARENA BIKA SRUSILA OGRADU I TESKO POVRIJEDILA NASKU KARICA

 

Teferič se nastavio poslije drame. Gosti dolaze danima ranije

image Povrijeđeni Karić prije nego što je odvezen u KUM (FOTO: M: Kadrić)

Tradicionalna korida u Čevljanovićima jučer se zamalo pretvorila u tragediju!

Naime, dva razjarena bika pobjegla su iz tora usred druge borbe i zaprijetila posjetiocima, kojih je bilo blizu 70 hiljada. Životinje su oborile željeznu ogradu i krenule prema masi. U tom momentu nastala je prava panika. Ljudi su vrištali i trčali glavom bez obzira.

Pjesma i veselje

U toj gužvi, prema onome što se vidjelo na licu mjesta, jedan bik rogom je zakačio i teže povrijedio pedesetogodišnjeg Naska Karića, novinara TV Vogošća. On je odmah prevezen na Kliniku urgentne medicine u Sarajevu, gdje su mu ljekari konstatirali povrede glave i ruke. Biljana Jandrić, portparol KUM-a, kazala nam je sinoć da je Karić zadržan u bolnici. Prema njenim riječima, povrede mu je zapravo nanijela ograda koja je pala na njega. Lakše je povrijeđen i Rasim Lončarević, koji je izgreban po rukama.

Nakon što se drama stišala, a povrijeđeni zbrinuti, korida je nastavljena na zadovoljstvo svih prisutnih.

Rogove je ukrstilo osam pari bikova, a borbe su od početka do kraja bile uzbudljive. Pobijedili su bikovi Brezonja Muhameda Mušije, Medonja Halida Prosjanovića, Blisko Almira Bešlije, Garac Ive Ilića, Krilonja Mirsada Zukića i Brezonja Ibre Begića.

Pravi teferič: Pripreme traju danima

Inače, ova manifestacija stara 237 godina, koja se nekad zvala Bosansko nadmetanje bakova, i ove godine okupila je ljude iz svih krajeva BiH. Posjetioci kažu da na ovaj, za njih poseban dan, znaju samo za pjesmu i veselje.

Svaka borba bila je zanimljiva

Atmosfera je bila usijana. Ringišpili, stotine janjaca na ražnju, glasna muzika koja je odjekivala iz šatora... samo su dio onoga što su organizatori pripremili za goste.

Kićenje parama

Zaljubljenici tradicije i izvorne muzike pristizali su čak nekoliko dana ranije da bi, kako kažu, zauzeli dobro mjesto i zagrijali se za teferič.

Plesačice iz Banje Luke zabavljaju goste

Mediha i Salih Vehab iz Kaknja na Čevljanoviće su došli tri dana ranije sa šatorima u kojima su imali i bračni krevet.

- Dolazimo svake godine. Ovo je zaista nešto posebno. I dan ranije ovdje je veselo, pjeva se pije, a organizirane su i sportske igre. Najgore je što dođe puno žena pa se Salih često za njima okreće, ali dogovorili smo se da ubuduće gledamo zajedno kako ne bi bilo ljutnje - u šali nam je kazala Mediha.

Najveselije je svakako bilo u improviziranim ugostiteljskim objektima u kojim se pjevalo noć uoči koride i jučer cijeli dan. Najposjećeniji su bili nastupi plesačica grupe XXXL iz Banje Luke. Razgolićene su plesale na stolovima mameći poglede muškaraca koji su ih kitili parama.

Vječiti pobjednik

Bik Brezonja kojeg je doveo Muhamed Mušija na ovoj manifestaciji još nikada nije izgubio borbu. Mušija nam je kazao da u Čevljanoviće dolazi od 1986. godine, a njegov bik pobjeđuje sve redom. Zato ga na ovoj koridi zovu vječitim pobjednikom.

Bilo i nekoliko krađa

Iako je ovu manifestaciju osiguravao veliki broj zaštitara, lopovi su ipak uspjeli ukrasti nekoliko novčanika. Naime, voditelj programa je stalno obavještavao da su nađeni novčanici te pozivao vlasnike koji su u njima nalazili samo dokumente.

Bacanje kamena s ramena

Tokom dana za posjetioce su bile organizirane razne sportske igre, a pažnju su privukli i učesnici koji su se nadmetali u bacanju kamena s ramena. Pobjednik je Izet Memić iz Ilijaša, koji je osvojio 100 maraka.



26.07.2010.

ODBIJEN SNSD-OV PRIJEDLOG ZAKONA O ZABRANI NOSENJA NIKABA

 

Učesnice protesta u Sarajevu izložile transparente s porukama da se nikab nosio i nekad i sad u BiH te da će ga one nositi zauvijek

image

Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skupštine BiH nije na današnjoj sjednici prihvatila principe Prijedloga zakona o zabrani nošenja odjeće koja onemogućava identifikaciju, čiji je predlagač Poslanički klub SNSD-a.

Ovo je bilo  treći put da je Komisija raspravljala o ovom zakonskom prijedlogu, a za ovu sjednicu zatražena su mišljenja nadležnih sigurnosnih agencija.

Međutim, članovi Komisije su ta mišljenja uglavnom ocijenili kao površna ili "bez svrhe i smisla", kazala  je Alma Čolo. Naprimjer, Ministarstvo sigurnosti BiH i SIPA nisu imali određeno mišljenje, a Granična policija nije imala primjedbi. Ivo Miro Jović je posebno ukazao na "apsurdnu situaciju" da je od Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova dobio odgovor da Komisija razmotri da li je zakon u skladu s Ustavom BiH.

U raspravi pred izjašnjavanje su Drago Ljubičić i Milorad Živković zastupali stav da je pravo na sigurnost jedno od temeljnih ljudskih prava, dok je, naprimjer, Adem Ibrahimpašić rekao da ne može braniti nikome da nosi nikab i oblači se kako hoće, ali da ne bi dozvolio da to rade članovi njegove porodice. I Azra Alajbegović je zastupala stav da predloženi zakon predstavlja kršenje ljudskih prava.

Alma Čolo je ukazala da dva dokumenta koja je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, a koja ni nakon službenog zahtjeva nisu prevedena za potrebe Komisije, preporučuju da se ne uspostavlja potpuna zabrana nošenja nikaba, te da se tim ženama osiguraju jednake mogućnosti za školovanje i zapošljavanje. Izuzeci su preporučeni samo u slučaju kada javna funkcija zahtijeva vjersku neutralnost ili kada obavljanje posla zahtijeva otkrivenost lica.

Na kraju su zakonski prijedlog podržali Ljubičić i Živković, Ivo Miro Jović i Mirjana Malić su bili uzdržani, dok su protiv bili Čolo, Alajbegović, Ibrahimpašić i predsjedavajuća Komisije Lejla Klokić.

Ivo Miro Jović je novinarima nakon sjednice izjavio da ovaj zakon dosta zadire u ljudska prava, u duhovnost i religioznost čovjeka, a s treće strane u sigurnost.

- Kad bi bilo korektnog odnosa svih institucija, pa i u prijedlogu ovoga zakona, moguće je naći simbiozu svih ovih čimbenika i da izađemo iz ove situacije da imamo jedan kvalitetan zakon koji bi zaštitio ljudska prava i duhovnost, ali i doprinio sigurnosti zemlje, rekao je on.

Milorad Živković smatra da je Komisija za ljudska prava malo izašla iz svog mandata i da je raspravljala o stvarima koje nisu bile tema ovog zakona, a da će pravu sliku o tome šta da se radi s ovim zakonom dati parlamentarna rasprava u srijedu.

Prosvjednici smatraju da SNSD satanizira muslimanke pokrivene zarom

Grupa žena koje pokrivaju lica nikabom danas je mirno protestirala na platou ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine u Sarajevu jer je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), politička stranka iz Republike Srpske, pokrenula inicijativu u državnom parlamentu za donošenje bh. zakona koji bi zabranio nošenje nikaba u BiH.

SNSD obrazlaže da je nikab odjeća koja onemogućava identifikaciju, a žene koje ga nose izjavljuju da to za njih znači mnogo više od načina odijevanja, da je u pitanju prakticiranje vlastitih vjerskih sloboda i načina života te ljudskih prava kojih se nipošto ne žele odreći.

Inicijativu SNSD-a ove žene smatraju provokacijom s političkom pozadinom u državnom parlamentu, fašizmom i pokušajem satanizacije žena muslimanki pokrivenih zarom.

Uoči sjednice u državnom parlamentu, na kojoj ove sedmice treba da bude riječi o SNSD-ovoj inicijativi, učesnice protesta uputit će pismo kojim će pozvati ostale parlamentarce da ne uvaže predloženi zakon jer bi se, u suprotnom, kako ističu, kao zakonodavci upustili u kršenje ljudskih prava i sloboda.

Nađa Dizdarević, koja je preuzela odgovornost i organizaciju za današnji protest, rekla je novinarima da žene pod nikabom nisu nikada i neće kršiti ničija ljudska prava te odlučno odbacila SNSD-ovo obrazloženje da ovaj način odijevanja onemogućava identifikciju.

U svim institucijama odgovornim za utvrđivanju identiteta građana postoje i ženske osobe koje mogu identificirati pokrivene žene, rekla je Dizdarević.

U slučaju da SNSD-ov zakon podrži Parlament, to bi značilo da pokrivene žene ne mogu živjeti kao dosad jer se ne žele odreći nikaba a ne mogu plaćati predviđene novčane kazne, ne mogu izlaziti na ulicu niti se školovati i napredovati u karijeri, ne mogu izvoditi svoju djecu, ići u kupovinu niti se pokazivati na bilo kojem drugom javnom mjestu.

Jedan njen istomišljenik, muškarac, učesnik današnjeg protesta čija je supruga također pokrivena, rekao je da bi usvajanje zakona pogodilo ne samo Bosanke i Hercegovke, pobornice nikaba, već i žene koje dolaze iz zemalja čija tradicija nalaže pokrivanje ženskog lica na javnim mjestima.

Učesnice protesta izložile su transparente s porukama da se nikab nosio i nekad i sad u BiH te da će ga one nositi zauvijek.

Skup je osiguravala policija na platou ispred zgrade državnog parlamenta, kao i na okolnim raskrsnicama

26.07.2010.

ATMOSFERA STRAHA IZ DEVEDESETIH JOS UVIJEK PRISUTNA

 

Teofil Pančić

Teofil Pančić

26.07.2010.
Lista napadnutih novinara u Srbji od subote je duža za jedno ime. Reč je o jednom od u medijima najprisutnijih kritičara političkih elita, neukusa, neogovornosti, nemorala, takođe i kolumnista RSE Teofilu Pančiću.

Radio Slobodna Evropa uputiće javni poziv da se što pre utvrde okolnosti napada na novinara nedeljnika "Vreme" i kolumnistu RSE Teofila Pančića, kaže zamenik direktora Radio Slobodna Evropa Nenad Pejić.

Da li će i pravosuđe u ovom slučaju ostati nemo, baš kao što su bili i putnici i vozač autobusa u kom je Pančić dobio udarce metalnom šipkom u glavu.

Šta danas generiše nasilje u Srbiji i zašto napadi na novinare ne prestaju još od vremena devedesetih?

Dejan Anastasijević, novinar nedeljnika Vreme koji je pre tri godine, pošto mu je u porodični stan ubačena kroz prozor bomba, srećom ne povredivši nikoga, otišao iz Srbije i danas živi u inostranstvu, reagovao je sa neskrivenim cinizmom:

„Em nas povlače po sudnicama, em nas van sudnica biju...mogli bi, jednom, kad već nisu u stanju da nas zaštite, jedan mesec u godini da se proglasi lovostaj,“ rekao je on.

Za ovaj cinizam Anastasijević ima itekako razloga: nijedno ubistvo novinara u Srbiji od vremena Miloševića pa i posle njegove vladavine, od Dade Vujasinović, preko Slavka Ćuruvije do Milana Pantića nije rasvetljeno, ubice se i dalje slobodno šetaju, ni danas se ne zna ko je bacio bombu u stan našeg sagovornika, nikada nije rasvetljeno ko je svojevremeno kidnapovao takođe novinara nedeljnika Vreme Dušana Reljića, koji takođe od tada ne živi u Srbiji, novinarki B92 Brankici Stanković su nedavno bez pravnih posledica pretili ubistvom pred milionskom tv publikom.

Anastasijević komentariše kako je reagovao kad je čuo da je u autobusu u centru Zemuna njegov kolega Pančić pretučen metalnom šipkom, a da niko od prisutnih nije progovorio ni reč, a da niko nije sačekao policiju kako bi posvedočio:

„Užasnuo sam se, ali to zaista nije bilo neočekivano, samo je bilo u pitanju koga će. Takva je atmosfera stvarana nekoliko godina, pogotovo u vezi sa Kosovom. Danas, bukvalno, svako ko vas prepozna na ulici može da vas zavali. Problem je što se ovde, očigledno, ideja političkog nasilja i dalje toleriše,“
ocenjuje Anastasijević.

Dve Srbije u Beogradu
U ovoj zemlji nema slobode mišljenja niti čovek sme slobodno da misli jer, ako to čini, on se suočava ili sa državom i njenim aparatima sile, ili sa bandama koje nekažnjivo haraju, smatra sociolog Srećko Mihajlović.

Sociolog Srećko Mihajlović kaže da je atmosfera straha iz devedesetih još je prisutna.

„U ovoj zemlji nema slobode mišljenja niti čovek sme slobodno da misli jer, ako to čini, on se suočava ili sa državom i njenim aparatima sile, ili sa bandama koje nekažnjivo haraju,"
kaže Mihajlović.

RSE: Kad bi vas neko od vaših  prijatelja stranaca pitao ko je taj Pančić, čime je „zaslužio“ batine, šta biste rekli?

Mihajlović: Da je to čovek koji slobodno misli, koji kritički misli i ne libi se da se kritički odnosi i prema nekim značajnim ličnostima i prema značajnim pojavama, a to u ovoj zemlji ne prolazi nekažnjivo.

Sociolog Ivan Kuzminović koji je angažovan u Helsinškom odboru za ljudska prava kaže da postoje dva moguća objašnjenja za napad na Pančića.

"Reakcije u vidu pisanih ili izgovorenih osuda i obećanja da će napadači biti pronađeni, sa vrha države - od predsednika Srbije i ministra policije pa nadalje -  nisu manjkali. Kao ni reakcije profesionalnih udruženja i kolega. Nenad Pejić, pomoćnik direktora Radija Slobodna Evropa najavljuje da će se Radio obratiti predsedniku države" i dodaje:

„Ono što je mene osobno, kao nekadašnjeg studenta beogradskog Univerziteta koji je tamo proveo pet godina, zbunjuje i razočarava je to što vi faktički imate dvije Srbije u Beogradu. Jedna koja tuče, upotrebljava batine i druga koja se služi argumentima. Čitav svijet želi ovu Srbiju s argumentima, a unutar Srbije ovi koji se služe batinama su ponovo agresivni,”
kaže Kuzminović.

Nisu samo batinaši zaprepastili tu drugu Srbiju već i oni koji su to nemo posmatrali i otišli svojim putem.Teofil Pančić je opisao napad za RSE.

“I eto, to se desilo naočigled putnika punog autobusa, niko nije reagovao ni na koji način, niko nije hteo da sačeka policiju, ni vozač, svi su jednostavno otišli...” kazao je Pančić.

Kuzminović:
To govori o tome da su građani iz devedesetih godina naučili da u takvoj situaciji samo treba bežati zato što se pokazalo da ta vrsta građanskog istupanja ne donosi nikakav benefit već svakodnevni rizik.
26.07.2010.

SRBIJA NE DOZVOLJAVA LOGORASIMA BiH POSJETU KONCENTRACIONIM LOGORIMA SLJIVOVICA I MITROVO POLJE

 

Nismo očekivali ovako perfidnu opstrukciju, kaže Tahirović

image Tahirović: Vrijeđanje žrtava

Samo četiri dana prije 15. godišnjice hapšenja i zatvaranja Bošnjaka iz Žepe i Srebrenice u logore na području Srbije, vlasti te zemlje nisu dozvolile preživjelim logorašima da 30. jula posjete stratišta Bošnjaka u koncentracionim logorima Šljivovica u općini Čajetina blizu Užica i Mitrovo Polje kod Aleksandrovca.

Zahtjev je poslat prije mjesec i po, pa logoraši sumnjaju da najvjerovatnije neće biti pozitivno riješen, te da zbog kratkoće rokova odlazak u Srbiju neće moći biti organiziran.

- Nismo zvanično dobili nikakav akt u kojem se navodi da nam onemogućavaju posjetu, niti razloge za takav potez. Kazali su nam da su dobili naš zahtjev za posjetu stratištima, te da ćemo uskoro dobiti odgovor. Posredovali smo putem Ministarstva vanjskih poslova BiH i naše ambasade u Beogradu, ali sve je bilo uzalud. Zvaničnog akta nemamo, ali je očito da nam neće dozvoliti. Srbija, očito, još nije spremna da se suoči sa ovim dijelom svoje prošlosti. Nismo očekivali ovako perfidnu opstrukciju - kaže Tahirović.

On je najavio da će u toku ove sedmice bh. logoraši uputiti protestno pismo predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, premijeru Mirku Cvetkoviću i ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću.

Zatočen 801 logoraš

Logori Šljivovica Mitrovo Polje otvoreni su nakon pada Srebrenice i Žepe i potvrđuju ulogu Srbije u srebreničkom genocidu. Tamo je u zatočeništvu bio 801 Bošnjak. 

26.07.2010.

VALENTIN INZKO: OPCI IZBORI SU KLJUC ZA BOLJU BUDUCNOST BiH

 

Tokom protekle četiri godine politički fokus je bio na podjelama, umjesto na stvaranju radnih mjesta, smanjenju siromaštva ili borbi protiv korupcije, navedeno je u pismu kojeg je Incko uputio građanima BiH.

image Inzko: Budučnost BiH je u rukama građana

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Valentin Incko (Valentin Inzko) poručio je  bh. građanima da Opći izbori, 3. oktobra, predstavljaju ključ za bolju budućnost BiH.
       
"Šta će se dalje dešavati nije u rukama nekolicine političara, već je u rukama naroda, u vašim rukama. Tokom protekle četiri godine politički fokus je bio na podjelama, umjesto na stvaranju radnih mjesta, smanjenju siromaštva ili borbi protiv korupcije. Ovo nije dovoljno dobro", navedeno je u pismu kojeg je Incko uputio građanima BiH.
       
Incko je istaknuo da niko ne želi da se ponove takve četiri godine, saopćio je Ured visokog predstavnika/specijalnog predstavnika (OHR/EUSR).
       
"Vaše vrijeme je došlo. Ako svaki glasač glasa, vaša budućnost i budućnost vaše djece može biti drugačija i nemjerljivo bolja nego prethodnih godina. Zbog toga vi, građani BiH, morate natjerati vaše političare da zauzmu drugačiji pristup", poručio je Incko.
       
Istaknuo je da neki tvrde da nije moguće ostvariti pravi napredak u BiH.
       
"Dakle, više od pola milijarde građana Evropske unije (EU) osjećaju napredak na svakodnevnoj osnovi, napredak koji proizilazi iz politike usmjerene na jačanje lokalnih ekonomija, stvaranje radnih mjesta i uspješnu borbu protiv korupcije. Ako Rumuni, Slovenci, Bugari, Slovaci i Litvanci - da spomenemo samo neke - mogu ostvariti te prednosti, i vi, građani BiH, možete ih ostvariti također. Ne vjerujte onima koji tvrde suprotno", kazao je Incko.
       
Prema njegovim riječima, stvarni napredak je moguć u BiH ako glasači to učine mogućim.
       
"To ne znači samo izaći na glasanje 3. oktobra. To znači da morate tražiti od političara da objasne svoja razmišljanja prije 3. oktobra. To znači da ih morate pitati o njihovoj evropskoj orijentaciji. Oni moraju objasniti na koji način namjeravaju raskrstiti sa prošlošću i riješiti stvarne probleme. Oni koji su u utrci za vlast moraju obrazložiti šta su učinili i zašto, te objasniti šta predlažu uraditi i na koji način to planiraju uraditi drugačije u budućnosti", istaknuo je Incko.
       
Kako je kazao, u zemlji u kojoj je više od pola miliona ljudi nezaposleno, političari moraju objasniti šta su uradili na stvaranju radnih mjesta i šta će uraditi u naredne četiri godine kako bi vratili ljude na posao.
       
"U zemlji u kojoj se politička atmosfera pogoršala u tolikoj mjeri da obeshrabruje strane investitore da otvore nova radna mjesta u BiH i većinu mladih ljudi dovodi u situaciju da žele emigrirati, kandidati moraju objasniti šta će učiniti da BiH vrate na put prosperiteta", naglasio je Incko.
       
Prema njegovim riječima, veoma je važno kome će građani povjeriti potrošnju javnih prihoda.
       
"Oni koji se natječu u izbornoj kampanji traže od glasača da im daju kontrolu nad ovim sredstvima. To je legitimno - sa demokratskim mandatom političari koji budu izabrani u oktobru će imati pravo da troše milijarde KM prikupljenih od poreskih obveznika u BiH i od međunarodne zajednice. Ako želite da ova sredstva budu utrošena na stvari koje su vama bitne, trebate unaprijed pitati kandidate koji se natječu za vlast na koji način konkretno planiraju upotrijebiti ovaj novac", istaknuo je Incko.
       
Naglasio je da je izborna kampanja koja je fokusirana na praktična i hitna rješenja gorućih problema sa kojima se građani suočavaju, a to su nezaposlenost, siromaštvo, kriminal i korupcija, najbolji način da se zemlja vrati na pravi put.  
       
"Tokom predstojećih sedmica i mjeseci, obavežite kandidate da govore o konkretnim rješenjima – nemojte im dozvoliti da retorikom zamijene racionalne argumente. Zahtijevajte pristojnost, zahtijevajte jasne odgovore od kandidata - ako ih ne dobijete, siguran sam da ćete donijeti vlastite zaključke. Svakako veoma pažljivo analizirajte cijelu listu kandidata prije izbora i označite kandidata koji je vaš izbor. Jasno je da je ulog izuzetno veliki, jer ulog je vaša budućnost. A 3. oktobra trebate donijeti odluku o vašoj budućnosti", kazao je incko.

26.07.2010.

"LOVE PARADA": JOS UVIJEK POTRAGA ZA 1138 POSJETILACA KOJI SE VODE KAO "NESTALI"

 

40 njemačkih istražitelja radi na slučajevima lica koja su nestala nakon haosa u Duisburgu

image "Čitava Njemačka tuguje za vama" : Cijela zemlja u šoku

Njemačka policija još pokušava da pronađe 1 138 lica, dva dana nakon što je u ljudskom stampedu tokom muzičkog festivala u gradu Duizburgu poginulo 19 a povrijeđeno više od 300 lica.

Ukupno,  2 367 lica zvanično se vodilo kao nestalo nakon što je izbila panika u prepunom tunelu koji je vodio ka mjestu održavanja festivala "Parada ljubavi".

U policijskom saopštenju navodi se da se većina onih koji se vode kao nestali možda već vratilo kućama i zatražili su da, ukoliko ima sličnih slučajeva, odmah kontaktiraju vlasti.

Njemačka policija navodi da 40 službenika radi na provjeri izvještaja o nestalim licima.

Među poginulima u ljudskom stampedu pokrenutom tokom održavanja muzičkog festivala u gradu Duziburgu na zapadu Njemačke nalazi se i jedan državaljanin BiH.

Tužilac Rolf Haferkamp rekao je da je pokrenuta istragu o ubistvu iz nehata. Poginulo je 11 Nijemaca i osam stranih državljana. Među stradalima su lica iz Španije, Holandije, Australije, Italije i Kine.

Posjetioci muzičkog festivala u Njemačkoj, koji su preživjeli stampedo, za nesreću okrivljuju organizatore.

Preživjeli posjetioci kritikovali su odluku organizatora da otvori samo jedan ulaz za festival "Parada ljubavi", ističući da su policiju upozorili na pretrpanost prije nego što je izbio stampedo, ali da su vlasti to ignorisale.

Policija je negirala ove izvještaje tvrdeći da su prije nego što se desila nesreća, otvorili i drugi izlaz kako bi se masa raspršila. Lokalni mediji javili su da su organizatori imali dozvolu samo za 250 000 gledalaca, dok ih je, prema ranijim saopštenjima, bilo više od milion.

Policija je zatvorila izlaz iz tunela i onima koji su pokušali da izađu poručeno je putem megafona da se vrate, ali je izbila panika.  "Parada ljubavi" privlači muzičke fanove širom svijeta, koji pristižu čak i iz Brazila i Australije. Originalni festival iznikao je iz mirnih demonstracija 1989. u Berlinu u veliku proslavu kulture na otvorenom.

25.07.2010.

HARIS SILAJDZIC: SRBIJA NECE USPJETI PREKROJITI HISTORIJU PRAVNIM NASILJEM!

 

24sata.info PHOTO
image Haris Silajdžić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić u intervjuu za list "Oslobođenje" govorio je o događajima u Bugojnu, napadimana bh. novinare, izborima u BiH i kolicijama, elektro-energetskim projektima, državnoj imovini...

 

- Gospodine Silajdžiću, kako komentarišete događaje u Bugojnu, kao i ono što se dešavalo poslije ovog terorističkog čina? Sa jedne strane, političari iz Republike Srpske optužuju Bošnjake za terorizam, dok sa druge strane, pojedinci iz Islamske zajednice ili ljudi bliski IZ-u BiH govore kako su vinovnici - tekfirlije - pretežno Srbi, Hrvati i djeca iz mješovitih brakova, te da je među njima jako malo Bošnjaka?

Prije svega sam to doživio kao tragediju jedne porodice - dvoje djece je ostalo bez oca, žena bez muža, a roditelji bez drugog sina. Što se tiče Islama kao vjere i terorizma, koliko ja znam sve je jasno - dozvoljeno je upotrijebiti silu isključivo u samoodbrani, a oduzimanje života nevinim ljudima je strogo zabranjeno.

Organima sigurnosti i na državnom i na lokalnom nivou treba pomoći da obavljaju svoje zadatke kroz povećanje nadležnosti i resursa kako bi mogli odgovoriti tim zadacima. Što se tiče optužbi iz RS entiteta za terorizam, jasno je da one imaju za cilj da jednu kurentnu propagandnu robu kao što je islamski terorizam prenesu na tlo Bosne i Hercegovine kako bi relativizovali genocid i etničko čišćenje koji su počinjeni nad nesrpskim stanovništvom, pogotovo na toj teritoriji. Međutim, ako smo već kod generalizacija, dženaza u Bugojnu ubijenom policajcu Tariku Haveriću jasno pokazuje šta Bošnjaci misle o tom činu. Uostalom, kako se Bošnjacima može pripisivati terorizam kada znamo da u tom narodu nije zabilježen niti jedan čin osvete i pored tragedije koju je preživio. To dovoljno govori o njegovoj političkoj i civilizacijskoj svijesti.

- Novinari u Bosni i Hercegovini opet su meta političkih napada. Damir Kaletović optužen je, ovaj put u institucijama Republike Srpske, zbog nezakonitog prisluškivanja Vitomira Popovića koji mu je prilikom susreta zaprijetio "metkom u čelo". Vi ste se već snažno očitovali o konkretnom slučaju, međutim da li su ovo naznake kakva će se predizborna kampanja voditi narednih mjeseci u Bosni i Hercegovini i ako jeste, kako spriječiti eskalaciju sukoba, nasilje nad novinarima i demokratijom?

Tajming sugeriše da tu ima i predizbornih kalkulacija, ali je problem daleko dublji. Ovome su prethodile zvanične zabrane od strane Vlade RS-a davanja izjava ili gostovanja na FTV-u i nekim drugim medijima, da ne govorim o konstatnim verbalnim napadima na medije. To je organizovna i orkestrirana kampanja protiv slobode javne riječi. To je projekat čiji je cilj da ogroman segment populacije ubijedite ne samo da je sasvim opravdano prijetiti novinaru "metkom u čelo", već da baš taj novinar treba odgovarati što se "drznuo" da tu prijetnju zabilježi.

- Vi ste ponovno kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Koje su Vaše osnovne poruke potencijalnim glasačima? Šta mogu očekivati ukoliko Vas ponovno izaberu? Konkretno, gdje vidite Vašu prednost u odnosu na protivkandidate?

Poruka je očuvanje i afirmacija države i pokretanje privrede. Imamo rezultate i pored svih opstrukcija i na jednom i na drugom polju, zahvaljujući glasačima koji su nam dali povjerenje. Nadam se da će naši građani prepoznati i naša nastojanja i rezultate i da će nam ponovo pokloniti svoje povjerenje.

Što se tiče privrede, rezultati su vidljivi golim okom i mjere se u stotinama miliona maraka u vidu stranih ulaganja u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine. Mislim da opstrukcije više nisu moguće i da je svima jasno da se bez investicija ne mogu pokrenuti resursi kojima raspolažemo, niti smanjiti nezaposlenosti ili odgovoriti obavezama koje država ima.

Što se tiče države, to je složenije pitanje, ali je napredak jasno vidljiv. Prije četiri godine smo mi bili ti koji smo iskoristili sve domaće pravne lijekove u slučaju Ilijaza Pilava, što je omogućilo g. Sejdiću i g. Finciju da dobiju nadležnost za svoje slučajeve pred Evropskim sudom za ljudska prava. Rezultat je poznat, a do kraja godine ćemo imati i presudu u slučaju Pilav. Prije četiri godine niti jedna međunarodna institucija nije pominjala entitetsko glasanje, a sada nema rezolocije o ustavnoj reformi u ovoj zemlji koja ne zahtijeva ili ukidanje ili opsežnu reformu tog mehanizma blokade. Takođe, međunarodna zajednica je priču o državnoj imovini započela 2005. godine sa tezom da se ona mora raspodijeliti među entitetima. Tu priču smo gotovo potpuno zaustavili do Pruda, kada je SDA ponovo pristala na teritorijalno-funkcionalni princip. Nakon Butmira smo, međutim, to opet stavili ad acta, i NATO već sada govori samo o knjiženju na državu.

Opstrukcije će se nastaviti i zbog toga mislim da je presudno da građani prepoznaju ova nastojanja i da nas osnaže svojim glasovima. Glasanje u vezi Aprilskog paketa je pokazalo ko je spreman da se suprotstavi rješenjima koja idu na štetu države, bez obzira od koga ta rješenja dolazila. Malo je nedostajalo da taj paket bude usvojen, a o poslijedicama koje bi uslijedile već je sve rečeno od strane niza međunarodnih institucija. Što se nas tiče, mi bi danas izgledali kao nedorasli zadatku, te sa pravom bili okvalifikovani kao nekompetentni, da smo glasali za paket koji su kasnije sve te institucije ocijenile štetnim. No naglašavam, bez povjerenja građana ništa od toga ne bismo bili u stanju uraditi.

- Dan izbora je još daleko, ali, ukoliko budete ponovno izabrani, s kim biste voljeli surađivati u Predsjedništvu BiH? Da li, recimo, sa Borjanom Krišto, Martinom Ragužem ili Željkom Komšićem? Da li ponovo sa Vašim sadašnjim kolegom Nebojšom Radmanovićem ili Mladenom Ivanićem?

U Predsjedništvu BiH želim sarađivati sa kandidatima koji dobiju povjerenje glasača na izborima. Ova institucija i uživa legitimitet jer se u nju ulazi sa direktnim mandatom, a ne na osnovu nečijih želja, kuloarskih manevara ili neprincipijelne trgovine. Činjenica je, međutim, da sam sa g. Komšićem tokom protekle četiri godine dobro sarađivao, pogotovo jer su i njemu interesi Bosne i Hercegovine nesumnjivo na prvom mjestu.

- Stranka demokratske akcije Vaš je koalicioni partner na mnogim nivoima vlasti, od Kantona Sarajevo, preko Vlade Federacije do države BiH. Međutim, već duže vremena, ocjena je mnogih, odnosi dvaju stranaka su izuzetno otežani zbog raznih nesuglasica. Šta je to što najviše zamjerate SDA?

Fokusiranje na političke interese, koji i sami nisu previše jasni, umjesto na strateške državne interese. SDA je zaustavila 10 milijardi KM vrijedne projekte u elektro-energetskom sektoru, i to nakon što su ih njeni ministri jednoglasno podržali, samo zato što je neko kalkulisao da bi SBiH mogla, tri godine kasnije, dobiti nešto više glasova na konto tih projekata. To, dakle, nije čak bila ni direktna predizborna opstrukcija, već klasično ometanje Vlade FBiH da radi svoj posao, da ispuni obećanja sa prethodnih izbora. Aprilski paket je završena priča, ali je SDA i tada, pa potom u Prudu, i konačno u Butmiru, sve strateške državne interese - od entitetskog glasanja do državne imovine - podredila posrednom izboru Predsjedništva iz ličnih razloga. Ignorisanje svih ekspertnih mišljenja, od Evropskog parlamenta, preko američkog Kongresa, do Vijeća Evrope, se pravda politikom "dogovora". Dogovor, međutim, nije pristajanje na listu želja Republike Srpske kojim taj entitet jača svoju dominaciju nad Državom i derogira ono što je u Daytonu sa teškom mukom i u daleko težim uslovima dogovoreno. Sve to je kombinacija neznanja, sujete, nesnalaženja u svjetskoj politici, a prvenstveno vođenje kratoktrajnim interesima bez fokusa na dugoročnu strategiju.

- Fahrudin Radončić, utemeljitelj Dnevnog avaza, nakon što je u blatu valjao sve misleće i političke Bošnjake odlučio je osnovati političku partiju. Mediji su u više navrata prenosili njegove izjave kako je spreman sarađivati i sa Vama, a čak su se svojedobno javljale špekulacije da bi mogao podržati Vašu kandidaturu za bošnjačkog člana Predsjedništva. Zbog svega navedenog, ali i činjenice da ste u Avazu nerijetko titulirani kao "šef energetske mafije", pitam Vas kakvo je Vaše mišljenje o Radončićevom izlasku na političku scenu u BiH?

Na špekulacije te vrste sam reagovao kao i na špekulacije iz tih krugova u vezi sa elektro-energetskim projektima. To nisu konstruktivna djelovanja. Zbog takvih špekulacija smo izgubili tri godine, desetine hiljada radnih mjesta, milijarde maraka investicija, a prateći gubici su nemjerljivi. Sve se to pokušalo opravdati procedurama, senzacionalnim tekstovima, optužbama svake vrste, a na kraju ništa od toga nije potkrijepljeno činjenicama. Naprotiv, sve te optužbe su odbačene, a svi relevantni međunarodni eksperti proglasili su ove projekte dobrim za Bosnu i Hercegovinu, te istakli da je propuštena jedna velika prilika za razvoj ove zemlje. Mi ćemo nastaviti sa politikom iskorištavanja naših resursa jer je to naše najveće materijalno bogatstvo – potencijal koji nam omogućava da budemo jedna od razvijenijih zemalja u regiji. Glasači će, stoga, iskazati najrelevatnije mišljenje o svim pojavama na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Neki ljudi možda vole pročitati senzacionalne tekstove radi razonode, ali većina zna prepoznati destrukciju koja stoji iza toga.

Nije tajna da Radončić svoj uticaj između ostalog crpi i iz izuzetno dobrih odnosa sa reisom IZ-a Mustafom efenedijom Cerićem. Takođe, preko Dnevnog avaza ali i drugih medija teške optužbe su upućivane ka mnogim muslimanskim intelektualcima poput Mustafe efendije Spahića, dr. Hilme Neimarlije,  prof. dr. Esada Durakovića, akademika Rešada Hafizovića, koji se nisu libili progovoriti o lošim potezima vrha Islamske zajednice, naročito zbog pasivnog odnosa prema vehabijskim krugovima, ali i veze sa političkim partijama.

- Šta Vi mislite o svemu tome: Da li je Islamska zajednica mogla odigrati kvalitetniju ulogu od prebacivanja odgovornosti za radikalizam djeci iz mješanih brakova, problematičnim tipovima i optužbama za islamofobiju svima koji se usude kritički promišljati stanje u BiH?

Dijelom sam već odgovorio na ovo pitanje, ali naglašavam riječ "optužbe" u Vašem pitanju. Mi formalno jesmo demokratska zemlja, ali to ne znači da imamo razvijenu demokratsku kulturu, koja podrazumijeva argumentovan i civilizovan dijalog. Paušalna populistička dreka, bilo doslovna ili štampana, ima za cilj da nadglasa argumente jer su nepoželjni. U osnovi se radi o žalu za totalitarnim, drugim riječima. Demokratija za takve znači da "imaš pravo na moje mišljenje". Ovdje se radi ne samo o potcjenjivanju nego i o nerazumijevanju odnosa građana prema politici. Za ovih dvadesetak godina svi smo prošli ubrzani politički kurs i ne može nam se baš sve servirati.

Iz ovog razloga, dakle, neću davati ocjenu o radu vrha Islamske zajednice jer nisam za to zadužen. Radikalizam je u svakom društvu problem cijelog društva, ali najbolje je kada svako radi svoj posao. Ima, naravno, i preklapanja, ali u osnovi svako ima svoj dio odgovornosti. I građevinski inžinjer i arhitekta rade na istom poslu, ali se ipak zna domen i jednog i drugog, i svakom od njih će biti sasvim dovoljan njegov dio odgovornosti ukoliko zna svoj posao. Iz istog razloga, moramo biti oprezni u formulacijama koje se odnose na vehabizam. Vehabizam je jedan pravac u okviru sunizma u kom, kao i u svakom drugom društvenom ili ideološkom pokretu ili pravcu, ima ekstremnih pojava. Želim da kažem da vehabizam ne može biti sinonim za radikalizam ili ekstremizam.

- Državna i vojna imovina, uslovi za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, još uvijek su neriješena pitanja. Svjedoci smo poteza koji dolaze iz Republike Srpske vezano za državnu imovinu. Takođe, put prema punopravnom članstvu u NATO-u očigledno se usporava, signali su koji dolaze iz Bruxellesa. Pitam Vas: Kakva vrsta kompromisa se može očekivati i koja je donja granica ispod koje ne mislite ići?

Daytonski sporazum je bio donja granica u trenutku kada se cijelom jednom narodu na ovim prostorima prijetilo nestankom. Dayton je jasno zadržao kontinuitet Republike BiH, a time i kontinuitet vlasništva Bosne i Hercegovine nad svom imovinom koja je uknjižena ili smatrana kao vlasništvo njenih prethodnica - RBiH, SRBiH, kao i nad imovinom bivše SFRJ zbog Sporazuma o sukcesiji. Ovo je potvrđeno pravosnažnim presudama nekoliko sudova u Bosni i Hercegovini, uključujući i Suda BiH. Bilo bi krajnje neodgovorno sada, kada više nemamo pištolj na čelu koji smo imali u Daytonu, pristati na pregovore oko jedne od ključnih odredbi Daytona. Rekao sam, uostalom, u nekoliko navrata da je vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom ključni element Daytona u istoj mjeri kao i dvoentitetska struktura. Ako je jedan od takvih elemenata na stolu, onda moraju biti i svi drugi.

Niko ne može samo suhoparno pozivati na suzdržavanje od "unilateralnih poteza". Država ima obavezu i dužnost prema građanima da unilateralno provodi Ustav i zakone. Neprihvatljivo je tražiti konsenzus oko provođenja postojećeg prava ili praviti politički kompromis sa onima koji blokiraju provedbu tog prava. Ta greška je napravljena kada je visoki predstavnik nametnuo entitetsku privatizaciju 1998. godine, sa jasnim negativnim konsekvencama za povratak izbjeglica, konsolidaciju jedinstvenog ekonomskog prostora i reintegraciju društva.

Ovo je suštinski tehničko pitanje knjiženja sve te imovine na ime Bosne i Hercegovine sa imena njenih prethodnica. Hrvatska i Slovenija i same još uvijek rade na tom tehničkom pitanju, i ove dvije zemlje su odigrale veliku ulogu na poslijednjem NATO ministarskom sastanku u Tallinnu, kada su objasnile ove detalje drugim članicama tog saveza. Zbog toga nam je u Tallinnu poručeno da se perspektivna vojna imovina mora uknjižiti na ime Bosne i Hercegovine, a nema govora o bilo kakvoj raspodjeli, međuentitetskim sporazumima, i sličnim terminima koji su bili prisutni prije naših akcija u pravcu zaštite državne imovine.

- Istanbulska deklaracija imala je pozitivan odjek u regionu. Nakon trojnog predsjedničkog sastanka, čini se da je pomalo palo u zaborav ono što ste sa Tadićem i Gulom potpisali. Kakva je sudbina Istanbulske deklaracije?

Istanbulska deklaracija, kao takva, je samo potvrdila već postojeće principe u odnosu između dvije države - dobrosusjedski odnosi, saradnja u ekonomskim, kulturnim, i drugim sferama. Istanbul je bio prilika da se te stvari počnu provoditi u djelo, ali i dalje nedostaju konkretni pomaci iz Beograda. Ne mogu se Bosna i Hercegovina i njeni interesi potcjenjivati, ne mogu se potezati trikovi iz političkog obdaništa, i ne mogu se neosnovano hapsiti naši građani. Srbija vrlo dobro zna da ovdje postoji volja za stvarno iskrenim i dobrosusjedskim odnosima, jer smo to pokazali i prema Hrvatskoj i prema Crnoj Gori čim smo osjetili pozitivne signale s njihove strane.

- Naredne sedmice očekuje se konačna odluka britanskog suda u slučaju Ejup Ganić. Vi ste mnogo truda i energije uložili u slučaj pritvaranja bivšeg člana Predsjedništva BiH. Kakvu odluku, nakon svega što se dešavalo tokom proteklih mjeseci očekujete?

Prva stvar koju je Ejup Ganić uradio kada je uhapšen je da je kontaktirao upravo ovaj Kabinet i tražio pomoć. Obaveza je ne samo ovog Kabineta, već i svih drugih subjekata u državi, da pruže svu pomoć svim našim građanima, bez kalkulisanja, te rukovodeći se isključivo zakonima ove i drugih zemalja. Istu stvar smo uradili u vezi g. Mirsada Salkića, koji je u Srbiji uhapšen po potjernici staroj 19 godina za navodnu krađu dvije puške na teritoriji Hrvatske. Ne želim prejudicirati odluku suda u Londonu, ali se nadam da će i taj sud donijeti zaključke koje su već donijeli i ICTY i međunarodni tužilac pri Tužilaštvu BiH.

Ovi slučajevi dokazuju da sa Srbijom imamo ove probleme, i sigurno je da još puno takvih problema leži u njihovim ladicama. Protiv nas je uperen jedan organizovan aparat koji radi na projektu izjednačavanja krivice, i obaveza je svih nas oduprijeti se tim nasrtajima. I pored svih tih podmetanja s druge strane, mi smo ipak u prednosti jer se služimo istinom, a istina uvijek prevlada. Dok Srbija ne shvati da neće uspjeti prekrojiti historiju ovakvim pravnim nasiljem, mi ćemo nastaviti raditi na zaštiti svih naših građana, makar se nekad osjećali usamljeni u tim naporima. No, ako naši građani koji se suoče sa ovim nasiljem smatraju da trebaju pozvati upravo ovaj Kabinet, kao što je to uradio Ganić, mi ćemo sigurno uvijek biti na visini zadatka.

- Vezano za prethodno pitanje, iz Tuzle, ali ne samo odatle, stizale su na Vaš račun kritike da se u slučaju Ilije Jurišića niste dovoljno angažirali. Kako odgovarate na te optužbe i, važnije, šta se može učiniti za nepravomoćno osuđenog građanina Bosne i Hercegovine u srbijanskom zatvoru?

Opet optužbe i kritike. Problem je što kod nas na jednog koji radi dolazi barem deset posmatrača koji nakon urađenog "znaju" kako se to moglo bolje uraditi. Takođe, posmatrači nisu izolovali slučaj g. Jurišića, već su slali poruku da smo za Ganića uradili više nego za Jurišića. Posmatrači su, naravno, propustili da upute kritike onima koji su uradili jako malo i koji su se kasno sjetili i jednog i drugog. Efekat te poruke je da je najbolje ništa ne raditi kako vam posmatrači ne bi zamjerili što ste se drznuli napustiti njihov etablirani standard. To je generalno naša velika boljka jer i sistem i okruženje reproduciraju posmatrače, a obeshrabruju inicijativu i akciju. Evo primjera - nedavno nam je iz opozicionih krugova u FBiH upučeno pitanje da li smo za pomoć Ganiću koristili budžetska sredstva. Jesmo! Iako smo mogli lako naći vaninstitucionalna sredstva, koristili smo budžet ovog Kabineta jer se radi o pomoći građaninu Bosne i Hercegovine. I Mirsad Salkić je vraćen u Bosnu i Hercegovinu vozilom Ambasade BiH u Beogradu, na teret budžeta Bosne i Hercegovine. Moja planirana posjeta g. Jurišiću je takođe trebala biti finansirana iz budžeta. To je naša obaveza i najmanje što građani BiH od ove države mogu očekivati.

Ali, kada se poređenja već prave uzmite u obzir činjenicu da kada je Beograd neosnovano odbio dati agreman kandidatu kojeg sam ja predložio, onda su posmatrači rekli da se radi o "mom" ambasadoru. No kada taj isti ambasador redovno posjećuje Jurišića u zatvoru, odlazi na sva ročišta, asistira advokate u svakom pogledu, onda se to ne pominje. Ministar Alkalaj, koji se u nekim drugim situacijama također spominje kao "moj" ministar, je jedini državni dužnosnik koji je posjetio Jurišića. Mnogi drugi su samo prodefilovali kroz Beograd, ali njima se ništa nije zamjerilo. Konačno, pitajte g. Jurišića šta on misli o svemu tome.

- Stavovi SBiH-a i opozicione Socijaldemokratske partije BiH u nekoliko bitnih političkih momenata bili su istovjetni ili veoma slični. To je bio slučaj sa Prudskim sporazumom, tokom pregovora u Butmiru, a čini se da ste Vi i Željko Komšić dobro sarađivali tokom četverogodišnjeg mandata. Neki pretpostavljaju kako to daje osnovu za špekulacije da ove dvije stranke mogu sarađivati poslije oktobarskih izbora. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? Šta eventualno zamjerate SDP-u?

Tačno, ali to nije bio slučaj sa Aprilskim paketom. Ja nalazim satisfakciju ne samo u činjenici da je sedam međunarodnih tijela od kojih sam neke već nabrojao ukazalo na manjkavosti tog paketa identične manjkavostima koje smo mi identifikovali kada se o tom paketu glasalo, već i zbog činjenice da su se neki, odbijajući Butmir, indirektno distancirali od Aprilskog paketa.

Već sam rekao da smo g. Komšić i ja dobro sarađivali - činjenica je da nismo imali razmimoilaženja kada su državni interesi u pitanju, a to je jedino što je u svemu ovom bitno. Sve ostalo je još uvijek u budućnosti, i rano je o tome govoriti.

(oslobođenje)

25.07.2010.

POTRESNA PRICA ENVERA HUSICA, JEDINOG PREZIVJELOG SA SNIMAKA KOLONE SREBRENICANA!

 

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Enver Husić / ftv

 

24SI - Enver Husić iz naselja Brezovice u op¨štini Srebrenica preživio je golgotu u julu 1995. godine. Slike dječaka od 16 godina u grupi Srebreničana koje okružuju ratni zločinci godinama obilaze svijet.

 

Husić je jedini preživjeli sa tih snimaka. U koloni Srebreničana 13. jula 95. snimljen je na području Sandića. Zaustavljeni su na livadi gdje je pred jednom kućom već bilo oko 1.000 stradalnika, a stalno su dovodili nove.

(ftv)

25.07.2010.

MLADE BH. TENISERKE MEDJU OSAM NAJBOLJIH U EVROPI

 

U odlučujućem meču za plasman među osam najboljih reprezentacija Evrope mlade bh. teniserke u Harenu su savladale Hrvatsku sa 2:1

image

Ženska juniorska teniska reprezentacija Bosne i Hercegovine do 12 godina izborila je plasman na finalni turnir Evropskog ekipnog prvenstva.

U odlučujućem meču za plasman među osam najboljih reprezentacija Evrope mlade bh. teniserke u Harenu su savladale Hrvatsku sa 2:1. 

U prvom meču Marija Jovičić je poražena od Marije Čurnić sa 0:6, 5:7, dok je izjednačenje reprezentaciji BiH donijela Katarina Jokić pobjedom nad Petrom Granić 6:1, 6:3.

Pobjedu bh. selekciji donijele su Katarina Jokić i Lejla Čolić, koje su u igri parova savladale Mariju Čurnić i Petru Granić sa 6:4, 4:6, 6:3. 

Reprezentacija BiH je u grupnoj fazi takmičenja zabilježila pobjede nad Holandijom 2:1 i Mađarskom 2:1, a jedini poraz nanijela joj je reprezentacija Francuske 1:2. 

Finalni turnir na rasporedu je od 5. do 8. augusta u Ajacciou u Francuskoj.

25.07.2010.

U BEOGRADU PRETUCEN NOVINAR TEOFIL PANCIC

 

Teofil Pančić, foto: Vesna Anđić

Teofil Pančić, foto: Vesna Anđić

 25.07.2010.
Teofil Pančić, novinar nedeljnika "Vreme" i kolumnista RSE napadnut je i pretučen metalnom šipkom u subotu uveče u gradskom autobusu u Zemunu.

Pančić je primljen u bolnicu gde mu je konstatovana kontuzija glave i povrede na desnoj ruci. Policija je obavila razgovor sa Pančićem i izvršila uviđaj povodom ovog mučkog i, po svoj prilici, planiranog napada.

Napad su izvršila dva muškarca koja su Pančića izvesno vreme pratila i potom ušla za njim u autobus na stanici na Trgu Branka Radičevića u Zemunu. Na očigled putnika napadačii su izvadili metalnu šipku i njom udarali Pančića po glavi i telu.

U razgovoru za program RSE Teofil Pančić kaže da napad na njega nije slučajan već planiran.

„Kada sam ušao u autobus ušla su dva mladića odmah iza mene, očigledno da su čekali. Odmah su počeli, jedan s jedne strane drugi s druge, da me udaraju. Udarali su me, najviše po glavi nečim tvrdim za šta se kasnije ispostavilo da je metalna šipka. Jednostavno su me tukli bez reči ili ja jednostavno nisam bio svestan da su govorili. Ali očigledno je da je napad bio potpuno ciljan, nimalo slučajan, nije bila nikakva pljačka u pitanju nego očigledno lično usmeren napad. Po svoj prilici su me pratili i to se desilo naočigled svih putnika od kojih niko nije reagovao ni na koji način, niko nije hteo da sačeka policiju, ni vozač. Svi su su otišli, policija je došla posle desetak minuta i izvršila uviđaj."

RSE: Da li mislite da je razlog napada neki od vaših tekstova, odnosno to što pišete?

„Ja ne znam šta bi drugo moglo da bude...Nikome se ništa nisam zamerio ni lično, ni finansijski, nikom ne dugujem ništa.“

RSE: Šta očekujete od policije?

Meni je policija obećala da će pronalaženje napadača za njih biti prioritet, verujem sve dok me ne demantuju, a nadam se da me neće demanovati.“

Pretnja istraživačkom novinarstvu

A povodom napada na Teofila Pančića već stižu mnogobrojna reagovanja i osude.

Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović pozvao je ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića da učini sve kako bi što brže
bili pronađeni napadači.

„Mi ćemo tražiti hitan sastanak sa ministrom Dačićem i na tom sastanku ćemo insistirati, ne samo da se što pre nađu počinioci već i da nađemo konkretne mere koje ministarstvo i drugi državni organi mogu i treba da preduzmu na zaštiti novinara. NUNS će inisirati i na tome da ukoliko se u razumnom roku ne pronađu počinioci, ministar Dačić podnese ostavku“, rekao je Obradović u izjavi za RSE program.

Napad na Pančića i sličan zahtev uputili su i Udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine.

Među mnogobrojnim reagovanjima, osuda je stigla i od predsednika Srbije Borisa Tadića.

"Verujem da će policija obaviti svoj posao i pronaći napadače koji su napali i povredili Teofila Pančića. Moramo još mnogo napora da uložimo kako bi se stvorila atmosfera u kojoj siledžijsko razračunavanje sa neistomišljenicima nikako ne sme da se događa", rekao je Tadić.

Ministarstvo kulture takođe je najoštrije osudilo napad na Teofila Pančića i ocenilo da sprečavanje napada na novinare mora da bude prioritet nadležnih organa.

"Brutalni napadi poput ovog ne ugrožavanju samo pravo na život, već predstavljaju pretnju istraživačkom novinarstvu i slobodi izražavanja. Upravo zato, Ministarstvo kulture je uvereno da je prioritet nadležnih organa da spreče napade na novinare i otkriju njihove izvršioce", navodi se u saopštenju Ministarstva.

Povodom celog slučaja ograsile su se i političke partije, među prvima Liberalno demokratska parija i stranka G17 plus.
25.07.2010.

NAS TRAJNI ZADATAK JE UNUTRASNJA SLOGA

 

I do nas je što nismo sposobni, spremni, nesebični i iskreni da omogućimo našoj mladosti da se zaposli. Ne daju stari, neće da im ustupe mjesta, poručuje reisu-l-ulema

image Sa otvorenja džamije: Poziv vjernicima da se vrate

U najvećoj ključkoj mjesnoj zajednici Sanica jučer je svečano otvorena džamija srušena 1992. godine. Sanička džamija, s munarom visokom 47 metara, jedna je od najvećih na području USK. Gradi se od 1998. godine, a za to je utrošeno oko 700.000 KM.

Bolji ljudi

- Proglašavam da je džamija u džematu Sanica završena i da je vakuf Islamske zajednice BiH dostupna svim ljudima dobre volje da u njoj čiste svoju dušu i oplemenjuju sebe i izlaze iz nje kao bolji ljudi - kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić, predajući ključ džamije hadži Salihu Keranoviću, koji je za obnovu donirao 35.000 KM. 

Reis Cerić je vjernicima poželio da se vraćaju iz svijeta u saničku dolinu koja je dženet na tri rijeke među zelenim brdima.

- Ovoj zemlji, našoj državi, nikako da krene i da nam omogući da uživamo u našim ljepotama. Nije sve u onima koji nam to ne daju, nego je do nas što nismo sposobni, spremni, nesebični i iskreni da krenemo i naprijed, da omogućimo našoj mladosti da se zaposli. Ne daju stari, neće da se pomaknu, da im ustupe mjesta - istakao je reisu-l-ulema.

Ef. Cerić kazao je da je bio tužan dok je gledao naše radnike koje su prevarili slovenski poslodavci.

- Otišli da zarade i tamo ih eksploatirali, a kad su se vratili u svoju zemlju - nema ko da ih zaštiti, da u ime njih ode u tu državu koja se kune u Evropsku uniju, zakone i ljudska prava i da im kaže: "To su naši građani". To je ono što mi čekamo da urade oni koji nam svake godine kažu da će biti bolje nego što je bilo. A mi stalno čekamo da nam bude bolje i nikako da dočekamo - kazao je reis Cerić.

Narod razumije

On je ukazao i na dugogodišnju bošnjačku neslogu u USK, stalna politička trvenja za "šaku vlasti", a u svom obraćanju izrazio je i bojazan da će Islamski pedagoški fakultet u Bihaću ostati bez finansiranja države.

Pred dolazak mubarek mjeseca ramazana, reisu-l-ulema je poručio:

- Naš trajni zadatak je unutrašnja sloga. Ne možemo dijeliti ono čega nema, ali ono što imamo mora biti podijeljeno pravedno. Naš narod može da trpi, ali razumije šta je nepravda. A neki uzimaju više od drugih, dok drugi nemaju ni onoliko koliko im treba. Za slogu je potrebna pravednost.

Moramo se upitati kakva smo mi to država

- U Danskoj su našem čovjeku, teškom invalidu, vlasti omogućile dostojan život. Dale mu stan, posao, obezbijedile njegu. U našoj lijepoj Bosni novinar pita majku Bošnjanku: "Ti si majka šehida?", a ona mu odgovara: "Sine, ja nisam ničija, ja nikome ne pripadam. Mene niko ne zna i niko ne zna moje jade".
 
To je naše stanje. Moramo se upitati kakva smo mi to država, kakvo društvo - istakao je reis Cerić.

25.07.2010.

ARMAN PUZIC I IGOR KAZIC POBJEDNICI 444. SKOKOVA SA STAROG MOSTA

 

Pred više hiljada gledalaca takmičilo se 55 skakača iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u discplinima skokova na noge i glavu

image

Tradicionalna sportska manifestacija visinskih skokova sa Starog mosta danas je po 444. put održana u Mostaru.

Pred više hiljada gledalaca takmičilo se 55 skakača iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u discplinima skokova na noge i glavu. 

U konkurencji 30 skakača na glavu, koji su izvodili tradicionalnu "Mostarski lastu"  odlukom petočlanog žirija prvo mjesto i osvojio je  Arman Puzić, drugi je bio Lorens Listo, a treći Danko Dangubić. 

U skokovima na noge učestvovalo je 25 takmičara, a pobjednik je bio Igor Kazić, drugi je bio Elvis Redžić, a treći Mugdim Obad. 

Uspješan organizator manifestacije bio je  Klub skakača u vodu “MoStari”.

25.07.2010.

ZASTO JE BEOGRAD IZGUBIO PRAVNU BITKU SA KOSOVOM

Zašto je Beograd izgubio pravnu bitku sa Kosovom

Srpski ministar spoljnih poslova pred MSP, prilikom iznošenja mišljenja o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova

Srpski ministar spoljnih poslova pred MSP, prilikom iznošenja mišljenja o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova

25.07.2010.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa dva profesora međunarodnog prava - Radoslav Stojanović iz Beograda i Enver Hasani iz Prištine komentarišu mišljenje Međunarodnog suda pravde da Deklaracijom o nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo. Enver Hasani je predsednik Ustavnog suda Kosova, a Radoslav Stojanović je bio zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za agresiju i genocid.

Razgovaralo se o tome šta je bilo presudno da Sud zauzme takav stav, da li je Srbija postavila Sudu pogrešno pitanje, o tvrdnji zvaničnog Beograda da se Sud bavio samo tehničkom stranom teksta kosovske deklaracije i da se nije izjasnio o pravu Kosova na otcepljenje, da li je nezavisnost Kosova dobila pravno utemeljenje, da li je Sud tretirao Kosovo kao jedinstven slučaj i može li njegovo mišljenje da posluži kao opravdanje za neke druge secesije, kao i o tome koliko su realne nade Beograda da bi na septembarskom zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija mogla biti usvojena rezolucija kojom se traži obnavljanje pregovora o statusu Kosova.

Omer Karabeg: Šta je bilo presudno da Međunarodni sud pravde donese mišljenje u korist Kosova?
 
Radoslav Stojanović: Ja mislim, ali ne mogu da tvrdim jer ne znam tačno, da je to bio podnesak koji je došao iz Beograda Međunarodnom sudu pravde. Pazite, kad dajete podnesak za slučaj u kome ste vi strana, onda morate da kažete na koja pravna pravila se oslanjate u svojoj tvrdnji. Ako je Srbija tvrdila da je jednostrano otcepljenje Kosova protivpravno, to jeste protivno međunarodnom pravu, onda su morali da navedu koja su to pravila međunarodnog prava prekršena. Ja se bojim da oni to nisu učinili i onda je Sud, na žalost, lutao, što me je jako ražalostilo jer ja visoko poštujem Međunarodni sud pravde, ali oni su se suviše oslonili na Rezoluciju 12 44 umesto na opšte principe međunarodnog prava.
Stojanović:
Ako je Srbija tvrdila da je jednostrano otcepljenje Kosova protivpravno, to jeste protivno međunarodnom pravu, onda su morali da navedu koja su to pravila međunarodnog prava prekršena. Ja se bojim da oni to nisu učinili.


Enver Hasani: Ja sam od početka bio uveren da će Sud zauzeti ovakav stav. Novonastala država je sa stanovišta međunarodnog prava stvorena protivpravno samo onda kada je prekršila ius cogens, to jeste obavezujuće norme međunarodnog javnog prava i to u slučajevima kada je ona stvorena nasiljem, bilo da je reč o genocidu ili etničkom čišćenju, intervenciji sa strane, kao što je to slučaj Turske i Severnog Kipra, ili aparthejdu. Sve ostalo je stvar činjeničnog stanja. Stvaranje i raspad država nije pravno pitanje već je rezultaat stanja na terenu. Sa pravne tačke gledišta odgovor bi bio teži da je pitanje postavljeno na drugačiji način, da je glasilo - da li jednostrano proglašenje nezavisnosti povređuje sistem i norme Povelje Ujedinjenih nacija. Ali, kad je pitanje postavljeno da li je Deklaracijom o nezavisnosti Kosova prekršeno međunarodno pravo, Srbija je a priori izgubila spor. Ponavljam, ne postoje pravila međunarodnog prava o tome kako se stvaraju države osim u slučajevima kada se krše obavezujeće norme. Također, mislim da je bilo jako naivno i neprofesionalno oslanjanje Srbije na Rezoluciju 1244 jer su sve rezolucije Saveta bezbednosti odluke političkog organa, a politički organ ne donosi odluke pravnog karaktera osim kada je u pitanju glava 7 Povelje Ujedinjenih nacija gde se govori o pretnji miru i aktima agresije.

Radoslav Stojanović: Ono što je mene zapanjilo je da je Međunarodni sud pravde doneo ovo mišljenje pozivajući se na Rezoluciju 1244, a ne na opšte principe međunarodnog prava. Vi, kolega Hasani, sigurno znate da jednostrani pravni akti ne mogu biti izvor međunarodnog prava, a Deklaracija o kosovskoj nezavisnosti je jednostrani pravni akt i on ne može stvoriti pravo. To je suprotno suštini međunarodnog prava koje nastaje samo sporazumom između subjekata, a nikako jednostranim aktima. Ovde je reč o formalno-pravnom pitanju, a ne o faktičkom stanju
Radoslav Stojanović
postojanja Kosova kao države. Ja lično zastupam stav da Srbija mora da uđe u odnose sa Kosovom bez obzira što bi to značilo priznanje države Kosova. Ne mislim da je politika nepriznavanja Kosova dobra i sasvim otvoreno kažem da su to gluposti. Ali ovde mi razgovaramo o mišljenju Međunarodnog suda pravde koji se pozvao na na Rezoluciju 1244 i rekao da ona ne zabranjuje otcepljenje. Međutim, ako pravo nešto ne zabranjuje, to ne znači da to dozvoljava. U tome je za mene problem i zbog toga sam kao pravnik razočaran ovom odlukom Međunarodnog suda pravde. Ako su hteli da opravdaju otcepljenje Kosova mogli su da navedu niz drugih razloga. Po meni, najvažniji razlog za priznavanje pravnog znacaja jednostrane deklaracije o otcepljenju je činjenica da je Srbija preduzela nasilje na Kosovu 1998. i 1999 godine.

Enver Hasani: Ali Srbija se je pozvala na Rezoluciju 1244 i i Sud je trazio odgovor na pitanje da li ta rezoluciju zabranjuje proglašenje nezavisnosti Kosova. Ne zabranjuje. Sud je samo tumačio
Hasani:
Kad je pitanje postavljeno da li je Deklaracijom o nezavisnosti Kosova prekršeno međunarodno pravo, Srbija je a priori izgubila spor. Ne postoje pravila međunarodnog prava o tome kako se stvaraju države osim u slučajevima kada se krše obavezujeće norme.
 
tu rezoluciju.

Radoslav Stojanović: Očigledno je da je Srbija je napravila grešku. Vi ste to dobro primetili. Ali osnovni princip u pravu jeste - ako pravo nešto ne zabranjuje, to ne znači da je to dozvoljeno. Inače, kad je reč o samoopredeljenju, nedostatak međunarodnog prava je u tome što nema precizne norme na koji način se realizuje pravo na samoopredelenje. Ono je samo u Povelji Ujedinjenih nacija pomenuto na dva mesta - i tačka.

Enver Hasani: Secesija je jedna od formi ostvarivanja samoopredeljenja. Kad se gleda sa formalno-pravne strane, Kosovo je jedini secesionistički entitet u bivšoj Jugoslaviji. Svi ostali su ostvarili pravo na samoopredeljenje disolucijom Jugoslavije. Kosovski slučaj je čista secesija. Ali, recite vi meni ima li uopšte neka norma u međunarodnom pravu koja dozvoljava ili zabranjuje secesiju?

Radoslav Stojanović: Nema, to sam već rekao. To je velika praznina u međunarodnom pravu. Od 1918. godine imate odluke koje se pozivaju na pravo naroda na samoopredelenje, ali nigde se ne kaže u kojim slučajevima i kako se to pravo može realizovati. I pošto nije svoje mišljenje mogao zasnovati na međunarodnom pravu, Sud se je zalepio za Rezoluciju 12 44 koja je jedan politički akt.

Enver Hasani: Figurativno govoreći, ja mislim da Sud nije ništa drugo uradio nego je snimio stanje, kao kad se iz aviona snima teren da bi se napravile karte i mape. To mišljenje Suda je bilo politička kartografija entiteta koji se zove država Kosovo. Sud je samo zamrznuo stanje, on nije učinio pomak u međunarodnom javnom pravu, samo je konstatovao jednu činjenicu i implicite rekao da to nije presedan koji može da važi za druge slučajeve.

Radoslav Stojanović: Po mom mišljenju greška Suda je što je pravo na jednostrano otcepljenje prihvatio kao kao pravni argument. Pravne posledice toga mogu da budu vrlo ozbiljne. Imate 80 i više regiona u svetu koji pretenduju na otcepljenje. I ovo je vrlo loš presedan za sve te slučajeve.

Enver Hasani: Neće to biti presedan ni u bivšim teritorijama Sovjetskog Saveza, a kamo li u zapadnom svetu.
Stojanović:
Međunarodni sud  rekao je da Rezolucija 1244 ne zabranjuje otcepljenje. Međutim, ako pravo nešto ne zabranjuje, to ne znači da to dozvoljava. U tome je za mene problem i zbog toga sam kao pravnik razočaran ovom odlukom.
 


Radoslav Stojanović: U bivšim državama Sovjetskog Saveza ne može zbog toga što je Rusija velika sila. Uzmite Osetiju. Zar ne nalazite vezu sa Kosovom?

Enver Hasani: Ne, Osetija apsolutno nema nikakve veze sa Kosovom. Činjenično stanje koje imamo u Transkavkazu diktirano je potpuno drugačijim geopolitičkim odnosom snaga. Te male samoproglašene državice, ne samo da neće biti priznate, nego će biti žarište kriza i problema u tom delu sveta. Mi smo, ipak, Evropa. U ovom delu sveta potpuno su drugačiji interesi zapadnih sila. Sud je samo rekao da Kosovo nije stvoreno protiv normi međunarodnog prava i da nezavisnost nisu proglasili organi koje je stvorio UNMIK nego konstitutivni organ građana Kosova.
 

O argumentaciji Beograda


Omer Karabeg: Gospodine Stojanoviću, Vlada u Beogradu tvrdi da se Sud izjašnjavao samo o tehničkim aspektima Deklaracije o nezavisnosti Kosova, a da se nije izjasnio o pravu Kosova na otcepljenje. Kako je vaše mišljenje?
 
Radoslav Stojanović: Obrazloženje Vlade Srbije je smešno u svakom pogledu, počev od prvoga akta koji su uputili Međunarodnom sudu pravde pa nadalje i o tome ne želim da diskutujem. Pošto nisam u tome učestvovao nema smisla da kao neko sa strane kritikujem Vladu. Ali oni su sve pogrešno radili, totalno sve pogrešno.

Omer Karabeg: A da li se Sud izjasnio da je kosovska secesija bila legitimna?

Radoslav Stojanović: On je rekao da je u skladu sa međunarodnim pravom. I to je nešto što stoji. Ne mogu oni sada nekakvim finesama tvrditi da se Sud nije izjašnjavao o Deklaraciji o nezavisnosti nego samo o tom dokumentu kao pravnom aktu. Sve se to pogrešno interpretira.

Omer Karabeg: Da li je Sud slučaj Kosova posmatrao kao jedinstven?

Radoslav Stojanović: Može sud deset puta da kaže da to nije presedan, ali to ostaje kao presedan. Oni to ne mogu da spreče. I to je jedna od smešnih stvari u ovoj odluci Suda. Ne može se govoriti da nešto nije presedan, presedan nastaje činjenicom.
Hasani:
Kosovo je jedini secesionistički entitet u bivšoj Jugoslaviji. Svi ostali su ostvarili pravo na samoopredeljenje disolucijom Jugoslavije. Kosovski slučaj je čista secesija. Ali, recite vi meni ima li uopšte neka norma u međunarodnom pravu koja dozvoljava ili zabranjuje secesiju?
 

Enver Hasani

Enver Hasani: Nije tačno. Presedan se u međunarodnom pravu stvara čestim ponavljanjem nečega.

Radoslav Stojanović: Ne, izvinite, svaka presuda Međunarodnog suda pravde je presedan. Običaj se stvara ponavljanjem.

Enver Hasani: Ni raspad bivše Jugoslavije nije presedan, ni raspad Sovjetskog Saveza, ni stvaranje država na teritoriji bivših komunističkih država nije presedan. Ne postoje dve države koje su stvorene identično. Sve je u određenom smislu sui generis.

Radoslav Stojanović: Ja vam samo kažem da ne postoji praksa u Međunarodnom sudu kad je u pitanju samoopredeljenje. Proučite praksu Suda pa ćete se uveriti. Ovo je prvi put u istoriji tog suda da je on raspravljao o pravu na samoopredelenje, odnosno o otcepljenju.

Enver Hasani: Ako nema pravila, to onda znači da novonastale države treba da poštuju ius cogens u međunarodnom pravu da bi se smatrale valjanim pravnim državama.

Radoslav Stojanović: Zar mislite da možete da mi dokažete da po normama ius cogens jednostrani pravni akt stvara međunarodno pravo. Suština međunarodnog prava jeste u saglasnosti volja. Ne može jednostrani akt da stvara ni unutrašnje, a još manje međunarodno pravo. Zato ja smatram da je Međunarodni sud napravio grešku. Ne može da se jednostrani akt proglasi pravnim aktom.

Enver Hasani: Jednostrana deklaracija kosovskih reprezentanata bila je ponuda međunarodnoj zajednici da je priznaju. Mi smo rekli da smo suverena i nezavisna država i nas je priznalo 69 država. A valjda se slažate da ta priznanja proizvode pravne posledice jer se konsolidiraju naša državnost i međunarodni pravni status. Da smo se mi stvorili etničkim čišćenjem kao Republika Srpska, niko nas ne bi priznao.

Radoslav Stojanović: Zašto vi mislite da vi niste etnički očistili Kosovo? Ja obilazim često kolektivni smeštaj izbeglica sa Kosova i moram vam
Stojanović:
Po mom mišljenju greška Suda je što je pravo na jednostrano otcepljenje prihvatio kao kao pravni argument. Pravne posledice toga mogu da budu vrlo ozbiljne. Imate 80 i više regiona u svetu koji pretenduju na otcepljenje. I ovo je vrlo loš presedan za sve te slučajeve.
 
reći da je to tragedija. 200.000 Srba prešlo je u Srbiju 1999. godine. I jedni i drugi su radili i isto.

Enver Hasani: Ne, ne. To je druga stvar. Nije to Srebrenica, nije to genocid.
 

Mogućnost za dijalog
 

Omer Karabeg: Gospodine Stojanoviću, Beograd najavljuje da će na septembarskom zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pokušati da pridobije što više zemalja za rezoluciju kojom bi se tražilo obnavaljanje pregovora o statusu Kosova. Koliko je to realno?

Radoslav Stojanović: Ja mislim da to nije realno, ali pregovori između Kosova i Srbije treba da se otvore. Ne samo da treba, nego će morati da se otvore.

Omer Karabeg: Koja vrsta pregovora?
 
Radoslav Stojanović: Mi, recimo, moramo da otvorimo pregovore o razgraničenju između Srbije i Kosova. A ako tome pomogne rezolucija Generalne skupštine, onda utoliko bolje.

Omer Karabeg: Ali Beograd hoće da se otvore pregovori o statusu.

Radoslav Stojanović: Ja ne bih imao ništa ni protiv pregovora o statusu, ako bi se na njima prihvatila činjenica da je Kosovo nezavisna država. Sećam se kad su vođeni pregovori sa Ahtisarijem, tada je sa strane Srbije opet bila učinjena jedna glupost - nudili smo Kosovu više od autonomije, a manje od nezavisnosti. Šta znači to više od autonomije? Ja bih, recimo, da sam tada učestvovao u tim pregovorima, predložio da se na Kosovu primeni Z4, to je onaj plan koji je bio nuđen Srbima u Hrvatskoj. To je autonomija više od autonomije. A nisi mogao to da kažeš, jer si taj plan odbio kada je bio ponuđen Srbima iz Hrvatske. Srbija je jednostavno vodila pogrešnu politiku.

Enver Hasani: Do sada je uvek bila praksa bila da Međunarodni sud pravde svoja savetodavna mišljenja šalje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pa ona onda to raščlanjava i šalje preporuke stranama u sporu šta znači svaki paragraf i kako stranke treba da se ponašaju. Ali u ovom slučaju odluka je toliko jasna da apsolutno ne ostavlja dilemu o tome ko kako treba da se ponaša. Ja se, inače, slažem da treba da počne dijalog o životnim pitanjima,
Hasani: Mi smo rekli da smo suverena i nezavisna država i nas je priznalo 69 država. A valjda se slažate da ta priznanja proizvode pravne posledice jer se konsolidiraju naša državnost i međunarodni pravni status. Da smo se mi stvorili etničkim čišćenjem kao Republika Srpska, niko nas ne bi priznao.
ali to nikako ne uključuje ni pitanje statusa. ni pitanje razgraničenja u smislu da sever Kosova treba da ide ovamo ili onamo. To apsolutno niko neće da dozvoli, a, kad je u pitanju granica sa Srbijom, treba da važi isto pravilo kao i kad su u pitanju granice sa Crnom Gorom i Makedonijom. Ja sam siguran da će do septembra, kad počinje zasedanje Generalne skupštine, biti na desetine novih priznanja i broj zemalja koje su priznale Kosovo preći će stotinu. Mnoge države, koje su do sada apstinirale, sigurno to neće i dalje činiti kada vide da Srbija pokušava da totalno politizira mišljenje najvišeg svetskog pravnog organa, tako da ja mislim da će to biti poslednji trzaj sadašnjeg establišmenta u Beogradu.

Radoslav Stojanović: Ja bih voleo da to bude poslednji tržaj, ali bojim se da ćemo još 50 godina da raspravljamo o tome. Znate li vi koliko godina je Kosovo predmet rasprava u odnosima Srbije sa drugim državama? Sto pedeset godina.

Omer Karabeg: I na kraju, u zaključku, da li je Međunarodni sud pravde svojim mišljenjem dao legitimitet nezavisnosti Kosova?

Radoslav Stojanović: Ne, to nema nikakve veze. Legitimitet državi daje njeno unutrašnje ustrojstvo, njeno ponašanje u međunarodnim odnosima. A to što je Međunarodni sud pravde rekao da ta dekalaricija nije protivna međunarodnom pravu, to se može raspravljati još 150 godina bez ikakvog rezultata.

Enver Hasani:
Ja apsolutno mislim da je Sud dao međunarodni legitimetet Kosovu i otklonio sve prepreke za dalja priznanja i za konsolidaciju našeg međunarodnog statusa. To mišljenje je za nas bilo pitanje života i smrti u smislu jačanja međunarodnog ugleda Kosova. Ja se ne slažem da ćemo o tome raspravljati još 150 godina, ja sam siguran da će elita i intelektualci u Srbiji shvatiti pravo stanje stvari. I pred Srbijom i pred nama su evropske integracije, i mi i Srbija se krećemo ka Evropi, generalni trend je jako pozitivan i postoje svi uslovi da se retorika omekša i ovde i u Srbiji. Ljudi u Srbiji će se morati suočiti sa istinom da je Kosovo izgubljeno i da je to cena jedne sulude politike koja je vođena od Miloševića naovamo.
25.07.2010.

STONI TENIS: EMINA HADZIAHMETOVIC OSVOJILA BRONZANU MEDALJU NA EVROPSKOM PRVENSTVU

 

Do sada najbolji rezultat naše kadetkinje i jedan od najvećih uspjeha bh.stonog tenisa

image Emina Hadžiahmetović: Sjajan uspjeh za bh.stoni tenis

Bosanskohercegovačka stonoteniserka Emina Hadžiahmetović osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za mlade u Istanbulu.

Nakon pet pobjeda najbolja bh. kadetkinja je u borbi za finale poražena od prve nositeljice Rumunke Bernadette Szocs, te je ostala bez prilike da se bori za najsjajnije odličje.

Uprkos porazu Hadžiahmetović je ostvarila najveći rezultat u karijeri, kao i jedan od najvećih uspjeha bh. stonog tenisa, saopćeno je iz Stonoteniskog saveza BiH.

Emina Hadžiahmetović je do ovog prvenstva bila deveta na evropskoj rang listi, a očekuje se da će popraviti plasman nakon osvajanje bronze u Istanbulu.

25.07.2010.

NAJBOLJI BH. JUNIOR DAMIR DZUMHUR, EVROPSKI JUNIORSKI PRVAK U TENISU!

 

U finalnom meču uvjerljivo pobijedio novu špansku nadu Artuneda Martinavarra sa 6:1, 6:4

image Džumhur: Do naslova došao sa šest pobjeda

Najbolji bh. junior  Damir Džumhur postigao je historijski uspjeh za tenis naše zemlje; u švicarskom Clostersu osvojio je u nedjelju naslov evropskog prvaka do 18 godina nakon što je u finalnom meču uvjerljivo pobijedio novu špansku nadu Artuneda Martinavarra sa 6:1, 6:4.

Ovom pobjedom Džumhur je ostvario plasman na treće mjesto svjetske juniorske rang-liste.

Osamnaestogodišnji Sarajlija do naslova je došao sa šest pobjeda. 

Na startu turnira Džumhur je bio slobodan, u 2. kolu savladao je Estonca Daniila Proskura sa 6:4, 6:0, zatim Ciarana Fitzgeralda iz Irske sa 6:3, 6:2, Francuza Romaina Arneoda sa 6:4, 6:3, u četvrtfinalu je bio bolji od  Slovaka Jozefa Kovalika sa 3:6, 6:0, 6:0, u polufinalu od Švicarca Clauda Benza sa 6:3, 6:4 te u finalu Španca Artuneda Martinavarra sa 6:1, 6:4.

25.07.2010.

ISPRACENI POSMRTNI OSTACI 41 UBIJENOG BOSNJAKA IZ PRIJEDORA

 

Reis Cerić istakao potrebu za vjerovanjem u promjenu čak i kod najgorih ljudi, te da će isti jednoga dana početi poštovati život i slobodu drugih

image Prijedor: Poprište velikih ratnih zločina nad Bošnjacima

Posmrtni ostaci 41 Bošnjaka, koji su stradali u posljednjem ratu na području Prijedora, nakon vjerskog obreda ispraćeni su sa stadiona "Berek" na više lokalnih grobalja na kojima će tokom dana biti sahranjeni.

Vjerski obred predvodio je poglavar Islamske vjerske zajednice u BiH Mustafa Cerić, koji je poručio da ne treba izgubiti vjeru u Boga i poštovanje prema komšijama, već treba "vjerovati da će se i najgori ljudi jednoga dana opametiti i poštivati pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i čast".

Cerić je zatražio od države da kaže punu istinu o terorizmu i bezbjednosti u BiH, navodeći da je, kako je rekao, narod osjetljiv na nepoznanice, poluistine i sumnjičenja i da ne prihvata nikakve tajne spiskove koji plaše djecu, uznemiravaju komšije i šire islamofobiju.

Današnjem ispraćaju posmrtnih ostataka identifikovanih Bošnjaka, osim porodica, rodbine i prijatelja, prisustvovali su i ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović i predsjednik Skupštine opštine Prijedor Azra Pašalić.

25.07.2010.

SRBIJA I DALJE CUVA "RATKA MLADICA"

 

Srbija obilježila "jubilej" skrivanja poručujući javnosti da će " Ratlko Mladić biti uhapšen čim bude lociran"

image Mladić snimljen 1993.: Stara priče za nove prevare

Danas se navršava 15 godina otkako je Haški tribunal objavio optužnicu protiv ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, zločinca Ratka Mladića. Optužnica je otpečaćena dan ranije, a do njenog podizanja došlo je nepunih 15 dana nakon što su Mladićeve jedinice ušle u Srebrenicu i u namjeri "da se osvete Turcima", kada je za samo nekoliko dana poklano blizu deset hiljada srebreničkih civila zarobljenih prilikom pokušaja da se probiju prema Tuzli.

Nema hapšenja


Tadašnji glavni haški tužilac Richard Goldstone, nakon dokaza o masovnim egzekucijama oko Srebrenice, nije mnogo dvojio o odgovornosti za ove zločine. Skupa sa zločincem Radovanom Karadžićem, optužio je i Mladića za genocid i saučesništvo u genocidu počinjenom na području Srebrenice, kao i na drugim područjima BiH tokom 1992. godine, te progone, istrebljenje i ubistvo, deportaciju i nečovječna djela, protivpravno teroriziranje civila, ubistva, okrutna postupanja, napade na civile i uzimanje talaca.

O optužnici i optužbama koje su Mladiću stavljene na teret prvom, te druge dvije izmijenjene optužnice, mahom sve se zna. Djela su poznata, o njima postoje dokazi i svjedoci. Znatan broj nižerangiranih počinilaca ovih djela već je presuđen ili im se sudi u Hagu i pred domaćim pravosuđem. Postoji samo jedna nepoznanica - zašto niko ne hapsi Ratka Mladića.

Srebrenički kasapin je od podizanja prve optužnice do danas skrivan zahvaljujući državnim institucijama najprije u RS, a potom u Srbiji. U RSu njegovu slobodu su čuvali ostaci njegove ratne garde, skupa s vojnom i civilnom policijom, ali i uz neizbježnu podršku pojedinih pripadnika međunarodnih snaga na službi u BiH.

Definitivnim prelaskom u Srbiju Mladić je bio pod strogom kontrolom organa Vojske Jugoslavije, a potom Vojske Srbije, te državne bezbjednosti Srbije, na što je, opet, motrilo inozemno oko nekolicine zemalja.

Priča za Hag

Gdje se sve zločinac Ratko Mladić skrivao u zadnjih 15 godina, koliko je stanova promijenio, ko su mu bili jataci, ko mu je obezbjeđivao penziju, na kojim javnim mjestima se pojavljivao, s kim se družio, javnosti je uglavnom poznato. Ispisani su silni tekstovi, što na osnovu tačnih, što netačnih informacija koje su u određenim periodima plasirani iz obavještajnih centara u Beogradu, objavljeni su sati i sati jalovih televizijskih emisija u kojim su kojekakvi analitičari-bezbjednjaci mudrovali o mogućem skrovištu ovog zločinca, pričalo se i prognoziralo, ali je u svemu samo jedna činjenica bila pouzdana i tačna: Mladić je, iako optužen za najteže ratne zločine, još slobodan čovjek.

Zvanična Srbija, koja već 15 godina uspješno krije Mladića, obilježavajući jubilej njegovog skrivanja, i jučer se obratila javnosti s porukom da će "Ratko Mladić čim bude lociran biti uhapšen". Stara priča za nove prevare, i ovog puta namijenjena je aktuelnom haškom tužiocu i njegovim evropskim političkim šefovima čija su ramena trenutno najjači oslonac Srbiji na njenom putu prema evropskim integracijama. 

 Beogradu preporučeno da ga drži na slobodi?

Posljednja bitka koju je Srbija dobila u korist Mladićeve slobode jesu Mladićevi ratni dnevnici pronađeni u tajnom skrovištu u njegovoj kući i pompezno darovani Haškom tribunalu. Dnevnici, tvrde oni koji su ih čitali, sadrže sve, samo ne "zapažanja" o zločinima počinjenim pod Mladićevom komandom i njihovim počiniocima.

Mladićevi ratni dnevnici poslužili su za jednokratnu upotrebu. Teza da će nakon isporuke njegovih dnevnika Hagu Mladić napokon biti uhapšen, negaciju je dobila samo nekoliko dana nakon Bramercovog izvještaja u UN-u - Mladićeva porodica podnijela je sudu zahtjev da se Mladić proglasi mrtvim. 

Ko će tragati za mrtvim Mladićem, to je već drugi dio priče. Živ Mladić teško da će stići u Hag. Jer takav bi bio neugodan svjedok kako za Srbiju tako i za države koje su odlučivale o ratu i miru u BiH. Poznavaoci najnovijih dešavanja tvrde da je visoki međunarodni dužnosnik prilikom svog boravka u Beogradu, navodno, preporučio Srbiji da Mladić ostane na slobodi. Koliko u tome ima istine, pokazat će se ubrzo.

25.07.2010.

AMOR MASOVIC: MNOGI NASTOJE USPORITI PROCES EKSHUMACIJE

 

Neshvatljivo je da u Višegrad dolaze tužilac, vještak i policajci iz Trebinja i da im se daju dnevnice, pored Tužilaštva u Goraždu, koje je tu na 15 do 20 minuta, kaže Mašović

image Traganje za nestalima na Drini

Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za traženje nestalih osoba (INO) BiH Amor Mašović ocijenio je kako se situacija sa ekshumacijama iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, a u posljednje vrijeme iz dana u dan mijenja, i to uglavnom na štetu onih koji tragaju za svojim najmilijima.

- Taj proces se usporava različitim formalnim izgovorima o nenadležnosti, mjesnoj ili stvarnoj, tužilaštava, a posljedica svega toga je da se u ovom trenutku i ne zna u državi BiH ko je zaista nadležan za ekshumaciju, autopsiju i identifikaciju - izjavio je Mašović za "Avaz", komentirajući stav tužilaštava iz FBiH da nisu nadležna za ovaj proces na području RS i prve slučajeve koje od prije nepunih mjesec dana preuzimaju okružna tužilaštva iz RS.

Prema Mašovićevim riječima, Sud BiH izdaje vrlo jasne naredbe u kojima tačno piše koji kantonalni, okružni ili tužilac Brčko Distrikta treba da izađe na teren i obavi ekshumaciju, ali tužilaštva iz entiteta odbijaju postupiti po tim nalozima, kaže Mašović, te ističe kako bi nova praksa u ovoj oblasti usporila proces traganja za nestalim i značajno povećala troškove.

- Neshvatljivo je, recimo, da na ekshumacije u Foči ili Višegradu dolazi tužilac iz Trebinja sa cijelom ekipom, policajcima, vještakom, da se isplaćuju dnevnice, pored ljudi iz Tužilaštva u Goraždu, koje je tu na 15 do 20 minuta - pojašnjava direktor Kolegija INO.

Mašović očekuje da će se nakon godišnjih odmora održati sastanak članova Nadzornog odbora za implementaciju državne strategije za procesuiranje ratnih zločinaca, predsjednice Suda BiH, glavnih tužilaca BiH, entiteta i Brčko Distrikta i predstavnika INO na kojem bi ovaj problem trebao biti prevaziđen.

- INO BiH će istrajati na prijedlogu da se nastavi ranija praksa po kojoj Institut predlaže koje bi tužilaštvo trebalo obaviti ekshumaciju, jer su entitetska tužilaštva već dobila novac za ekshumacije u ovoj godini - kaže Mašović.

25.07.2010.

PROFESOR USTAVNOG PRAVA. PROF. DR. KASIM TRNKA: REPUBLIKA SRPSKA NIJE NASTALA RADI ZASTITE LJUDSKIH PRAVA, NEGO OBRNUTO!

PROFESOR USTAVNOG PRAVA. PROF. DR. KASIM TRNKA: REPUBLIKA SRPSKA NIJE NASTALA RADI ZASTITE LJUDSKIH PRAVA, NEGO OBRNUTO!

 

 

24sata.info PHOTO
image Kasim Trnka / 24sata.info

 

24SI - Mišljenje Međunarodnog suda pravde može biti povod samo za političke manipulacije, ali po ustavnom i međunarodnom pravu ne postoji nikakva sličnost između nekadašnjeg Kosova i današnje Republike Srpske.

 

Ovo je za ''Oslobođenje'' izjavio profesor ustavnog prava, prof. Dr. Kasim Trnka.

Na pitanje, kakve su ustavnopravne razlike između Kosova prije otcjepljenja od Srbije i današnje Republike Srpske, Trnka je odgovorio:

''Poznato je da su autonomne pokrajine, dakle i Kosovo, bile konstitutivni element jugoslovenskog federalizma. One su učestvovale u procesu odlučivanja i bile zastupljene u svim institucijama vlasti tadašnje savezne države.

A jugoslovenska kriza zapravo je počela kada je režim Slobodana Miloševića ukinuo autonomiju Kosova. Kosovo je, dakle, bilo konstitutivni element jugoslovenskog federalizma.

Drugo, Međunarodni sud pravde u Haagu posebno je naglasio poznatu činjenicu da je do suspenzije vlasti Republike Srbije na Kosovu došlo zbog činjenice da su te vlasti vršile enormno kršenje ljudskih prava i sloboda i da je zbog toga bilo nužno uspostaviti privremenu upravu pod kontrolom UN-a.

To znači da se pitanje konstitutivnosti Kosova rješavalo intervencijom zbog masovnog kršenja ljudskih prava na određenoj teritoriji, što je u skladu s međunarodnim pravom''.

Što se tiče RS-a, Trnka je rekao kako je njen slučaj potpuno suprotan. RS je rezultat Mirovnog sporazuma u kome piše da je BiH izvršila unutrašnju transformaciju i da je ona svojim ustavom prihvatila postojanje dva entiteta.

''Treba naglasiti da je riječ o međunarodnom ugovoru čiji su potpisnici Republika Hrvatska, SRJ, odnosno današnja Republika Srbija, i Republika BiH, pri čemu su se sve tri zemlje međusobno obavezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet. 

Praktično, to znači da se sadašnja situacija, u kojoj će određene političke snage pokušati da iskoriste ovakvo mišljenje Međunarodnog suda pravde, nalazi u sferi politike i nema nikakvog osnova u sferi prava.

Naime, Republika Srpska nije nastala radi zaštite ljudskih prava i sloboda građana koji su se tada nalazili na njenoj teritoriji, nego upravo obrnuto: Republika Srpska je bila ta koja je ratnim dejstvima najviše kršila ljudska prava, uključujući i zločin genocida u Srebrenici'', rekao je Trnka.

(24sata.info)

25.07.2010.

PETNAEST MRTVIH I VISE OD 100 POVRIJEDJENIH NA LOVE PARADEU

 

Nesreća se dogodila u jednom tunelu i oko njega, koji izlazi na festivalski teren, i to kada je organizator preko razglasa masi ljudi u tunelu poručio da se vrate jer je teren na kojem se održavao festival prepun

image (Foto: Reuters)

Najmanje petnaest mrtvih i više od sto povrijeđenih od kojih 45 teško, najnoviji je bilans "Love Parade" u Duisburgu, koja se umjesto zabave pretvorila u krvavu tragediju kada su posjetioci u panici probali da se probiju kroz masu.

Nesreća se dogodila u jednom tunelu i oko njega, koji izlazi na festivalski teren, i to kada je organizator preko razglasa masi ljudi u tunelu poručio da se vrate jer je teren na kojem se održavao festival prepun. Njemački mediji kažu da su ljudi nastradali i u stampedu, ali i prilikom neuspješnog pokušaja penjanja na jedan zid koji je vodio prema izlazu s terena.

Među mrtvima je devet žena i šest muškaraca, saopćio je jedan portparol policije, navodeći da se neke od žrtava poginule zbog urušavanja jednih stepenica.

Kolone vozila hitne pomoći i policije, uplakani i povrijeđeni, duž blokiranog autoputa 59 šatori crvenog krsta, u vazduhu spasilački helikopteri - slika je iz Duisburga, gdje se, opet, na drugoj strani i dalje cupkalo u ritmu muzike, što su izvještači objasnili činjenicom da mnogi, od više od milion ljudi koliko se danas sjatilo u Duisburg, nisu čuli za tragediju.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne Vestfalije Ralf Jeger je sve raspoložive snage poslao na mjesto nesreće, a ministar vanjskih poslova Njemačke Gvido Vestervele i drugi političari izrazili žaljenje.

- 'Mi tugujemo sa članovima porodica žrtava i brinemo zbog povrijeđenih, prenio je Vestervelovu izjavu jedan portparol.

- Ovo je tragedija kakvu Diusburg, u toj formi, nikada nije doživio, rekao je gradonačelnik Adolf Zauerland.

Policija je pozvala učesnike parade da idu u pravcu glavne žlezničke stanice, a oko 120 autobusa angažovano je u prevozu učesnika parade do grada.

Krici, vriska, krv - ovako svjedoče učesnici i oni koji su ''za dlaku'' izvukli živu glavu.

- Nije postojala nikakva mogućnost za izlaz iz gužve. Ljudi su, kao zid, stajali meni nasuprot. Prestravio sam se i mislio da umirem, rekao je osamnaestogodišnji Marius.

25.07.2010.

MEHO KODRO: "PORAVNATI" FUDBALSKI SAVEZ BiH I SVE KRENUTI ISPOCETKA!

 

24sata.info PHOTO
image Meho Kodro / 24sata.info

 

24SI - Meho Kodro, bivši selektor fudbalske reprezentacije BiH, komentarisao je novonastalu situaciju u i oko Fudbalskog saveza BiH. U sjećanju mu vjerovatno još uvijek "stoji" sukob sa "vječitom" garniturom Saveza zbog koje je i morao napustiti "kormilo" reprezentacije.

 

"Užasno sam razočaran svime onim što se dešava u našem fudbalu, ne samo rezultatima Skupštine nego svim drugim stvarima koje su dovele do toga da nam stranci prijete sankcijama. Ne znam, možda bi to bilo i najbolje. Poravnati sve i krenuti ispočetka, sa novim ljudima. Izgleda da je to jedino rješenje da konačno krenemo naprijed", kazao je Kodro.

(24sata.info)

24.07.2010.

MIRZA VELAGIC: MOSTAR SE OPROSTIO OD TRAGICNO NASTRADALOG DJECAKA

FOTO / Mirza Velagić: Mostar se oprostio od tragično nastradalog dječaka

 
24sata.info PHOTO
image Mostar se oprostio od Mirze Velagića / rtm

 

24SI - Na gradskom groblju Sutina, danas u 18,30 sati, sahranjen je rahmetli Mirza Velagić, 10-godišnji dječak koji je prije dva dana tragično nastradao na platou ispod Starog mosta od strujnog udara.

 

Više hiljada ljudi danas je došlo na posljednji ispraćaj ovog mladog Mostarca, na gradskom groblju Sutina, gdje je rahmetli Mirzi najprije klanjana dženaza, a potom je i sahranjen, javlja rtm.

Podsjećanja radi, mediji su javili kako se stradali dječak nakon kupanja u Neretvi, na platou ispod Starog mosta, priključio ljudima koji su radili na pripremi partyja, koji se trebao održati tu večer u sklopu manifestacija skokovi sa Starog mosta.

Prema medijskim izvještajima, kako se tom prilikom radilo oko električnih kablova, odnosno razvođenja struje, dječak koji je prije toga izašao iz vode htio je pomoći i u tom trenutku je došlo do strujnog udara.

Vozilom hitne pomoći je prebačen u RMC "dr. Safet Mujić" gdje su dječaka pokušavali oživjeti, međutim bezuspješno.

(24sata.info)

24.07.2010.

VASINGTON TRAZI NOVO RJESENJE ZA BiH!

Vašington traži novo rješenje za BiH!

BiH bila kritična prema kosovskoj nezavisnosti u svom „prijateljskom nastupu“ na Sudu u Hagu • Teško mi je povjerovati da bar neko u srbijanskoj vladi i vojsci ne zna gdje se tačno nalazi Mladić

image Gatman: Realnost je bolje priznati nego je ignorirati

Roja Gatmana (Roy Gutman) ne treba posebno predstavljati. Pored najvišeg američkog priznanja za novinarstvo, Pulicerove nagrade, koju je dobio zbog otkrića koncentracionaih logora u BiH, već ranije je bio jedan od najslavnijih američkih novinarskih autora. Godine 1988. objavio je knjigu „Banana Diplomacy“ (o američkom angažiranju u Nikaragvi 1981-1987.), koju je londonski „Times“ proglasio knjigom godine.

Priznanje iz BiH

Naravno, njegovo novinarsko remek-djelo je „Svjedok genocida“ (A Witness to Genocide), o ratnim zbivanjima u BiH, koju je po tom pitanju mjerodavni „Jerusalem Post“ nazvao „nezamjenjivom knjigom o genocidu“.

Gatman za „Avaz“ ovom prilikom odgovara na više pitanja vezanih za situaciju u BiH i njeno okruženje, koje izvanredno poznaje.

Sada kada je Međunarodni sud pravde (ICJ) donio odluku da proglašenje kosovske nezavisnosti nije kršenje međunarodnog prava, mislite li da to može imati negativne posljedice po BiH? Ohrabruje li to često eksponirani Dodikov secesionizam u RS?

- Trebate se prvo prisjetiti da je aktuelna vlada BiH ustvari stala na stranu Srba u svom „prijateljskom nastupu“ na Sudu. To upućuje da su ljudi u vladi na taj način loše utjecali na gospodina Dodika - da krene u pravcu kojim odavno prijeti da će krenuti, prema referendumu i secesiji. Da li će se to dogoditi - do njega je, ali svakako je mnogo, mnogo ljudi koji se još plaše da Kosovo može postati presedan za Republiku Srpsku.

Nisam siguran da sam Vas razumio kad ste rekli da je „Vlada BiH zauzela stranu Srba“. Šta to znači?

- Koliko sam ja obaviješten, prema informacijam jednog od mojih kolega, mislim da je BiH bila kritična prema kosovskoj nezavisnosti, u svom, kako se to kaže, „prijateljskom nastupu“ na Sudu (ICJ) u Hagu.

BiH jedina iz okruženja nije priznala Kosovo. No, šta sada kada je ICJ donio odluku da je kosovska nezavisnost praktično legalna? Treba li uslijediti bosansko priznaje?

- Pa to je realnost! A realnost je bolje priznati nego je ignorirati. Ustvari, valja se prisjetiti da se Kosovo razišlo sa Srbijom iz istih razloga zbog kojih je BiH napustila Jugoslaviju. Bosna je kao i Kosovo tretirana vrlo loše, pa i ponižavajuće u toj državi. Obje su zemlje dovedene pred nišanske cijevi i naređeno im je da moraju slušati vlasti u Beogradu. Bilo je to, naravno, neprihvatljivo ponašanje. Dakle, ne stajem ovdje ni na čiju stranu, samo konstatiram što je bio zajednički imenilac za konačni etnički raspad Jugoslavije. Kosovo je, znači, bilo dio tog procesa kao i Bosna. Zapravo, ne razumijem kako BiH uopće može ne priznati Kosovo.

Znači, Dodik isprazno prijeti, jer nema argumenata koje su imali BiH i ostale bivše jugoslavenske republike i Kosovo; RS ne prijeti etničko čišćenje, egzodus ili genocid da bi se manji bh. entitet izdvojio iz BiH?

- Upravo tako! Štaviše, iako je RS postala na temelju nasilja i ratnih zločina protiv civila u tom dijelu Bosne, ona je u Dejtonu priznata i napravljena na jedan, u neku ruku, ustavan način. RS je tako dobila užasno puno slobode koju je Milošević, recimo, uskraćivao u Bosni i na Kosovu... Mislim da stvarno
mora postojati neki veliki razlog da bh. vlada ostaje tako uzdržana u svojoj odluci da prizna Kosovo.

Ako se, kako je to prije nekoliko dana sugerirala ICG (Međunarodna krizna grupa), u BiH nastavi trend korupcije i ne dođe do izborne promjene vlasti koja se još hrani nacionalnim strastima, vjerujete li i Vi da je nasilje u BiH opet moguće?

- Niko pametan ne želi predviđati budućnost, jer to zapravo ne može. S druge strane, situacija u BiH zajedno sa RS je eksplozivna. Ako gospodin Dodik nastavi sa svojom retorikom i krene ka nekoj vrsti secesije, tražeći raspad BiH, mislim da će to prouzrokovati groznu reakciju. Nisam čak pri tome veoma
siguran da li će Sjedinjene Države uspjeti da vrlo brzo reagiraju? I da li će to učiniti evropske sile, koje su oko Bosne tradicionalno usporene? Ali, zato mislim da će ljudi u BiH biti veoma hitri.

Hoćete reći da bi Bosanci sami mogli spriječiti taj Dodikov pokušaj?

- Da. To, nažalost, može prouzrokovati nasilje i realnu konfrontaciju. Ne treba zaboraviti da je RS u stvarnosti sastavljena od „jednog puta“, u obliku slova „L “ - oblikovane „republike“, te da se taj „put“ može blokirati i prekinuti veoma lako. Ustvari, RS je na mnogo mjesta vrlo tanak entitet, koga prilično mala sila može zauzeti... Dakle, i pored toga što nasilje, prvenstveno, nikad ne rješava probleme, jer uvijek vodi još većem nasilju, činjenica je  sve to ostaje iskušenje za Dodika. Ali, to je i iskušenje za druge ljude u BiH - da se suzdrže od akcije koja bi spriječila da se to dogodi. Kada bismo odatle krenuli, ne
znam gdje bismo stigli, ali vjerujem da to jeste stvarni potencijal za sukob.

Prepoznaju li onda u Vašingtonu sav taj, kako kažete, „eksplozivni“ potencijal u BiH, i šta američka administracija poduzima da do toga ne dođe?

- Najbolje objašnjenje koje sam oko toga nedavno čuo iz kabineta potpredsjednika Bajdena bilo je, kako oni misle, da ovoga časa ne mogu stići daleko, da bi progurali neke dogovore, kroz jednu vrstu novog ustavnog aranžmana... sve dok se ne završe izbori. Jer, svi sad muzu istu izbornu kravu, pa se uistinu malo toga može dogovoriti ili promijeniti u ovo predizborno doba. Ako je to već tako, onda ćemo morati sačekati nekoliko mjeseci. Ali, mislim da nas, na kraju dana, skupo može koštati ako ne upotrijebimo sve resurse koje posjedujemo na terenu, i ako ne budemo znali kada da ih uposlimo.

Mislite li onda da će nakon izbora svi omekšati svoju retoriku u BiH, bez obzira na pobjednika?

- Ne bih se na to kladio! Na to da će uopće iko „omekšati“ ubrzo... Jer, niko ne zna šta nas čeka! Znate, dovoljna je samo jedna akcija od jedne političke figure u tom trenutku na vlasti pa da se napiše sasvim novo poglavlje u historiji Balkana.

Kad već spominjete potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena (Joseph Biden), mislite li da je njegova prošlogodišnja posjeta Sarajevu i regionu, s obzirom na sve ove poteškoće, ipak bila preambiciozna?

- Nisam siguran šta tačno motivira tu promjenu angažiranja američke administracije. Tačno je da potpredsjednik Bajden ima dosta toga na svom tanjiru. On je glavni čovjek za Irak, što je u Vašingtonu ključno, jer to je još, znate, jedan nižerazredni ali ipak rat. On, dakle, ima vrlo mnogo obaveza. Poslije mog nedavnog boravka u BiH, odmah sam telefonirao nekima, inače, meni pristupačnim ljudima, koje odavno znam u Bajdenovom uredu, da provjerim što se dešava...  Ali, zaključio sam, kao i Vi, da oni odjednom izbjegavaju odgovoriti na sva ova pitanja. Ni potpredsjednik nije bio dostupan, jer je imao druge obaveze. Ne mogu to, znači, objasniti, ali, prema mom mišljenju, to definitivno nije pozitivan znak... Neko je tu povukao „političku crtu“ o (trenutnom, op. a.) povlačenju administracije iz prijašnjeg političkog angažmana u BiH. Možda je to učinjeno, jer je previše drugih obaveza, ili neko u Vašingtonu to ne radi kako treba, pa se traže novo rješenje i novi ljudi...

Kazna za zločin

S obzirom na to da smo nedavno obilježili 15. obljetnicu genocida u Srebrenici, šta mislite do kada će ova tamna srebrenička sjena pratiti Bosnu i region?

- To je pitanje potpuno kosmičke naravi, koje zahtijeva filozofski odgovor, a koji ja nisam u stanju ovog časa lako dostaviti. Interesantno je, međutim, da je novi predsjednik Hrvatske Ivo Josipović smogao snage i bez ikakve se ambivalentnosti izvinio Bosancima zbog uloge Hrvatske u ratu u kojem se BiH iz Zagreba, kao i iz Beograda, pokušala podijeliti, pa su u to ime počinjeni i zločini.

Predsjednik Srbije Boris Tadić, iako mu treba odati priznanje za dolazak u Srebrenicu, više je pažnje tamo posvetio domaćim efektima svog političkog obraćanja nego istinskim žrtvama. Tadić je zato stigao tek na pola puta i nije još tamo gdje je već Josipović kada je BiH u pitanju. Istinski problem, međutim, još je u liderstvu RS, koje ima totalno ispolitiziran stav prema skorijoj historiji u BiH. I mislim da od njih nikakvu skoru promjenu ne možemo očekivati. Jer, zaboga - ovo je izborna godina...

Je li onda negiranje genocida u Srebrenici od aktuelnog establišmenta u manjem bh. entitetu u smišljenoj sprezi s Tadićevom nedorečenošću o zločinima u BiH, koje srbijanski predsjednik često pokušava staviti u ravan „jednake krivice za sve“?

- Znate, fakti su fakti, a masovni zločini su masovni zločini. To se dogodilo! Ne možete to poreći; ne možete to popraviti! To je bio zločin i zato mora doći kazna! Ali, u svakom slučaju, poricanje je nepošteno, jer prikriva zločin. Za razliku od RS, Tadić je bar preduzeo prvi korak. Ali, sigurno je da glavni test njegovih riječi ostaje hapšenje Ratka Mladića. Predsjednik Tadić mora utvrditi gdje je on (Mladić, op. a.), identificirati ga i ako to ne može sam, onda treba pozvati nekoga ili dozvoliti drugima koji to mogu odraditi u Srbiji.

Vjerujete li da srbijanske vlasti znaju gdje je zločinac Mladić i da i dalje, samo nastavljaju s ovom političkom igrom, kalkulirajući, kao u slučaju Karadžića, pravo vrijeme - kada će „pronaći“ i ovog drugog?

- Teško je razvrstati sve motive u tome. Vjerujem da je to pitanje vrlo senzitivno za srbijanskog lidera, jer radi se o ratnom zločincu, koji je u nekim, posebno ultranacionalnim krugovima još „heroj“. Bilo je vrlo teško sve odraditi i oko hapšenja Karadžića... pa se to dogodilo. Ne potcjenjujem, znači, poteškoće oko hapšenja Mladića, i ne znajući čemu stvarno teže srbijanske vlasti, uključujući možda to čekanje na „pravi trenutak“, teško mi je povjerovati da bar neko u srbijanskoj vladi i vojsci ne zna gdje se tačno nalazi Mladić. Pa on se uopće ne bi mogao skrivati u Srbiji sve ove godine bez njihove po- moći. Postoji, naravno, i „treća teorija zavjere“, da neko čeka da se političke snage ujedine oko toga, što, naravno, dokazuje da je sve to stvar politike.

Greška bh. vlasti prema Ganiću

Dosta ste proteklih mjeseci govorili i pisali i o potezu Srbije da poslije oslobađajuće presude Haškog tribunala optuži dr. Ejupa Ganića. Imate zamjerke i prema vlastima u Sarajevu u vezi s tim?

- Konkretno, evo, neshvatljivo mi je da bh. vlada još nije odlučila, kako mi je to dr. Ganić sam rekao kada smo nedavno razgovarali telefonom, da odobri fond za njegovu odbranu, za plaćanje skupih britanskih advokata, kako bi se spriječila njegova ekstradicija Srbiji. Nije, znate, samo on u pitanju, jer dr. Ganić mi je nagovijestio, kako je spreman podnijeti sve troškove i založiti svoje imanje za svoju pravnu odbranu. Ali, radi se o principu: bh. država bi morala biti u stanju finansirati odbranu nekoga ko je branio njen opstanak u ratu. A ona to nije u mogućnosti samo zato jer srpski član Predsjedništva BiH sprečava da se na Ganićevu odbranu troši bosanski državni novac. To je nevjerovatno!

24.07.2010.

NAJBOLJI BH. JUNIOR: DAMIR DZUMHUR OSTVARIO HISTORIJSKI REZULTAT U BH. TENISU

 

24sata.info PHOTO
image Damir Džumhur / 24sata.info

 

24SI - Najbolji bosanskohercegovački junior Damir Džumhur plasirao se u finale Evropskog juniorskog prvenstva u tenisu za igrače do 18 godina u švicarskom gradu Klostersu.

 

Džumhur je u polufinalu pobijedio domaćeg igrača Clauda Benza sa 6:3, 6:4 i tako ostvario najbolji juniorski rezultat u historiji bh. tenisa.

Protivnik u finalu bit će mu Španjolac Artunedo Martinavarr, 94. igrač na ITF junior rang listi.

(24sata.info)

24.07.2010.

NAVRSAVA SE 15 GODINA OD PODIZANJA OPTUZNICE PROTIV ZLOCINCA "RATKA MLADICA"

 

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. i izručen Haškom tribunalu, gdje mu je suđenje u toku, a Ratko Mladić je i dalje u bjekstvu

image Mladić: Ni poslije 15 godina nema hapšenja

U nedelju 25. jula navršava se 15 godina od kada je Tribunal u Hagu podigao optužnice protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića i bivšeg komandanta Vojske RS (VRS) generala Ratka Mladića.

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. i izručen Haškom tribunalu, gdje mu je suđenje u toku, a Ratko Mladić je i dalje u bjekstvu.

Prvu optužnicu protiv njih Tribunal u Hagu podigao je 25. jula 1995. za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Ćetiri mjeseca kasnije taj sud podigao je drugu optužnicu za zločine u Srebrenici, koja Karadžića i Mladića tereti za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjen pošto je VRS zauzela taj grad.

Optužnice protiv njih razdvojene su 14. oktobra 2002. kada je Tribunal otpečatio izmijenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Karadžića, koja ga tereti za genocid, saučesništvo u genocidu nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH i druge zločine.

U novembru te godine Haški tribunal objavio je izmijenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Mladića, koja ga tereti za genocid nad bosanskim Muslimanima i u kojoj su sažete dvije optužnice koje su do tada postojale.

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. Ratko Mladić je ukazom bivše predsjednice RS Biljane Plavšić u oktobru 1996. smijenjen sa dužnosti komandanta VRS, a potom penzionisan.

Posljednji intervju Mladić je dao agenciji Rojters 16. aprila 1999. da bi odgovorio na optužbe tadašnjeg britanskog ministra odbrane Džordža Robertsona da je umiješan u rat na Kosovu.

Prema pisanju medija, Mladić je po prestanku aktivne vojne službe živio u Beogradu, gdje se pojavljivao i na nekim javnim mjestima. Prema izjavi bivšeg predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju Srbije sa sudom u Hagu Rasima Ljajića medijima u Beogradu, Mladić je do 2005. najvećim dijelom bio u Srbiji.

U decembru 2009. Ljajić je podnio ostavku na funkciju u Akcionom timu za hapšenje i lociranje Ratka Mladića, kako je ranije najavio, jer Mladić nije uhapšen do kraja pomenute godine.

Ljajić je više puta ponovio da je Srbija talac Mladića i da njegovo skrivanje koči Srbiju na putu evropskih integracija.

Holandski zvaničnici ističu da je hapšenje haških bjegunaca i njihovo izručenje Haškom tribunalu uslov da ova zemlja podrži evropsku perspektivu Srbije.
SAD su ponudile i novčanu nagradu do pet miliona dolara za pomoć da se pred lice pravde izvedu optuženi za ratne zločine.

U cilju hapšenja haških bjegunaca Vlada Srbije je početkom 2006. izradila Akcioni plan, a nekoliko mjeseci kasnije uhapšeno je više osumnjičenih za skrivanje Ratka Mladića i protiv njih je sudski postupak u toku.

Najviši srpski zvaničnici ističu da će preostala dva haška optuženika Ratko Mladić i Goran Hadžić biti uhapšeni i izručeni Hagu čim budu locirani.

24.07.2010.

JOSEPH BIDEN: AKO NE PRIHVATITE "REALNOST NA KOSOVU" SRBIJA CE TEK BITI U VELIKOM PROBLEMU!

 

24sata.info PHOTO
image Potpredsjednik SAD Joseph Biden i predsjednik Srbije Boris Tadić / Xinhua, Reuters

 

24SI - Potpredsjednik SAD Džozef Bajden poručio je predsjedniku Borisu Tadiću da bi Srbija, i on sam, poslije odluke Međunarodnog suda pravde trebalo što prije da „prihvate realnost na Kosovu".

 

U suprotnom, Srbija će biti „suočena sa velikim problemima", otkriva Press! Prema saznanjima tog srbijanskog lista, Bajden i Tadić su razgovarali petnaestak minuta, a potpredsjednik SAD pozvao je srbijanskog predsjednika neposredno prije nego što je MSP saopćio mišljenje o nezavisnosti Kosova.

Iako je Bijela kuća objavila veći dio razgovora između potpredsjednika SAD Bajdena i predsjednika Tadića, Press otkriva i one nepoznate detalje tog „iskrenog razgovora".

''Potpredsjednik Bajden poručio je predsjedniku Tadiću da ga izuzetno poštuje i da cijeni to što radi, ali mu je i poručio da je vrijeme da se Srbija okrene budućnosti.

Bajden je naglasio da dobro zna da se Srbija suočava sa velikim teškoćama kad je riječ o Kosovu i dodao da je to pitanje pokrenuto prije 10 godina i da odluka MSP predstavlja sam finiš rješenja tog problema'', prepričava sagovornik Pressa.

Kako saznaje Press, predsjednik Tadić je u razgovoru sa Bajdenom ponovio da Beograd nikada neće priznati nezavisnost Kosova i da će u Generalnoj skupštini UN polovinom septembra pokušati da pridobiju većinu za izglasavanje rezolucije o nastavku pregovora.

Potpredsjednik Bajden je na to odgovorio da SAD znaju da Boris Tadić u Srbiji nema alternativu i da on lično razumije politiku koju Srbija sprovodi. ''Međutim, on je jasno poručio Tadiću da će Srbija biti suočena sa velikim problemima ako ne prihvati realnost! Bajden je istakao i da SAD ne mogu da promijene politiku o Kosovu i da će i dalje podržavati nezavisnost Kosova.

On je rekao i da će SAD učiniti sve da spriječe eventualne sukobe i bilo kakve napade na Srbe sa sjevera Kosova'', kaže izvor Pressa.

Poslije razgovora, Bijela kuća je saopćila da je potpredsjednik Bajden potvrdio „američku privrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova".

Dodaje da su dvojica lidera razgovarala o mišljenju MSP, a Bajden je pozvao Vladu Srbije da „konstruktivno djeluje na rješavanju praktičnih pitanja sa Kosovom na unapređenju života ljudi Kosova, Srbije i regiona".

Bajden je potvrdio „snažne i duboke veze između SAD i Srbije" i pozdravio bilateralnu saradnju dvije zemlje i odao je priznanje predsjedniku Tadiću i Vladi Srbije na akcijama na jačanju odnosa sa Hrvatskom i BiH.

(24sata.info)

24.07.2010.

SREDNJOVJEKOVNI GUSLARI: REPUBLIKA SRPSKA BI SLIJEDECI PRIMJER KOSOVA MOGLA NESTATI

 

24sata.info PHOTO
image "Pozicija" Republike Srpske / ilustracija / 24sata.info

 

24SI - U četvrtak je Međunarodni sud pravde (MSP) u Haagu utvrdio da jednostrana Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povrijedila međunarodno pravo.

 

Dan ranije premijer Republike Srpske Milorad Dodik, znajući kakvu će odluku donijeti Međunarodni sud, hinjski je otišao u posjetu predsjedniku Srbije Borisu Tadiću i vjerovatno dogovorio kako će na otcjepljenju Kosova graditi izbornu utrku u Bosni i Hercegovini i tražiće da i njegova RS-a krene putem Kosova.

U srijedu je Dodik u Beogradu kazao kako očekuje da će savjetodavno mišljenje MSP-a biti afirmacija međunarodnog prava i principa koji garantuju teritorijalni integritet zemalja. Znao je Dodik da Kosovo nakon ovog savjeta Međunarodnog suda odlazi zauvijek iz okrilja Srbije, pa je u četvrtak morao izraziti žaljenje zbog presude MSP-a.

"Mi u RS već odavno nismo sretni činjenicom da se nalazimo u BiH, ali ćemo se boriti za izvorna dejtonska rješenja. Međutim, nećemo isključivati ni dodatnu političku borbu za status koji nije protivan međunarodnom pravu, kako se to definira u ovom mišljenju", kazao je Dodik Srni. Dodik je istakao da će stav ovog suda unijeti nove osnove za odnose u sličnim situacijama širom svijeta i sigurno producirati mnogo problema na samom Balkanu.

To znači da će narednih dvadestak godina srpski političari će se odcjepljivati, a narod će im zauzvart potvrđivati mandat. Bit će to razbijačko druženje naroda i srednjovjekovnih guslara, čiji krajnji rezultat može samo biti brisanje imena Republike Srpske, a nikako dobivanje samostalnosti kao u slučaju Kosova.

Zašto RS-a nema nikakvih šansi da slijedi put osamostaljenja po uzoru na Kosovo?

Ova bivša socijalistička pokrajina bila je ugnjetavana u svakom pogledu  do smrti doživotnog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Slobodan Milošević je u krvavim zločinima pokušao poubijati sve Kosovare koji su s pravom tražili da se izvuku iz zločinačkih kandži. Na kraju su uz ogromne žrtve, razaranja i kroz dugogodišnje gaženje ljudskih prava uspjeli sa velikim ranama izvući se iz diktatorskog režima Srbije. Zato se i očekivala ovakva odluka MSP-a, koju su i prije presude znale vlasti u Srbiji.

Republika Srpska ne može slijediti put Kosova ka osamostaljenju. Prije svega srpski narod nikada i ni ukakvom pogledu nije ugnjetavan. Naportiv, Republika Srpska je nastala na ubijanju, protjerivanju Bošnjaka i Hrvata a njena vojska i policija počinili su genocid u Srebrenici.

Republika Srpska i dalje koči ulazak države Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju smatrajući da su u Dejtonu umjesto entiteta dobili državu. Velikom broju građana u BiH od potpisivanja Mirovnog saporazuma para uši krilatica koju koriste svi političari praćeni srpskim medijima kada se pominje manji entitet onda se kaže Srpska, a veći entitet Federaciju nazivaju Bosnom i Hercegovinom. Tako to čine čak i na vremenskoj prognozi i nevidljive entitetske granice prikazuju kao tvrde države granice između dva entiteta, a Brčko Distrikt već su uklopili i svoje "državne" granice.

Samo zbog ovih malih naznaka pokušaja stvaranja državnosti, a i zbog svog krvavog nastanka Republika Srpska ima više šansi da nestane po međunarodnom pravu, a nema ni najminimalnije šanse da dobije samostalnost. Međutim, Dodik će iskoristiti osamostaljenje Kosova u svojoj predizbornoj kampanji što će ipak našteti suverenoj i nedjeljivoj državi Bosni i Hercegovini!

(vijesti.ba)

24.07.2010.

FILIP GORDON: PRISTINA I BEOGRAD MORAJU SE BAVITI PRAKTICNIM PITANJEMA

 

Filip Gordon

Filip Gordon

24.07.2010.
Ilirijana Bajo
Pomoćnik američke državne sekretarke za Evropu i Evroaziju, Filip Gordon, izrazio je zadovoljstvo savetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašene nezavisnosti Kosova i rekao da SAD ohrabruju zemlje, koje to do sada nisu učinile, da priznaju Kosovo.

On je, u razgovoru za servis na albanskom jeziku RSE, istakao da mišljenje "odgovara našem dugoročnom stavu da je Kosovska deklaracija nezavisnosti u skladu sa međunarodnim pravom i da nije prekršila Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN."

"Kao što znate Sjedinjene Američke Države čvrsto podržavaju Kosovo kao nezavisnu državu i njegov teritorijalni integritet i suverenitet, i verujemo da je mišljenje samo ojačalo to viđenje. Takođe bih podvukao da je mišljenje Suda „skrojeno“ po veoma preciznim i jedinstvenim okolnostima koje su karakteristične za Kosovo," kazao je Gordon.

On je istakao da se rešavanje ovog pitanja odnosilo isključivo na Kosovo, dodajući da mišljenje "neće predstavljati nikakav presedan za druge regione i države".

Okrenuti se budućnosti

Gordon je naglasio da je važno da se sve zemlje regiona okrenu napretku i saradnji.

"Neposredno nakon iznošenja ovog mišljenja, što je državni sekretar Hilari Klinton i rekala u prvoj izjavi u četvrtak, mi mislimo da je sada vreme za dalje napredovanje, i mi bismo voleli da vidimo napredak svih zemalja u regionu, voleli bismo da vidimo i Kosovo i Srbiju kako dalje zajedno idu napred, u konstruktivnoj saradnji, da podržavaju mir i stabilnost na Balkanu,"
kazao je Gordon.

On je izrazio verovanje da još država treba da prizna Kosovo "kako bi ovo pitanje mogli da ostavimo iza nas".

"I Srbija i Kosovo su veoma dobri prijatelji i saradnici SAD-a, potpredsednik Bajden se susreo sa kosovskim premijerom Tačijem ove sedmice u Vašingtonu i tada je opet potvrdio prijateljstvo i našu podršku kosovskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Takođe, potpredsednik je u četvrtak zvao predsednika Tadića i istakao kako mi želimo da nastavimo da radimo sa Srbijom i da ostavimo prošlost iza nas, kao i da želimo da u budućnosti naša saradnja bude što bolja," rekao je Gordon.

Gordon je takođe istako da Priština i Beograd treba da se usresrede na međusobnu saradnju.

"Srbija i Kosovo sada treba da se fokusiraju na konstruktivnu saradnju i da rešavaju praktična pitanja kojih ima dosta i mi smo čvrsto ubeđeni da je ovo mišljenje prilika da se konstruktivno napreduje,"
ocenio je Gordon.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Srbija treba menjati spoljnu politiku
Svjetska štampa: Kosovo nije dobar presedan

Beograd neće preispitivati svoje stavove
Nova perspektiva za Kosovo
Crna Gora podijeljena, potvrda stava Zagreba i Skoplja

BiH: Oprečna tumačenja mišljenja o Kosovu

24.07.2010.

JELKO KACIN: UZALUD U BANJOJ LUCI SANJAJU OTCJEPLJENJE REPUBLIKE SRPSKE

 

Sa Kosovom je završen proces pravljenja novih država na prostoru bivše Jugoslavije, a Srbija to mora racionalno prihvatiti

image Evropski poslanik Kacin: Nijedna granica se nije promijenila

Varaju se oni koji u Banjoj Luci sanjaju da bi i Republika Srpska mogla biti samostalna država, izjavio je u intervjuu za "Dnevni avaz" Jelko Kacin, zastupnik u Parlamentu Evropske unije i izvjestilac EP-a za Srbiju.

On cijeni da odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu o legalnosti otcjepljenja Kosova ne može imati nikakve implikacije na teritorijalni integritet BiH. Prema njemu, Srbija je odavno izgubila Kosovo, još onda kada je Slobodan Milošević odlučio ukinuti autonomiju.

Nema nazad

Kako komentirate odluku Međunarodnog suda i reakcije aktera i međunarodne zajednice na nju?

- Srbija je tražila mišljenje tog suda i dobila ga je. Ono je doneseno većinom sudija koji su odlučili, prvo da su nadležni da daju mišljnje, a potom rekli da proglašenje nezavisnosti Kosova nije povrijedilo međunarodni pravni sistem. Nakon ovog koraka nema više nazad. Srbija bi zato morala, prije svega političari čija je odgovornost da stvore drukčije javno mišljenje, dobro razmisliti kako dalje. Potrebna je široka rasprava u Srbiji, koja će revidirati svoj stav o Kosovu.

Iz Beograda, međutim, stižu najave da oni neće odustati, da za njih odluka nije obavezujuća?

- Srbija je suverena zemlja i izjave nakon odluke bile su pune emocija i zaklinjanja. Ali, o tome se mora racionalno raspraviti u Skupštini Srbije. To moraju učestovati i pozicija i opozicija. Trebaju vidjeti šta je u njihovom interesu kada je u pitanju srpska manjina na Kosovu. Mislim da je u interesu Srbije da Kosovo što prije postane funkcionalno multietničko društvo u kojem će manjine participirati u vlasti, a ne da ih Beograd uvjerava da moraju sabotirati rad kosovskih institucija.

Kakve će biti regionalne implikacije ovakve odluke? Mnogi se pitaju je li time konačno završen proces stvaranja novih država na prostorima bivše Jugoslavije?

- Da, to jeste kraj stvaranja novih država na zapadnom Balkanu. Osamostaljenje Kosova traži i potpuno međunarodno priznanje i kada to bude završeno, možemo krenuti dalje ka procesu integracije država i regiona u Evropsku uniju i, za države koji to žele, u NATO. Atmosfera sigurnosti i uvažavanja teritorijalnog integriteta svih država vrlo je važna. Od raspada Jugoslavije do danas nijedna granica ni u jednoj nekadašnjoj republici nije se promijenila za kilometar. Sve je ostalo kako je bilo. Što se tiče Kosova, ono je odavno bilo autonomna pokrajina. Kada je Slobodan Milošević odlučio ukinuti uatonomiju, izgubio je Kosovo. Već je vrijeme da se to racionalno prihvati.

Smekšati retoriku

Političari iz RS odmah su počeli povlačiti paralelu između otcjepljenja Kosova i aspiracija za odvajanje RS od BiH. Daje li im ova odluka, na bilo koji način, osnov za to?

- BiH je sada u predizbornoj fazi pa su tako velike vrućine ne samo u zraku nego i u glavama. Ovakva retorika smanjit će se nakon izbora, jer se mora imati racionalan pristup. BiH je međunarodno priznata država. Evropska unija odavno je angažirala velike potencijale da kao teritorijalno cjelovita i integrirana zemlja uđe u EU. Oni koji u Banjoj Luci sanjaju da bi Republika Srpska mogla biti samostalna država i članca EU, varaju se. U BiH treba smekšati retoriku, ne samo RS i gospodin Milorad Dodik, koji je ionako najdivlji u tim svojim izjavama. Treba to učiniti Federacija BiH prema RS.

 Može li ova odluka biti vjetar u leđa separatistima u drugim državama. Primjerice, Španija zbog toga nije priznala Kosovo, ni u BiH nema saglasnosti o priznanju?

- Ne bih uspoređivao te situacije. Nedavno sam bio u Baskiji, to je jedna od najrazvijenijh španskih pokrajina. Oni su svjesni da u velikoj zajednici imaju daleko veće ekonomske koristi. U slučaju Kosova, Srbija je oduzela autonomiju i natjerala Kosovo da traži rješenje samo za sebe.

24.07.2010.

HARIS CAUSEVIC TVRDI DA JE PREMLACIVAN 11 SATI I DA MU JE PRIJECENO INJEKCIJOM ZIVE!

 

Ponovio tvrdnju da nije terorista već "haker", tužiteljica zatražila produženje pritvora, u sudnici se desio novi "šou" osumnjičenih

image Čaušević: Poriče krivnju

Bugojanski terorista Haris Čaušević Oks, osumnjičen za postavljanje 15 kilograma eksploziva ispred Policijske uprave Bugojno, kazao je na jučerašnjem ročištu u Sudu BiH, na kojem se odlučivalo o pritvoru za njega i ostale osumnjičene u ovom slučaju, da nije izvršio gnusni teroristički napad u kojem je smrtno stradao policajac Tarik Ljubuškić, a više njegovih kolega teže i lakše ranjeno.

Ponovo je negirao da je priznao taj zločin.

Noćna ptica

- Nisam to počinio. Tukli su me 11 sati. Sav sam bio crn. Četiri dana mi nisu dali da jedem. Toliko sam bio pretučen da nisam mogao potpisati izjavu u policiji. Jedan od policajaca došao je s injekcijom. Rekao je: "Ako u Tužilaštvu BiH ne budeš dao izjavu kao što je ova u policiji, ubrizgat ću ti živu u venu i umrijet ćeš za nekoliko dana." Kazao je da svi misle da sam ja postavio napravu i pitao: "Ko će plakati za tobom" - kazao je Čaušević.

Tvrdio je da je po nacionalnosti Bosanac i da priznaje državu BiH, jer su se njegovi rođaci borili za deblokadu Sarajeva. Nasera Palislamovića, kako je rekao, nije vidio dvije, a Rijada Rustempašića, koji je navodno njegov prijatelj, tri godine. Istakao je da "Naser i Rijad ne govore", očito pokušavajući dokazati kako osveta nije mogla biti motiv napada.

Objašnjavajući kako to da je uhapšen na licu mjesta, ako nije odgovoran za zločin, Čaušević je tvrdio da je "noćna ptica" i da je hodao iz jednog internet-kluba u drugi.

- Ja nisam terorista, ja sam najbolji haker u BiH! Godinama sam ispitivao kompjuterske sisteme i izrađivao internet-stranice. Imam četiri penzije, i to iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije i BiH. Imam od čega živjeti - tvrdio je Čaušević.

Advokat Aldin Lejlić pokazao je na sudu policijsku zabilješku da je Čaušević tokom ispitivanja vođen na ljekarski pregled i da je u bolnici Koševo konstatirano da su mu "bubrezi nastavili funkciju". Prema Lejliću, to je dokaz da je Čaušević teško premlaćivan i da bi odgovorni iz policije morali biti pronađeni i uhapšeni.

Osim Čauševića, jučer su se pred Vijećem Suda BiH, kojim je predsjedavao sudija Ljubomir Kitić, pojavili i vjerovatni organizator terorističkog napada Naser Palislamović, te Emin Osmangić, Nedžad Keško i Haris Špago, koji se terete za pomaganje osumnjičenom Palislamoviću.

Tužiteljica Ozrenka Nešković zatražila je da svim osumnjičenima bude produžen pritvor za još dva mjeseca radi istrage koja traje. Vjeruje se da bi osumnjičeni mogli pobjeći, utjecati na istragu i svjedoke ili izazvati uznemirenje javnosti. 

- Radi se o velikom broju istražnih radnji. Imamo ozbiljnih informacija. Realno, postoji još svjedoka i lica koja su možda bili pomagači, a koja tek trebamo identificirati. Za njima još tragamo. Postoji još dokaza koji nisu locirani. Vjerujemo da bi osumnjičeni mogli vršiti pritisak na moguće svjedoke ili da unište dokaze - rekla je Nešković.

Upozorila je da u cijeloj javnosti u BiH i dalje vlada šok zbog terorističkog napada, a da su posebno pogođeni Bugojanci.

Učenje islama


Jučer se na Sudu BiH pojavila i informacija da postoji i zaštićeni svjedok NN, koji će dati iskaz u ovom slučaju. Odbrana je kazala da je indikativno da se u predmetima za terorizam uglavnom pojavljuju zaštićeni svjedoci.  

Pojedini osumnjičeni jučer su ponovo napravili cijeli šou u sudnici, pokazujući da ne priznaju zakone BiH i državu.

Najprije je osumnjičeni Keško pitao sudiju Kitića poštuje li ovaj to što je on musliman. Nakon potvrdnog odgovora, pitao ga je laže li.

- Ja ovdje nisam dobrovoljno... Niste naučili šta je islam... - govorio je Keško dok su ga sudski policajci izbacivali zato što nije želio ustati pred sudijom.

Osumnjičeni Špago bio je još odrešitiji, pa je sudiju Kitića pitao poštuje li vjerske slobode. Nakon što je Kitić Špagi uzvratio da upravo on ne poštuje zakone BiH, jer ne želi ustati dok govori, osumnjičeni je odgovorio: "Naravno da ne poštujem, jer ovo nije moj zakon." Čak dvojica policajaca morala su ga izvesti iz sudnice. Dok je izlazio iz sudnice, vikao je na sudiju.

- Sram te bilo! Ni Poslaniku se nije ustajalo... - vikao je Špago.

Odluka o produženju pritvora očekuje se u ponedjeljak.

Odbrana traži slobodu

Advokati osumnjičenih tvrdili su da Tužilaštvo BiH očito nema dokaza protiv osumnjičenih ili ih ne želi pokazati. Neki od njih rekli su da se krivica mora konkretizirati i individualizirati, a ne da se paušalno govori o pretpostavljenim dokazima koji još nisu ni identificirani.

Zatražili su da osumnjičeni odmah budu pušteni, jer ne postoji uopći uvjet za pritvor, a to je da postoji osnovana sumnja o njihovoj odgovornosti.

24.07.2010.

ZELJKO KOMSIC UPUTIO PISMO ZAHVALE RADI IZRUCENJA VESELINA VLAHOVICA BATKA: SPANIJA RAZUMIJE ZNACAJ KAZNJAVANJA RATNIH ZLOCINACA U BiH

 

24sata.info PHOTO
image Željko Komšić / 24sata.info

 

24SI - Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo zahvale španskoj vladi na odluci da Veselina Vlahovića Batka izruči Bosni i Hercegovini.

 

Navodi da su ovim dodatno potvrđeni prijateljski odnosi Bosne i Hercegovine i Španije, koja je na ovaj način pokazala kako razumije značaj kažnjavanja počinioca ratnih zločina u BiH. Komšić je posebne zadovoljan zbog dobre koordinacije svih naših nadležnih državnih institucija koje su bile angažovane u ovom postupku, čime je još jednom demonstrovana odlučnost procesuiranja ratnih zločinaca.

(24sata.info)

24.07.2010.

OTVOREN 16. SARAJEVSKI FILM FESTIVAL

Otvoren 16. Sarajevo film festival

 
24sata.info PHOTO
image Ekipa filma "Cirkus Columbia" / radiosarajevo

 

24SI - Promenadom na crvenom tepihu te svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu večeras je otvoren 16. Sarajevo film festival.

 

Sarajevo Film festival će za svoga trajanja do 31. jula u 10 različitih programa i na devet lokacija predstaviti 201 filmsko ostvarenje svjetske kinematografije.

Na Ceremoniji otvaranja Festivala uručeno je i počasno priznanje Sarajevo film festivala - "Srce Sarajeva" direktoru Internacionalnog filmskog festivala u Berlinu Dieteru Kosslicku.

image

Direktor SFF-a Mirsad Purivatra istakao je ulogu Kosslicka u uvezivanju evropske kinematografije. Ova nagrada se dodjeljuje za izuzetan doprinos afirmaciji filmske umjetnosti u jugoistočnoj Evropi te za kontinuiranu podršku razvoju Sarajevo film festivala i njegovih programa, naročito Sarajevo Talent Campusa.

Direktor Berlinaela u zahvali je istakao značaj podrške mladim stvaraocima.

 image

Najzanačajniji program festivala je je Takmičarski program. Selektorica programa Elma Tataragić istakla je da će u okviru ovog programa, koji se otvara sutra filmom "Sevdah za Karima" Jasmina Durakovića, biti prikazano devet filmova.

Ovogodišnji SFF otvoren je proekcijama filma "Cirkus Columbia" Danisa Tanovića u Narodnom pozorištu i Otvorenom kinu. Danis Tanović i novinar i književnik Ivica Đikić scenarij za film napisali su prema Đikićevom istoimenom romanu.

image

"Cirkus Columbia" je  rađen u koprodukciji BiH, Francuske, Velike Britanije, Slovenije, Njemačke, Belgije i Srbije, a u filmu igraju: Miki Manojlović, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, Mario Knezović, Milan Štrljić, Svetislav Gončić, Almir Mehić.

Photo: Radio Sarajevo

(fena)

23.07.2010.

SAFET SUSIC: ZADUZIO SAM PIPLICU DA OBAVI RAZGOVOR S SASOM PAPCEM

 

Neću žuriti sa spiskom igrača koji će se kandidirati za prijateljsku utakmicu sa Katarom, kazao je naš selektor

image Sušić: Mujdža će biti na spisku

Safet Sušić kaže da neće žuriti sa spiskom igrača koji će se kandidirati za prijateljsku utakmicu sa Katarom koja se 10. avgusta igra u Sarajevu.

Bh. selektor želi sačekati posljednji dozvoljeni rok za objavu spiska, kako se kojim slučajem na njemu ne bi našao neki igrač koji se povrijedio.

- Doći ću uskoro u Sarajevo, ali još nemam namjeru objaviti spisak. Uostalom, nemam namjeru mi mijenjati mnogo spisak koji sam objavio prije Štokholma kaže Sušić.

Novo ime bit će svakako Mensur Mujdža, igrač njemačkog Frajburga, koji je bio sa reprezentativcima u Švedskoj i Njemačkoj, ali zbog problema sa dobijanjem pasoša BiH, nije igrao.

- Mujdža će biti na spisku. Ovih dana pratim i Sašu Papca. Čuo sam da je povrijeđen, ali sam zadužio Tomislava Piplicu da razgovara s njim. Želim iz prve ruke čuti njegovo mišljenje - kaže Sušić.

Pape što jednom kaže, više se ne vraća na neku temu. „Feljton“ oko prozivanja čelnika NSBiH, koji su izazvali najveću krizu u našem nogometu, je po njemu završen.

- O tome više ne želim razgovarati. Sada me zanima samo reprezentacija. Ni utakmica sa Katarom nije toliko bitna, koliko me zanima meč sa Luksemburgom. Sada kreće druga priča - kazao je Sušić.

Džeko je svakako u velikom klubu

Sušića ne zabrinjava mnogo „sapunica“ oko transfera Edina Džeke. pape ima svoje mišljenje:

- Džeko je svakako u velikom klubu bez obzira da li će preći u neki drugi ili ostati u Volfsburgu. On se i u Bundes ligi nadavao golova - kazao je Sušić.

Vuvuzele dozvoljene na Grbavici

Prvo su ih u Evropi „ugasili“ na francuskoj televiziji, da bi ih zatim zabranili čelnici njemačkog Verdera. Nakon toga su se sa Otoka oglasili organizatori Vimbledona, te vlasnici Arsenala i Totenhema koji su također kazali da najgenijalniji navijački rekvizit svih vremena nije poželjan na njihovim stadionima.

Pogađate, riječ je u vuvuzelama, plastičnoj trubi za koju je brazilski reprezentativac Felipe Melo kazao „da je kriva za autogol protiv Holandije, jer nije čuo golmana Žulija Sezara (Julio Cesar) koji je govorio da je lopta njegova“.

U Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine polako se priprmaju za prijateljsku utakmicu sa Katarom, koja se 10. avgusta igra na Grbavici u Sarajevo. Zanimalo nas je šta kažu o vuvuzelama u našoj „kući nogometa“ i da li će oni biti dozvoljene na našim reprezentativnim utakmicama.

Vuvuzela: Najgenijalniji navijački rekvizit

- Vuvuzele će biti dozvoljene na Grbavici. Kada ih FIFA nije zabranila, prije i za vrijeme Mundijala, u Južnoj Africi nemamo razloga ni mi. Naravno, ovo samo važi za prijateljsku utakmicu sa Katarom, vidjet ćemo šta ćemo odlučiti za kvalifikacije za Euro. Tražit ćemo i mišljenje od reprezentativaca kaže Jasmin Baković v. d. generalnog sekretara u NSBiH.

Karte od 10 do 5 KM

Baković nam je kazao da je NSBiH već počeo štampati karte za utakmicu sa Katarom. Otkrio nam je i cijene ulaznica.
- Najkusplja karta bit će za Sjever i iznosit će 10 KM. Ulaznica za Jug i Istok koštat će 5 KM, dok je Zapadna tribina rezervisana za naše goste - kazao je Baković. 

23.07.2010.

IZRAEL VRACA ZAPLIJENJENE HUMANITARNE BRODOVE TURSKOJ

 

Izreal će vratiti Turskoj humanitarne brodove koje su njegovi komandosi zauzeli u martu prilikom pokušaja proboja blokade Gaze

image

Izreal će vratiti Turskoj humanitarne brodove koje su njegovi komandosi zauzeli u martu prilikom pokušaja proboja blokade Gaze, kada je poginulo devetoro turskih aktivista, saopštili su danas izraelski zvaničnici.

Turska, nekadašnji saveznik Izraela, povukla je zbog tog događaja svog ambasadora i suspendovala zajedničke vojne vježbe. Komandosi su izvršili raciju na brodu  "Mavi marmara" i zauzeli još pet brodova.

Zvanična Ankara je zatražila izvinjenje, ali je Izrael odbio tu mogućnost.

Razgovori o oslobađanju  "Mavi marmare" i još dva turska broda iz humanitarne flote bili su otežani zahtjevom Izraela da vlasnici plovila obećaju da brodovi više neće biti korišteni za probijanje blokade.

"Juče je donesena odluka da se brodovima dozvoli da odu bez dodatnih uslova. Turska je obaviještena o tome i brodovi će uskoro otići", izjavio je jedan turski zvaničnik.

Turska Ambasada u Izraelu ugovara aranžmane o preuzimanju brodova iz luka u Haifi i Ašdodu.

Izrael je ublažio trgovinsku blokadu Gaze, čijih 1,5 miliona palestinskih stanovnika zavise od humanitarne pomoći. UN i EU su zatražili da dobiju veći pristup teritoriji, ali su se takođe izjasnili protiv daljih pokušaja proboja blokade.

23.07.2010.

OPRECNA TUMACENJA MISLJENJA MEDJUNARODNOG SUDA PRAVDE O KOSOVU

 

Protest protiv nezavisnosti Kosova 18. februara 2008. godine

Protest protiv nezavisnosti Kosova 18. februara 2008. godine

23.07.2010.
U BiH različite su reakcije na mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu da Kosovo Dekleracijom o proglašenju nezavisnosti nije povrijedilo međunarodno pravo.

Za premijera RS Milorada Dodika odluka o legalnosti otcjepljenja Kosova Međunarodnog suda pravde u Hagu je osnova po kojoj politiku samoopredjeljenja može voditi i RS.

„Mi se ne osjećamo dobro u BiH. BiH je smetnja za naš razvoj. BiH nas košta ogromno novca. Mi ne vidimo koristi od BiH. Ali treba reći da nikakav avanturizam ovdje ne može pomoći. Mi nećemo, naravno, kroz ovu lupu provlačeći našu situaciju odustati da ukazujemo na činjenicu nejednakih aršina međunarodne zajednice i od traženja vraćanja na izvorni Dejton, to znači poništavanje svih odluka koje su donesene. To se ne može desiti odmah, ali naša politika će biti,“ kazao je on.

Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između BiH i ovoga. Ovo je rezultat jedne pogrešne politike i represije na Kosovu koja je trajala dugo godina. BiH takvu politiku nije vodila, kaže Haris Silajdžić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, pak, tvrdi da pitanje otcjepljenja Kosova ni u kojem kontekstu ne može biti dovedeno u vezu sa BiH.

„Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između BiH i ovoga i takvo se pitanje postavlja. Ovo je rezultat jedne pogrešne politike, posebno režima Slobodana Miloševića i represije na Kosovu koja je trajala dugo godina. BiH takvu politiku nije vodila. Naprotiv, bila je žrtva takve politike, uključujući i genocid i zbog toga, i ne samo zbog toga, integritet i suverenitet BiH je potpuno zagarantovan i svaki pokušaj koji vodi u suprotnom pravcu bi bio spriječen, kao što je bio i ovaj posljednji spriječen,“ ocjenjuje Silajdžić.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da se priča o nezavisnosti Kosova treba posmatrati kao dio procesa transformacije zapadnog Balkana.

„Sa međunarodne tačke gledišta na strani aspekt priče je stavljena tačka kada je riječ o raspadu Jugoslavije,“
rekao je Komšić.

Mišljenje je dosta širok teorijski prostor

Analitičari iz RS uglavnom dijele mišljenje sa političarima tog entiteta.

„Na prostor ovaj to će imati reperkusije da su konačno začepljena usta visokom predstavniku da ne ne može više da priča da li neko ima pravo na deklaraciju, referendum ili nešto slično. Dakle, na to ima puno pravo, a kako će to realizovati, to ćemo da vidimo,“
rekao je Gostimir Popović, vojno-politički analitičar.

Miloš Šolaja, politikolog i direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, smatra da će odluka Međunarodnog suda pravde izazvati nove probleme u ovom regionu.

„Pri čemu se tu podrazumijeva niz etničkih, relativno kompaktnih cjelina koje bi na sličan način mogle da proglase nezavisnost. Sasvim je sigurno da su oči najviše uprte u RS s obzirom da je od početka krize u BiH to jedna od opcija, da se to povremeno i sada pominje, i da je odluka Međunarodnog suda pravde zaista jedan teorijski dosta širok prostor u kojem se to i za RS može tražiti. Ali tu se sasvim sigurno i albanske oblasti u zapadnoj Makedoniji i neke druge etnički prilično kompaktne cjeline, recimo Sandžak u Srbiji i Crnoj Gori itd. Vjerovatno da će na duži rok ovakva odluka isprovocirati i mnoge separatističke snage koje će na raznom nivou, odnosno u raznom kapacitetu pokušati da je na sličan način i proglase,“
smatra Šolaja.

O ovom pitanju u petak se oglasila i Hrvatska stranka prava koja je najoštrije osudila izjave čelnika SNSD-a i njihovih dužnosnika u državnim i entitetskim tijelima vlasti u kojima odluku Međunarodnog suda pravde o otcjepljenju Kosova povezuju sa bilo kojim dijelom BiH.

*******
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:

Svjetska štampa: Kosovo nije dobar presedan

Skupština Kosova: Mišljenje će pomoći stabilnosti regiona
Stručnjaci: Srbija treba menjati spoljnu politiku
23.07.2010.

SRBIJA: NOVINARI TRAZE DA DONOSIOCI NEUSTAVNOG ZAKONA ODGOVARAJU

 

Kiosk sa novinama u Beogradu, Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

Kiosk sa novinama u Beogradu, Ilustrativna fotografija: Vesna Anđić

23.07.2010.
Godinu dana nakon usvajanja spornih izmena Zakona o informisanju, koje su izazvale najviše polemike i osporavanja i stručne i celokupne javnosti, Ustavni sud je ocenio da su parlamentarci doneli neustavan zakon. Novinari su i danas sasvim jasni.

“Sada, najmanje što očekujemo je da onaj ko je doneo neustavan zakon zato odgovara. Red je da neko snosi odgovornost ako je Ustavni sud ocenio da je zakon u mnogim odredbama neustavan, pa hajde da vidimo da li će to tako i biti”, kaže Dinko Gruhonjić iz Nezavisnog udruženje novinara Vojvodine:

Sud je neustavnim proglasio odredbe koje se tiču toga ko može da osniva medije, kao i novčanih kazni koje mediji moraju platiti za eventualni prekršaj.

Predviđene novčane kazne su drakonske i mogu dovesti do zatvaranja medija. Ocena da pojedine odredbe nisu u saglasnosti sa Ustavom ali ni međunarodnim konvencijama je ohrabrujuća, kaže Rade Veljanovski, profesor na Fakultetu političkih nauka, ali naglašava da ostaje pitanje šta će biti sa tim zakonom.

“Koliko će brzo reagovati vlada i da li će uopšte reagovati da se te odredbe stave van snage, da li će se pristupiti izradi novog Zakona o javnom informisanju o čemu se govori već nekoliko godina, i da li će onda taj zakon da bude rađen tako da se praktično integrišu i one odredbe koje bi trebalo da budu sastavni deo jednog opšteg medijskog zakona koji će preuzeti i deo progrmaskih odredbi iz zakona o radiodifuiji”,
rekao je Veljanovski.

I za Veljanovskog nakon oduke suda je potpuno očekivajuće “da ljudi koji su na takav način pokrenuli inicijativu za donošenje izmena Zakona o javnom informisanju, koji su to stavili u proceduru moraju da snose neku vrstu odgovornosti”.

Zakon o informisanju nije usamljen slučaj


U vladajućoj koaliciji, koja je ostala gluva na sva ranija upozorenja ne samo o neustavnosti ovog zakona već i na to da je to gori predlog od ozloglašenog Šešeljevog Zakona o informisanju krajem devedesetih, u petak kažu da su odluke Ustavnog suda obavezujuće. Željko Ivanji, poslanik G 17 plus, stranke koja je najviše instirala na donošenju izmena Zakona o informisanju, a po spekulacijama da bi zaštitili svog lidera Mlađana Dinkića od napada u delu žute štampe, kaže da su samo želeli da reaguju na neprofesionalno izveštavanje.

“Naša intencija je bila da promptno reagujemo na jednu situaciju koja je u Srbiji u tom trenutku bila neodrživa i mi smo reagovali na način na koji smo mislili da je najbolji. Očigledno da nisu sve izmene i dopune zakona neustavne već one koje se odnose na novčane kazne, i da te visoke novčane kazne mogu uticati na objektivnost izveštavanja. Ostajemo pri stavu da mediji moraju da budu odgovorniji a izradi novog zakona treba pristupiti nakon jedne javne rasprave u koju bi bili uključeni svi”, kaže Ivanji.  
Željko Ivanji, Foto: Vesna Anđić

Iako su obavezni da prihvate odluku Ustavnog suda, međutim, na pozive za preuzimanje odgovornosti nemaju sluha, ocenjuje Ivanji.

“Smatram da ne bi trebalo da snose odgovornost zato što su reagovali na jedan društveni fenomen. Ista je priča da li treba da snosi odgovornost neko je uveo kao ustavnu kategoriju blanko ostavke. A za Srbiju su pored blanko ostavki i kupoprodaje mandata, bile tipične i odsečene glave na naslovnicama štampe. Pa, ako imamo te dve činjenice u vidu normlano je da na njih treba regovati promtno. I to je ono što smo mi uradili tada”,
kaže on.

Međutim, situacija sa Zakonom o informisanju nije usamljen slučaj. Slična stvar se desila nedavno i sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, kada je vladajuća većina ignorisala upozorenja stručne javnosti ali i zaštitnika građana i povernika za informacije od javnog značaja da se tim zakonom udara na pravo na privatnost građana. I taj zakon će ocenjivati Ustavni sud. Upravo zato poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić kaže da građani više ne smeju da dozvole da za najočiglednije stvari godinu dana čekaju na odgovor Ustavnog suda.

“Biće jako korisno ako iz ovoga izvučemo jedno iskustvo, imajuću u vidu i taj famozni Zakon o elektronskim komunikacijama, i setite se ranije gužve oko Zakona o tajnama, kada smo ja i zaštitnik građana uz velike napore i podršku javnosti, uspeli da zaustavimo usvajanje zakona koji je takođe sadržavao jako loša rešenja. Dakle, biće jako dobro ako glavni zaključak iz svega ovoga bude da se više uvažava, da se u pripremi kapitalnih zakona više uvažava mišljenje javnosti struke, profesionalnih udruženja i nadležnih organa. Ako to tako bude onda će ta korist biti ogromna”,
smatra Šabić.
23.07.2010.

EKREM SULJEVIC: MNOGI CIVILI POGINULI SU OD GRANATIRANJA SA SRPSKIH POLOZAJA

 

 Ekrem Suljević svjedoči u postupku protiv Radovana Karadžića, 23 jul 2010

Ekrem Suljević svjedoči u postupku protiv Radovana Karadžića, 23 jul 2010

23.07.2010.
Prije ljetne pauze kao zadnji svjedok tužiteljstva, protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, svjedočio je Ekrem Suljević, bivši pripadnik Odjela za protudiverzijsku zaštitu MUP-a BiH. Svjedok je opisao neke uviđaje na kojima je sudjelovao, između ostalog i incident potkraj svibnja 1995.godine, kada je modificirana avio bomba bačena na sarajevsku stambenu zgradu.

Bombe i granate su toliko puno padale po gradu da se nismo stigli odazivati na sve pozive, opisao je svjedok Suljević teškoće s kojima se njegov tim susretao u vrijeme opsade Sarajeva.

On je nazočio na mnoštvo uviđaja incidenata granatiranja sa srpskih položaja u kojima su poginuli brojni sarajevski civili. Tužiteljstvo je pročitalo na početku iskaza svjedokovu prijašnju izjavu nakon čega je Suljević dao svoj utisak o granatiranju Sarajeva u ratno vrijeme.

„Sarajevo je intenzivno granatirano. Bilo je i dana kad je bilo nekakvo relativno zatišje. U početku smo bili opterećeni jer su predstavnici naše
Bombe i granate su toliko puno padale po gradu da se nismo stigli odazivati na sve pozive, opisao je svjedok Suljević teškoće s kojima se njegov tim susretao u vrijeme opsade Sarajeva.
 
ekipe pozivani od strane CSB-a da se uključimo u istrage, velikog broja incidenata koji su prouzročeni padom projektila“,
izjavio je svjedok.

Zbog velikog broja poziva Suljevićev tim se ograničio na uviđaje incidenata gdje je bilo poginulih civila. Na jednom od uviđaja naletjeli su i na modificiranu avio bombu. Uz optužbe za genocid i progone nad nesrpskim stanovništvom, optuženom Karadžiću se stavlja na teret i granatiranje i snajpersko djelovanje po Sarajevu.

U optužnici se spominje i ispaljivanje modificirane avio bombe s položaja Vojske Republike Srpske 26.svibnja 1995.godine kada je ranjeno 17 osoba. Avio bombu je sucima opisao i svjedok.

„Ukratko modificirana avio bomba je jedan sklop koji se sastoji od avio bombe, namjenjene djelovanju iz aviona. Ta konstrukcija se sastojala od avio bombe kao eksplozivnog punjenja pogonjena raketnim motorima“, rekao je svjedok.

Haško tužiteljstvo priložilo je u sudski spis vezano uz svjedočenje Suljevića, nekoliko zahtjeva Sarajevsko-romanijskog korpusa prema Glavnom štabu VRS-a, u kojima se traži dodatna municija te avionske bombe. Tijekom unakrsnog ispitivanja Karadžić koji se brani sam, pokušao je prvo prikazati svjedoka kao pristranog budući da je bio na suprotnoj, bošnjačkoj strani.

„Samo bih jedno htio da razjasnim. Da li ste Vi sudjelovali u ratu. Ovom našem ratu", upitao je optuženi.

Nakon što mu je svjedok opisao nadležnost njegovog odjeljenja MUP-a koje nikad nije sudjelovalo u borbenim djelovanjima, Karadžić je pokušao osporiti stručnost svjedoka kako bi doveo u pitanje i postojanje avio bombi.

„Sad sam malo zbunjen. Da li to znači da ste Vi u dodir s avio bombama došli tek tijekom ovog rata 1994.ili 1995. godine?“, upitao je Karadžić.

„Točno. U toku rata ja sam došao u položaj da stičem znanja o svim artiljerijskim projektilima. Do rata ja nisam imao nikakvu obuku vezano za artiljeriju.“, odgovorio je svjedok.

Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka želio ukazati i kako je smjer određivanja ispaljenih projektila od strane bošnjačkog odjeljenja MUP-a sporan, jer su se neki projektili odbijali od zidova zgrada. Naime, optuženi se trudi prikazati kako su mnogi incidenti granatiranja Sarajeva pripisani srpskoj strani kako bi se na nju stvorio dodatni pritisak.

Njegovo suđenje se nastavlja nakon ljetne pauze 17. kolovoza ove godine.
23.07.2010.

FESTIVAL POSTAJE ZASTITNI ZNAK SARAJEVA

 

Sarajevo nocu
Sarajevo u nocu
23.07.2010.
U petak uveče počinje, a naredne subote završava najveća regionalna filmska smotra, Sarajevo Film Festival. Biće prikazano više od 200 filmova, a dosad je svoj boravak prijavilo više od 1.500 gostiju, filmskih radnika i oko 700 novinara iz 30 zemalja. Devet filmova iz regiona jugoistočne Evrope, u okviru takmičarskog programa, bori se za najveće festivalsko priznanje Srce Sarajeva.

Najnovijim filmom oskarovca Danisa Tanovića, Cirkus Kolumbija, u petak uveče će svečano biti otvoren 16. po redu SFF.

Sam autor ovako je objasnio vlastitu odluku da ne učestvuje u takmičarskom programu, a da, ipak, svjetsku premijeru njegov najnoviji uradak doživi  u Sarajevu:

„Želim da se moji filmovi gledaju, da se prikazuju, a to da li će biti nagrade ili neće... Ako se dese - dese, nije to nešto što je primarno. I kad tako razmišljate, onda je nekako Sarajevo Film Festival bio najbolji izbor.“         


Ono jest da je Danis ovdašnji čovjek, ali SFF bi svaki regionalni reditelj odabrao za planetarnu promociju. Ovaj grad postao je prestižno okupljalište velike porodice sineasta, a posebno je zanimljiv za jugoistočnu Evropu.

Ovdje je, naime, filmsko sjedište i središte čitavog regiona. Od Beča do Istanbula, odakle dolaze reditelji koji učestvuju u konkurenciji za prestižnu nagradu Srce Sarajeva. Isto tako, oko Sarajeva, zapravo njegovog projekta Cinelink, vrti se i regionalna filmska industrija.

Zato Festival ne traje samo ovih nekoliko dana, nego u kontinuitetu čitavu godinu, objašnjava Mirsad Purivatra, prvi čovjek Festivala.

„Tada su došle dobre vijesti iz Berlina, kada su dva filma sa našeg koprodukcijskog xafsa Cinelink pobijedile na Berlinskom filmskom festivalu. Nakon toga smo imali još dva filma sa Cinelinka na kanskom programu, u zvaničnom programu Kana, što govori da smo na pravom putu, da otkrivamo mlade autore iz regiona, da im pomažemo da dođu do filmova, da ovdje završe svoje finansijske konstrukcije, da dođu do svjetskih agenata koji ih dalje promoviraju na svjetskim festivalima - i opet najljepše je to da se oni vraćaju Sarajevu. To je jedan začarani krug u kome je Sarajevo postalo jedna relevantna tačka,“ kazao je on.

Sarajevo uoči otvaranja SFF-a, 23. jul 2010.
Može biti kako je upravo Bosna i Hercegovina, bezmalo pa prekonoćno, doživjela procvat filmske industrije zahvaljujući, prije svega, ovome festivalu. To će potvrditi i federalni ministar za kulturu Gavrilo Grahovac, jedan od najodanijih poklonika ovog projekta.

„Raduje me da su dva naša igrana filma u selekciji, raduje me činjenica da ćemo festival otvoriti rediteljem Danisom Tanovićem, film Cirkus Kolumbija. Činjenica je da također na Festivalu u netakmičarskoj selekciji imamo film Jasmile Žbanić Na putu,“
navodi Grahovac.

Naravno, ogromnu pažnju publike koja ce imati priliku ove godine, na čak osam lokacija vidjeti nešto više od 200 filmova, privlače ostvarenja koja dolaze sa najvećih svjetskih festivala, sa najvećim planetarnim priznanjima. Bilo bi nemoguće sve ih nabrojati.

„U tom programu su čak tri filma iz regije - jedan je bh. film Danisa Tanovića, a druga dva filma su Ako mi se fućka fućkam iz Rumunije Florina Serbana koji je osvojio Srebrenog medvjeda i film koji je osvojio Zlatnog medvjeda ove godine na Berlinu Semiha Kaplanoglua Med iz Turske,“
kaže selektorka Elma Tataragić.

Svi rade za festival

A kad smo kod velikih imena, već godinama posebnu pažnju privlače svjetske zvijezde koje će prošetati crvenim tepihom i podjeliti radost druženja sa festivalskom publikom.

„Biće dosta gostiju već od prvaog dana kada imamo otvaranje sa Danisovim filmom, gdje će biti i Miki Manojlović i Mira Furlan i nova zvijezda našeg glumišta Boris Ler, pa do oskarovaca kao što je argentinski režiser Camapanella, koji je radio film koji je dobio ove godine Oskar - Tajna u njihovim očima, koji je, inače, poznat po tome da je veliki holivudski režiser koji trenutno režira serije kao što je Dr. House, Zakon i red i druge, a sve završava zadnja dva dana Festivala kada ćemo imati priliku da budemo domaćini sigurno jednom od najvećih glumaca današnjice Morganu Freemanu,“
kaže Purivatra.

„Mi imamo bukvalno cijelu planetu u koncentratu i imamo mogućnost komuniciranja, pravljenja nekih novih poslova - i to je nešto najbolje što može da nam se desi,“ rekao je Sarajlija Nedžad Begović, čiji je film Jasmina u takmičarskom programu.

Šta, pak, reći o publici koja je satima čeka srećni ishod stajanja u redovima za karte koje nisu razgrabljene u internetskoj prodaji:

„To je nešto fantastično.“
„Zapitam se jesam li u Sarajevu uopće.“
„Sve je super, super, super...“


SFF je, unatoč nekim oponentima među kulturnim radnicima i prigovorima kako suviše troši, postao institucija koja pripada čitavom gradu, polako postaje zaštitnim znakom Sarajeva.

„Kafei, restorani, hoteli, muzičke dvorane, izložbe, galerije razne - svi ljudi u Sarajevu rade kao da je to njihov festival. Mislim da je to najveća vrijednost,“
smatra Purivatra.

Za kraj, valja reći kako će narednih desetak dana Sarajevo biti i središte velikih poslovnih susreta i da će ovdje boraviti veoma uticajne ličnosti filmske industrije. Jednom od uglednika, direktoru Berlinskog festivala Dieteru Kosslicku, prilikom svečanosti otvorenja, biće uručeno najveće festivalsko priznanje Srce Sarajeva. 
                  
23.07.2010.

MISLJENJE MSP CE POZITIVNO UTICATI NA ODNOSE PODGORICE I BEOGRADA

 

Predsjednici Crne Gore Filip Vujanović (L) i Srbije Boris Tadić (D) 8. jula u Podgorici

Predsjednici Crne Gore Filip Vujanović (L) i Srbije Boris Tadić (D) 8. jula u Podgorici

23.07.2010.
Komentarišući mišljenje međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova portparol vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević kaže da je to dokaz mudre politike crnogorske vlasti koja svoje poteze usaglašava sa međunarodnim partnerima i upozorenje crnogorskoj opoziciji koja je neprimjereno napadala odluku o priznanju Kosova.

“Na to smo ukazivali onda kada su zbog odluke zvanične Crne Gore jurišali da zapale crnogorski parlament i onda kada su na toj temi mjesecima dizali dnevnopolitičku galamu, kao i onda kada je, kao logičan čin priznavanja nezavisnosti, crnogorska državna politika najavila uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom. I na ovom primjeru se pokazalo zašto je Demokratska partija socijalista politička snaga koja vodi Crnu Goru naprijed i koja u odnosu na svoju političku konkurenciju sagledava interes Crne Gore, regionalni i međunarodni kontekst godinama, da ne kažem, decenijama unaprijed,”
kaže Kovačević.

U opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji kažu da su zabrinuti nakon odluke Međunarodnog suda pravde koji je donio odluku u korist Kosova.

“Lično moj vrednosni sud i odnos prema odluci Vlade Crne Gore o priznavanju nezavisnosti Kosova neće se promjeniti. I dalje mislim da je to jedan od najsramnijih akata koji je Vlada donijela u istoriji Crne Gore. Mislim da svima pa i nama u Crnoj Gori treba da je za brigu da, slučaj Kosova i mišljenje Međunarodnog suda pravde povodom toga, ne postane podstrek za stvaranje međunarodnih problema, u pogledu zahtjeva za prekrajanje granica i stvaranje novih država na teritorijama suverenih i međunarodno priznatih država koje će biti sve teže kontrolisati,”
smatra poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović.
Neredi u Podgorici prilikom protesta protiv odluke vlasti da prizna nezavisnost Kosova, oktobar 2008.

I Andrija Mandić lider Nove srpske demokratije kaže da će ova odluka biti pažljivo razmtrana od strane mnogih secesionističkih pokreta u svijetu, ali dodaje da se to ne odnosi na današnju Crnu Goru.

“U Crnoj Gori za sada, ne znam ni jednu nacionalnu ni političku strukturu koja bi izašla sa konkretnim separatističkim zahtjevima niti poznajem secesionističke pokrete u Crnoj Gori koji bi mogli ovog trenutka da se naslone na takvu odluku i da je iskoriste za svoje političke ciljeve. U današnjem trenutku Crne Gore, odluka Međunarodnog suda ne proizvodi po Crnu Goru neki posebni efekat,”
ocjenjuje Mandić.

Odluka će dovesti do prihvatanja realnosti

I pored razočarenja dijela crnogorske opozicije zbog odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu u Demokratskoj partiji socijalista vjeruju da će ta presuda pomoći da se stvari noramalizuju i da će opozicija postati konstruktivni partner na putu evropskih integracija.

“Sigurni smo takođe da će i uslovi za razvoj naših odnosa sa Srbijom biti dodatno unaprijeđeni jer će biti relaksirani, kako smo takođe godinama unazad tvrdili. Pitanja koja su dominantno u ravni emotivnog, opterećivala su ostvarenje realno ostvarivih najboljih odnosa naše dvije države,”
kaže Rajko Kovačević.

I Vaselj Siništaj funkcioner Građanske inicijative iz Tuzi vjeruje da će odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu blagotvorno uticati na političke prilike u Crnoj Gori, ali i na odnose Podgorice i Beograda:

“Ja uopšte ne očekujem da će ovakva odluka produbiti neku novu krizu, naprotiv, ona će dovesti do toga da se prihvati realnost. Takve su izjave političara bile ranije, da će odluku Međunarodnog suda prihvatiti. Tako bi trebalo i Srbija da odradi i vjerujem da je to jedna odluka, ponavljam, koju smo svi očekivali,”
smatra Siništaj.

Nakon priznanja Kosova iz oktobra 2008 godine, zvanična Podgorica uspostavila je sa Prištinom diplomatske odnose u januaru ove godine. Oba događaja su izazvala negativne posljedice i zategnute odnose između Srbije i Crne Gore.

Nakon  priznanja nezavisnosti Kosova, srpska diplomatija je protjerala crnogorsku ambasadorku Anku Vojvodić iz Beograda, a nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Kosovom, Srbija je povukla svog ambasadora u Podgorici, Zorana Lutovca, da bi ga kasnije vratila. Sa druge strane Podgorica i Priština jos nijesu razmijenile ambasadore  iako je to bio  logičan korak nakon priznanja i uspostavljanja diplomatskih odnosa.

Razmjenu je blokirao crnogorski  predsjednik Filip Vujanović zahtjevajući da se najprije poboljša položaj Crnogoraca na Kosovu, iz čega je, vjeruje se, stajala želja da se dodatno ne komplikuju odnosi sa Srbijom.

*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Crna Gora podijeljena u ocjeni odluke o Kosovu
23.07.2010.

SRBIJA TREBA MJENJATI SPOLJNU POLITIKU

 

Vuk Jeremić sa novinarima nakon iznošenja mišljenja MSP-a o Kosovu, 22. jul 2010.

Vuk Jeremić sa novinarima nakon iznošenja mišljenja MSP-a o Kosovu, 22. jul 2010.

23.07.2010.
Odmah pošto je objavljena neočekivano jasna odluka Međunarodnog suda pravde koja je označila neuspeh politike srpske diplomatije, njeni predstavnici su najavili da od svojih ciljeva neće odustati.

To znači da će poslati diplomatske emisare u 50-ak zemalja kako bi pokušali da spreče dalja priznanja Kosova i pokušali da obezbede većinu u Generalnoj skupštini UN za Rezoluciju kojom će tražiti pregovore o statusu Kosova. 

Zanimljivo je da su  u saopštenju Srpske akademije nauka identični stavovi kao i zvaničnika Srbije uz uveravanje da SANU nastavlja da podržava vlast u Beogradu koja, smatraju akademici, ima prijatelje i brojne saveznike u svetu.

Brisel je ponudio pomoć u dijalogu Beograda i Prištine i, koliko se zna, ni jedna ni druga strana to za sada nisu odbile. Ali nisu ni prihvatile.

Šta bi odgovorna vlast trebalo da uradi, pitali smo ugledne stručnjake za međunarodnu politiku koji su na distanci od vlasti i poznati od ranije kao žestoki kritičari politike Srbije prema Kosovu.

“Objektivno bi bilo najbolje kada bi Vlada, zapravo predsednik Tadić bili u stanju da ovog trenutka promene spoljnopolitički tim, pre svega, ministra spoljnih poslova,“  smatra Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za uporedne ekonomske studije.

“To je dobra prilika da se otvori pitanje odgovornosti nosilaca, sada se vidi, neuspešne politike. Podsećam da smo godinu i po dana bili obasipani informacijama kako je naša diplomatija ostvarila velike uspehe a naročito time što je kosovsko pitanje uspela da prebaci sa političkog na pravni teren. Juče smo, kao rezultat takve politike, te velike navodne pobede, imali saznanje da i u pravnoj areni ta politika ne nosi mogućnost bilo kakvog uspeha,”
kaže Vladimir Pavićević sa beogradskog Fakulteta političkih nauka.
Boris Tadić na pres konferenciji nakon objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde o Kosovu, 22. jul 2010.

Šta znači konkretno promena politike? Gligorov kaže da bi Srbija trebalo odmah da stupe u intenzivan dijalog sa Vašingtonom i Briselom, a to ne podrazumeva odsutajanje od Rezolucije za Generalnu skupštinu UN već bi“trebalo da podnese Rezoluciju zajedno sa EU i SAD koja bi predviđala normalizaciju odnosa sa Kosovom i u tom slučaju bi Srbija imala bolju početnu poziciju u razgovorima sa Kosovom u kojima treba da se reše i uvaže međusobni interesi.

RSE: Da li to podrazumeva priznavanje Kosova?

Gligorov:
Kao krajnji ishod, da. To ne mora da bude prvi korak ali kao krajnji ishod normalizacije odnosa jeste uzajamno priznavanje. Da.

Građane ne interesuje paralelna realnost

Šta za Pavićevića znači promenu spoljne politike Srbije, a u okviru toga i promenu politike prema Kosovu:

“Kosovsko pitanje treba izmestiti sa liste prioriteta. Treba ga preneti na nivo rešavanja praktičnih problema koji se tiču života ljudi koji žive na Kosovu. Spoljnu politiku Srbije transformisati tako da ona krene u realizaciju onoga što treba da su njeni prioritetni ciljevi a to su EU, evroatlanstke integracije i dobrosusedski odnosi, “
smatra Pavićević.

Da li bi vlast mogla da odustane od dosadašnje retorike o Kosovu, da pristane na normalizaciju odnosa, a da ne dovede u opasnost sopstveni legitimitet?
Kosovsko pitanje treba izmestiti sa liste prioriteta. Treba ga preneti na nivo rešavanja praktičnih problema koji se tiču života ljudi koji žive na Kosovu, ocenjuje Vladimir Pavićević.

Vladimir Gligorov i Vladimir Pavićević smatraju da su prošla vremena kada se podrška dobijala i gubila na Kosovu.

Gligorov: Ja lično mislim da je javnost, da je narod u Srbiji pametniji od političara i da bi oni to podržali, ja to mislim.

Pavićević: Mi smo videli kako je moleban traljavo prošao, moj je utisak da je građanima dosta svega, da njih ne interesuje ta paralelna realnost. U Mitrovici je takođe otkazan miting. Kosovo nema taj krizni potencijal. Ja mislim da je poruka građanstva da je neophodno nešto menjati.

Da li ova vlast razmišlja o zaokretu nakon haškog kraha? Nijedan od dvojice sagovornika za sada ne vide nameru da se bitnije promeni kurs.

Pavicević: Meni se čini da postoje ljudi kojima je jako stalo da se sadašnja politika zadrži. To su Vuk Jeremić i tim koji je okupio i koji sada, naknadnim tumačenjem mišljenja Suda, pokušavaju da stvore jednu paralelnu realnost, da podriju mišljenje Suda i da nastave svoju utabanu politiku.

Gligorov: Ja mislim da ova vlast ne razmišlja trenutno ni o čemu, nego, verovatno, će nastaviti da razmišljaju o tome kako će da menjaju teritorije, da uzimaju sever Kosova za ne znam šta i tako redom. Bojim se da će, posle ove odluke, vrlo brzo postati jasno da ništa od toga nije moguće. Ova odluka je izuzetno jasna, nedvosmilena, veoma dalekosežna, ja ne vidim kako bi to moglo da se izvede.

*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Reakcija Beograda na odluku je test zrelosti za Srbiju
23.07.2010.

POZIV NA "PONASANJE"

 

Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

23.07.2010.
Dan prije nego što je Međunarodni sud pravde u Hagu objavio kako proglašenjem nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo, pa tako ta odluka nije nelegalna, u Beogradu je nakon sastanka s predsjednikom Srbije premijer Republike Srpske najavio kako bi takva odluka najvišeg međunarodnog suda mogla biti i „poruka za neka buduća ponašanja“ obnavljajući tako u novom povodu i novoj formi omiljenu predizbornu temu referenduma ili otcjepljenja s kojom je dobio izbore 2006. Tada je, istina, i sama Srbija uticala na Dodika da smanji referendumsku retoriku jer bi insistiranje na nezavisnosti Republike Srpske otežalo njeno nastojanje da se otcjepljenje Kosova proglasi nezakonitim.

Tadić je, ustupajući Dodiku beogradsku pozornicu za obnovu osporavanja bosanske državnosti, zapao u logičku – i međunarodnopolitičku – kontradikciju: dok je sam ocijenio kao „opasnu“ izjavu člana bosanskog predsjedništva Željka Komšića kako podržava „suverenitet Srbije bez Kosova“ omogućio je svom gostu da pod njegovim pokroviteljstvom dovodi u pitanje suverenitet BiH.

Ima u svijetu dosta onih koji povodom nalaza o legalnosti kosovske nezavisnosti upozoravaju na mogući „domino efekat“ i poticaj separatističkim pokretima u nizu zemalja, uključujući i evropske – poput Španije, Rusije i Gruzije – pa i na Balkanu, pri čemu se misli na Republiku Srpsku, na
Ima u svijetu dosta onih koji povodom nalaza o legalnosti kosovske nezavisnosti upozoravaju na mogući „domino efekat, ali gledano iz međunarodnog ugla sve su to slučajevi za sebe
pretežno Albancima naseljeni jug Srbije i pretežno Srbima naseljeni sjever Kosova i značajnu albansku manjinu u Makedoniji, ali gledano iz međunarodnog ugla sve su to slučajevi za sebe i dramatično različiti od okolnosti pod kojima je došlo da proglašenja nezavisnosti Kosova i njegovog priznanja od strane 69 država uključujući i 22 od 27 članica Evropske Unije.

Osamostaljenju Kosova od Srbije više je doprinijela srpska politika personifikovana u vladavini Slobodana Miloševića nego Oslobodilačka vojska Kosova i sve zapadne sile zajedno: tek onda kad je na kraju decenije balkanskih ratova počeo i masovni progon albanskog stanovništva s Kosova – kao vrhunac jednostranog ukidanja ustavnih prava i autonomije – uslijedila je vojna intervencija Zapada i kasnije proglašenje i priznavanje kosovske nezavisnosti.

Okolnosti pod kojima je proglašena nezavisnost Kosova i pod kojima bi Dodik provodio „neka buduća ponašanja“ dijametralno su oprečne. U slučaju Kosova – nezavisnost je priznata stanovništvu koje je bilo žrtva etničkog progona. U slučaju Republike Srpske – zagovara se nezavisnost entiteta koji je nastao tek nakon takozvanog etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u nasilju koje je kulminiralo genocidom. Dejtonski sporazum uspostavio je Republiku Srpsku kao entitet unutar međunarodno priznate države i svako dalje insistiranje da se entitet koristi za onemogućavanje njenog funkcionisanja ili čak njenu podjelu je opasno igranje vatrom koje bi moglo voditi i dugoročnoj odgodi evropske budućnosti i same Srbije ako ohrabruje ili odobrava takav čin.

S međunarodnog stanovišta, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine su neupitni. O tome je svojevremno, odgovarajući na pitanja slušalaca BBC-a nije li vrijeme da Zapad uvaži želje bosanskih Srba, koautor televizijske serije i knjige o propasti Jugoslavije, Allan Little, odgovorio: „Postoje mnogi razlozi protiv toga. Prvi je to što je teritorija koju sad znamo kao 'Republiku Srpsku' mogla nastati samo etničkim čišćenjem. U ljeto 1992, dok su komandanti UN-a bili prezauzeti opsadom Sarajeva i osuđivanjem 'svih strana' istom mjerom, tri četvrtine miliona stanovnika - većina od njih muslimani, a dijelom i Hrvati – progonjeni su iz svojih kuća u sjevernoj i istočnoj Bosni. Premijer srpskog entiteta rekao mi je ponosno u to vrijeme kako je politika bila da se na tim teritorijama nesrpsko stanovništvo smanji na manje od pet posto. Tipično, ti koji su progonjeni bili su označavani od zapadnih vlada kao izbjeglice koje 'bježe od sukoba'. U stvarnosti nije bilo nikakvih sukoba u njihovim gradićima i selima. Svijetu je trebalo mnogo mjeseci da se suoči sa stvarnošću etničkog čišćenja. A tada je bilo prekasno. Priznati Republiku Srpsku bilo bi nagrada za etničko čišćenje. To bi značilo dalekosežan presedan“.

Little tome dodaje još dva razloga protiv: prvo – otcjepljenje Republike Srpske vodilo bi i otcjepljenju većinskih hrvatskih područja, i drugo – ako se to desi, ostala bi u centralnoj Bosni mala muslimanska državica, nešto poput „osiromašenog pojasa Gaze“sa svim negativnim posljedicama takvog razvoja.

To mišljenje uvaženog britanskog poznavaoca balkanskih prilika značajno je utoliko što izražava neku vrstu konsenzusa u zapadnim gledanjima na Bosnu i Hercegovinu: ona je iz te međunarodne perspektive neupitna a prijetnje njenoj opstojnosti uglavnom dolaze iznutra i to – da naglasim – ne samo od srpskih ili hrvatskih nacionalista koji pogrešno razumiju tumačenje suda pravde kao ohrabrenje za „neka buduća ponašanja“, kako to od juče horski ponavljaju Dodikovi sljedbenici.
23.07.2010.

MONSTRUM S GRBAVICE "VESELIN VLAHOVIC" CE BITI IZRUCEN BiH

 

Vlada Kraljevine Španije danas je donijela odluku da Vlastima BiH izrući Veselina Vlahovića Batka

image Vlahović: Osumnjićen za ubistva, silovanja, protjerivanja

Vlada Kraljevine Španije danas je donijela odluku da Vlastima BiH izrući Veselina Vlahovića Batka.

Veselin Vlahović Batko se sumnjiči za desetine ubistava, silovanja i protjerivanja nesrpskih građana u sarajevskim naseljima Grbavica, Kovačići i Vraca tokom 1992. i 1993. godine, kaže se u saopštenju.

Izručenje Vlahovića, poznatog i kao monstrum s Grbavice, tražili su i pravosudni organi Crne Gore, jer protiv njega vode istragu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva koji je počinjen u BiH. Vlasti te zemlje su potjernicu za Vlahovićem raspisale i zbog toga jer je 2001. godine pobjegao iz zatvora u Spužu, gdje je bio na odsluženju kazne zbog razbojništva i nasilničkog ponašanja.

Komšić uputio pismo zahvale Vladi Kraljevine Španije

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo zahvale Vladi Kraljevine Španije i premijeru Jose Luis Rodriguez Zapateru, povodom današnje odluke španske vlade da vlastima BiH isporuči Veselina Vlahovića, saopštio je Komšićev ured.
       
"Ovim činom dodatno su potvrđeni prijateljski odnosi Bosne i Hercegovine i Kraljevine Španije, koja je na ovaj način pokazala razumijevanje značaja kažnjavanja počinitelja ratnih zločina u BiH, te uvažila navode i činjenice vezane za ovaj slučaj, koje je Komšić  naveo u  pismu upućenom španskom premijeru u maju ove godine", kaže se u saopštenju
       
Kako se navodi, Komšić uputio je čestitke i ambasadorici BiH u Madridu Željani Zovko na izuzetno uspješnom i efikasnom profesionalnom i ličnom angažmanu u procesu postupka ekstradicije Vlahovića od početka marta ove godine, kada je on uhapšen u Alicanteu.
       
Komšić je "posebno zadovoljan zbog dobre koordinacije svih nadležnih državnih institucija u našoj zemlji, koje su bile angažovane u ovom postupku, čime je još jednom demonstrirana odlučnost procesuiranja svih počinitelja ratnih zločina u BiH".

23.07.2010.

SVJETSKA STAMPA: KOSOVO NIJE DOBAR PRESEDAN

 

Kosovski Albanci slave mišljenje Međunarodnog suda pravde, 22, juli, 2010. godine

Kosovski Albanci slave mišljenje Međunarodnog suda pravde, 22, juli, 2010. godine

23.07.2010.
Svjetska štampa smatra u petak da bi savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde da Deklaracija o nezavinosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo moglo inspirirati separatiste diljem planete.

Svjetski mediji također pišu da Srbija i Kosovo nemaju drugog izbora nego da počnu komunicarti i rješavati praktične probleme na terenu, prevashodno situaciju na sjeveru Kosova.

"Zavrtite globus i zavrtiće vam se u glavi od broja grupa koje traže nezavisnost. Iako je ovo mišljenje neobavezujuće, ono će sigurno dati pravno ohrabrenje Čečenima, Kurdima, Baskima, Tibetancima i nizu naroda od Afrike do Azije koji traže da se izdvoje," piše u uredničkom osvrtu filadelfijskog "Christian Science Monitora".

Kina, Rusija, Grčka, Španija, Rumunija i nekoliko bliskoistočnih zemalja u kojima žive Kurdi koji žele stvoriti "Kurdistan" su sigurno zaprepaštene i čak mogu očekivati nove konflikte kao rezultat pokušaja da sačuvaju svoj teritorijalni integritet.
Guardian: Ako imate Ameriku ili Rusiju iza dijela vaše države koji želi da se odcijepi, priznanje nezavisnosti će se svakako desiti


Pravna podloga za proglašenje nezavisnosti, međutim, nije dovoljna za bi se ona i praktično ostvarila i steklo međunarodno priznanje, smatraju svjetski mediji.

Londonski "Guardian" piše da mišljenje o Kosovu nije dobar presedan jer potvrđuje princip sile i pitanje nezavisnosti postaje političko pitanje.

"Ako imate Ameriku ili Rusiju iza dijela vaše države koji želi da se odcijepi, priznanje nezavisnosti će se svakako desiti. Legitimnost se osigurava silom," piše Guardian.

Pregovori ili razgovori

David Bosco
, koji je izvještavao s Balkana u proteklim decenijama, pišu u članku za američki "Foreign Policy" da je podrška Sjedinjenih američkih država bila ključna u slučaju Kosova.

Boravak kosovskog premijera Hašima Tačija u Washingtonu upravo na dan kada je međunarodni sud pravde iznosio svoje mišljenje, kao i susret sa američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom večer prije, "nije slučajnost", piše Bosco.

"Kako Tačijevo prisustvo pokazuje, nije snaga međunarodnog prava pretvorila pobunjeničkog komandata u premojera. Pobunjenici bez tako moćnih prijatelja će imati manje sreće, ma šta god rekle sudije u Hagu," smatra ameriki novinar.

Ipak, u slučaju Kosova, puno manje je bilo u igri nego što se činilo, dodaje Bosco, jer je Kosovo već de facto bilo nezavisno i Srbija nikada nije imala stvarnu namjeru, a ni snagu, da ga fizički povrati, i dodaje da mišljenje suda može čak olakšati poziciju Srbije.
Bosco: Političari u Srbiji su vjerovatno odahnuli


"Političari u Srbiji su vjerovatno odahnuli. Mišljenje koje bi dovelo u pitanje kosovsku nezavisnost bi ih natjeralo na jake nacionalističke stavove. Ovako, pitanje koje je bila stalna prepreka za integraciju u Evropsku uniju mogu ostaviti sa strane," piše Bosco u "Foreign Policyju".

Guardian smatra da obje strane sada moraju pokazati volju i želju za dijalogom, jer jedino tako mogu postići rješenje za sjever Kosova, u kojem žive Srbi i koji Priština želi reintegrisati.

"Kako god se zvali, pregovori ili tehnički razgovori, specijalni status za ovu enklavu mora biti dogovoren kako bi se postigao mir," smatra Guardian.
23.07.2010.

BEOGRAD TRAZI ODGOVOR NAKON MISLJENJA O KOSOVU

 

Predsednik Srbije Boris Tadić na konferenciji za novinare 22. jula 2010. godine

Predsednik Srbije Boris Tadić na konferenciji za novinare 22. jula 2010. godine

23.07.2010.
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković zakazao je za danas vanrednu sednicu vlade, na kojoj će biti analizirano savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Cvetković je rekao da vlada smatra da mišljenje Suda zahteva temelju analizu i najavio da će biti pokrenuta diplomatska inicijativa kako bi se Srbija što bolje pripremila za raspravu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

On je naveo da će vlada razmatrati i pravce daljeg rešavanja problema Kosova.

Kako je objavljeno na sajtu Vlade Srbije, Cvetković je pozvao sve građane Srbije, posebno one na Kosovu da ne nasedaju na eventualne provokacije.

"Stav Srbije je da se do rešenja za pitanje Kosova i Metohije može doći jedino dijalogom koji će dovesti do trajnog i stabilnog mira na ovim prostorima", smatra Cvetković.

Stručnjak za međunarodno pravo Tibor Varadi u razgovoru za RSE ocenjuje da je Srbiji, odlukom suda, od sada prostor za dalje poteze znatno smanjen.

"Nema sumnje da ovakvo mišljenje Međunarodnog suda sada sužava manevarski prostor Srbije. Ne isključuje ga, postoji još uvek manevarski prostor na interpretacije za političke inicijative ali sigurno bi bila druga situacija da je dato mišljenje da Deklaracija nije u skladu s međunarodnim
Tibor Varadi
pravom, a to se nije dogodilo."

RSE: Da li mislite da bi eventualni nastavak Srbije u raspravi kroz Generalnu skupštinu UN bilo manje-više besmisleno posle ovakvog mišljenja?

"Rekao bih da je otežano. Ne verujem da Srbija ima mnogo političkog izbora. Verovatno ona nema drugo osim daljih pokušaja da se pregovori obnove, ali kolike su realne šanse za tim - u to ne bih ulazio."

Varadi takođe smatra da je čudno što se Sud nije bavio pitanjem prava na samoopredeljenje i time da li kosovska deklaracija nezavisnosti može da proizvede državnost.

"To je jedan malo neobično uzan fokus jer je svrha deklaracije očigledno da se proizvede državnost i osnovni oslonac kosovske argumentacije je bilo pravo na samoopredeljnje. Čini mi se da sud zapravo nije odgovorio na ono pitanje koje je postavljeno jer ovo usredsređivanje na tekst naravno dovodi do apsurdnog rezultata da svako ko napiše isti tekst je na strani međunarodnog prava. Mislim da su svi manje više razumeli to pitanje u kontekstu", zaključuje on.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Reakcija Beograda na odluku je test zrelosti za Srbiju
Srbija iščekuje mišljenje o Kosovu, SPC sprema molitvu
23.07.2010.

SKUPSTINA KOSOVA: MISLJENJE CE POMOCI STABILNOSTI REGIONA

 

Arhivska fotografija, kosovski parlament

Arhivska fotografija, kosovski parlament

23.07.2010.
Dan nakon objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde, Skupština Kosova je usvojila deklaraciju podrške savetodavnom mišljenju MSP, po kojoj proglašenje nezavisnosti Kosova nije protiv međunarodnog prava.

“MSP je sa visokom profesionalnošću i nepristrasnošću potvrdio poštovanje međunarodnog prava u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova i time zapečatila legitimnost izražene volje građana Kosova i njihovog prava za samoopredeljenje”, rekao je Jakup Krasniqi, predsednik skupštine.

U deklaraciji se navodi da će “istorijsko mišljenje MSP doprineti miru i stabilnosti, ne samo Republici Kosova već i u celom regionu”.

Nakon ovakve odluke MSP, danas kosovski čelnici očekuju veći broj priznanja nezavisnosti Kosova, jer dilema o legalnosti proglašenja više nema.

Predsednik Skupštine Krasniqi izjavio je da će ovakva odluka pomoći u odluci onim zemljama koje su oklevale da priznaju Kosovo.

“Kosovskim institucijama ostaje da povećaju komunikaciju sa svim zemljama sveta, uključujući i one koje nas nisu priznale, da nastavi sa koordinacijom posla sa međunarodnom zajednicom, SAD i EU i da ostvari svoje obaveze predviđene po Ustavu Kosova”, kazao je Krasniqi.

Rame Manaj, zamenik premijera Kosova navodi da veoma jasno i profesionalno mišljenje MSP otvara nove puteve za pozitivna razvijanja na Kosovu.

“Odluka MSP pomerila je dileme kod država koje su imale i znamo da je jedan broj država čekala na odluku MSP o daljim koracima priznanja Kosova. Sada već nema nikakvih dilema oko legalnosti proglašenja Kosova", rekao je on.

Ibrahim Makolli, iz opozicione stranke Alijansa za Novo Kosovo, kaže da odluka MSP otvara nove horizonte Kosovo koji se svakako moraju iskoristiti.

“Ono što Kosovo treba sada da uradi jeste da ojača svoje državne institucije, vladavinu zakona, da radi na borbi protiv kriminala, na ekonomskom razvoju kao i na uspostavljanje vlasti u celoj zemlji. Sto se tiče vanjskih pitanja, mora da lobira za što veća priznanja kao i da poveća napore za učlanjenjem u međunarodne mehanizme i ne u samo one političke već i u sportske, kulturne i ekonomske“, rekao je Makolli.

On je dodao da, što se razgovora sa Beogradom tiče, važno je da Srbija prizna Kosovo kako bi se otvorili putevi za stvaranje odnosa uzmeđu Kosova i Srbije.
23.07.2010.

MEDJUNARODNI SUD PRAVDE: DEKLARACIJA O NEZAVISNOSTI KOSOVA PUTPUNO LEGALNA!

 

Deklaracija o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu

image Međunarodni sud pravde: Ne postoji nikakva prepreka (Foto: AP)

Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu utvrdio je da jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova nisu prekršeni međunarodno pravo, Rezolucija 1244, ni međunarodni pravni poredak na Kosovu.

- Sud je zaključio da usvajanjem deklaracije o nezavisnosti od 17. februara 2008. nije narušeno opšte međunarodno pravo, ni Rezolucija
1244 Savjeta bezbednosti UN, niti ustavni okvir (na Kosovu). Shodno tome, usvajanje te deklaracije nije prekršilo nijedno primjenjivo pravilo međunarodnog prava", rekao je predsjednik Suda Hisaši Ovada (Hisashi Owada), saopštavajući savjetodavno mišljenje Suda.

Ovada je danas u haškoj Palati mira rekao da je ta odluka donijeta glasovima 10 sudija, dok su četiri sudije bile protiv.

ICJ je utvrdio da međunarodno pravo u načelu ne zabranjuje jednostrane deklaracije o nezavisnosti, ne ulazeći u pitanje da li takve deklaracije zatim proizvode državnost.

Prema savetjodavnom mišljenju Suda, koje nije obavezujuće za države, deklaracija o nezavisnosti Kosova nije bila u suprotnosti sa
Rezolucijom 1244, ni sa privremenim pravnim poretkom koji je u pokrajini njom ustanovljen.

To mišljenje, Sud je zasnovano na ocjeni da autori deklaracije nisu bile "privremene institucije samouprave na Kosovu", već grupa koje je
sebe definisala kao "demokratski izabrane lidere naroda Kosova".

Autori deklaracije i sama deklaracija, stoga su, po mišljenju Suda, djelovali van pravnog okvira UN ustanovljenog Rezolucijom 1244 koja se izričito nije bavila konačnim statusom Kosova.

Sud je tako odgovorio na pitanje koje mu je, na inicijativu Srbije, postavila Generalne skupštine UN:

- Da li je jednostrana deklaracija o nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom?.

Današnje savjetodavno mišljenje ne obavezuje države.

Tokom usmene rasprave, koja je u Hagu trajala od 1. decembra do 11. decembra 2009, 14 država je, uz vlasti u Prištini, ocijenilo da je
legalna ta deklaracija, usvojena u februaru 2008, dok je 12 zemalja, pored Srbije, tvrdilo da je deklaracijom prekršeno međunarodno pravo.
Delegacija jedne zemlje, Burundija, nije izričito odgovorila na pitanje.

Rusija: Sud przinao nezavisnost

Ruske agencije danas su pod oznakom hitno objavile mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu da jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova nije povrijedilo međunarodno pravo.

Itar-tass je naveo da je Sud "priznao legitimnost jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova".

RIA Novosti je javila da je Međunarodni sud pravde "priznao nezavisnost Kosova".

Kući: Velika pobjeda Kosova

Zamjenik premijera Kosova Hajredin Kući ocijenio je danas da je odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ) da nezavisnost Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom velika pobjeda Kosova i pravična odluka koja je potvrdila ispravnost odluke o proglašenju nezavisnosti.

- Odluka predstavlja novo poglavlje pobjede pravde Kosova i njenih građana, rekao je Kući i dodao da je ovo i pobjeda Srbije koja će
ovim mišljenjem "skinuti sa vrata problem Kosova,kojim se nepotrebno bavila".

U atmosferi ushićenja i radosti, ali i olakšanja zbog odluke Međunaronog suda pravde, u Vladi Kosova je organizovan praćenje prenosa sjednice u Hagu.

Drugi zamjenik premijera Ram Manaj rekao je da je odluka "bumerang za hegemonističku politiku Srbije".

Manaj je dodao da je, ipak, i kao što narodna poslovica kaže, dobro što se "Kosovo posljednje smijalo".

Radojičić: Mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu je razočaravajuće

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Igor Radojičić ocijenio je “razočaravajućim” mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu (ICJ) da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povrijedila međunarodno pravo, zato što to pravo ne sadrži zabranu takvih deklaracija.

- Ono što se danas čulo u obrazloženju, ostavlja utisak dominacije politike nad pravom i traženje obrazloženja za jednostrano donesnu deklaraciju o nezavisnosti, a ne traženja normi ili odredbi međunarodnog prava koje to negiraju, izjavio je Radojičić.

Đokić: Očekivana odluka

Predsjednik Socijalističke partije (SP) Petar Đokić komentarišući savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP) da deklaracija o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu, da je bilo očekivano da će MSP izaći sa ovim mišljenjem imajući u vidu iz kojih država dolaze sudije koje su odlučivale o ovom slučaju.

- Očigledno je da se više ne radi o pravu i međunarodnim odnosima nego se radi o sili i moći velikih država. Ovakva jedna odluka je za žaljenje, jer je činjenica da je međunarodno pravo povrijeđeno, rekao je Đokić.

Rasmusen: Odluka Suda ne mijenja djelovanje KFOR-a na Kosovu

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen saopćio je danas da izneseno "savjetodavno mišljenje" Međunarodnog suda pravde u Hagu nema nikakvog uticaja na djelovanje i mandat KFOR-a na Kosovu.

Rasmusen je u kratkom saopćenju istakao da je "primio na znanje" ocjenu Suda u Hagu i podvukao da će "KFOR i dalje provoditi svoj
mandat očuvanja bezbjednosti i zaštite na nepristrasan način širom Kosova".

KFOR će to činiti, zakljuccio je generalni sekretar NATO, "na korist svih zajednica, kako većine, tako i manjine" na Kosovu.

Dušanka Majkić: RS ima pravo da krene istim putem kao i Kosovo

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dušanka Majkić ističe da  RS "ima teritoriju, stanovništvo i vlast, odnosno sve elemente da, ukoliko odluči,  krene sličnim putem kao Kosovo"

Majkićeva je rekla da se nije dogodilo ono što je većina građana Srpske očekivala -  da će Međunarodni sud pravde naći neko rješenje i poslati poruku da neće podržati jednostranu nezavisnost Kosova.

- Koliko god ta odluka bila bolna možemo je tumačiti tako da će i RS, ukoliko odluči da potraži put na sličan način, dobiti podršku koja je ovog puta data Kosovu, rekla je Majkićeva, komentarišući odluku Međunarodnog suda pravde da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu.

Zvanična Priština pozvala Beograd da prizna Kosovo

Kosovo je danas pozvalo Srbiju da se prema njemu ophodi kao prema suverenoj državi, nakon što je Međunarodni sud pravde (MSP) objavio da deklaracijom o proglašenju nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo.

- Očekujem da se Srbija okrene, obrati nam se i razgovara sa nama o toliko pitanja od zajedničkog interesa, od zajedničke važnosti, rekao je Rojtersu kosovski ministar spoljnih poslova Skender Hiseni.

Hiseni je dodao da "takvi razgovori mogu da se vode samo između suverenih država".

Kuzmanović: BiH nema obavezu da prizna Kosovo

Predsjednik RS Rajko Kuzmanović izjavio je da odluka Međunarodnog suda pravde nikako ne znači obavezu BiH, niti bilo koje druge države, da prizna nezavisnost južne srpske pokrajine.

- Podrška data etnički motivisanoj secesiji može imati dalekosežne posljedice po međunarodnu stabilnost i očuvanje integriteta velikog broja evropskih država, kao i zemalja na drugim kontinentima  -  upozorio je Kuzmanović.

On smatra da to može proizvesti destabilizaciju velikog broja država, naročito onih sa složenim etničkim sastavom stanovništva.

- Vjerujući u dignitet i pravni autoritet Međunarodnog suda pravde očekivali smo da će jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova biti proglašeno protivno međunarodnom pravu - naveo je predsjednik manjeg bh. entiteta.

Slavko Jovičić Slavuj: Ovo može imati dalekosežne posljedice po Bosnu i Hercegovinu

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić upozorava da će današnje mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu imati dalekosežne posljedice po opstanak mnogih država u svijetu, pa i sudbinu Bosne i Hercegovine.

- Odluka Suda (ne)pravde u Hagu će izazvati haos u svijetu i daće za pravo mnogim oblastima i regijama koje su se i do sad zalagale za odvajanje od matičnih država, da se isto ponašaju kao i Kosovo i Metohija, rekao je Jovičić.

Prema njegovim riječima, slijedom odluke o Kosovu i Metohiji na redu su Katalonija u Španiji, Kvibek u Kanadi, Sjeverna Irska, Raspad Belgije, i Švajvarske i tako u nedogled.

- Klupko je odmotano i više ga niko ne može zaustaviti. Mi u BiH moramo ostati hladnih glava i o svemu najtrezvenije razmisliti i moramo tražiti najbolje rješenje za BiH, dodao je Jovičić.

Radmanović: Neću dozvoliti da Bosna i Hercegovina prizna Kosovo bez obzira na odluke Suda

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS Nebojša Radmanović izjavio je danas da neće dozvoliti da BiH prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova, bez obzira na mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu.

- Mišljenje, prema onome što sam mogao da čujem prije detaljnog čitanja, jeste jednostran pogled na pitanje da li je rezolucija koju je neko na Kosovu donio, sada se pokazalo da to nije ni parlament, suprotna principima međunarodnog prava, rekao je Radmanović.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS je pojasnio da se Sud nije upustio u raspravu o izjašnjavanju da li Albanci na Kosovu imaju pravo na otcjepljenje.

Međunarodni sud prave u Hagu nije razmatrao pravo na secesiju, jer to UN nije ni tražio

Međunarodni sud pravde (ICJ) saopćio je u četvrtak da se nije bavio pitanjima prava na samoopredjeljenje ili na nužnu secesiju jer to od njega nije ni tražila Opća skupština Ujedinjenih naroda.

Suci ICJ-a su zauzeli stajalište da je princip teritorijalnog integriteta ograničen na odnose među državama, kao i da međunarodno pravo ne zabranjuje usvajanje akata kao što je Deklaracija o neovisnosti.

Sud je usvojio stav da deklaraciju nisu usvojile institucije privremene samouprave nego predstavnici albanskog naroda, koji nisu bili obavezni da poštuju ustrojstvo postavljeno Rezolucijom 1244.

Većinom od 10 prema 4, suci Međunarodnog suda pravde zaključili su da Deklaracija o neovisnosti ne krši međunarodno pravo ni Rezoluciju 1244, prenijele su agencije.

Za ovakav stav opredijelio se predsjednik suda Japanac Hisashi Owada, kao i njegove kolege iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Jordana, Somalije, Novog Zelanda, kao i suci iz Brazila i Meksika, zemalja koje nisu priznale Kosovo.

S druge strane, protiv su glasali suci iz Slovačke, Rusije, Maroko i Sijera Leonea, države koja je priznala neovisnost Kosova.

Jeremić: Sud izbjegao da se izjasni o suštinskom pitanju

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić ocijenio je danas da je Međunarodni sud pravde "izbjegao da se izjasni o suštinskom pitanju" - o tome da li su kosovski Albanci imali pravo na "pokušaj secesije od Srbije".

Najviši sud UN u svom savjetodavnom mišljenju zaključio je da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo,
Rezoluciju 1244 UN, ni ustavni okvir koji je njome u pokrajini ustanovljen.

To mišljenje Sud je zasnovao na zaključku da međunarodno pravo u načelu ne zabranjuje deklaracije o nezavisnosti, a da autori kosovske deklaracije nisu bile "privremene institucije samouprave", te da su stoga djelovali van okvira Rezolucije 1244.

- Međunarodni sud pravde je danas odlučio da se samo u tehničkom smislu izjasni o deklaraciji o nezavisnosti kosovskih Albanaca i time

je praktično izbjegao da se izjasni o suštinskom pitanju da li su oni imali pravo na pokušaj secesije od Srbije, izjavio je Jeremić poslije zasjedanja Suda ispred haške Palate mira.

SAD pozdravlja odluku suda i poziva Evropu da stane uz Kosovo

Sjedinjene Američke Države u četvrtak su pohvalile savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda prave (ICJ) kojim je potvrđena legalnost proglašenja neovisnosti Kosova i pozvale evropske zemlje da se "ujedine" iza Kosova.

U svom savjetodavnom mišljenju sud UN-a koji rješava sporove među državama odbacio je tvrdnju Beograda da proglašenje neovisnosti Kosova od Srbije 2008. nije imalo pravnu osnovu, utvrdivši da Kosovo time nije prekršilo međunarodno pravo jer u njemu ne postoji "zabrana proglašenja neovisnosti".

- Savjetodavnim mišljenjem ICJ-a snažno je utvrđeno da je proglašenje neovisnosti Kosova legalno i mi podržavamo taj pravorijek, izjavio je glasnogovornik američkog State Departmenta Philip Crowley, prenijele su američke TV stanice.

- Sada je vrijeme za Evropu da se ujedini oko zajedničke budućnosti, kazao je Crowley, aludirajući na podijeljenost unutar EU-a oko priznanja neovisnosti Kosova.

Američki mediji u izvještajima o odluci Međunarodnog suda pravde ocjenjuju da će ona, iako je neobavezujućeg karaktera, potaknuti proces priznavanja neovisnosti Kosova, jer su mnoge države čekale mišljenje ICJ-a.

Tadić: Srbija će nastaviti pravnim i miroljubivim putem da se bori za Kosovo

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas da je odluka Međunarodnog suda pravde "teška za Srbiju", ali i da je jasno da se sud nije izjašnjavao o pitanju secesije.

Tadić je rekao da je MSP na taj način pitanje Kosova prepustio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, istakavši da će Srbija nastaviti pravnim i miroljubivim putem da se bori za Kosovo.

Tadić je rekao da Srbija ima jasan plan diplomatskih aktivnosti.

Čedomir Jovanović: Mišljenje Međunarodnog suda pravde stavlja tačku na kontinuitet pogrešne politike u Srbiji

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je u četvrtak da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) o legalnosti jednostrano proglašene neovisnosti Kosova obvezuje Srbiju na promjene, ali da to nije poraz ni Srbije ni srpskog naroda.

- Presuda ICJ-a stavlja tačku na kontinuitet pogrešne politike koja je opstajala suviše dugo, ali nije poraz našeg naroda ni Srbije, naveo je Jovanović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima.

Država "mora biti sposobna na novim vrijednostima i boljim idejama izgraditi sebe tako da će biti moguće realno povjerovati u drugačije veze Kosova i Srbije", dodao je.

Jovanović je ponovo zatražio od Vlade Srbije da organizira posebnu sjednicu parlamenta na kojoj bi bila utvrđena nova politika Srbije, prenio je Tanjug.

- Svaki naš korak mora biti u skladu s interesima Srba na Kosovu, njihovim sigurnim životom, sigurnosti i imovinskim pravima. Važno je da nijednim potezom ne dovedemo u pitanje svoju poziciju u regiji, već da u odnosima sa susjedima pokažemo spremnost da se mijenjamo, naglasio je lider LDP-a.

Potpredsjednik SAD-a Joe Biden telefonom razgovarao sa Tadićem

Američki potpredsjednik Joe Biden pozvao je danas telefonom predsjednika Srbije Borisa Tadića i potvrdio punu podršku Washingtona demokratskom i multietničkom Kosovu, saopštila je Bijela kuća.

Razgovor je obavljen uoči izjašnjavanja Međunarodnog suda pravde (MSP) o proglašenju nezavisnosti Kosova.

Biden je ponovio bezrezervnu podršku SAD suverenitetu Kosova i njegovom teritorijalnom integritetu i apelovao da se vlast u Srbiji konstruktivno angažuje u rješavanju praktičnih pitanja sa Kosovom.

Dodik: Nastavak nasilja nad Srbima i srpskim državama

Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio je danas da je  mišljenje Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova razočaravajuće i da se nastavlja pravno nasilje nad Srbima i srpskim državama.

On je istakao da je ovakav stav MSP-a kontinuitet odnosa prema Srbiji koji je do sada bio potcjenjivački i omalovažavajući.

- Ovo je novo potcjenjivanje i omalovažavanje Srbije. Nova poruka Srbima da politika sile isključivo ima uspjeha i da politika pravnog nasilja može da legalizuje stvari koje su do sada gotovo bile nemoguće - da se otcijepi dio terirtorije jedne države i da se to nije protivno međunarodnom pravu, rekao je premijer RS.

Sejdiju: Otklonjena svaka sumnja u nezavisnost Kosova

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiju izjavio je danas da izjašnjavanje Međunarodnog suda pravde (MSP) uklanja "sve sumnje" u nezavisnost Kosova.

- Ova odluka konačno uklanja sve sumnje kod zemalja koje još ne priznaju republiku Kosovo, rekao je Sejdiju poslije izjašnjavanja MSP-a.

On je pozvao te zemlje da priznaju Kosovo što je prije moguće kao nezavisnu i suverenu državu.

Albanija pozdravila odluku Međunarodnog suda pravde

Službena Tirana pozdravila je mišljenje Međunarodnog suda pravde po kojem Kosovo proglašenjem neovisnosti nije prekršilo međunarodno pravo.

Albanski premijer Sali Berisha odluku je ocijenio povijesnom i najavio da će se Albanija zauzeti i lobirati za to da veći broj zemalja prizna Kosovo. Dosad ih je to učinilo 69.

Odluku Međunarodnog suda pravde pozdravio je i šef albanske diplomacije Ilir Meta.

Albanska televizija izravno je prenosila izricanje mišljenja ICJ-a u Den Haagu.

Lajčak: Mira na Balkanu neće biti bez dogovora Beograda i Prištine

Donedavni šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak ocijenio je da današnje mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu ne može da riješi politički problem Kosova i da bez dogovora Beograda i Prištine ne može da zamisli mir na Balkanu.

- Rješenje problema vidim u političkoj ravni, a ne pravnoj. To savjetodavno mišljenje može da pomogne, ali ne može da riješi problem
koji je apsolutno političkog karaktera, rekao je Lajčak poslije odluke sudija da deklaracija o nezavisnosti Kosova ne krši međunarodno pravo.

Lajčak je za televiziju TA3 rekao da ta odluka suda u Hagu može da podstakne neke zemlje da Kosovo priznaju, ali da ne rješava problem Kosova i regiona.

- Želim da naglasim da rješenje problema zapadnog Balkana zavisi od toga da li će se naći nekakvi odnosi Srbije i Kosova, koji će
odgovarati i jednoj i drugoj strani. Bez toga ne mogu da zamislim ni mir ni napredak regiona zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji, kazao je Lajčak.

Francuska: Nezavisnost Kosova je nepovratna

Nezavisnost Kosova je "nepovratna", ocijenio je u četvrtak francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner, nakon saopćenja Međunarodnog suda pravde (ICJ) po kome proglašenjem nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo.

- Ovo saopćenje potvrđuje da Deklaracija o neovisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom ni Rezolucijom 1244, što je Francuska podržavala, a mene to raduje, rekao je Bernard Kouchner u novinskom saopćenju.

- Mišljenje suda potvrđuje nezavisnost Kosova koja je na snazi više od dvije godine, i 69 država ga je priznalo. Neovisnost Kosova je nepovratna, dodao je on.

Slovenija: Nezavisnost Kosova neosporna činjenica

Slovenija se nada da je današnjom odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu o nezavisnosti Kosova učinjen korak koji će omogućiti pozitivni pomak u odnosima Beograda i Prištine.

- Nezavisnost Kosova vidimo kao neospornu činjenicu koja se ne može mijenjati, saopćeno je iz Ministarstva spoljnih poslova Slovenije.

Iz Ministarstva podsjećaju da je Slovenija u martu 2008. godine priznala Kosovo kao samostalnu državu.

Silajdžić: Ne postoji nikakva uzročno posljedična veza između BiH i Kosova

Ne postoji nikakva uzročno posljedična veza između BiH i Kosova, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Siladžić, komentarišući današnje mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu, koji je utvrdio da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova nije povrijedila međunarodno pravo, zato što to pravo ne sadrži zabranu takvih deklaracija..

Silajdžić je mišljenje Suda ocijenio "rezultatom pogrešne politike, posebno režima Slobodana Miloševića, i represije na Kosovu, koja je trajala mnogo godina".

Rekao je da je "i BiH bila žrtva takve politike, koja je počinila i genocid u BiH".

- Integritet i suverenitet BiH je zagarantovan i svaki pokušaj činjenja drugačijeg sigurno bi bio spriječen, kazao je Silajdžić novinarima u Sarajevu.

Komšić: Nek se prestanu baviti mitomanijama, mitologijama, velikodržavnim projektima

Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić rekao je da se nada da će iz današnjeg mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu "demokratska Srbija i sve ono što je demokratsko u srpskom narodu dobiti novu snagu da se okrenu budućnosti".

- Ne treba se baviti "mitomanijama, mitologijama, velikodržavnim projektima, nego samo onim što je naša budućnost u ovom regionu, a to su demokratija, Evropska unija (EU), NATO, razvoj, saradnja, izjavio je Komšić za FTV.

23.07.2010.

IBRAN MUSTAFIC: "JA RUSIM USTAVNO-PRAVNI POREDAK, A SUD NEKA PRESUDI"

Ibran Mustafić tužio sam sebe

"Ja rušim ustavno-pravni poredak, a sud neka presudi"

Predsjednik Upravnog odbora udruženja građana "Majke Srebrenice", Ibran Mustafić, tužio je sam sebe Sudu BiH za rušenje dejtonskog ustavnog poretka u proteklih 15 godina. Sud je potvrdio da je predmet zaprimljen i protokolisan.
Piše: N. Jamaković
 
U razgovoru za Sarajevo-x.com Mustafić je istakao da je Ustav BiH kao Aneks 4 Dejtonskog sporazuma genocidna i zločinačka tvorevina.

"To je dokazano presudom Međunarodnog suda pravde, slučajem 'Sejdić i Finci'... Jedini legitimitet za mene ima Ustav Republike BiH, a sebe sam prijavio sudu za rušenje ustavno-pravnog poretka.

U svakoj pravno uređenoj državi to je najteži akt i ako je ovo demokratski državni ustav ja bih trebao šutjeti ili biti kažnjen", rekao nam je Mustafić, ističući kako sadašnji Ustav BiH, pisan rukom zločina, uopće nije u službi čovjeka.

Dodaje kako je na osam strana napisao optužnicu protiv sebe, pa bi se "na sudu trebali pojaviti tužilac Ibran Mustafić i tuženi Ibran Mustafić".

"Morao sam sam sebe tužiti kad već Tužilaštvo ne radi svoj posao, a na kraju ćemo vidjeti ko je u pravu", naglasio je naš sagovornik.

Napominjemo, Ibran Mustafić je pred 11. juli oko Memorijalnog centra u Potočarima postavio plakate s natpisima: "Ovo je Bosna i Hercegovina", "Žrtve genocida zahtijevaju implementaciju presude Internacionalnog suda pravde".

Na dan obilježavanja 15. godišnjice genocida u Srebrenici Mustafić je uhapšen zbog narušavanja javnog reda i mira u Memorijalnom centru u Potočarima.
23.07.2010.

TELEFONSKI POZIV: JOSEPH BIDEN RAZGOVARAO SA BORISOM TADICEM PRIJE OBJAVE MISLJENJA ICJ-A

 

 
24sata.info PHOTO
image Joseph Biden i Boris Tadić / 24sata.info

 

24SI - Američki potpredsjednik Joseph Biden u četvrtak je u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem pozvao vladu u Beogradu da rješava praktična pitanja sa Kosovom, saopštila je Bijela kuća.

 

U razgovoru vođenom prije objave savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde (ICJ) kojim je potvrđeno da proglašenje nezavisnosti Kosova nije bilo protivno međunarodnom pravu, Biden je "pozvao vladu Srbije da konstruktivno radi na rješavanju praktičnih pitanja sa Kosovom, kako bi poboljšala živote ljudi na Kosovu, Srbiji i regiji", navodi se u saopštenju.

Potpredsjednik SAD-a takođe je "potvrdio punu američku podršku demokratskom i multietničkom Kosovu te ponovio nepokolebljivu predanost SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova".

Biden je u razgovoru potvrdio "jake i duboke veze između SAD-a i Srbije" i dobru bilateralnu saradnju dvije zemlje.

On je pohvalio djelovanje predsjednika Tadića i srbijanske vlade na unapređenju i jačanju odnosa sa Hrvatskom te sa Bosnom i Hercegovinom.

U saopštenju se dodaje da je Biden takođe toplo pozdravio sadašnju predanost Srbije punoj saradnji sa Haškim sudom (ICTY).

(fena)

22.07.2010.

REAKCIJE IZ SVIJETA: "BEOGRAD I PRISTINA SE TREBAJU OKRENITI BUDUCNOSTI"

 

24sata.info PHOTO
image Kosovo / 24sata.info

 

24SI - Nakon odluke Međunarodnog suda pravde u četvrtak da proglašenje nezavisnosti Kosova nije bilo protivno međunarodnom pravu, iz svijeta stižu reakcije, koje su većinom iste kao što su bile i prije mišljenja ICJ-a, javljaju agencije.

 

"Glavni tajnik (UN-a Ban Ki-moon) traži od svih strana izbjegavanje bilo kakvog djelovanja koje bi se moglo smatrati izazivačkim i koje bi moglo uzrokovati neuspjeh dijaloga", izjavio je na konferenciji za novinare glasnogovornik glavnog tajnika Martin Nesirky.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozvao je Beograd i Prištinu da se usmjere prema "evropskoj budućnosti".

"Pozivam političke funkcionere u Beogradu i Prištini da sad usmjere pogled prema evropskoj budućnosti i na konstruktivan i pragmatičan način počnu raditi na svakodnevnom suživotu, u interesu njihovih naroda", stoji u izjavi njemačkog ministra.

"Sad su politika i dijalog nužni", dodao je, utvrdivši kako je "budućnost Srbije i Kosova u EU".

Nezavisnost Kosova je "nepovratna", ocijenio je francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner.

"Mišljenje (ICJ-a) jasno potvrđuje da proglašenje nezavisnosti Kosova nije suprotno ni međunarodnom pravu ni rezoluciji 1244 (VS UN-a), što je Francuska oduvijek tvrdila, i to me raduje", kazao je Kouchner u pisanoj izjavi.

"Stajalište suda ojačava nezavisnost Kosova, koja efektivno postoji već više od dvije godine i koju je priznalo 69 zemalja. Nezavisnost Kosova je nepovratna", dodao je, istovremeno pozvavši "sve zemlje koje su čekale ovo mišljenje da donesu odluku o priznavanju nove države da više ne oklijevaju".

Suprotno Francuskoj reagirala je Rusija, koja je preko ministarstva vanjskih poslova poručila kako mišljenje ICJ-a ništa ne mijenja u njenom stajalištu glede nepriznavanja kosovske države.

"Naše stajalište o nepriznavanju nezavisnosti Kosova nepromijenjeno je", stoji u saopštenju ministarstva.

"Bitno je to da je sud mišljenje dao samo o proglašenju (nezavisnosti Kosova) i jasno istakao da se ne očituje o širem pitanju prava Kosova na jednostrano odcjepljenje od Srbije", kaže se u saopštenju.

"Mi smatramo da je rješenje kosovskog problema moguće postići samo pregovorima između zainteresovanih  strana na temelju rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN", naglašava se u saopštenju stajalište Rusije koje je identično onome koje o tom pitanju ima Srbija, čiji je ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić rekao da njegova zemlja "nikad i ni u kojim uslovima " neće priznati samostalno Kosovo.

(fena)

22.07.2010.

SAD POZDRAVLJA ODLUKU ICJ-A: POZIVAMO EVROPU DA STANE UZ KOSOVO

 

24sata.info PHOTO
image Philip Crowley / 24sata.info

 

24SI - Sjedinjene Države u četvrtak su pohvalile savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda prave (ICJ) kojim je potvrđena legalnost proglašenja nezavisnosti Kosova i pozvale evropske zemlje da se "ujedine" iza Kosova.

 

U svom savjetodavnom mišljenju sud UN-a koji rješava sporove među državama odbacio je tvrdnju Beograda da proglašenje nezavisnosti Kosova od Srbije 2008. nije imalo pravnu osnovu, utvrdivši da Kosovo time nije prekršilo međunarodno pravo jer u njemu ne postoji "zabrana proglašenja nezavisnosti".

"Savjetodavnim mišljenjem ICJ-a snažno je utvrđeno da je proglašenje neovisnosti Kosova legalno i mi podržavamo taj pravorijek", izjavio je glasnogovornik američkog State Departmenta Philip Crowley, prenijele su američke TV stanice.

"Sada je vrijeme za Evropu da se ujedini oko zajedničke budućnosti", kazao je Crowley, aludirajući na podijeljenost unutar EU-a oko priznanja neovisnosti Kosova.

Američki mediji u izvještajima o odluci Međunarodnog suda pravde ocjenjuju da će ona, iako je neobavezujućeg karaktera, potaknuti proces priznavanja nezavisnosti Kosova, jer su mnoge države čekale mišljenje ICJ-a.

Također se ocjenjuje, prenosi Hina, da mišljenje suda može postati presedan za separatističke regije cijelog svijeta.

Kosovo je do danas priznalo 69 zemalja, uključujući SAD i većinu članica EU-a, dok je Rusija predvodila zemlje koje su se protivile međunarodnom priznanju Kosova.

(fena)

22.07.2010.

ZELJKO KOMSIC: SRBIJA SE TREBA OKRENITI BUDUCNOSTI, A NE MITOMANIJAMA, MITOLOGIJAMA, VELIKODRZAVNIM PROJEKTIMA...

 

24sata.info PHOTO
image Željko Komšić / 24sata.info

 

24SI - Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je danas da neće dozvoliti da BiH prizna nezavisnost Kosova, bez obzira na mišljenje Međunarodnog suda pravde u Haagu.

 

"Njihovo mišljenje je u svakom slučaju podstrek raznim pokretima u svijetu i koje će biti teško zaustaviti nakon ovakvog mišljenja, na šta sam upozoravao i ranije. Naravno, taj problem ostaje prije svega Evropi i vrlo je opasan za kompletan zapadni Balkan", dodao je Ramanović.

Govoreći o odluci MSP-a, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je kakone postoji nikakva uzročno-posljedična veza između BiH i Kosova.

"Ovo je rezultat jedne pogrešne politike, posebno režima Slobodana Miloševića i dugogodišnje represije na Kosovu. BiH takvu politiku nije vodila. Naprotiv, bila je žrtva takve politike, uključujući i genocid. Zbog toga je integritet i suverenitet BiH zagarantovan. Svaki pokušaj u suprotnom smjeru bi bio spriječen kao što je bio i posljednji spriječen. Radmanovićevo nikada je jedno malo poduže vrijeme. Vidjet ćemo", kazao je predsjedavajući Silajdžić.

"Nadam se da će iz ovoga demokratska Srbija i sve ono što je demokratsko u srpskom narodu dobiti novu snagu da se okrene budućnosti, a ne da se bavi mitomanijama, mitologijama, velikodržavnim projektima, nego samo onim što je naša budućnost u ovoj regiji, a to je demokratija, EU, NATO, razvoj, saradnja - da idemo naprijed", poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

(ftv)

22.07.2010.

AIDAN HEHIR: MISLJENJE MEDJUNARODNOG SUDA PRAVDE NECE PROIZVESTI DOMINO-EFEKAT

 

Spomenik postavljen u Prištini povodom proglašenja nezavisnosti Kosova, februar 2008.

Spomenik postavljen u Prištini povodom proglašenja nezavisnosti Kosova, februar 2008.

22.07.2010.
Ne očekujem da će mišljenje Međunarodnog suda pravde imati neki nepoželjan domino-efekat u regionu Zapadnog Balkana, ali očekujem da će međunarodni predstavnici pojačati mere opreza u narednim mesecima, kaže Aidan Hehir, profesor međunarodnih odnosa, Univerzitet u Vestminsteru.

RSE: Na kojim argumentima je Međunarodni sud pravde zasnovao mišljenje da kosovska deklaracija nezavisnosti nije povredila međunarodno pravo?

Hehir: Nema ničeg u međunarodnom pravu što vam zabranjuje da proglasite nezavisnost. Ono čime se Međunarodni suda bavio nisu bili politički aspekti dešavanja na Kosovu već samo legalnost jednostrane kosovske Deklaracije nezavisnosti, za koju je utvrdio da je bila u saglasnosti sa međunarodnim pravom. Utvrđeno je, dakle, da ona nije bila nelegalna.

RSE: Očekujete li da će uslediti veliki talas priznanja Kosova posle izrečenog mišljenja Međunarodnog suda pravde?

Hehir: Da, svakako će doći do povećanja broja zemalja koje će priznati Kosovo. Čini mi se, ipak, da neće biti takve žurbe jer postoji još mnogo država koje neće priznati Kosovo što zbog svojih unutrašnjih problema, što zbog svojih međunarodnih aranžmana. Broj zemalja koje priznaju Kosovo važan je u kontekstu aspiracija Kosova da postane članica Ujedinjenih nacija. Ono je već članica Svetske banke, ali da bi postalo članica Svetske organizacije, neophodno je da ga priznaju dve trećine zemalja članica Ujedinjenih nacija. Mislim, međutim, da nije verovatno da će se to dogoditi u najneposrednijoj budućnosti.

RSE: Kakve neposredne reakcije očekujete u Srbiji nakon ovakvog mišljenja Međunarodnog suda pravde?

Hehir:
Možda u narednih nekoliko dana ili nedelja bude nekih napetosti na severu Kosova. Srbija, međutim, neće izvršiti invaziju na Kosovo ili išta slično tome. Ona može nastaviti da vrši uticaj na kosovske Srbije da ne sarađuju sa vlastima u Prištini. Genaralno, mislim da će se ova odluka Suda mnogo više odraziti na spoljnu politiku Beograda nego na politiku prema Prištini, koja će, rekao bih, ostati kao što je i bila.

RSE: Kakav eho može imati ovakvo mišljenje Suda u regionu Zapadnog Balkana i šire?

Hehir: Mislim da nemaju mnogo smisla tvrdnje da će ovakva odluka Suda proizvesti domino-efekat u, recimo, Republici Srpskoj ili severnoj Makedoniji, Tibetu ili Šri Lanki. Sve što je Sud rekao jeste da proglasiti nezavisnost nije nelegalno. Kad bi kojim slučajem Republika Srpska proglasila nezavisnost, ona bi verovatno doživela sudbinu Južne Osetije, koju su priznale samo jedna ili dve države. Takav projekat bi se, dakle, pokazao kao uzaludno gubljenje vremena. Ne očekujem da će mišljenje Međunarodnog suda pravde imati neki nepoželjan domino-efekat u regionu Zapadnog Balkana, ali očekujem da će međunarodni predstavnici pojačati mere opreza u narednim mesecima.
22.07.2010.

NOVA PERSPEKTIVA ZA KOSOVO

 

Skender Hiseni, ministar spoljnih poslova Kosova u iščekivanju odluke MSP-a, 22. jul 2010.

Skender Hiseni, ministar spoljnih poslova Kosova u iščekivanju odluke MSP-a, 22. jul 2010.

22.07.2010.
U Prištini smatraju da izrečeno savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde predstavlja jednu novu perspektivu za Kosovo.

Predsednik Kosova, Fatmir Sejdiu, pozdravio je odluku MSP u kojoj se da nezavisnost Kosova nije protiv međunarodnog prava.

„Ova eksplicitna odluka pozitivno odgovara svakoj tački u korist odluka koje je Kosovo donelo. Ova odluka snažno potvrđuje da je proglašenje nezavisnosti Republike Kosovo bila odluka u skladu sa međunarodnim pravom i pravom Kosova za slobodu i samoopredeljenje,“
rekao je Sejdiu.

Hajredin Kuci, zamenik premijera Kosova izjavio je da ovakva odluka predstavlja jednu drugu perspektivu za Kosovo i region, ali i za drugačiji pristup Kosova prema demokratskom svetu, naročito prema onim zemljama koje još uvek nisu priznale njegovu nezavisnost. 

“Kosovo je sada jednaki subjekt sa međunarodnim pravom, i Kosovo će sada ići napred ka novim priznanjima, ka učlanjenju u EU i NATO i bićemo demokratska država za jasnom perspektivom za budućnost“, kazao je Kuci. 

Bili smo uvereni da je ovo najbolja odluka, a ona otvara perspektive Kosovu da ide napred i da osigura nova priznanja. Srbija će se konačno uveriti da je uzaludno njeno angažovanje u vraćanju u prošlost., kaže Shkelzen Maliqi.
Kosovski analitičar Shkelzen Maliqi izjavio je da ovakva odluka predstavlja veliki događaj zbog dugogodišnjih napora naroda Kosova da ima svoju vlast, te isto tako i otvara nove perspektive za potpunu integraciju Kosova u međunarodnu zajednicu.

„Bili smo uvereni da je ovo najbolja odluka, a ona otvara perspektive Kosovu da ide napred i da osigura nova priznanja. Srbija će se konačno uveriti da je uzaludno njeno angažovanje u vraćanju u prošlost. Treba da postane realna i da se sada pomiri i sa Međunarodnim sudom da je nezavisno Kosovo realnost i da, prema tome, treba da gradi dobrosusedske odnose“, kazao je Maliqi.

Nakon izrečenog mišljenja MSP, jedna od predstavnica Srba sa Kosova, Rada Trajković, izjavila je da u buduće očekuje podršku Beograda na Kosovu.

 

Ovo defitivno predstavlja poraz kontinuiteta politike koja je vođena iz Beograda od Miloševića, bombardovanja, Koštunice, Ustavnog okvira pa do dana današnjeg. Očekujem promenu politike Beograda u smislu podrške svojim građanima na teritoriji Kosova i Metohije i jačanju Srpske pravoslavne crkve svakako uz konsultacije i tesnu saradnju sa međunarodnom zajednicom, EU i Amerikom, a svakako i u dogovoru sa Albancima na Kosovu“, kazala je Trajkovićeva.

Građani o mišljenju suda
 

Mišljenje suda za građane Kosova je dobra vest. Jedan od njih je Shaqir Foniqi.

„Nije moglo da se desi drugačije. Nijedan zakon ne može da potisne volju i odluku jednog naroda. Dobro je što je ovog puta volja naroda u saglasnosti sa sudom, i albanski narod treba da bude srećan i treba da ceni ovu odluku.“ 


“Odluka međunarodnog suda je bila očekivana. Nezavisnost Kosova po meni je nepovratna i zakonska. Cenim napore prijatelja Kosova. A Srbija se mora pomiriti sa  realnošću na Kosovu,
” kazao je Blerta Berisha.
 

Kosovski Albanci prate televizijski prenos iz Međunarodnog suda pravde dok se donosila odluka o nezavisnosti, 22. jul 2010.
Na severu Kosova se mišljenja razlikuju. Ljubiša Baščarević, stanovnik severne Mitrovice kaže da u ovom slučaju, nije pobedilo pravo nego moć.

 „U principu mislim da samo za Srbe ne postoji međunarodno pravo, a za sve ostale postoji. Očekivali smo da će još jednom biti nešto protiv Srba, jer mislim da su kosovske institucije imale na svoju stranu Ameriku i najjače zemlje sveta. Misilm da nije pobedilo pravo nego moć. Ljudi na severu su dosta zabrinuti jer ovo može da se protumači da kosovske institucije daju sebi za pravo da uspostave svoj suverenitet na severu i može doći do određenih nemira,“ kaže on.

Jelena Cvetanović smatra da bi Srbi severnog Kosova možda bi trebali da se okrenu svojim komšijama. 

„Smatram da se na terenu ništa bitno neće promeniti. Na severu Mitrovice narod će i dalje živeti kako živi. Ono o čemu su se svi možda nadali je pokretanje pitanja statusa Kosova, ali sada o toga definitivno nema ništa, po mome mišljenju. Smatram da će narod na severu možda sada da shvati da treba da se okrene nekim drugim stvarima i da ne očekuje mnogo toga od međunarodne zajednice i da se okrene možda svojim komšijama sa kojima tek treba da žive i da grade neke dobre međuljudske odnose“, kazala je Cvetanović.

Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
BiH: Očekuje se veći pritisak za priznavanje Kosova
Zagreb pozdravlja mišljenje, Skoplje bez komentara
22.07.2010.

OCEKUJE SE VECI PRITISAK ZA PRIZNAVANJE KOSOVA

 

Zgrada VIjeća ministara BiH, arhivska fotografija

Zgrada VIjeća ministara BiH, arhivska fotografija

22.07.2010.
Pravni stručnjaci u Bosni i Hercegovini jedinstveni su u ocjeni da će nakon savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, pitanje Kosova biti prepušteno politici, odnosno da će države koje nisu priznale nezavisnost Kosova to pitanje u narednom periodu razmotriti.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka ističe kako ostaje širok prostor za političke procese u okviru Ujedinjenih nacija.

Istovremeno, Trnka podcrtava da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu, neće imati posljedice na Bosnu i Hercegovinu, jer su razlozi nezavisnosti Kosova drugačije prirode.

„Međutim sada su pozicije, čini mi se, znatno učvršćenije, bar kada je u pitanju pozicija institucija Kosova koje je dobilo međunarodno priznanje 70 država u svjetu. Ono što je za nas važno jeste pokušaj određenih političkih implikacija na odnose unutar BiH koji, treba naravno odmah reći, nikakve paralele u tom pogledu nema. Ali, opet, političke konotacije će pokušat da se prave u vezi sa timi treba zaista s velikom pažnjom pratiti događaje i u BiH i u regionu, ali i naravno u čitavoj Međunarodnoj zajenici“, objašnjava Trnka.

I profesor Pravnog fakulteta u Mostaru Nurko Pobrić ocjenjuje da se ne može u istu poziciju stavljati situacija na Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Radi se, kako kaže, o dva posebna pravna i faktička pitanja.

„Jer je dugo godina Kosovo, kao jedan teritorij koji je etnički homogeniziran albanskim stanovništvom, bio diskriminiran od Vlade Republike Srbije. I u tom slučaju, dakle samo u tom slučaju, međunarodno pravo, više običajno međunarodno pravo nego pisano međunarodno pravo, dopušta secesiju, a u bh. slučaju ne možemo govoriti da je jedan entitet ili jedan deo teritorije, jedan broj stanovnika diskriminiran od strane Vlade, odnosno vlasti Bosne i Hercegovine“, kaže Pobrić.

Jačanje separatizma

Za razliku od pravnih stručnjaka, predstavnici političkih partija u Republici Srpskoj, tvrde da današnjim savjetodavnim mišljenjem Medjunarodnog suda pravde, nije riješeno pitanje nezavisnosti Kosova. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić navodi da će Kosovo ostati problem u ovom vijeku na različite načine.

„Što se tiče BiH, tu će se pojačati pritisak za priznavanjem Kosova, što će stvarati dalje antagonizme ovdje i što će neosporno dovesti do isticanja činjenice da je nezavisnost moguća i bez referenduma. Dakle, BiH treba pažljivim koracima da odmjerava svoj hod kada je u pitanju Kosovo. Nisam siguran da li će to moći“, mišljenja je Vasić.

Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić:

„Pa moje mišljenje je da je ovaj stav Međunarodnog suda pravde jedna tragična odluka koja će dugoročno imati dugoročno vrlo negativne posljedice. Takav stav će ohrabrii separatističke pokrete u svjetu i svi će ići logikom – ako su mogli Albanci na Kosovu, onda možemo i mi. To će sigurno dovesti do jačanja radiklizma sa kojim će se morati boriti u svjetu sa zaista žestokim napretkom separatističkih pokreta. Zaista mislim da će posledice svega toga biti vrlo teške i dugoročno vrlo negativne po međunarodno-pravni poredak.“

Uprkos ocjenama predstavnika stranaka iz Republike Srpske kako će Kosovo otvoriti unutrašnja neriješena pitanje i u drugim zemljama, predstavnik Međunarodne krizne grupe Srećko Latal ističe da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde otvara mogućnost za početak pregovora o konačnom rješenju odnosa između Srbije i Kosova, koji, priznaje Latal, neće biti jednostavni ni za jednu stranu.

„Ali mislim da se jedino na taj način odnosi između Beograda i Prištine dugoročno mogu riješiti. Što se tiče mogućih implikacija na ostatak regiona, ono što smatram da je neophodno podcrtati jeste da legalno, pravno pa čak ni politički ova današnja objava i proces koji izađe iz ovoga, dakle bilo koji pregovori koji izađu iz današnje presude ne mogu da imaju nikakav konkretan odnos na situaciju u BiH pošto je situacija u BiH bitno drugačija – legalno, pravno, politiki ili na bilo koji drugi način", zaključuje Latal.
22.07.2010.

NA ODLUKU MSP O PRIZNANJU NEZAVISNOSTI KOSOVA, BEOGRAD NECE PREISPITIVATI SVOJE STAVOVE

 

Vuk Jeremić iščekuje mišljenje suda o nezavisnosti Kosova, 22. jul 2010.

Vuk Jeremić iščekuje mišljenje suda o nezavisnosti Kosova, 22. jul 2010.

22.07.2010.
Očekivala se ocena suda koja ne bi preterano uzbudila ni jedni ni drugu stranu. Umesto toga Međunarodni sud pravde nedvosmisleno je utvrdio da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila međunarodno pravo, rezoluciju 1244, ni međunarodni pravni poredak na Kosovu.

Kako su i obećali, kakva god da je odluka Suda u Hagu, Beograd neće preispititavati svoje stavove. Po izlasku iz zgrade Međunarodnog suda pravde ministar inostranih poslova Vuk Jeremić, pozvao je građane Srbije na mir i uzdržanost.

“Danas smo čuli tek ograničenu interpretaciju teksta same Deklaracije, a politička odluka će se očigledno morati da donese na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Srbija ni u kom slučaju neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost takozvane Republike Kosovo. Naš stav se neće promeniti i uveren sam da će stav glavnih međunarodnih igrača neće promeniti zbog tehničkog načina reševanja ovog pitanja,” kazao je Jeremić.
Oni jednostavno konstatuju da svaka skupina, svaki narod, može u jednom trenutku da proglasi nezavisnost, kaže o mišljenju MSP-a Vojin Dimitrijević.

Sud je iznašao vešt način za izlazak iz situacije, pri čemu je izbegao raspravu o pitanjima na kojima je Beograd insitirao, prokomentarisao je u izjavi za RSE nekadašnji ad hok sudija Međunaradnog suda Vojin Dimitrijević.

“Tako da su izbegli raspravu o teritorijalnom integritetu, zatim o pravu na samoopredeljenje, bilo kakvo vrednosno izjašnjavanje čak i u odnosu na režim Slobodana Miloševića. Iz toga su se vrlo spretno izvukli. Takođe, u potpunosti nisu sledili albanski stav, da su počinjeni zločini, zverstva, maltretiranja i tako dalje. Oni jednostavno konstatuju da svaka skupina, svaki narod, može u jednom trenutku da proglasi nezavisnost. Onda su korišćenjem albanskog originala Deklaracije, koja ne govori o tome da je to Skupština donela, nego da je to skup predstavnika Albanaca učinili su da liči na sve istorijske deklaracije o nezavisnosti. Na primer na američku. Kada je Amerika proglasila nezavisnost to nije bila nikakva skupština u okviru engleske države, nego je to bio skup ljudi u Americi koji su proglasili nezavisnost," navodi primer Dimitrijević.

"Sklonili su to izvan Rezolucije 1244, ustavnog okvira, a našli su da međunarodno pravo to generalno ne zabranjuje, što i ne zabranjuje. Tako da mišljenje sa manje uvijanja nego što sam ja mislio i što su drugi mislili. Zapravo zbog ovoga ima najviše da se uzbudi Sakašvili. Jer sad Rusiji ništa lakše nego da organizuju neke takve skupove u Abhaziji i Južnoj Osetiji, pa da se otcepe. Mislili smo da Rusi navijaju za nas, a zapravo o njima ide mnogo više u interes”, kazao je Dimitrijević.

*****
Ukoliko vas interesuju reakcije iz regije na mišljenje MSP-a, možete ih pronaći u tekstu 
Zagreb pozdravlja mišljenje, Skoplje bez komentara.
22.07.2010.

RAFFI GREGORIAN: RATKO MLADIC JE NADOHVAT RUKE

Raffi Gregorian: Ratko Mladić je nadohvat ruke

 
24sata.info PHOTO
image Raffi Gregorian / 24sata.info

 

24SI - Prvi zamjenik visokog predstavnika Raffija Gregoriana u BiH je došao kao pripadnik SFOR-a 1998. sa zadatkom da pomogne specijalnim snagama koje su radile na praćenju i hapšenju osoba optuženih za ratne zločine.

 

Od tada, pred lice pravde izvedeno je 159 od 161 osoba koje je kao optužene vodio Međunarodni krivični tribunala za bivšu Jugoslaviju.

"Od kada sam se vratio u BiH, kasnije te godine, kao dio programa "Obuči i opremi" namijenjenog za Vojsku FBiH, hapšenje odgovornih za ratne zločine i genocid je moj glavni prioritet - jer ovi zločini su zločini protiv čovječnosti u cjelini, protiv svih nas. Ovi zločini su za mene lično užasavajući", izjavio je Gregorinan danas u Potočarima.

Dodao je da u potpunosti odbacuje izjave onih koji poriču ono što se dogodilo u Srebrenici i da je veoma zadovoljan da se jučer cjelokupna međunarodna zajednica u BiH udružila kako bi osudila takve izjave.

Irski politički filozof Edmund Burke je zaslužan za oštroumnu opservaciju da "jedina stvar koja je potrebna za trijumf zla jeste da dobri ljudi ne urade ništa", dodao je.

Prije 15 godina civilizirani svijet nije uradio ništa, ljudi su ubijeni i počinjen je genocid. Žene koje su ožalošćene 15 godina žive dostojanstveno i traže pravdu. One žele da oni koji su odgovorni za ovaj zločin odgovaraju i žele da oni koji su nastradali dobiju dostojanstven ukop, kazao je Gregorian.

"Pojedinac koji je drugi po redu najviše kriv u ovom slučaju, Ratko Mladić, u bjekstvu je kao obični kriminalac, ali on je nadohvat ruke. Međunarodna zajednica i naši partneri u domaćim sigurnosnim agencijama imaju kapacitete da krenu za mrežama koje ratnim zločincima omogućavaju da ostanu na slobodi. Mi znamo ko su oni i šta rade", izjavio je Gregorian.

Nastavljanje sa pritiscima će pomoći Srbiji da ispuni svoje obaveze prema MKSJ jer reći "nikada više" je besmisleno ukoliko ne učinimo ništa.

"Zlo zaista postoji i genocid bi se mogao desiti ponovo na nekom drugom mjestu ukoliko ne budemo krivično gonili one koji su odgovorni za genocid koji se desio ovdje", dodao je.

Poručio je da će nastavit raditi sve što je u njegovoj moći, kao čovjeka, kao građanina SAD-a, i kao zvaničnika vlade, da osigura da pravda bude zadovoljena.

U svojoj izjavi izrazio je iskreno saučešće ženama, preživjelima iz Srebrenice i dodao da žali što Ratko Mladić nije uhapšen tokom njegovog mandata, ali je izrazio uvjerenje da će se on suočiti sa pravdom, na ovom svijetu i na drugom svijetu.

"Svi oni koji vjeruju u pravdu - pravdu koja je slijepa za nacionalnost, pravdu koja je u potpunosti nepristrasna - moraju progovoriti protiv svakog poricanja genocida koji se desio ovdje. Ovakvo poricanje je van granica civilizovanog društva. Civilizovano društvo mora okrenuti leđa onima koji ovo poriču, oni su dio prošlosti, dio stoljeća genocida koje smo ostavili za sobom", kazao je u svojoj izjavi prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Raffy Gregorian.

(fena

 

RAFFI GREGORIAN: RATKO MLADIC CE BITI PRIVEDEN PRED LICE PRAVDE

 

 

Raffi Gregorian u oproštajnoj posjeti Srebrenici, 22. jul 2010. Foto: Sadik Salimović

Raffi Gregorian u oproštajnoj posjeti Srebrenici, 22. jul 2010. Foto: Sadik Salimović

22.07.2010.
Sadik Salimović
Prvi zamjenik visokog predstavnika Raffi Greogorian boravio je u četvrtak u oproštajnoj posjeti Srebrenici. Obišao je  Memorijalni centar Potočari i razgovarao sa predstavnicima udruženja žena i majki Srebrenice.

Gregorian je tokom ovih susreta izjavio kako svi oni koji vjeruju u pravdu moraju progovoriti protiv svakog poricanja genocida i podsjetio da su juče sve međunarodne organizacije u BiH - na čelu s Uredom visokog predstavnika međunarodne zajednice, oštro osudile izjave političara na visokim funkcijama u Republici Srpskoj kojima se  glorificiraju pripadnici srpskog naroda osuđeni za ratne zločine i negira činjenica da se u julu 1995. godine u Srebrenici desio genocid.

Sa Hatidžom Mehmedović, predsjednicom Udruženja „Srebreničke majke“, Gregorian je razgovarao pored tri svježa mezara gdje su ovog 11. jula sahranjeni njeni muž i dva sina.

„Ja nemam više šta izgubiti. Ovo je ovdje moje svo bogatstvo što imam. Mene ne interesuje ništa više nego samo istina i pravda. Istinu znamo, pravdu čekamo. Znamo mi koliko ko može učiniti, a nadamo se još uvijek u vas,“
kazala je Mehmedović.

Obraćajući se Hatidži i drugim majkama, Gregorian je izjavio da će pravda će biti zadovoljena i da će i Ratko Mladić, jedan od najodgovornijih za zločin i genocid u Srebrenici, biti priveden licu pravde.

„Ovo je zločin protiv humanosti. To su zločini protiv mene i mojih sunarodnika koji su ljudi isto kao i ja. To me duboko vrijeđa. U potpunosti odbacujem tvrdnje onih koji pokušavaju da poreknu postojanje takvih zločina. Prije 15 godina dobri ljudi nisu učinili ništa - ovi ljudi su ubijeni i genocid je počinjen. Svih ovih godina ove majke su tražile samo jedno - pravdu. Pravdu u tom smislu da odgovorni za ovaj zločin i odgovaraju. Zadnji veliki počinitelj ovog zločina Ratko Mladić i dalje je na slobodi. On se krije poput nekog kriminalca i kukavice, ali je i on u dometu i biće pred Međunarodnim sudom,“  kazao je on.

„Civilizacijski svijet treba okrenuti leđa onima koji poriču zločin i genocid. Oni su dio prošlosti i treba gledati u bolju budućnost“,
bio je komentar Raffi Gregoriana na pitanje kako zaustaviti one koji još uvijek poriču zločin.

Majke Srebrenice zahvalne su međunarodnim organizacijama koje su osudile izjave pojedinaca, ali to nije dovoljno. Hatidža Mehmedović je istakla da nije dovoljno samo okrenuti leđa onim koji poriču genocid, jer će oni i dalje nastaviti da se tako ponašaju - treba ih sankcionisati, dodala je Mehmedović.

Raffi Gregorian razgovarao je potom sa rukovodstvom opštine Srebrenica, a učestvovao je u diskusiji na predavanju studentima, učesnicima Ljetnjeg istraživačkog univerziteta.
22.07.2010.

RAFFI GREGORIAN: "ONI KOJI NEGIRAJU GENOCID SU DIO PROSLOSTI"

 

 

24sata.info PHOTO
image Raffi Gregorian / 24sata.info

 

24SI - Prvi zamjenik visokog predstavnika Raffi Gregorian boravio je danas u radnoj i oproštajnoj posjeti Srebrenici.

 

U Memorijalnom centru Potočari položio je cvijeće na spomen obilježje i odao poštu srebreničkim Bošnjacima, ubijenim u genocidu jula 1995. godine.

Gregorian je zatim razgovarao sa majkama Srebrenice koje već 15 godina tragaju za istinom.

Sa Hatidžom Mehmedović, predsjednicom Udruženja "Srebreničke majke", Gregorian je razgovarao pored tri svježa mezara, gdje su ovog 11. jula sahranjeni Hatidžin muž i dva sina.

"Učinite nešto da se ovo više nikad i nikome ne ponovi. Ako sada prešutite, zlo će se vratiti. Ne želim da se to desi ni jednoj majki na ovom svijetu, bez obzira na boju kože i vjersku pripadnost. Majka je majka, a dijete je dijete. Naša djeca nisu imala pravo na djetinjstvo, ali dajte nama šansu da saznamo istinu. Istinu bar donekle znamo, a pravdu čekamo", izjavila je Hatidža pored mezara svoje djece i muža.

Obraćajući se Hatidži i drugim majkama, Gregorian je izjavio da će pravda biti zadovoljena i da će i Ratko Mladić, jedan od najodgovornijih za zločin i genocid u Srebrenici, biti priveden licu pravde.

"Ovdje se dogodio zločin protiv vas, protiv svih nas i zato odgovorni za genocid treba da budu privedeni. Riječi 'Nikad se ne ponovilo' ne znače ništa ako mi ne preduzmemo novi korak. Jučer smo reagovali, a onima koji poriču zločin i genocid, treba okrenuti leđa. Oni su dio prošlosti i treba gledati u bolju budućnost", bio je komentar Raffi Gregoriana.

Majke Srebrenice zahvalne su međunarodnim organizacijama koje su osudile one koji još uvijek poriču genocid, ali to nije dovoljno.

Hatidža Mehmedović je istakla da nije samo dovoljno okrenuti leđa onim koji poriču genocid.

"Oni će i dalje nastaviti da se tako ponašaju", treba ih sankcionisati, dodala je Mehmedović.

Raffi Gregorian razgovarao je potom sa rukovodstvom opštine Srebrenica, a učestvovao je i u diskusiji na predavanju studentima - učesnicima Ljetnjeg istraživačkog univerziteta.

(fena)

22.07.2010.

NA CELU SA FARUKOM HADZIBEGICEM: OSNIVA SE "NOVI" FUDBALSKI SAVEZ BiH!

 

24sata.info PHOTO
image Foteljaš i N/FSBiH / 24sata.info

 

24SI - Faruk Hadžibegić, bivši kapiten jugoslovenske reprezentacije, igračka legenda Sarajeva i Sošoa, bivši selektor "Ljiljana", kratko i predsjednik tima sa Koševa, na čelu je, sve brojnije ekipe koja traži osnivanje novog Fudbalskog saveza BiH.

 

Inicijativa je krenula spontano, a opšte prihvaćena od strane brojnih bh. asova, istaknutih sportskih radnika, javnih ličnosti, nakon sramne odluke da se odbije Statut FIFA-e i UEFA-e, koji nalaže jednog predsjednika N/FSBiH.

List San saznaje da Hadžibegića podržavaju, između ostalih, Ivica Osim, Meho Kodro, Dževad Šećerbegović, Predrag Pašić, Muhamed Konjić, Sergej Barbarez, Ivica Pekić, Elvir Bolić, Vahid Halilhodžić, Dino Begić, Zoran Šumar, Saša Vugdalić, Ibro Zukanović, Mehmed Baždarević, Nevad Ikanović, Fuad Kasumović, te brojni bivši i sadašnji igrači.

Hadžibegić i njegova ekipa dobila je podršku nekih istaknutih političara, a uveliko se priprema teren za prijem kod FIFA-e i UEFA-e, odnosno kod Seppa Blattera i Michela Platinija. Navodno je Hadžibegić odbio neke ponude kako bi se sa prijateljima iz cijele BiH i inostranstva, posvetio sređivanju stanja u našem fudbalu. U N/FSBiH odbijaju svaki komentar na osnivanje novog Saveza, smatrajući da su oni jedini legitimni da bh nogomet predstavljaju u Evropi i Svijetu. Nikom od članova Skupštine i drugih tijela nije palo na pamet da podnese ostavku. Naprotiv, San saznaje da je, nakon bunta javnosti, došlo do "približavanja stavova zaraćenih strana", što je potvrdio Rodoljub Petković, generalni sekretar FSRS, "jastreb" u fudbalskim vodama.

"U pitanju je bilo neznanje i neinformiranost. Sve će biti u redu. Uvjeravam Vas da ćemo iz ovoga izaći jači", poručio je Petković iz Selca kod Crikvenice, gdje odmara sa porodicom.

Slično razmišlja i poručuje Josip Bevanda iz Širokog Brijega. Vjerujemo da će FSRS izaći iz ovog jači, ali njih zanima prvenstveno jaka reprezentacija Srbije, te što jači entitetski i baš ovakav - nikakav NSBiH.

(24sata.info)

22.07.2010.

MEDJUNARODNI SUD PRAVDE (MSP): DEKLARACIJA O NEZAVISNOSTI KOSOVA POTPUNO LEGALNA!

 

Deklaracija o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu

image Međunarodni sud pravde: Ne postoji nikakva prepreka (Foto: AP)

Predsjednik Međunarodnog suda pravde Hisaši Ovada saopštio je, čitajući savjetodavno mišljenje tog suda o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, da deklaracija o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu.

Tokom prvih pola sata izlaganja, sudija Ovada okolnosti pod kojima je Generalna skupština UN od Međunarodnog suda pravde zatražila mišljenje o legalnosti kosovske nezavisnosti, nadležnostima suda, kao i širokom spektru dokumenata koji su sudije uzele u obzir prilikom donošenja savjetodavnog mišljenja.

- Ne postoji nikakva prepreka oko zadatka koji je od suda tražen. Generalna skupština ima legitimni interes da dobije odgovor na ovo pitanje, prema tome sud smatra da ne postoje uvjerljivi razlozi da ne da savjetodavno mišljenje u pogledu pitanja koje mu je postavljeno, rekao je Ovada.

Četrnaestočlano sudsko vijeće donijelo je mišljenje na zahtjev Generalne skupštine UN, koja je u oktobru 2008. godine podržala zahtjev Srbije da se ispita legalnost kosovske nezavisnosti. Devet od 14 stalnih sudija MSP dolazi iz država koje su priznale nezavisnost Kosova, uključujući i Ovadu, a iz procesnih razloga izostalo je glasanje sudije iz Kine.

Proces donošenja savjetodavnog mišljenja o Kosovu već je ušao u historiju međunarodnog prava, jer se u raspravu uključio rekordan broj država, 36, kao i zbog činjenice da je aktivno učešće uzela i Kina, koja se, prethodno, nikada nije pojavila na nekom procesu pred Međunarodnim sudom pravde.

U Palati mira u Hagu je i ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić, kao i čitav srpski pravni tim. Delegacija Kosova, koju predvodi Skender Hiseni, prisutna je pod nazivom "autor jednostrane deklaracije", pošto samoproglašena država Kosovo nije članica UN.

Savjetodavno mišljenje nije obavezujuće za države, ali će, kako su ocijenili stručnjaci, imati veliku pravnu, ali i političku i moralnu težinu.

Kosovski parlament jednostrano je proglasio nezavisnost 17. feburara 2007. godine, što je, do sada, priznalo 69 od 192 država članica UN.

22.07.2010.

NIKOLA SPIRIC I DALJE NEGIRA GENOCID: NIKOLA SPIRIC: "NA KOMEMORACIJI U SREBRENICI BILI SKORO SVI ONI KOJI NEGIRAJU GENOCID"

 

Turci negiraju genocid nad Kurdima, a u Srebrenici je bio turski premijer, Amerikanci negiraju genocid nad crncima i Indijancima, a Hrvati negiraju genocid nad Srbima Haris Silajdžić negira genocid od turske vladavine naovamo, a svi oni su bili u Srebrenici, rekao je Špirić

image Špirić: Sad traže da Srbi legnu na leđa i kažu da su genocidan narod

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić izjavio je danas da međunarodne organizacije u čijim saopštenjima ima mnogo licemjerstva neće dočekati da Srbi priznaju da su genocidan narod.

"Sad traže da Srbi legnu na leđa i kažu da su genocidan narod. Mislim da to neće doživjeti bez obzira koliko se oni ljutili. Isto tako, mislim da moramo biti svjesni da svi koji su vršili zločine trebaju da budu izvedeni pred sud, ali se zločin ne može fakturisati samo Srbima", rekao je Špirić novinarima u Drvaru.

Komentarišući jučerašnje saopštenje međunarodnih organizacija u kojima se vlasti RS optužuju da negiraju genocid, Špirić je rekao da treba poštovati i žaliti svaku žrtvu.

On je dodao da bi se gledajući, naprimjer, listu ljudi koji su bili na komemoraciji u Srebrenici ove godine moglo reći da su tamo bili skoro svi oni koji negiraju genocid.

"Turci negiraju genocid nad Kurdima, a u Srebrenici je bio turski premijer, Amerikanci negiraju genocid nad crncima i Indijancima, a Hrvati negiraju genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu. Haris Silajdžić negira genocid od turske vladavine naovamo, a svi oni su bili u Srebrenici", rekao je Špirić.

22.07.2010.

RASISTICKI POGLEDI: PRIMITIVNO I DRSKO PONASANJE NIKOLE SPIRICA

 

24sata.info PHOTO
image Nikola Špirić / 24sata.info

 

24SI - Odbijanje prvog čovjeka izvršne vlasti države BiH Nikole Špirića da primi Emira Države Katar ocijenjeno je skandaloznim.

 

U saopštenju za javnost stranka A-SDA ističe da ovaj čin Nikole Špirića pokazuje da je on "eksponent zvanične politike RS-a, umjesto da se ponaša kao prvi čovjek izvršne vlasti države BiH".

"Odbiti prijem suverena jedne dokazano prijateljske države, Katara, a plemenite namjere i investicije te države povezivati sa terorizmom odraz je primitivnog i drskog ponašanja koje, čini se, ne preza ni od korištenja rasističkih pogleda, što je neviđeno u savremenoj diplomatskoj praksi", navedeno je u saopštenju.

A-SDA smatra da se ovaj čin može posmatrati i u kontekstu "permanentne zvanične politike RS-a".

(fena)

22.07.2010.

MEDJUNARODNI SUD PRAVDE (MSP) U HAGU POCEO SA IZNOSENJEM MISLJENJA O NEZAVISNOSTI KOSOVA

 

Prvi dan rasprave o nezavisnosti Kosova 1. decembra 2009. godine

Prvi dan rasprave o nezavisnosti Kosova 1. decembra 2009. godine

22.07.2010.
Međunarodni sud pravde u Hagu počeo je u 15 sati sa iznošenjem savjetodavnog mišljenje o tome da li je jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova u skladu ili u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

U prisutvu delegacija obje zemlje, koje predvode ministri spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić i Kosova Skender Hiseni, odluku saopštava predsjedavajući sudija Hisashi Owada iz Japana. Sud čini petnaest sudija, osam iz zemalja koje su priznale Kosovo i sedam koje nisu.

Mišljenje suda zatražila je Generalna skupština UN na inicijativu Srbije, koja smatra da je proglašenje nezavisnosti Kosova narušilo međunarodni pravni poredak.

Obje strane očekuju odluku u njihovu korist ali analitičari smatraju da problem Kosova neće biti okončan mišljenjem MSP-a, kakvo god ono bilo.

Svjetska štampa smatra da će mišljenje Međunarodnog suda pravde imati dalekosežne posledice ne samo po Kosovo već i ostale etničke sukobe širom planete.

Tokom rasprave koja je trajala od 1. decembra do 11. decembra 2009, 14 država je, uz vlasti u Prištini, podržalo kao legalnu deklaraciju nezavisnosti, usvojenu u februaru 2008, dok je 12 zemalja, pored Srbije, tvrdilo da je time prekršeno međunarodno pravo.
 
Kosovski premijer Hašim Tači izjavio je u utorak u Vašingtonu da je nezavisnost Kosova nepovratna.

“Veliki sam optimista da će mišljenje Suda uvažiti realnost na Kosovu i da neće biti upreno ni protiv koga. No, bez obzira na stav Suda nezavisnot Kosova je nepovratna i sloboda moga naroda večna. O tome nije moguće razgovarati, već samo o praktičnim pitanjima kao što je utvrđivanje sudbine nestalih lica, povratak izbeglica, i ostalim”,
rekao je Tači.

Beograd se nada da će mu mišljenje suda omogućiti da u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija izdejstvuje novu Rezoluciju kojom bi se utvrdilo da status Kosova nije određen i da su stoga nužni novi pregovori.

„To pre svega podrazumeva da Albanci i njihove  institucije na Kosovu neće imati pravo na etnički motivisanu secesiju. Mi ćemo sa EU razgovarati kao partneri, kao zemlja koja želi da postane njena članica, ali istovremeno sam u razgovoru sa našim evropskim prijateljima u poslednjih nekoliko dana, izneo da Srbija ima svoje principe, 'crvene linije' od kojih neće odustati. To je integritet Srbije na Kosovu i Metohiji i to su principi od kojih ni po koju cenu nećemo odustati“, kazao je Tadić.

Protest u Mitrovici

Ponašanje zvaničnog Beograda u celom slučaju pokazaće koliko država ima osećaja za realnost,  kaže u razgovoru za program RSE Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije koja je svojevremeno radila u diplomatiji i ima dobre veze sa beogradskim diplomatskim krugovima.

„Ovo je sada veliki test zrelosti i mudrosti za Srbiju. On će pokazati kolika je njena zrelost i osećaj za realnost u regionu i u svetu uopšte i koliko se Srbiji u ovom momentu isplati da insistira na svojoj radikalnoj opciji kada je u pitanju Kosovo“, kaže Biserko.

Za razliku od Beograda gde je još neizvesno kako će se odrediti prema odluci suda, Priština je, pak unapred najavila da će podržati mišljenje MSP.

Kako javlja novinarka RSE iz Prištine Amra Zejneli, najavljeno je da će Skupština Kosova u ponedeljak 26. jula izaći sa izjavom koja će biti usaglašena među parlamentarnim grupama, a koja će podržati mišljenje MSP ma kakvo ono bilo, ali koje će ipak zatražiti nastavak priznanja nezavisnosti Kosova.

To je izjavio predsednik Kosova Jakup Krasnići koji je uveren da će odluka MSP biti u korist Kosova, a sličnog stava je i predsednik Kosova Fatmir Sejdiu koji kaže da očekuje da odluka neće biti protiv proglašenja nezavisnosti.

Za 17.30 na Trgu  Šumadija u severnoj Kosovskoj Mitrovici, zakazan je miting na kome će kosovski Srbi izneti svoj stav o odluci MSP-javlja, dopisnik RSE.

Načelnik kosovsko-mitrovačkog okruga Radenko Nedeljković je rekao da strahuje od moguće eskalacije sukoba u osetljivoj zoni nad kojom kontrolu nema vlast u Prištini.

“Situacija je trenutno mirna, međutim ima pokazatelja da može da dođe do eskalacije nasilja,” kazao je on.

Poslušajte da li građani Beograda i Prištine prate saopštavanje mišljenja suda i šta od njega očekuju:

 



22.07.2010.

POBUNA U SELU KOD BOSANSKOG SAMCA: MJESTANI PROTIV VLADIKE KACAVENDE!

 

24sata.info PHOTO
image Vasilije Kačavenda / 24sata.info

 

24SI - Mještani sela Kruškovo Polje kod Šamca ogročeni su na vladiku Vasilija Kačavendu i najavili su štrajk i blokade puteva. Razlog je odluka vladike da iz tog sela protjera sveštenika Stanislava Markovića.

 

Mještani su medijima kazali da iza svega stoje lokalni moćnici okupljeni Vladika Vasilije Kačavenda u Crkvenom odboru koji su oklevetali popa Markovića za nemoral, narušavanje ugleda crkve i crkvenog jedinstva, piše San. Oni su održali i protestni skup u dvorištu seoske crkve.

"Nećemo se smiriti dok se ne zadovolji pravda i pop Stanislav ne vrati, a ako vladika Kačavenda ne povuče svoju odluku, spremni  smo i na radikalne poteze. Valjda bi njemu trebalo biti važnije šta misle vjernici nego neki moćnici".

Iz lokalnog Crkvenog odbora su odgovorili da pobunu organizuje "grupica ljudi koji se ne mogu nazvati vjernicima i koji se svake prestupne godine pojave u crkvi.

(24sata.info)

21.07.2010.

ZAPOVJEDNIK UNPROFOR-A: SPORAZUMI SA RADOVANOM KARADZICEM BILI SU "MRTVO SLOVO NA PAPIRU"

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Trećeg dana svjedočenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), na poziv haškog tužilaštva, egipatski general Hussein Ali Abdel Razek...

 

...je kazao da mu je Radovan Karadžić u zimu 1992. godine rekao da "Srbi i Muslimani više ne mogu živjeti zajedno".

Na pitanje Radovana Karadžića da li su snage Armije BiH (ABiH) u Sarajevu držale civile kao toace "radi viktimizacije grada", svjedok Ali Abdel Razek, nekadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a, odgovorio je da se snage Ujedinjenih nacija nisu miješale u tokove kretanja i pomjerana stanovništva.

"Vladala je velika napetost. Željeli smo da se prvo prekinu vatra i granatiranje civila, što je bilo prioritet, pa da vidimo ko će gdje. Prvo smo željeli osigurati kraj vatre, ali ne prema etničkim granicama. U Sarajevu sam vidio da su ljudi u dobrim odnosima, ali bilo je i straha. Ljudi su dolazili i tražili zaštitu, ali smo im morali reći da nemamo ovlaštenja da ih izbavimo jer ne želimo da olakšavamo procese etničkog čišćenja", pojasnio je svjedok.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike srpske i zapovjednik njenih oružanih snaga, kazao je da on nikada nije tvrdio da "Srbi ne žele živjeti sa Muslimanima, samo da ne žele živjeti pod vlasti Muslimana", i da žali što nije bio jasniji kada je izražavao svoje mišljenje.

Pred ICTY-em Karadžiću se sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine, kao za i učešće u progonima nesrpskog stanovništva sa područja pod kontrolom bosanskih Srba.

U optužnici također stoji da je Karadžić učestvovao u provođenju vojne strategije granatiranja i snajperskog djelovanja sa ciljem ubijanja, sakaćenja i teroriziranja civilnog stanovništva Sarajeva. Posljedica takvog djelovanja bilo je ubijanje i ranjavanje na hiljade civila oba spola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.

Tokom unakrsnog ispitivanja Ali Abdel Razek je ponovio da je tokom 1992. i 1993. godine sa optuženim Karadžićem i rukovodstvom bosanskih Srba sklopio "više odličnih ugovora o obnavljanju infrastrukture grada Sarajeva, koji su, nažalost, ostali mrtvo slovo na papiru".

"UN je pokušavao pomoći da se uspostavi osnovna infrastruktura - voda, struja, plin... i to sa obje strane. Međutim, napori koje smo ulagali onemogućavani su zbog granatiranja, vojnih operacija i snajpera, i tehničke ekipe nisu mogle ni dospjeti do područja na kojima je trebalo obaviti radove", dodao je on.

Ali Abdel Razek je pojasnio da su se lokalne srpske vojne jedinice na terenu, uprkos uvjeravanjima optuženog i drugih rukovodilaca, "ponašale neprijateljski i bez discipline" i na taj način spriječile olakšavanja stanja u Sarajevu.

Na ovom ročištu sa svjedočenjem je počeo i Ekrem Suljević, nekadašnji pripadnik Odjeljenja za protudiverzantsku zaštitu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike BiH, koji je pojasnio da je zadatak njegove ekipe tokom rata u BiH bilo "sakupljanje neeksplodiranih projektila koji su padali na Sarajevo".

"U principu, mi smo se bavili prikupljanjem i uklanjanjem tih projektila, i u Odjeljenju su se vadila punjenja i takvi ostaci su ostavljani kao uzorci radi uspoređivanja tragova koje smo prikupljali pri uviđajima eksplozija da utvrdimo da li se poklapaju", pojasnio je Suljević.

Haško tužilaštvo Suljeviću je prezentiralo više dokumenata iz ratnog perioda koji se odnose na potraživanja "sredstava neophodnih za borbena djelovanja" Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a, za koje je svjedok kazao da se poklapaju sa uzorcima koje je njegovo odjeljenje sakupilo.

Direktno ispitivanje Suljevića nastavit će se u četvrtak, izvijestio je Justice Report.

(fena)

21.07.2010.

MEDJUNARODNE ORGANIZACIJE UPOZORILE REPUBLIKU SRPSKU: NEGIRANJE GENOCIDA I ODAVANJE POCASTI RATNIM ZLOCINCIMA JE NEPRIHVATLJIVO

 

24sata.info PHOTO
image Genocid u Srebrenici / 24sata.info

 

24SI - Nedavne aktivnosti i izjave političara na visokim funkcijama u Republici Srpskoj /RS/ kojima se zvanično glorifikuju pripadnici srpskog naroda osuđeni za ratne zločine...

 

...i negira činjenica da se u julu 1995. godine u Srebrenici desio genocid danas su u zajedničkom saopštenju osudile međunarodne organizacije u BiH.
U zajedničkom saopćenju OHR-a, EUSR-a, Vijeća Evrope, Rezidentnog koordinatora UN, EUFOR-a, Visokog komesarijata UN za izbjeglice, Štaba NATO-a u Sarajevu i Misije OEBS-a navodi se da je "činjenica da su te aktivnosti preduzete i takve izjave date neposredno prije i nakon obilježavanja 11. jula i 15. godina od genocida u Srebrenici, što ih čini još nedostojnijim".

Ove organizacije podsjećaju vlasti u RS da su činjenice u vezi sa Srebrenicom jasne i čvrsto ustanovljene, i da je presudom Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine u predmetu BiH protiv Savezne Republike Jugoslavije utvrđeno da se u Srebrenici desio genocid.

"Presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, počevši od presude u predmetu Radislava Krstića i presuda donesenih 10. juna protiv Ljubiše Beare i Vujadina Popovića, takođe se utvrđuje individualna krivična odgovornost za počinioce genocida u Srebrenici", navodi se u saopštenju.

Ove organizacije podsjećaju da iako prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima svako ima pravo na slobodu izražavanja, to pravo može biti podvrgnuto određenim ograničenjima, prvenstveno da bi se sačuvao autoritet i nepristrasnost sudskih organa ili da bi se zaštitio ugled i prava drugih.

U saopštenju se navodi da javni zvaničnik koji negira genocid, iako je u potpunosti svjestan ovih sudskih odluka, ne vrijeđa samo sjećanje na one koji su ubijeni nego i aktivno ugrožava vladavinu prava, a da javno nagrađivanje onih koji su osmislili, organizovali ili omogućili genocid, takođe, ugrožava autoritet sudskih organa.

"Smatramo da je otvoreno suočavanje sa zločinima iz prošlosti i njihovo rješavanje apsolutno neophodno za izgradnju atmosfere povjerenja, kao i za osiguranje potpune odgovornosti pojedinca putem krivično-pravnog sistema", ističe se u zajedničkom saopštenju međunarodnih organizacija.

U saopštenju se napominje da negiranje prošlosti i izmišljanje iskrivljenog historijskog prikaza stanja samo slabi kredibilitet onih koji negiraju sudski utvrđene historijske činjenice.

"U tom pogledu, za vlasti RS bilo bi daleko razboritije da slijede nedavne pozitivne primjere lidera Hrvatske i Srbije", navodi se u saopštenju.

(srna)

21.07.2010.

MEDJUNARODNE ORGANIZACIJE U BiH OSUDILE IZJAVE IZ REPUBLIKE SRPSKE. KOJIMA SE NEGIRA GENOCID

 

Saopćenje potpisali OHR, NATO, UN, OSCE • Presudom Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007 utvrđeno da se u Srebrenici desio genocid

image Vlasti RS bi trebale da slijede pozitivne primjere lidera Hrvatske i Srbije

Međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini osudile su danas nedavne izjave političara na visokim funkcijama u RS u "kojima se zvanično glorifikuju pripadnici srpskog naroda osuđeni za ratne zločine i negira činjenica da se u julu 1995. godine u Srebrenici desio genocid".

Međunarodne organizacije su u zajedničkom saopštenju osudile negiranje genocida i odavanje počasti ratnim zločincima i dodale da
je "neprihvatljivo u svakom demokratskom društvu, utemeljenom na vladavini prava, da se negira genocid".

- Činjenica da su te aktivnosti preduzete i takve izjave date neposredno prije i nakon obilježavanja 11. jula i 15. godišnjice genocida u Srebrenici čini ih još nedostojnijim, navodi se u saopćenju.

Saopćenje su potpisali Ured visokog predstavnika (OHR), Vijeće Evrope, rezidentni koordinator UN, Eufor, Visoki komesarijat UN za
izbjeglice, Štab NATO-a u Sarajevu i Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).

- Podsjećamo vlasti u RS da su činjenice u vezi sa Srebrenicom jasne i čvrsto ustanovljene. Presudom Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine u predmetu BiH protiv Savezne Republike Jugoslavije utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, "počevši od presude u predmetu Radislava Krstića i
nedavno, 10. juna, donesenih presuda protiv Ljubiše Beare i Vujadina Popovića takođe utvrđuje individualna krivična odgovornost za počinioce genocida u Srebrenici".

- Javni zvaničnik koji negira genocid, iako je u potpunosti svjestan ovih sudskih odluka, ne vrijeđa samo sjećanje na one koji su ubijeni
nego i aktivno ugrožava vladavinu prava. Javno nagrađivanje onih koji su osmislili, organizovali ili omogućili genocid takođe ugrožava autoritet sudskih organa, saopćile su međunarodne organizacije u BiH.- 

One su zaključile da je "otvoreno suočavanje sa zločinima iz prošlosti i njihovo rješavanje apsolutno neophodno za izgradnju atmosfere povjerenja, kao i za obezbjeđivanje potpune odgovornosti pojedinca putem krivično-pravnog sistema".

S druge strane, negiranje prošlosti i izmišljanje iskrivljenog istorijskog prikaza stanja samo slabi kredibilitet onih koji negiraju sudski utvrđene istorijske činjenice. U tom pogledu, za vlasti RS bilo bi daleko razboritije da slijede nedavne pozitivne primjere lidera Hrvatske i Srbije, navodi se u saopštenju.

21.07.2010.

DOGOVORENO FORMIRANJE REGIONALNE RUKOMETNE LIGE

 

Regionalna liga na prostoru nekadašnje Jugoslavije za sada postoji samo u košarci

image

U Zagrebu je održan drugi sastanak predstavnika nacionalnih rukometnih saveza država sa prostora bivše Jugoslavije na kojem je postignut dogovor o formiranju regionalnog takmičenja.

Sastanku su prisustvovali predstavnici nacionalnih saveza Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Makedonije, a iz opravdanih razloga u glavni grad Hrvatske nisu doputovali Austrijanci i Mađari, koji su podržali osnovanje regionalne lige.

Kako su objavili mediji u Hrvatskoj, dogovoreno je da se osnuje Rukometna asocijacija južne Evrope, čije će sjedište biti u Zagrebu, a glavni zadatak će joj biti da organizuje i vodi regionalnu rukometnu ligu.

Postignut je i dogovor da liga sa maksimalno 16 klubova startuje naredne jeseni. Klubovi koju budu igrali u tom takmičenju u nacionalna prvenstva će se uključivati u završnici.

Generalni sponzor lige bit će Erste grupa, a punu podršku tom takmičenju dali su Međunaorodna rukometna federacija (IHF) i Evropska rukometna federacija (EHF).

Regionalna liga na prostoru nekadašnje Jugoslavije za sada postoji samo u košarci.

21.07.2010.

POCELO ISPITIVANJE LOKACIJE MOGUCE MASOVNE GROBNICE U ANDRIJEVICI

 

Andrijevica

Andrijevica

21.07.2010.
Na inicijativu Specijalnog tužilaštva Kosova i misije EULEKS-a juče je u Andrijevici, po nalogu crnogorskog tužilaštva, otpočela istraga o postojanju masovne grobnice u kojoj su tokom rata na Kosovu 1999. godine navodno zakopana tijela kosovskih Albanaca koji su pokušavali da prebjegnu u Crnu Goru.

Te informacije šturo je potvrdila i portparol bjelopoljskog Višeg suda koja je saopštila da su istražne radnje počele u dvorištu andrijevačkog pogona za preradu drveta. Predsjednik opštine Andrijevica Veselin Bakić za naš radio kaže da je zatečen ovom informacijom i da nema nikakva saznanja o navodnoj grobnici.

"Do danas ništa nijesam znao o tome, osim čaršijskih priča. Evo, danas sam iz sredstava informisanja čuo za te sumnje koje postoje, da tu ima neka masovna grobnica. Nijedan državni organ me do sada nije obavijestio da ima sumnje i da treba da vrše istraživanja. Jednostavno, moje
U Andrijevici se nalazila komanda vojne policije u koju su privođeni uglavnom izbjegli muškarci pod sumnjom da imaju veze sa Oslobodlilačkom vojskom Kosova, pišu crnogorski mediji 
informacije i saznanja su iz današnjih medija o tome."

RSE: Kada kažete "neke čaršijske priče", mislite li na priče koje datiraju odavno?

"Ne, nego ovih dana prije ovoga što se dešavalo prije početka istrage koja je juče počela. Znači od ranije ništa nijesam čuo niti imam ikakve informacije da se nešto tako ili nešto slično dešava."

Kako danas pišu crnogorski mediji u vrijeme rata na Kosovu kada je na stotine albanskih izbjeglica sa Kosova pokušavalo da se domogne bezbjedne tetritorije i prebjegne u Crnu Goru, u Andrijevici se nalazila komanda vojne policije u koju su privodjeni uglavnom izbjegli muškarci pod sumnjom da imaju veze sa Oslobodlilačkom vojskom Kosova.

Sedamdesetak kilometara od Andrijevice, u Kaluđerskom lazu za samo tri mjeseca 1999. godine ubijeno je preko dvadeset albanskih civila, muškaraca, ali i žena djece i staraca. Za to djelo ratnog zločina trenutno se sudi vojnim rezervistima i oficiru Predragu Strugaru koji je bio koamandant bataljona vojske u čijem je rejonu zločin počinjen.

Djelovanje paravojnih srpskih jedinica

Tijela ubijenih u Kaluđerskom lazu takođe nijesu ostala na tom lokalitetu, nađena su kasnije u masovnoj grobnici u Novom selu pored Peći. Velija Murić, advokat porodica ubijenih u Kaluđerskom lazu, kaže da sumnje da i u Andrijevici postoji masovna grobnica za njega nijesu iznenađenje i da su mnogi muškarci, izbjeglice sa Kosova svjedočili da su saslušavani u vojnoj komandi u tom gradu.

"Međutim svi živi koji su dovođeni u Andrijevicu, a njih je najmanje preko sto, to su lica koja su kao muškarci izdvajani iz izbjegličke kolone. Prosto, smatram da ne vladaju saznanjem da li je neko tamo ubijan ili dovođen radi sahranjivanja ili slično. Čak i oni koji su dovođeni u Aušvic nijesu znali da je tamo bila gasne komore", kaže Murić. 

Veseljko Koprivica, novinar nedjeljnika Monitor koji se od početka devedesetih bavi istraživanjem rantih zločina kaže da je vijesti o mogućem postojanju masovne grobnice u Andrijevici za njega novost.

"Prvi put za to čujem, iako sam kao novinar često pisao o ratnim zločinima počinjenim u Crnoj Gori. No, sve je moguće jer je naša nedavna prošlost nedovoljno istražena. Moguće je da je taj eventualni zločin počinjen negdje u vrijeme zločina u Kaluđerskom lazu i da je to djelo neke od paravojnih formacija koje su za vrijeme rata nekontrolisano krstarile tim dijelom Crne Gore, Srbije i Kosova. Taj slučaj treba prepustiti nadležnim organima da ga istraže i rasvijetle. Treba se uzdržati od spekulacija, manipulacija jer ih i bez toga imamo previše", smatra Koprivica.

Velija Murić takođe podsjeća da je u tom rejonu tokom rata na Kosovu, kada je Crna Gora bila na ivici rata sa Miloševićevim režimom u pograničnom pojasu sa Kosovom djelovalo više paravojnih srpskih jedinica, ali dodaje i da je taj rejon bio pod kontrolom Komande druge armije, čijih čelnih ljudi nema u optužnici za ratne zločine u tom kraju.

"Ne bih sada prozivao po imenice nikoga, ali je opšte poznata činjenica, posebno u sudskom postupku koji je u toku kod Višeg suda u Bijelom Polju oko ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, ko je u to vrijeme bio najodgovorniji za dešavanja na prostoru Crne Gore", kaže Murić.

****
Mogao bi vas zanimati i ovaj tekst:
Moguće postojanje neotkrivenih masovnih grobnica u Srbiji
21.07.2010.

MILORAD DODIK PRIJETI UKOLIKO SUD PRAVDE ODOBRI NEZAVISNOST KOSOVA

 

Ukoliko eventualno odluka bude da se afirmiše pravo na samoopredjeljenje koje je unilateralno to isto može da bude poruka za neka buduća ponašanja, poručio je Dodik

image Dodik: Zvanično Sarajevo pokušava da održi teritorijalni integritet BiH

 Premijer RS Milorad Dodik izjavio je danas u Beogradu da će RS  veoma jasno proučiti pravne i demokratske konsekvence mogućih ocjena Međunarodnog suda pravde /MSP/ o nezavisnosti Kosova i jasno ostati na poziciji koja podrazumijeva zaštitu teritorijalnog integriteta, prije svega Srbije.

- Ukoliko eventualno odluka bude da se afirmiše pravo na samoopredjeljenje koje je unilateralno to isto može da bude poruka za neka buduća ponašanja,  poručio je Dodik poslije susreta sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem. 

Dodik je istakao da će RS sigurno ostati stabilna, mirna i promišljena i da, kako je naveo, "neće destabilizovati ništa".

- Mi ćemo nastaviti da se ponašamo prepoznatljivom politikom ne sporeći Dejtonski sporazum u Bosni i Hercegovini, poštujući teritorijalni integritet Bosni i Hercegovini, ali ukoliko se eventualno dese neke druge ocjene niko ne može da kaže da i za nas koji budemo to čitali,  to neće značiti neku posebnu poruku za budućnost, istakao je Dodik.  

Dodik je istakao kako očekuje da će savjetodavno mišljenje MSP-a biti afirmacija međunarodnog prava i principa koji garantuju teritorijalni integritet zemalja.

- Mislim da važi i za Bosnu i Hercegovinu, pogotovo za zvanično Sarajevo koje pokušava da održi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine da podrži upravo takav razvoj situacije, a važno je i za nas u RS, jer će takva odluka, koja u suštini podržava principe međunarodnog prava jasno reći da se stoji na pozicijama podrške integritetu država i da unilateralne akcije ne mogu da dovedu do stvaranja novih državnih zajednica, rekao je Dodik.

Dodik je ponovio da bez saglasnosti RS, Predsjedništvo BiH ne može da donese odluku o eventualnom priznavanju Kosova.

Međunarodni sud pravde sutra će u 15.00 sati u Hagu na javnoj sjednici pročitati mišljenje o legalnosti kosovske nezavisnosti

21.07.2010.

KOMANDIR LOGORA KERATERM DUSKO SIKIRICA PUSTEN NA SLOBODU

 

Predsjednik Haškog tribunala Patrick Robinson usvojio je zahtjev Duška Sikirice da bude oslobođen pošto je u Austriji odslužio dvije trećine kazne

image Sikirica: Odslužio pet godina u zatvoru u Austriji

Predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson (Patrick) usvojio je zahtjev Duška Sikirice da bude oslobođen pošto je u Austriji odslužio dvije trećine kazne od 15 godina zatvora zbog zločina u logoru Keraterm kod Prijedora 1992.
       
Sikirica, koji je 2000. uhapšen u BiH, bio je komandir logora Keraterm.
       
U septembru 2001, Sikirica je priznao krivicu za progon nesrba iz prijedorskog kraja, uključujući ubistva, mučenje, seksualno zlostavljanje i nehumano postupanje.
       
Tribunal ga je osudio na 15 godina zatvora.
       
Na odsluženje kazne u Austriju prebačen je u maju 2002.
       
Austrijske vlasti obavijestile su predsjednika Tribunala Robinsona da je Sikirica odslužio dvije trećine kazne 25. juna ove godine.
       
Usvajajući zahtjev za prevremeno oslobađanje, sudija Robinson je imao u vidu da je Sikirica priznao krivicu i izrazio kajanje zbog počinjenih zločina, kao i da se na odsluženju kazne, prema izvještaju austrijskih vlasti, dobro vladao

21.07.2010.

ZELJKO KOMSIC O DOGADJAJIMA UNUTAR N/FSBiH: "OVO JE RUSENJE BiH NA NIVOU SPORTA"

 

24sata.info PHOTO
image Željko Komšić / 24sata.info

 

24SI - Mnogi lobisti koji žele kreirati politiku u državi danas su se sjetili da se nakon 10 godina mora ukinuti tročlano predsjedništvo i postaviti jedan predsjednik. E, ne mora. Ako je moglo funkcionisati do sada, može i dalje.

 

Bio je ovo komentar premijera RS Milorada Dodika, koji se tokom vikenda osvrnuo na moguću suspenziju Fudbalskog saveza BiH (N/FSBiH), koja bi zahvatila reprezentaciju i sve bh. klubove koji nastupaju u Evropi.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić osvrnuo se u izjavi za "Žurnal" na događanja unutar N/FSBiH, te je naglasio da je i u ovom slučaju "politika uzela sve".

"Ona želi krah BiH na svakom polju, naročito na sportskom, jer on kod ljudi budi osjećaj ponosa. Znam da se o svemu moramo dogovarati. Ali, dogovor znači da ne mogu svi sve dobiti. Nije dogovor samo kako jedan kaže, onda se nećemo ni dogovarati, jer to je djetinjasto. Ako neko neće da bude u nečemu, ne mora. Ovo je rušenje BiH na nivou sporta. Ko neće, ne mora, mi ćemo praviti Savez, kada promijenite mišljenje dođite, uvijek ima mjesta za vas. Tako bih to postavio. Ovdje ne pomažu argumenti ni logika. Ali, ne možemo vječno biti ucjenjivani. Biće fudbala u ovoj zemlji, htio to neko ili ne", kazao je Komšić.

(24sata.info)

21.07.2010.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: CIRKUS KOJI NIKO NE ZELI DA GLEDA CAK NI U REPUBLICI SRPSKOJ!

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / ilustracija / 24sata.info

 

24SI - Iako je suđenje Radovanu Karadžiću još uvijek na početku, javnost u BiH i Srbiji već gubi interes za tok ovog procesa, koji se, po mišljenju mnogih, "pretvara u cirkus".

 

Nakon što su više od decenije čekali da bivši lider bosanskih Srba bude priveden pravdi, većina ljudi ovih dviju zemalja je razočarana načinom na koji se odvija suđenje Radovanu Karadžiću.

Borci za ljudska prava ističu da Karadžić pokušava relativizirati zločine koji mu se stavljaju na teret, pa mu sudnica služi kao pozornica, a glavna teza u svemu tome jeste - "razvlačenje pameti", kako bi suđenje što duže trajalo.

Osim otezanja suđenja, javnosti smeta Karadžićeva prekomjerna blagonaklonost prema pojedinim svjedocima, koju smatraju "kulminacijom neukusa".

Sa druge pak strane, smanjen interes javnosti dovodi do nepostojanja "otrežnjujućeg efekta", pa se u Srbiji i Republici Srpskoj (RS) sa optuženog ne skida oreol heroja.

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008., nakon što se više od deset godina skrivao u Beogradu pod imenom Dragan Dabić.

Tužilaštvo u Haagu tereti ovog bivšeg predsjednika RS-a za genocid počinjen u Srebrenici i u sedam drugih općina, kao i za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja počinjene u BiH od 1992. do 1995. godine.

Iako je od momenta hapšenja javnost samo čekala početak suđenja, budući da je prva optužnica protiv Karadžića podignuta još u julu 1995. godine, postupak je počeo tek krajem oktobra 2009., iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva.

Nakon brojnih odgoda, te Karadžićevih višestrukih zahtjeva za odbacivanje optužbi i odlaganje suđenja, saslušanje prvih svjedoka počelo je šest mjeseci poslije - u aprilu 2010. godine.

Mirela Huković-Hodžić, novinarka BH Radija 1 koja prati suđenje Karadžiću, smatra da je dinamika postupka jako spora jer optuženi za unakrsno ispitivanje troši i do deset puta više vremena od tužitelja.

"Iskaz bi trebalo dati 400 svjedoka, a u sudnici je još aktuelna lista onih koji su, prema planu Tužiteljstva, trebali završiti svjedočenje do kraja maja", kaže Huković-Hodžić.

Tužilaštvo je na proteklih 45 ročišta uspjelo saslušati 14 svjedoka. Neke od njih - poput Momčila Mandića, bivšeg ministra pravde u Vladi RS-a, te Roberta Donie, američkog historičara - Karadžić je unakrsno ispitivao više od 20 sati.

"Ako se nastavi tempom kojim se odvijalo u prva tri meseca, suđenje Karadžiću bi moglo da traje do 2020. godine", smatra Mirko Klarin, direktor agencije Sense-Tribunal, dodajući da se to ipak neće desiti jer bi se, u skladu sa mandatom Tribunala, cjelokupan postupak trebao okončati 2014. godine.

Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode u BiH, smatra da je za ovakav tok postupka kriv Tribunal u Haagu jer Karadžiću dozvoljava da provodi strategiju koja ide unedogled.

"On prosto uživa. On stvarno ovdje vidi sebe kao na jednoj pozornici i njegova je teza - tako je bilo i u vrijeme rata - razvlačenje pameti. Što duže, to bolje za njega", tvrdi Memišević.

Ipak, sporost procesa nije ono što joj najviše smeta, već ponašanje optuženog u sudnici, te njegov negativan ili blagonaklon odnos prema svjedocima.

"Karadžić čini sve da sudnicu pretvori u cirkus. Primjer je sa svjedokom Mandićem - njihovo obraćanje je kulminacija neukusa. Mandić se obraća Karadžiću 'gospodine predsjedniče', a Karadžić njemu 'gospodine ministre'. To je izrugivanje. Kakav predsjednik, kakav ministar, koje to države?", pita se Memišević.

Momčilo Mandić je od 30. juna do 16. jula svjedočio na suđenju Karadžiću, tražeći da bude svjedok suda, a ne optužbe. Na početku svog ispitivanja Karadžić se izvinio svjedoku "za patnje koje su mu priredili zbog njega".

"Gospodine predsjedniče, prihvaćam!", kazao je Mandić, kojem se pred Sudom BiH sudilo za zločine počinjene u Sarajevu i Foči tokom rata, ali je oslobođen krivice.

"Ta vrsta pompeznosti i teatralnosti je mučna. Čini nam se zapravo da ti ljudi nisu ni svjesni za kakav brutalni zločin Karadžić odgovara. To je zastrašujuće svjedočanstvo odsustva minimuma odgovornosti zbog teških zločina koji su počinjeni", kaže Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a.

Sličnog mišljenja je i Sinan Alić, vršilac dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, koji ističe da Karadžić pravi cirkus jer na svaki način pokušava izvršiti relativizaciju zločina za koje se tereti.

"Pokušava od suđenja napraviti jedan cirkus, šegačiti se tamo gdje šege nema. On ili nije normalan ili je bolestan. Očigledno nije svjestan situacije u kojoj se nalazi", smatra Alić.

Eldinu Hadžoviću, novinaru sedmičnog magazina Dani, čitav proces izgleda kao mjesto za promociju Karadžićevih političkih stavova, odnosno kao platforma sa koje se obraća svojim "poklonicima i sljedbenicima u Srbiji i BiH".

"Suđenje organizatoru i kreatoru genocida izgleda kao ljigavi reality show u kojem on svjedoke vrijeđa, ponižava, ponovo bombarduje i trpa u žicu, na ogromnu radost auditorija", kaže Hadžović, koji vjeruje da je zbog toga potpuno opao interes javnosti za ovo suđenje.

Ni javnost u Srbiji ne pokazuje veliki interes za proces protiv Karadžića, sudeći prema mišljenju Dejana Kožula, novinara iz Beograda, koji vjeruje da su ljudi "zaokupljeni svojom mukom", te nemaju vremena, niti volje za praćenje suđenja.

Sa njim se slaže i Dejan Anastasijević, novinar lista Vreme, pojašnjavajući kako nedostatku interesa doprinosi i činjenica da tamošnji mediji samo sporadično izvještavaju o ovome, kroz kratke agencijske izvještaje.

Uprkos medijskim izvještajima, Dušan Ignjatović, direktor kancelarije Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Srbije, ističe da je praćenje sudskih procesa veoma bitno jer bi trebalo da doprinese otkrivanju istine o tome šta nam se svima dogodilo devedesetih godina.

Milanu Antonijeviću, izvršnom direktoru Komiteta pravnika za ljudska prava Srbije (YUCOM), pak smeta što za sada suđenje Karadžiću nema "otrežnjujući efekat za javnost u Srbiji", odnosno ne skida se oreol heroja sa optuženog.

Prema mišljenju ovog borca za ljudska prava, zainteresovanost javnosti za suđenje je na veoma niskom nivou, a uzrok tome su senzacionalističko izvještavanje, te ekonomska kriza i svakodnevne afere u medijima.

"Uz sve to, običnom građaninu ne ostaje mnogo energije da se bavi suđenjem pred Haškim tribunalom", kaže Antonijević.

Kada je riječ o bh. javnosti, Mirela Huković-Hodžić smatra da su ljudi ili rezignirani ili ravnodušni prema Karadžićevom suđenju:

"Rezignirani - jer ono što vide u sudnici doživljavaju kao 'reprizu' suđenja Slobodanu Miloševiću. Ravnodušni - jer postratni period u BiH predugo traje, a egzistencijalni problemi u nefunkcionalnoj državi sve teže pritišću. Sve skupa predugo traje, ljudi su umorni..."

Slobodan Milošević, predsjednik Srbije u ranim 90-im prošlog vijeka, optužen je za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. Suđenje koje je počelo 2002. nikada nije okončano jer je optuženi umro u pritvorskoj jedinici četiri godine poslije.

Iako su mnogi vjerovali da će u Republici Srpskoj interes za Karadžićevo suđenje biti znatno veći, budući da je optuženi osnivač i prvi predsjednik ovog bh. eniteta, Branko Todorović ističe da su se ta očekivanja pokazala kao potpuno netačna.

"Njegovo suđenje skoro da nikoga ne zanima. Stanovništvo je suočeno sa svakodnevnom egzistencijalnom borbom, siromaštvom, bijedom, nezaposlenošću i mislim da kod većine njih postoji odbojnost i smatraju Karadžića odgovornim za stanje u kojem se nalaze", kaže Todorović.

Sličnog je mišljenja i Gordana Katana, novinarka iz Banje Luke, koja smatra da su građani predugo "bili smarani" pričom o Karadžićevom hapšenju, te su izgubili interes za suđenje.

"Mislim da građane Karadžić više ne zanima. Daleko ih više zanimaju one priče od čega se živi, kako se živi, to je ono što je njihov primarni interes", dodaje ona.

Rajko Vasić, izvršni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kaže da je praćenje sudskih procesa protiv takozvanih "ratnih zvijezda" poput Radovana Karadžića još jedan ostatak bolesnog društva koji ne doprinosi istini o ratu i pomirenju.

"Suđenje Karadžiću je pogrešno, a to pokazuje izbor svjedoka, odnosno iznose se činjenice koje nisu sudske i ne predstavljaju materijalne dokaze. To ne doprinosi sudskom procesu, već političkom pozorištu", tvrdi Vasić, visoki funkcioner najjače stranke u RS-u.

Nasuprot ovom stavu, Mirko Klarin za Justice Report ističe da je sva suđenja, ne samo Karadžićevo, važno pratiti da bi se shvatilo "šta nam se dogodilo i ko je za to odgovoran", jer je vidljivo da u zemljama bivše Jugoslavije o tome postoje oprečna mišljenja.

"Sudske presude, u kojima se to utvrđuje izvan razumne sumnje, neće to promeniti, barem ne brzo, ali će ograničiti prostor za razumno poricanje zločina. A nerazumnog će uvijek biti", smatra Klarin.

(birn)

21.07.2010.

PRELAZNI ROK: VEHABIJE PRELAZE U RAVNOGORSKI POKRET!?

 

24sata.info PHOTO
image Četnik / 24sata.info

 

24SI - Agencije su juče prenijele vijest da je SNSD Milorada Dodika zatražio dopunu Krivičnog zakona BiH, kojom se traži zabrana vehabijskog i selefijskog pokreta. Za pripadnost vehabijskom ili selefijskom pokretu, učestvovanje u njihovim aktivnostima ili pružanje materijalno-finansijske pomoći SNSD predlaže kazne zatvora od jedne do pet godina zatvora.

 

Posmatraču sa strane, neupućenom u bh. zbivanja, ovakav zahtjev bio bi sasvim logičan i prirodan. Riječ je o dopunama kojim se ''udara'' u samu srž mogućih uzroka terorizma na području BiH. Ne treba posebno podsjećati da su upravo pripadnici dva navedena pokreta glavni osumnjičeni za planirane i izvedene terorističke aktivnosti u zemlji.

Međutim, uzimajući u obzir kontekst i ne tako davne parlamentarne rasprave o sličnim pojavama, može se vidjeti koliko je ovaj zahtjev SNSD-a dvoličan i licemjeran!

Naime, kao i većina stvari u ovoj zemlji, i ova dopuna Krivičnog zakona bi bila puna rupa i neprovodiva! Kako? Vrlo jednostavno: dovoljno je samo da pripadnici vehabijskog i selefijskog pokreta pređu u pojavno sličan Ravnogorski četnički pokret, koji u SNSD-pokrajini, koja se nakon novembra 1995. godine zove još i Republika Srpska, uživa status folklornog društva, uprkos tome što je riječ o pokretu koji baštini naslijeđe Draze Mihailovica i saveznika Adolfa Hitlera iz Drugog svjetskog rata – koljača po zlu zapamćenih od Hrvatske Krajine do Istočne Bosne, ali i same Srbije!

Upravo su SNSD-ovci bili najglasniji kada se trebalo suprotstaviti donošenju zakona o zabrani djelovanja fašističkih organizacija u BiH!

A posebna je priča kako su zapravo uopće vehabije stigle u BiH! Iako su odličan ''šlagvort'' za pripisivanje Bošnjacima-muslimanima terorizma, prava pitanja su sljedeća (bez namjere da se brani mali dio bošnjačkog političko-vjerskog establišmenta kojima su bili srcu dragi):

1. Ako su u ratu Srbi i Hrvati kontrolirali dodir BiH sa vanjskim svijetom (a jesu), kako se moglo dogoditi da famozne bradate ''mudžehadine'', svoje pretpostavljene neprijatelje, i to ekstremne, propuste na teritorije pod kontrolom Armije BiH? Uzimajući u obzir da je i humanitarna pomoć jedva prolazila, kako to da su se borci iz islamskih zemalja, začetnici vehabizma u Bošnjaka (uz pomoć saudijskog i inog novca) uopće našli u ovoj zemlji?

2. Sljedeće pitanje je kome je to odgovaralo i trebalo? Je li Bošnjacima? Ako se uzme podatak da je Armija BiH 1995. godine, u vrijeme splitskih razgovora Tuđman-Izetbegović imala 200.000 naoružanih boraca (barem je tako Izetbegović tada izjavio u novinama), da li su stvarno ''pojačanje'' bili mudžahedini, čiji se ukupni broj prema različitim procjenama kretao od 800 do par hiljada? A ne treba zaboraviti ni da je Armija BiH glavni teret odbrane iznijela prije nego su ti strani borci uopće ubačeni u BiH.

3. Ko su uopće ljudi koji se većinom regrutiraju u vehabijski pokret? Proste analize do sada objavljivane u medijima sugeriraju da je riječ o osobama sa ivice društva, bilo bivšim ovisnicima o drogama, osobama koje su bile u sukobu sa zakonom na druge načine, ili da su imale problema psihičke prirode i slično. Ovome treba dodati i motiv siromaštva, koje je posebno zadnjih godina sve rasprostranjenije u BiH, jer – navodno – postoje mjesečne novčane ''stimulacije'' za članove ovog pokreta.

Odgovori na ova pitanja jasno daju putokaz ka odgonetanju kome je zapravo sve to trebalo i iz kojih razloga!

Naravno, to ne opravdava mali dio bošnjačkog političko-vjerskog establišmenta, koji je – iz samo njima znanih razloga - blagonaklono gledao na vehabijski pokret i tako im omogućio da ''puste korijenje'' i postanu sve militantniji i osioniji, kada su uvidjeli da nemaju i ne mogu imati širu podršku bošnjačkog naroda.

Svakako, ovdje je posebno pitanje da li je svak ko ima dugu bradu odmah time i terorista, što može odvesti do skliskog terena očitog i grubog kršenja ljudskih prava, uključujući isljeđivanje nevinih ljudi.

Ako je i od SNSD-a, previše je!

(24sata.info)

21.07.2010.

MLADI IZ SVIJETA POMAZU SREBRENICU

 

Međunarodni omladinski kamp Franco Betolli u Potočarima, Foto: Sadik Salimović

Međunarodni omladinski kamp Franco Betolli u Potočarima, Foto: Sadik Salimović

21.07.2010.
Sadik Salimović
Mladi iz Španije, Njemačke, Italije, Francuske, Srbije, Hrvatske, Alžira i Bosne i Hercegovine učestvuju u  radu Omladinskog kampa koji se u Potočarima kod Srebrenice organizuje već peti put. Siromašnim stanovnicima ovog  kraja mladi su poklonili polovni namještaj, a starijim osobama će pomoći u obavljanju težih poslova.

Međunarodni omladinski kamp „Frank Betoli - put ka novoj Evropi“ već peti put organizuje se u Srebernici. U narednih 15-ak dana 120 omladinaca realizovaće niz aktivnosti.

„Od aktivnosti koje obavljamo započeli smo sa čišćenjem Memorijalnog centra, mezarja i spomen-obilježja i nastavili smo sa čišćenjem ovog dijela Potočara. Kao i svake godine, došao je konvoj rabljenog namještaja, tako da vršimo distribuciju rabljenog namještaja direktno na vrata povratnicima. Radimo na projektima solidarne ekonomije, uzgoj indusutrijskih krastavaca. Sa komunalnim preduzećem i opštinom planiramo da iduće sedmice počnemo sa čišćenjem šetališta prema Guberu i prema starom gradu,“
kaže Mirza Efendić, koordinator Kampa.
Ja sam odlučio da dođem ovdje da malo pomažem ljude, da se upoznamo sa drugim ljudima i da živimo svi zajedno, kaže Olivije Paje iz Francuske.

Mladi su došli ovdje da pomognu stanovnicima Srebrenice, da se druže i upoznaju. Među njima je Olivije Paje iz Francuske.

„Ja sam odlučio da dođem ovdje da malo pomažem ljude, da se upoznamo sa drugim ljudima i da živimo svi zajedno,“
kaže on.

Interakcija među mladim ljudima

„Ovde sam došao kako bih proveo raspust na jedan koristan način i upotrebio svoju snagu jedan neuobičajen način tako što ću pomoći sa druge strane Drine pomognemo razvoju ove opštine koja je dosta stradala tokom rata. Vrlo sam zadovoljan učešćem u Kampu jer je ovo sjajna prilika da upoznamo dosta ljudi koji dolaze iz čitave Evrope, naročito ima Francuza i Italijana, ali takođe i sa Bošnjacima koji su ovde - da prosto postoji neka interakcija među mladima koja sigurno može da produbi i ka nečem višem,“
rekao je Andrija Erac iz Beograda.

Među najmlađim učesnicima je Edita Mustafić iz Klokotnice, Doboj - istok.

„Ovdje sam izabrala da dođem zato što sam čula da je lijepo, da se stiču nove radne navike,“
priča Edita.

Selim je iz Alžira. Redovno posjećuje omladinske kampove. Bio je u Afganistanu i u drugim zemljama gdje se ratuje i gdje je bilo sukoba. Čuo je o Srebrenici i pomno je pratio dešavanja iz bliske prošlosti. Sada je došao da se lično uvjeri u ono što je čuo. Najbitnije mu je da upozna ljude, da podijeli tugu sa njima i da im pomogne koliko je u mogućnosti.

Učesnici Kampa smješteni su u osnovnoj školi u Potočarima, a u neposrednoj blizini grade dom kako bi imali vlastiti prostor i aktivnosti obavljali tokom cijele godine.           
21.07.2010.

SKANDALOZNO: NIKOLA SPIRIC ODBIO DA SE SASTANE SA KATARSKIM EMIROM

 

Danas sam posvećen posjeti premijera Srbije Mirka Cvetkovića BiH, rekao je Špirić

image Foto: Reuters

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić izrazio je zadovoljstvo što danas u Sarajevu boravi katarski emir Hamad bin Halif Al-Tani, ocijenivši da je protokol ove posjete poluprivatan, zbog čega se neće sastati sa katarskim emirom.

"Danas sam posvećen posjeti premijera Srbije Mirka Cvetkovića BiH", rekao je Špirić  na konferenciji za novinare i dodao da nije čovjek koji odgovara na poluprivatne protokole.

On je poručio da kao predsjedavajući Savjeta ministara BiH na vrijeme mora biti uključen u protokole, ukoliko u BiH dolaze bitni ljudi.

"Ako neko misli da može da me pozove kad mu padne na pamet, u velikoj je zabludi", rekao je Špirić.

Precizirajući da je u protokolu navedeno da će se sa katarskim emirom sastati "delegacija Savjeta ministara" Špirić je konstatovao da on nije delegacija, već predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

"U BiH postoje ljudi koji prave privatne protokole i koji bi da imaju privatnu državu, ali to im je uzalud", zaključio je Špirić.

Špirić je danas u Sarajevu razgovarao sa predsjednikom Vlade Srbije Mirkom Cvetkovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti BiH, a potom su se njih dvojica obratili učesnicima Poslovnog foruma dvije zemlje.

21.07.2010.

SPIRIC SE IZVINJAVAO CVETKOVICU ZBOG KOMSICEVIH IZJAVA O KOSOVU?!

 

Nikola Špirić izjavio je danas u Sarajevu da je zvanični stav BiH da nije priznala unilateralno proglašenje samostalnosti Kosova.

image Cvetković po dolasku u glavni grad BiH

Predsjedavajući Savjeta ministra BiH Nikola Špirić izjavio je danas u Sarajevu da je zvanični stav BiH da nije priznala unilateralno proglašenje samostalnosti Kosova.

Špirić je predsjednika Vlade Srbije Mirka Cvetkovića zamolio da se u Srbiji ne posvećuje velika pažnja pojedinim izjava iz BiH u kojima se govori drugačije.

"Različiti politički tonovi usporavaju prijateljsku saradnju između dvije zemlje", konstatovao je Špirić ističući da za spoljnu politiku BiH nema prečeg zadatka od uspostavljanja dobre saradnje sa susjedima - Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.

Na zajedničkoj konfereniciji za novinare Cvetković je potvrdio da Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma u punoj mjeri podržava teritorijalni integritet BiH.

On je istakao da će Srbija, kada se radi o unutrašnjem uređenju BiH, podržati bilo koji dogovor koji budu postigla dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"Sa druge strane, BiH priznaje teritorijalni integritet Srbije i, kao što smo čuli, pojedinačni stavovi ne predstavljaju stavove BiH", rekao je Cvetković zahvalivši se BiH na toj podršci.

21.07.2010.

OSTECENI 53-GODISNJAK IZ BIJELJINE NUDI NAGRADU ZA INFORMACIJU O PREVARANTICAMA KOJE SU MU UZELE 3.200 KM

 

Zlatko S. u Prijedoru trebao upoznati ženu preko oglasa, a ostao bez 3.200 KM

image Naslikao izvjesnu Vesnu

 

Prijedorski policajci i dalje tragaju za prevaranticama koje su Zlatka S. (53) iz Bijeljine oštetile za 3.200 KM. Zlatko je došao u Bijeljinu kako bi se upoznao sa izvjesnom Jovanom Todorović koju je upoznao putem oglasa, ali se na sastanak pojavila njena navodna prijateljica Vesna koja mu je tražila 3.200 KM kako bi Jovana vratila neki dug.

 

U policiji smatraju da Zlatko S. nije jedina žrtva ovih prevarantica, koje najvjerovatnije preko oglasa upoznaju muškarce od kojih potom prevarom uzimaju novac. Našoj redakciji jučer se telefonom obratio Duško Tomić, advokat i prijatelj Zlatka S., koji nam je kazao kako neće odustati od potrage za prevaranticama jer je Zlatko izuzetno pošten čovjek, kojeg je ovaj događaj veoma uznemirio te se povukao u sebe.

Zlatko je sa Jovanom započeo telefonski kontakt prije mjesec kada je njegov polubrat dao oglas u novine i njegov broj telefona. Tomić je kazao da mu je Zlatko potom ispričao da ima dobru ženu i da hoće da je ženi. Rekao mu je i da mu je Jovana ispričala da se nalazi u problemima te da je mafija drži zatočenu zbog dugovanja. Tražila je od njega da joj pomogne, kako bi se poslije mogli vjenčati.

- U policiji su mu rekli da on vjerovatno nije jedina žrtva Jovane Todorović, po čemu se može pretpostaviti da policija očito ima saznanja o dobro organiziranoj grupi prevarantica u tom gradu. Pred istražiocima je detaljno opisao Vesnin lik, a nacrtao je i njen portret - kaže Tomić, apelirajući na policiju da hitno istraži ovaj slučaj, ali i na sve one koji preko slike mogu prepoznati prevaranticu da se jave prvoj policijskoj stanici, ne isključujući ni mogućnost novčane nagrade za odgovarajuće informacije o prevaranticama.

21.07.2010.

RAJKO GRLIC: SVAKA POSJETA BIVSIM REPUBLIKAMA JUGOSLAVIJE, JE OD VELIKE KORISTI

Civilizirana Hrvatska u civiliziranoj Srbiji

Rajko Grlić, Foto: Vesna Anđić

Rajko Grlić, Foto: Vesna Anđić

20.07.2010.
Poznati hrvatski reditelj Rajko Grlić, komentarisao je za RSE upravo završenu posetu hrvatskog predsednika Ive Josipovića Beogradu.

RSE: Kako biste ocenili prvu zvaničnu posetu hrvatskog predsednika Ive Josipovića Beogradu?

Grlić: Čini mi se da je to pametan, mudar i dobro odmjeren čin. Uopće, Josipović nas sve iznenađuje i čini vrlo pametne i dobre korake u nekom civilizacijskom smjeru.

RSE: Šta smatrate u toj poseti najznačajnije?

Grlić: Taj susret umjetnika i kulturnih radnika i to što je Josipović shvatio da politika nije dovoljna da bilo šta započne. Ona je u ovim krajevima poslednja, prvo ide trgovina, pa kultura i oni su shvatili da moraju imat veće tržište i, napokon, i politika u svemu tome počinje igrati neku ulogu i smatram vrlo mudrim da je u Beograd otišao sa skupinom muzičara, pisaca i jednostavno predstavio neku civiliziranu Hrvatsku nekoj civiliziranoj Srbiji.

RSE: Mnogi smatraju da je ovo test dva predsednika u vezi sa tim gde se ona druga strana nalazi. Mislite li da su i jedan i drugi predsednik sigurnu u to gde se onaj drugi politički, idejno ili moralno, zaista, nalazi?
Poznavajući obojicu, čini mi se da su partneri koji dolaze iz neke druge generacije i nekog drugog duhovnog podneblja i ako je neko spreman da tu količinu mržnje i netrpeljivosti svede na minimum, onda su to njih dvojica.

Grlić: Poznavajući obojicu, čini mi se da su partneri koji dolaze iz neke druge generacije i nekog drugog duhovnog podneblja i ako je neko spreman da tu količinu mržnje i netrpeljivosti svede na minimum, onda su to njih dvojica.

RSE: Da li će ovakvi susteri pomoći građanima koji, možda, nemaju prevelike ambicije sem da žive pristojno i u miru ne mrzeći svoje susede?

Grlić:
Vjerujem da hoće, jer svaka takva gesta ne čini puno dobrog odmah, ali polako unosi normalu. Ovom kraju je potrebna normala. Potrebno je da se to „blato“ koje se nagomilalo jednostavno očisti. Ja to uvek uspoređujem sa praškim drvenim kavezima na Vltavi, jer kada riba dolazi iz ribnjaka ona po nekom češkom zakonu mora par tjedana plivati da se mulj ispere. Ja verujem da njih dvojica kao predsednici upravo to i rade - probaju „isprat mulj“. Ovde je 25 godina tog nekakvog blata i svako čišćenje i svaki poljevač ulica koji želi malo blata maknuti je beskonačno dobrodošao. Mislim da ova posjeta miče neki sloj tog mulja i zato je to vrlo plemenit i civilizacijski dobrodošao čin.

RSE: Poseta Josipovića završena je posetom dva predsednika susretu umetnika iz Srbije i Hrvatske na jednoj od centralnih gradskih lokacija - Kalemegdanu. Da li na to gledate kao na činjenicu da je i u tim susretima kultura na poslednjem mestu ili, nešto pozitivnije, da su takvi sadržaji uopšte na nekom mestu?

Grlić: Dobro je da se neko u našim krajevima, uopće, toga setio, a to je čudo, prema tome to je dobar čin. Ipak, knjige se izdaju, filmovi se vrte, muzičari sviraju na svim stranama. Na ovim prostorima je, mislim, shvaćeno da male zatvorene i siromašne zemlje jednostavno neće moć opstat od “kulturne proizvodnje”, ako se ne prošire. Nas, ipak, spaja nekakva zajednička prošlost, neki jezik koji zovemo različito, ali se razumjemo. Prema tome, to su normalni činovi i ljepo je da se setio kulture i da je napravio tako nešto. Takvih gesta nikad dovoljno.
21.07.2010.

KABUL CE DOBITI VECE OVLASTI ZA SIGURNOST I POMOC

 

Generalni tajnik UN Ban Ki-moon i predsjednik Afganistan Hamid Karzai 20. srpnja 2010

Generalni tajnik UN Ban Ki-moon i predsjednik Afganistan Hamid Karzai 20. srpnja 2010.

20.07.2010.
Zarif Nazar i Charles Recknagel (Priredila: Mirjana Rakela)

Učesnici međunarodne konferencije u Kabulu u utorak su prihvatili prijedlog afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da njegove snage do 2014. godine preuzmu vodeću ulogu u sigurnosnim operacijama u zemlji.

Oni su se također dogovorili da će se procenat međunarodne pomoći distribuirane kroz domaće institucije povećati na preko 50 posto, sa sadašnjih 20, u naredne dvije godine.

Afganistanska vlada se sa svoje strane obvezala da će pojačati borbu protiv korupcije.

Generalni tajnik UN Ban Ki-moon je na po svršetku konferencije rekao da nikada nije bilo tako jasne vizije za Afganistansku zemlju.
Ki-moon: Ono što smo positgli je od ogromne važnosti


"Ono što smo positgli je od ogromne važnosti. Nikad prije nismo imali tako jasnu viziju budućnosti Afganistana. Što je još važnije, nju su stvorili afganistanski narod i vlada," rekao je Ki-moon.

U saopćenju je rečeno i da je Karzai dobio "načelan pristanak" za mirovni plan u okviru kojeg namjerava reintegrirati 36.000 pobunjeničkih vojnika, u isto vrijeme dok pokušava otvoriti mogućnost pregovora sa umjerenim talibanskim vođama.

Šef NATO-a Anders Fogh Rasmussen je rekao da će NATO snage ostati u Afganistanu i nakon što domaće snage preuzmu vodeću ulogu.

U glavnom gradu Afganistana bile su pojačne su mjere sigurnosti uoči konferencije na kojoj je afganistanska vlada prvi put predstavlja stranim partnerima plan o trošenju ogromne količine strane pomoći koja stiže u Afganistan.

Ministri u vladi su predočili 23 programa koji bi se izravno financirali umjesto da se sredstva upućuju nevladinim organizacijama i stranim trvrtkama koje rade na programima.

To je u skladu s novim opredjeljenjem vlade, a ono glasi - usklađivanje razvoja.

Službeni Kabul se nada da će time zadobiti veći legitimitet među stanovnicima, te da bi samim time imao veću podršku u borbi protiv talibana.
 


Nestali novac

Prema podacima Ministarstva financija gotovo 77 posto strane pomoći vrijedne oko 29 milijardi dolara potrošeno je na projekte na koje vlada nije imala nikakav utjecaj.

Vlasti smatraju odgovornim strane nevladine organizacije za lošu distribuciju pomoći, te za razne oblike korupcije, dok u nevladinom sektoru upiru prstom na afganistansku vladu.

Posljednjih tjedana slijeva se prava lavina optužbi s jedne na drugu stranu.
Učesnici konferencije u Kabulu 20. srpnja 2010. godine


Predstavnik NATO za civilne poslove ambasador Mark Sedwill ističe kako je međunarodna pomoć pravilno utrošena i da postoji jasna kontrola i usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija.

Afganistanska vlada, smatra ovaj diplomat, prilično netransparentno troši sredstva.

“Stranci su došli ovdje da nam nam našu čistu odjeću uprljaju svojim prljavim rukama”, izjavio je istodobno novinarima ministar pravde u vladi Habibullah Ghalib.

No, i predstavnici EU i SAD upozoravaju da bi trebalo ograničiti pomoć sve dok se ne uspostavi bolji antikorupcijski sistem u zemlji.

Predstavnik Bruxellesa u Afganistanu Vygaudus Usackas još je prošloga tjedna upozorio da bi EU mogla odgoditi upućivanje paketa pomoći vrijednog 252 milijuna dolara sve dok ne se vidi ishod konferencije koja počinje 20. jula.

U sličnom tonu vodila se rasprava u Zastupničkom domu Kongresa SAD koji je 31. juna blokirao četiri milijarde dolara pomoći za Kabul sve dok se ne utvrdi da li su u korupcijskim aferama bili uključeni i najviši afganistanski dužnosnici.

No, koliko je točno novca “nestalo” teško je procijeniti. Prema podacima Ministarstva financija iz Afganistana je izvučeno oko 4,2 milijarde dolara.

Masovna korupcija, nažalost, je postala najsnažniji saveznik talibana u Afganistanu.
21.07.2010.

BIVSI ZAPOVJEDNIK UNPROFOR-A ZA SARAJEVO: SRPSKE SNAGE NASUMICNO GRANATIRALE SARAJEVO

 

Radovan Karadžić koji se pred Haškim sudom brani sam od optužbi za genocid u Srebrenici i više općina u BiH, uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te napade na Sarajevo, foto Goran Jungvirth

Radovan Karadžić koji se pred Haškim sudom brani sam od optužbi za genocid u Srebrenici i više općina u BiH, uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te napade na Sarajevo, foto Goran Jungvirth

20.07.2010.
Goran Jungvirth

Na Haškom sudu bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić unakrsno je ispitivao svjedoka tužiteljstva, bivšeg zapovjednika UNPROFOR-a za Sarajevo Abdela Razeka. Nakon što je tijekom glavnog ispitivanja u ponedjeljak egipatski general tužitelju opisao kako su između 92. i 93.godine srpske snage nasumično granatirale Sarajevo, optuženi Karadžić je tijekom utorka nekoliko puta želio prikazati da su one reagirale na provokacije iz grada.

"Srpske snage su samo odgovarale na vatru s bošnjačke strane iz Sarajeva", ustvrdio je optuženi Karadžić tijekom unakrsnog ispitivanja bivšeg UNPROFOR-ovog zapovjednika.

Bošnjačka strana je, prema njegovim riječima rasporedila oružje oko vlastitih civila kako bi stvorila živi štit. Iako je za tu tvrdnju Karadžić iskoristio i jedan navodni izvještaj UN-ovih promatrača pod zapovjedništvom generala Moriona, svjedok Abdel Razek je odbio sve takve mogućnosti.

"Vaše službe su utvrdile postojanje minobacača u bolnici i najmanje devet granata upućenih na srpske snage", upitao je Karadžić.

"Ja to nisam rekao, nekoliko puta smo išli tamo do bolnice i ja ništa takvo nisam vidio", odgovorio je svjedok.

Uskoro svjedočenje Ekrema Suljevića

Karadžić koji se brani sam od optužbi za genocid u Srebrenici i više općina u BiH, uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te napade na Sarajevo, izjavio je kako je bivši bošnjački predsjednik Alija Izetbegović kriv za kršenje Ženevskih konvencija jer je rasporedio oružje u gradu, a ne on.

Zbog tvrdnje Karadžića kako su bošnjačke snage same odgovorne za brojne incidente pogibije vlastitih civila kako bi svalile krivnju na srpsku stranu, tužiteljica Urc Reclaf (Hildegard Uertz – Retzlaff) je tijekom dodatnog ispitivanja upitala bišeg UNROFOR-ovog zapovjednika je li ikada naišao na bilo kakve dokaze koji bi to potvrdili.

"Gospođo, sve su strane iznijele toliko mnogo tvrdnji. Ja ne mogu zamisliti da netko na cestu može postaviti eksploziv. Onda tamo mora biti i tajmer i detonator, netko tko se negdje skriva kad prolazi konvoj. To je jedna složena operacija. Na takvo nešto nismo naišli", odgovorio je svjedok.

Nakon generala Abdela Razeka, koji je već 2002. godine svjedočio protiv generala Vojske Republike Srpske Stanislava Galića, osuđenog na doživotni zatvor zbog snajperskog i artiljerijskog terora nad Sarajevom, kao sljedeći svjedok haške optužbe protiv Karadžića predviđen je Ekrem Suljević, bivši pripadnik Odjeljenja za protu-diverzijsku zaštitu republičkog MUP-a.
20.07.2010.

VAHID HALILHODZIC: POLITICARI DAJU PRLJAVE ZADATKE FUNKCIONERIMA U NOGOMETNOM - FUDBALSKOM SAVEZU BiH (N/FSBiH)

 

Vaha očekuje oštru reakciju FIFA-e i UEFA-e

image Halilhodžić: Žele uništiti BiH

 

Legenda bh. fudbala Vahid Halilhodžić ogorčen je epilogom u petak održane sjednice Skupštine Nogometnog saveza BiH, koja je odbila usvojiti novi statut, a na čemu su insistirali predstavnici FIFA-e i UEFA-e.

 

Ogledalo društva

- Oni koji su odbili dići ruku za novi statut, ne žele samo uništiti fudbal nego i državu BiH. Očito je da političari daju prljave zadatke funkcionerima u NSBiH, a oni ih poslušno izvršavaju. Ovo je zločin protiv sporta, zločin protiv države.

Nažalost, stanje u bh. fudbalu ogledalo je situacije u društvu uopće - rekao je Vaha na početku telefonskog razgovora za "Dnevni avaz" iz Makarske, gdje se trenutno odmara.    

Iako je delegacija FIFA-e i UEFA-e u pokušaju da uvjeri delegate da glasaju u opću korist, a ne radi nacionalističkih ciljeva, obećala i izdašnu novčanu pomoć NSBiH, bestidnicima je bilo važnije da još jednom odigraju po političkim notama.

- Zaista nevjerovatno! Stranci ti žele pomoći na sve moguće načine, a ti to kategorički odbijaš. To je, izgleda, moguće samo u BiH. Očigledno je da se želi razbiti država i ovo malo zajedništva što još postoji. Sramotno i bijedno - razočarano govori Halilhodžić.

Direktan atak

Izuzetno bogatu igračku i trenersku karijeru Vaha je stekao u Francuskoj, gdje i živi skoro tri decenije.

- Ima politike i u francuskom fudbalu, ali nikome ne pada na pamet da povlači poteze koji predstavljaju direktan atak na državu. Na prvom mjestu je sport, a političari su tu da pomognu onoliko koliko je to moguće - kazao je te je nastavio:

- Ako se već ovi, da ih nazovem svjetovni ljudi ne mogu dogovoriti, možda bi članovi Predsjedništva trebali biti po jedan hodža, pop i svećenik. Valjda bi oni imali više sluha za bh. fudbal i ovu državu - poručio je Halilhodžić. 
 
Velika šteta za reprezentaciju

Vaha očekuje oštru reakciju FIFA-e i UEFA-e.

- Naravno da ne bih želio, ali mislim da će kazna biti rigorozna i da će se ticati i reprezentacije. Ako se to desi, bit će velika šteta, jer konačno imamo tim sposoban da se plasira na veliko takmičenje, konkretno, na Evropsko prvenstvo 2012. godine u Poljskoj i Ukrajini.

20.07.2010.

IZBORNA KAMPANJA U BiH, BICE OSTRIJA NEGO RANIJE

 

Političke partije predaju svoje kandidatske liste za opšte izbore u oktobru, 5. jul 2010. Foto: Midhat Poturović

Političke partije predaju svoje kandidatske liste za opšte izbore u oktobru, 5. jul 2010. Foto: Midhat Poturović

20.07.2010.
Izborna kampanja u BiH pred opšte izbore koji će se održati 3. oktobra zvanično će početi 3. septembra. No, prema mišljenju mnogih, kampanja već uveliko traje i oštrija je nego ikad. Ulog je veliki - još četiri godine mandata sa nerealno visokim primanjima za standard zemlje, uz sve beneficije: besplatna putovanja, zapošljavanje rodbine i prijatelja, besplatno školovanje za djecu, a sve to bez ikakve političke odgovornosti.

Trideset devet političkih stranaka, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata ispunilo je uslove i kandidovalo se za izbore.

Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić napomenula je da izborna kampanja u BiH zvanično počinje 3. septembra, te da CIK ima mandat da prati poštuju li se pravila ponašanja političkih subjekata koji učestvuju na izborima.

„Postoji jedna posebna zabrana, a to je korištenje jezika koji može nekog navesti na mržnju i nasilje. Koji je to jezik, o tome će odlučivati CIK od situacije do situacije. Do 3. septembra CIK nema mandat da provjerava taj dio,“
kaže Pirić.

Slavo Kukić, Foto: Midhat Poturović
No, izborna kampanja uveliko je počela i to oštrija nego pred prethodne opšte izbore održane prije četiri godine, ocjenjuje profesor Slavo Kukić.

„Mi imamo plemenske zajednice u kojima se ljudi svrstavaju temeljem svojih krvnih zrnaca. Hrvatska politička klasa već sada eksploatira priču o ugroženosti hrvatskog naroda i potrebi zbijanja redova kao pretpostavci njegovog opstanka. Tu istu priču u nešto drugačijoj formi imate na prostoru RS, gdje dakako dominira lider SNSD-a koji svojom retorikom stalno otvara pitanja RS kao samostalne države i, zapravo, na taj način ponovno otvara pitanja svih Srba. Bosnjacka politicka klasa ce se i dalje boriti za gradjansku drzavu i ocuvanje suverene i nezavisne BiH, tako da ja ne vjerujem da će u ovoj kampanji definitivno biti otvorena pitanja života, pitanja ekonomskog razvoja, pitanja drugačije socijalne politike zapošljavanja. I dalje će se ostati na ’krupnim historijskim’ temama koje u suštini znače zaglupljivanje ljudi,“
smatra Kukić.

Kampanja nije ni prestajala

Pošto nema drugih elemenata kojima bi se kandidati predstavili i dodvorili biračima, onda se poseže za tim elementima agresivnosti, oštrih tonova, riječi i tome slično, jer im je ponestalo drugih elemenata, kaže Ivan Šijaković.
Kampanja je ove godine oštrija jer je veliki ulog u igri, kaže analitičar iz Banjaluke Ivan Šijaković.

„Pošto nema drugih elemenata kojima bi se kandidati predstavili i dodvorili biračima, onda se poseže za tim elementima agresivnosti, oštrih tonova, riječi i tome slično, jer im je ponestalo drugih elemenata. Nema rezultata ekonomskih, socijalnih, kulturnih, političkih. Ništa značajno nije postignuto. Da opet nešto obećavate u tom smislu, i to je neizvjesno i onda će se najviše opredijeliti za neke oštre tonove protiv drugog,“
kaže Šijaković.

U Centru za promociju civilnog društva mišljenja su da izborna kampanja nikad nije ni prestajala, te da su mnogi funkcioneri shvatili da je, u stvari, njihov jedini posao dikskreditirati protivnika i izboriti se za još jedan mandat.

„Umjesto da se bave svojim poslom, a to je da građanima ove zemlje obezbijede kvalitetniji život, da zaposle barem neke od onih pola miliona nezaposlenih, da naprave barem neke od onih bitnih reformi, urade one ključne korake koji su bitni da BiH zaista dobije onaj bezvizni režim, naši su se političari bavili politikom, ali ne upravljanjem,“
ocjenjuje Ševko Bajić, iz Centra za promociju civilnog društva.

Ozbiljne političke stranke i kandidati, prije nego što krenu u oblikovanje predizborne kampanje, rade istraživanja javnog mnijenja. Dosadašnja istraživanja pokazala su da birači više preferiraju ekonomske i socijalne teme, nego teme o nacionalnom pitanju ili ustavnoj poziciji. Pa, ipak, sudeći prema dosadašnjoj praksi, većina slogana će se bazirati na nacionalnim osnovama, a većina birača, uprkos sve lošijem kvalitetu života, ponovo će glasati po inerciji - „svako za svoje“, kaže profesor Kukić i dodaje:

„Postoje stare narodne mudrosti koje kažu: ako te neko prevari jedan put, to se može objasniti, pa i dva puta. Ako to učini tri puta, nije problem u njemu nego u tebi samom. I sukladno tome, ja često ponavljam tezu da narod ima onakvu vlast kakvu je htio. Ili grublje kazano - kakvu zaslužuje.“
20.07.2010.

CHRIS SMITH: ONI KOJI NEGIRAJU GENOCID U SREBRENICI SU ISTI KAO I ONI KOJI NEGIRAJU HOLOKAUST

 

Stavili smo embargo na oružje na zemlje nad kojima je izvršena invazija, to nije bio najsvjetliji trenutak naše politike", zaključio je Smith

image Kongresmen Chris Smith

U američkom Kongresu održano je sjećanje na Srebrenicu; na panelu tim povodom, uz ostale, govorili su kongresmen Chris Smith te novinar Roy Gutman, koji je 1993. dobio Pulitzerovu nagradu za svoje izvještavanje o ratu u Bosni i Hercegovini.

Minutom šutnje su prisutni u Kongresu odali počast srebreničkim žrtvama. U izjavi koju je Glas Amerike objavio kasno u ponedjeljak kongresmen Chris Smith je rekao da je Srebrenica i dalje rana i Bosne i međunarodne zajednice.

"Potraga za Mladićem se mora intenzivirati. Žalosno je da se to do sada nije učinilo. Jedna je stvar izgubiti Bin Ladena negdje u planinama gdje se krije, ali što se tiče Mladića, uvijek je postojao osjećaj da neki znaju gdje se on nalazi, ali koji nisu htjeli biti otvoreni i pomoći da se on privede pravdi. Mislim da za dobrobit srpskog naroda, kao i onog u Republici srpskoj, sve mora biti objelodanjeno. Vrijeme liječi, ali liječi samo onda kada ima pravde. Mislim da mi moramo učiniti više i da nismo ni blizu dovoljno učinili. Ne možemo govoriti da smo zauzeti drugim stvarima, jer u našoj vladi postoji podjela rada. To je nešto na čemu bismo trebali insistirati svakog dana. Taj čovjek mora izaći pred lice pravde", kazao je Smith.

Roy Gutman, dopisnik Newsweeka iz ratne Bosne, bio je jedan od prvih novinara koji su svijetu objelodanili postojanje koncentracionih logora u BiH. On je sada urednik za inozemne vijesti za McClatchy Newspapers.

"Igrač broj jedan u Mladićevom hapšenju će očigledno biti Srbija. Međunarodna zajednica, zajedno sa SAD-om, želi da Srbija postane dio Evropske unije. Međunarodna zajednica je dala razne vrste poticaja toj zemlji, ali ne mislim da je Srbija djelovala na temelju tih poticaja. Stoga sam donekle pesimističan u vezi s izručenjem Ratka Mladića", kazao je Gutman.

Neki u Bosni i Hercegovini međutim još uvijek negiraju da je počinjen genocid. Milorad Dodik je izjavio da, iako su se možda desile strašne stvari, one nisu genocid, podsjetila je VoA.

"Oni koji negiraju genocid su isti kao i oni koji negiraju holokaust. Takav nedostatak priznanja dovodi do ogromnih patnji preživjelih, onih koji se brinu o preživjelima, kao i same države BiH. Potrebno je potpuno priznanje od strane onih koji znaju situaciju, a mislim da premijer RS-a dobro zna situaciju. Savjetovao bih da neki u Srbiji i RS-u budu otvoreni i transparentni u priznanju masovnog ubojstva više od osam tisuća Bošnjaka. Ne smijemo zaboraviti, jer zaboraviti znači izbrisati sjećanje na one koji su toliko propatili", smatra Chris Smith.

U saopćenju povodom 15. godišnjice Srebrenice predsjednik Barack Obama je rekao da bez pravde ne može biti trajnog mira u Bosni. Roy Gutman kaže da treba imati nešto više od pravde da bi se uspostavila država. "Osjećaj predsjednika Obame o pravdi je potpuno tačan, ali ono što je potrebno jeste čelništvo u restrukturiranju Bosne, kako bi ona mogla biti održiva zemlja", naglasio je Roy Gutman.

"Sada postoje dva entiteta koja ne mogu međusobno surađivati zbog sustava koji su uspostavili Amerikanci. Čak ni jedan od tih entiteta, a to je Federacija BiH, također ne funkcionira", dodao je Gutman.

Glas Amerike je također podsjetio da je kongresmen Smith svojedobno bio jedan od glavnih zagovornika u američkom Kongresu za ukidanje embarga na oružje.

"Kakva je to moralno iskrivljena ideja bila da se uvede embargo na oružje za Bosnu i Hrvatsku, kada je sva vojna komanda bila u Srbiji. Agresija je bila jednosmjerna, svi znamo da je Milošević bio agresor. I stavili smo tada embargo na oružje na zemlje nad kojima je izvršena invazija. To je bilo apsurdno. Kada sam se sa Miloševićem i još nekima na akademiji nauka sreo odmah nakon posjete Vukovaru, vidio sam kod njih mapu Velike Srbije, koja je uključivala Bosnu i Dubrovnik i još mnoga mjesta. Tada smo po povratku u SAD rekli: Jasno je da će oni će odmah nakon Hrvatske ući u Bosnu. Ali američka vlada je samo sjedila i gledala. Ni administracija prvog Busha ni Clintona nisu ništa učinile. To tada nije bio najsvjetliji trenutak naše politike", zaključio je Smith.

20.07.2010.

SREBRENICA: PRICA O FATIMI SMAJIC

 

Živi skromno, moli se, i ne želi nikome biti "na teret" u svojoj 77. godini

image Potočari:Težak život usamljene starice

U Srebrenici ima mnogo ljudi koji nemaju nikakva primanja, ali uspijevaju preživjeti. Njihov recept teško bi se mogao primijeniti u drugoj sredini. Ovdje su ljudi navikli na teškoće i uspijevaju se nositi sa njima.

To godinama čini Fatima Smajić iz sela Pećišta kod Srebrenice. U osmoj deceniji života nije više sposobna da obrađuje zemlju, a nema nikakvih primanja.

Komšije kao najbliži rod

Fatima živi od onoga što joj neko da. Ako da. Jer, iako živi skoro u centru Potočara, nadomak glavnog puta, malo ko za nju zna. Ona, zapravo i ne želi da se o njoj zna. Neće da ističe svoju bijedu, neće da moli ni da prosi... Ako se neko, ipak, sjeti, ona će i preživjeti.

„Vratila sam se ovdje prije osam godina. Pomogle su mi komšije Srbi kojih je ovdje bilo puno, a sad se uzdam u Allaha. Učim jasin i dobijem nešto para. Muž mi je davno umro i nisam uspjela dobiti nikakvu penziju. Imam 77 godina, bolesna sam, nejaka, nesposobna i ne mogu ništa da uradim na svom imanju. Niko iz Opštine mi nikad nije došao da upita kako sam, a kamo li da mi da neku pomoć. Kilo soli nikad nisam dobila", priča Fatima.

Nikad Fatima skoro ništa nije dobila jer je skromna. Komšije pričaju da se ona jednom našla na mjestu podjele humanitarnih paketa i kad su je ponudili, ona je odgovorila da se paket sa hranom da nekom drugom, nekom kome je potrebnije.

Komšije, opet, kažu da pomoć, uistinu, nikom nije potrebnija nego Fatimi. Još kažu da ne mogu da razumiju njen recept uz pomoć kojeg uspijeva da preživi.

„U ovoj bijedi i neimaštini, ima života za mene. Allah me nagradio. Klanjam, učim i neko mi da pet, neko deset maraka. Ja to čuvam, skupljam, ne provodim se. Kupim ono što mi je najpotrebnije, a kusur ostavljam da mogu kupiti lijekove i platiti struju. Šta bi da mi još isključe struju, pa da živim potpuno u mraku... Još mi i to treba..., kaže starica.

"Samo da ne padnem nekome na teret..."

Sjeća se Fatima teških vremena i u ratu. Preživjela je pakao Srebrenice. Priča da ni tada nije bilo dovoljno hrane, a usljed stalnog granatiranja njenog sela, nije se moglo ništa ni usijati. Ratna patnja i način preživljavanja, pomaže joj da sada lakše prebrodi teškoće koje se vuku, evo, skoro dvadeset godina. U te dvije decenije, Fatima ne zna za bolje. Kako stari, samo je još više gore.

Fatima ima šećernu bolest i slabo srce, ali ne ide doktoru.

„Nemam ja para da platim preglede i ovako deveram. Živim od danas do sutra i bojim se samo da ne obolim teže i padnem na postelju i nekome na ruke. Šta ćeš. Živiti se mora. Ne može se nazor umrijeti... A nazor moram živjeti..., navodi tiho... 

Rijetke posjete dobročinitelja

Prije nekoliko dana Fatimu je obradovala posjeta Srebreničanke Hikmete Suljić koja sada živi u Holandiji. Njena kćerka i zet – Adisa i Senad koji žive i rade u Holandiji, namijenili su izvjesnu sumu kako bi nekoga obradovali pred Ramazan. Hikmeta je nakupovala svega što je potrebno za jedno domaćinstvo za mjesec-dva. Fatima nije imala riječi zahvale. Nikad u životu odjednom nije dobila toliko darova, pa je dugo, dugo blagosivljala Adisu i Senada, kao i Hikmetu koja joj je uručila poklon.
 
I dugo je plakala. Teške su to bile suze bespomoćne starice koja živi od tuđe milosti i to samo onda kad je ima. A, ima je, kaže Fatima. Allah je obraduje i ... dobri ljudi. Ima i njih još... Zato je dosad i živa, ali nazor...

20.07.2010.

SPAHICEV APEL FIFA-I I UEFA-I: NEMOJTE NAS UBITI!

 

24sata.info PHOTO
image Emir Spahić / 24sata.info

 

24SI - Emir Spahić (30), obrambeni fudbaler francuskog Montpelliera i kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine, oglasio se nakon vlastitog selektora Safeta Sušića također u L'Equipeu.

 

Preko uticajnoga je francuskoga sportskog dnevnika čelnim ljudima Svjetske (FIFA) i Evropske (UEFA) fudbalske federacije poručio da ne zabiju ekser u lijes bosansko-hercegovačkog fudbala, navodi Nogometni magazin.

Uprkos traženju obje organizacije da se statut Fudbalskog saveza BiH promijeni kako bi se tročlano predsjedništvo zamijenilo jednim čelnim čovjekom, zastupnici u Skupštini ignorisali su zahtjev suočivši savez sa suspenzijom.

- Dogodi li se ta suspenzija, FIFA i UEFA će nas ubiti! Riječ je o problemu koji vuče korijene iz samoga političkog ustrojstva države. Mi igrači voljeli bismo kada bi nadležne fudbalske institucije tu činjenicu uzele u obzir, jer mi za nju nismo krivi – rekao je Spahić, koji će sa saigračima započeti kvalifikacije za Euro 2012. godine trećeg septembra u Luksemburgu, i četiri dana kasnije na svom terenu dočekati Francusku.

- Živimo za utakmicu sa Francuzima. Živimo u nadi da ćemo moći igrati kvalifikacije, pogotovo mlađi igrači koji se razvijaju u Bosni i Hercegovini i sanjaju da će u dvobojima sa Francuzima dobiti svoju priliku pokazati se svijetu – dodao je Spahić.

Zasjedanja Izvršnih odbora FIFA-e i UEFA-e na kojima će se odlučiti o sudbini bosansko-hercegovačkih nacionalnih reprezentacija predviđena su tokom oktobra.

(24sata.info)

20.07.2010.

SRBI U MITROVICI ZELE KOSOVSKA DOKUMENTA

 

Mitrovica, Tabla ispred zgrade Kancelarije za civilne usluge, foto Amra Zejneli

Mitrovica, Tabla ispred zgrade Kancelarije za civilne usluge, foto Amra Zejneli

20.07.2010.
Interesovanje građana severne Mitrovice za kosovskim dokumentima koja se sada izdaju u Kancelariji za civilne usluge Vlade Kosova u severnom delu grada je prilično veliko, ocenjuju službenici ove Kancelarije.

Otvaranje Kancelarije početkom meseca prouzrokovalo je par incidenata.

Naime, 2. jula nekoliko stotina Srba protestovalo je u Bošnjačkoj mahali u severnoj Mitrovici protiv otvaranja kancelarije Vlade Kosova u tom delu grada.

Tokom protesta poginuo je Bošnjak Mesud Džeković, a ranjeno je 11 osoba. Nekoliko dana kasnije u severnom delu Mitrovice ranjen je i Petar Miletić, srpski poslanik u Vladi Kosova. Srbi sa severa poručili su se da im nisu potrebna kosovska dokumenta te da im nije potrebna ni kancelarija za civilne usluge Vlade Kosova u tom delu grada.

Međutim, Kancelarija, u kojoj rade i Srbi i Albanci, nastavila je sa radom, ali sa policijskim obezbeđenjem. Kancelarija izdaje izvode rođenih, umrlih, kosovsko državljanstvo, kao i lične karte i pasoše.
Opštinski zvaničnici u južnom delu grada smatraju da je otvaranje ove kancelarije za civline usluge veoma dobar potez Vlade Kosova.


Tokom prve dve nedelje rada, bilo je dosta zainteresovanih, kako Ablanaca, tako Srba i Bošnjaka, kaže za program RSE službenica u kancelariji Arife Loxha.

„Do sada je pristiglo 30 prijava, od kojih je osam Srba, pet Bošnjaka, dok su ostali Albanci“, kaže Loxha, naglašavajući da Srbi koji apliciraju za kosovska dokumenta dolaze iz severne Mitrovice, Zvečana i Leposavića.

“Problema trenutno nema. Mirno je, a i bezbednost je na nivou”, rekla je Loxha, dodajući da nije sigurna kada će kancelarija moći da funkcioniše bez policijskog obezbeđenja.

Državni sekretar u ministarstvu za Kosovo u Vladi Srbije Oliver Ivanović osudio je Srbe koji vade dokumenta.

„Ako Srbin želi da uzme dokumenta, to je njegovo pravo, ali ja ne podržavam to. Mislim da je to pogrešno. Ali ako neko hoće, njemu nije daleko da dođe u Prištinu, a ne u južni deo Mitrovice gde sada postoji kancelarija Skupštine Opštine južna Mitrovice koja je daleko od mosta 250 do 300 metara - maksimalno“, kaže Ivanović.

Put ka dobroj saradnji

Iako službenici ove kancelarije ističu da je interesovanje Srba za kosovskim dokumentima na nivou, većina onih na koje smo naišli u severnom delu Mitrovice bili su protiv kosovskih dokumenata.

RSE: Da li imate kosovske dokumente i da li planirate da ih izvadite?

-Ne, nema šanse, imam srpska dokumenta i kosovska mi uopšte ne trebaju.
-Samo ako budem morala, nemam nameru da idem odavde, samo ukoliko me primoraju.
-Ne dolazi u obzir, nikako, šta će mi? Tu sam rođen i tu živim i to je završeno za mene.

Albanci severno od Ibra razmišljaju drugačije:
Kancelarija izdaje izvode rođenih, umrlih, kosovsko državljanstvo, kao i lične karte i pasoše

-Za nas koji živimo na severu, mnogo je lakše sada od kada postoji ova kancelarija. Dosad sam imao UNMIK-ovu ličnu kartu, a sada želim da izvadim kosovsku.
-Jako mi je drago što se ova kancelarija otvorila. Bila sam u Nemačkoj kada sam čula za ovu kancelariju. Imam nemačka dokumenta ali sledećeg leta planiram da izvadim i kosovska.

Opštinski zvaničnici u južnom delu grada smatraju da je otvaranje ove kancelarije za civline usluge veoma dobar potez Vlade Kosova.

Riza Haziri, potpredsednik Mitrovice u južnom delu grada ocenjuje da će svi napori kosovskih institucija da uspostave vladavinu na severu imati pozitivan efekat u budućnosti.
 
„Nadam se da će se i građani severa veoma brzo uveriti da je rešenje za dobre odnose u saradnji i integraciji u kosovske institucije, odnosno, priznanje kosovskih institucija“, kaže Haziri.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Savet bezbednosti u utorak zaseda zbog Mitrovice
Miletić: Nisam znao da rizikujem život
20.07.2010.

SRBIJA PROTESTVOVALA ZBOG IZJAVE ZELJKA KOMSICA O "SRBIJI BEZ KOSOVA"

 

Ambasador Arnaut pozvan u MVP Srbije gdje mu je usmeno izražen protest, Radmanović "brine" o Ustavu

image Željko Komšić: Bavite se svojim problemima

Ambasadoru BiH u Srbiji Boriši Arnautu juče je u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije usmeno izražen protest zbog izjave Željka Komšića da podržava suverenitet Srbije, ali bez Kosova.

-Juče poslijepodne sam pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i usmeno je izražen protest kod generalnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Srbije- rekao je Arnaut Srni.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je juče, komentarišući susret predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića u Beogradu, da će BiH ostati jedinstvena bez obzira šta oni misle.

-Hvala im na lijepim željama. I ja podržavam cjelovitost i suverenitet Hrvatske i Srbije bez Kosova- rekao je Komšić, dodajući da bi predsjednici susjednih država trebalo da se bave svojim zemljama i problemima kojih imaju i previše, a ne BiH.

Ovu Komšićevu izjavu osudili su brojni zvaničnici u BiH, među kojima i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović, koji je rekao da je ova izjava protivustavna, jer Predsjedništvo BiH donosi odluku o priznanju neke države.

Radmanović kaže da Komšić zna da Predsjedništvo BiH, ne samo da nije priznalo, nego i neće priznati Kosovo kao zasebnu zemlju, a s druge strane, Komšićeva izjava  protivna je Opštim pravcima spoljne politike BiH na osnovu kojih radi Predsjedništvo BiH i koja govori o dobrosusjedskim odnosima.

Ambasador Srbije u BiH o Komšićevoj izjavi

Ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović izjavio je da reagovanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića na izjave predsjednika Srbije Borisa Tadića i Hrvatske Ive Josipovića o BiH nije dobronamjerno i ne doprinosi većem razumijevanju i boljim odnosima između dvije zemlje.

-Ostaje nejasno čemu zamjerke predsjednicima Srbije i Hrvatske kada ističu da podržavaju suverenitet BiH. Oni to rade ne samo kao predsjednici država koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum, već i zato što su svjesni da destabilizacija i ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH ugrožava i destabilizuje čitav region, dakle i susjedne zemlje- rekao je Spasović Srni.

Spasović je podsjetio da je Komšić prije tri godine govorio da BiH ne treba da prizna nezavisnost Kosova i zbog činjenice da s tim nije saglasna bar trećina stanovnika BiH, te da je UN donio Rezoluciju 1244 o Kosovu, koja je i dalje na snazi, a da je BiH danas u Savjetu bezbjednosti UN.

20.07.2010.

"SAVEZ NAPOLJE": COLAKOVICU, CEKI I DOMINKOVICU ZABRANJEN ULAZ U PROSTORIJE N/FSBiH

 

24sata.info PHOTO
image "Savez napolje", poruka bh. navijača / 24sata.info

 

24SI - Još uvjek nema sankcija, ali samo što nisu došle. Nisu samo predstavnici srpskog i hrvatskog "korpusa" za suspenziju. Novina je u našem fudbalu što sankcije priželjkuju svi dobronamjerni; reprezentativci, navijači, novinari...

 

Jer je to jedini način da se otjeraju foteljaši. U tome je sportska javnost jedinstvena.

Prije nego što će doći "svilen gajtan" iz UEFA -e i FIFA, zaposlenici N/FSBiH spontano su poduzeli prve korake. Dogovorili su se da zabrane ulazak u prostorije N/FSBiH Sulejmanu Čolakoviću, Bogdanu Čeki, Ilji Dominkoviću, najodgovornijim za blamažu, sramotu, bakrot Saveza. Zabrana za "troglavo" Predsjedništvo važi od jučer. I to je dobar znak, piše San.

Zabrinjava što niko iz «bošnjačkog» korpusa nije reagovao na poziv Milorada Dodika čelnicima FSRS, da istupe iz državnog Saveza. To najbolje odslikava "jedinstvo i strategiju" bošnjačkih delegata. Osim Barbareza, Spahića i Sušića, do sada su najglasniji bili Samir Čemalović i Behudin Trbović. Ostali šute. Čekaju "iza ćoška", vagaju i kombinuju. Saznaje se kako nije nemoguće da se ponove izbori u nekim kantonima, što dodatno usložnjava situaciju. I u tim kantonima "sporni" su bošnjaški kadrovi. U Željezničaru, Širokom, Zrinjskom i Borcu spremaju se za uzvratne susrete. Može se desiti da čak tri kluba ostvare podvig. Što se nikad ranije nije desilo. Nikad gore stanje, a bolji rezultati naših klubova na evropskoj sceni.

Meho Alagić je udarao temelje Saveza. Kao delegat Unsko-Sanskog kantona, osjetio je potrebu reći sljedeće:

"Sramota me! Ovo je ružno, jadno i bijedno. Politika je ušla u fudbal. Žalim one delegate iz FSRS i Hercegovine koji su glasali mimo svoje volje. Noć prije pristali su na statut, a onda sutradan okrenuli ploču. U toaletu su im prijetili njihovi "šefovi", ispirali mozak i ubjeđivali da glasaju protiv, radi "viših ciljeva". Jedan mi se delegast iz RS žalio da mora glasati protiv statuta, jer su mu zaprijetili zatvaranjem neke prodavnice. Eto, kakvo je stanje i šta se radi", ispričao je za San Meho Alagić.

Kako prenosi San, za dvodnevno druženje u hotelima "Park" i "Sunce" potrošilo oko 25.000 KM. Na krkanje i dnevnice. Ustvari na ništa.

(24sata.info)

20.07.2010.

EVROPSKE AKCIJE U PORASTU U OCEKIVANJU OPORAVKA WALL STREETA

EVROPSKE AKCIJE U PORASTU U OČEKIVANJU OPORAVKA WALL STREETA Ispis
 20.07.2010.

 

 

 

wall_streett_za_top.jpgEvropska tržišta akcija su u ponedjeljak ojačala jer su investitori zanemarili sniženje rejtinga irskog javnog duga u očekivanju oporavka Wall Streeta kasnije tokom dana, poslije velikih gubitaka tokom prošle sedmice. Razočaravajući podaci o američkoj ekonomiji, uključujući ... ... pad povjerenja potrošača i slabe korporativne pokazatelje, upozoravaju da najvećoj svjetskoj ekonomiji možda prijeti ponovno klizanje u recesiju, što je dovelo do velikih gubitaka na Wall Streetu u petak, uz očekivanje blagog oporavka tokom poslovanja u ponedjeljak.

Britanski indeks FTSE 100 bio je u oinedjeljak u porastu 0,5 posto, na 5.185,81 poena. Za istu vrijednost su ojačali i njemački DAX, na 6.068,53 poena i francuski CAC-40, na 3.517,47 poena.

Očekuje se da će Dow Jones, koji je skliznuo 2,5 posto u petak, u ponedjeljak biti otvoren na višim nivoima - u porastu 0,4 posto, na 10.100 poena. Indeks Standard & Poors je također bio u porastu 0,4 poena, na 1.067,70 poena, dok su azijski indeksi većinom zaključeni u padu.

Sve nepovoljniji izgledi za američku ekonomiju počinju da zasjenjuju strahovanja zbog dužničkih problema vlada evropskih zemalja, budući da tržišta stiču utisak da se ta kriza smiruje pred ovosedmično objavljivanje rezultata stres testa banaka.

Podaci o rezultatima poslovanja CityGroup i Bank of America u drugom kvartalu razočarali su investitore jer su prihodi tih kompanija smanjeni usprkos povećanju profita, prenijela je agencija Associated Press.

Trgovce su također uznemirili podaci o gotovo dvocifrenoj stopi nezaposlenosti u SAD-u i padu aktivnosti na tržištu nekretnina, što je dovelo do smanjenja poverenja potrošača u SAD-u u julu na najniži nivo za gotovo godinu dana, a time i do pada potrošačkih izdataka.

To je loša vijest za ostatak svijeta s obzirom na to da potrošački izdaci u SAD-u učestvuju s petinom u globalnoj ekonomiji.

"Podaci pokazuju da ljudi nemaju povjerenja u budućnost. Oni se boje gubitka radnih mjesta i odgađaju kupovine", kazao je glavni direktor kompanije Fulbrights Securities u Hong Kongu Francis Lun i dodao da je Amerika u opasnosti da ponovo potone u recesiju.

Do oporavka tržišta akcija nakon velikih gubitaka u petak došlo je usprkos tome što je agencija za kreditne rejtinge Moody's snizila rejting irskog javnog duga za jedan stepen.

Još jedan podsjetnik na evropsku dužničku krizu predstavlja saopćenje zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske unije da su suspendirali pregovore sa Mađarskom o još jednom zajmu.

Investitori su, međutim, zanemarili te izveštaje, podstakavši rast eura na 1,2954 dolara, sa 1,2947 dolara u petak, što je znak da su strahovanja zbog dužničke krize uglavnom splasnula.

Pažnja tržišta ove će sedmice biti usmjerena na objavljivanje rezultata stres testova evropskih banaka u petak, koji treba da pokažu kako bi se 91 najveća evropska banka ponašala u slučaju znatnog pogoršanja ekonomije.

U Aziji je većina indeksa zaključena u padu, pri čemu su tržišta u Japanu bila zatvorena zbog nacionalnog praznika.

Orijentacijski šangajski indeks je međutim ojačao 2,1 posto, na 2.475,42 poena, potaknut spekulacijama da se kineska vlada obavezala da će pružiti podršku inicijalnoj javnoj ponudi Poljoprivredne banke Kine, kako bi se spriječio pad cijena njenih akcija ispod ponuđene vrednosti.

(Biznis.ba / Fena)

20.07.2010.

MILORAD DODIK POTVRDIO STRAH OD "PREDSJEDNIKA BiH": E, NE MORA SE UKINUTI TROCLANO PREDSJEDNISTVO!

 

24sata.info PHOTO
image Bosna i Hercegovina / 24sata.info

 

24SI - Osvrćući se danas na moguću suspenziju Fudbalskog saveza BiH, koja bi zahvatila reprezentaciju i sve bh. klubove koji nastupaju u Evropi, premijer RS Milorad Dodik rekao je da je očigledno politika i ovaj put umiješala prste.

 

"Mnogi lobisti koji žele kreirati politiku u državi danas su se sjetili da se nakon 10 godina mora ukinuti tročlano predsjedništvo i postaviti jedan predsjednik. E, ne mora. Ako je moglo funkcionisati do sada, može i dalje", kazao je premijer RS.

Dodik je tokom obilaska fudbalskog stadiona u Banjaluci, gdje će fudbaleri Borca u srijedu dočekati Lozanu iz Švicarske u uzvratnom susretu 2. pretkola kvalifikacija za Evropsku ligu, rekao da bi bilo tužno da Borac, ali i bilo koji drugi klub, najljepše stranice svoje historije piše u Sarajevu ili Širokom Brijegu.

Podsjetimo, premijer RS je još u subotu "otkrio fudbalske karte" i zapravo pokazao strah da bi BiH mogla imati bilo kakvu funkciju "predsjednika", bio on na čelu države, ili na čelu Fudbalskog saveza. Tada je izjavio i da čak predstavnici tog bh. entiteta trebaju da napuste Fudbalski savez BiH, jer u toj organizaciji postoje politička uplitanja, što je za RS neprihvatljivo.

Međutim, jasno je i očito da Dodik ovim svojim izjavama jednostavno ne želi bilo kakve promjene u BiH, pa čak i one vezane uz sport, jer ako jednom negdje "popusti" i npr. Fudbalski savez bih dobije funkciju predsjednika, takvo nešto bi se moglo "preliti" i u politiku.

(24sata.info)

19.07.2010.

FARUK HADZIBEGIC: "UEFA CE SIGURNO IZ SVOG CLANSTVA IZBACITI FUDBALSKI SAVEZ BOSNE I HERCEGOVINE"

 

24sata.info PHOTO
image Faruk Hadžibegić / lequipe

 

24SI - Međunarodna nogometna federacija (FIFA) saopštila je danas da žali što Fudbalski savez BiH nije usvojio izmjene Statuta, ali u ovom trenutku neće donijeti odluku o sankcijama.

 

FIFA je danas saopćila da će izvještaj podnijeti izvršnim odborima FIFA-e i UEFA-e, koji će se sastati u oktobru. Bosanskohercegovačka reprezentacija i bh. klubovi suočili su se sa suspenzijom, nakon što Fudbalski savez BiH nije usvojio izmjene Statuta, vezane za uvođenje institucije Predsjednika saveza, umjesto dosadašnjeg tročlanog Predsjedništva.

Faruk Hadžibegić, nekadašnji selektor fudbalske reprezentacije BiH, bivši igrač i trener Sarajeva, evropskih i turskih klubova, bio je veoma izričit kada je u pitanju odluka FIFA-e.

"Fudbalski savez BiH tražio je da uđe u FIFA-u i UEFA-u i potpisao je da prihvata njihove uslove. Sada on ne poštuje pravila koja je potpisao. Postoji dokumenat koji je N/FSBiH potpisao još 2003. godine, gdje je odlučeno da na njegovom čelu bude jedan predsjednik, tvrdi Hadžibegić za FTV, te dodaje:

"Sada lažemo ljude, te su stvari već bile dogovorene i trebalo je samo da se realizuju. Predstavnici FIFA-e i UEFA-e bili su šokirani takvim ponašanjem našeg saveza".

"UEFA će, sigurno, donijeti odluke koje će biti drastične protiv nas, neće žuriti i uopšte im nije problem da li će iz svog članstva N/FSBiH izbaciti danas, sutra ili za šest mjeseci, a sve nas to može koštati oko 300 miliona eura", tvrdi Hadžibegić.

(24sata.info)

19.07.2010.

RADOVAN KARADZIC: ZNAM DA SU SARAJLIJE PATILE AL NE MOZE SE TO SRBIMA PRIPISIVATI

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Odgovarajući na unakrsna pitanja Radovana Karadžića, sarajevski doktor Milan Mandilović ponovio je u ponedjeljak pred Haškim sudom da su srpske snage bile odgovorne za granatiranje Vojne bolnice u Sarajevu...

 

...i njenog okruženja tokom rata u BiH.

Mandilović, koji je radio u Vojnoj bolnici u Sarajevu od 1992. do 1995. godine, negirao je Karadžićeve navode da se ispred bolnice tokom rata nalazio "artiljerijski položaj muslimanskih snaga" i kazao da je bolnica kao i okolno područje bombardirano sa srpskih položaja na planini Trebević.

"Vi dobro znate konfiguraciju Vojne bolnice i da je ona između ulica i svakako isključujem mogućnost da se pucalo po srpskim položajima ispred bolnice. Državna bolnica je bila u klasičnoj funkciji kao i sve zdravstvene institucije tokom rata, dakle zbrinjavanja ranjenih i povrijeđenih", pojasnio je Mandilović koji je sa svjedočenjem počeo 16. jula ove godine.

Karadžić, kojem se pred Haškim tribunalom sudi ze genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH, optužio je svjedoka da je bio "komotan u izjavama" i iznosio utiske kojima "šteti srpskom narodu u BiH".

"Svjedok govori da Srbi namjerno gađaju bolnicu sa Trebevića a on i ne zna ko je tamo. Kaže da je strahota bilo živjeti u gradu i da su Sarajlije patile, što ja znam, ali zbog koga?! Ne može se to Srbima pripisivati", kazao je Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike srpske (RS).

Tužilaštvo u Haagu smatra da je Karadžić od aprila 1992. do kraja 1995. godine u značajnoj mjeri doprinio da se postigne cilj širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Na ovom ročištu započeto je i ispitivanje svjedoka Tužilaštva Husseina Ali Abdel Razeka, komandanta snaga UNPROFOR-a u sektoru Sarajevo tokom 1992. i 1993. godine, koji je kazao da je civilno stanovništvo u tom gradu u aprilu 1992. očajavalo zbog granatiranja srpskih snaga i nedostaka vode.

"Svi su tada očajavali jer se grad nalazio pod opsadom, vladalo je granatiranje, snajperi, barikade i ubijanja", pojasnio je svjedok.

Ali Abdel Razek kazao je i da je snajperska aktivnost na Sarajevo bila utvrđena "prema planu više komande" i da su snajperisti bili birani među visoko kvalifikovanim osobljem.

Na upit Tužilaštva u Haagu, Ali Abdel Razek dodao je da je imao sastanke sa optuženim Karadžićem na kojima mu je iznosio proteste ili pritužbe pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) na ponašanje pripadnika Vojske RS-a i dodao da je optuženi bio "na čelu bosanskih Srba i na vrhu u pogledu svih odluka".

Apelaciono vijeće Tribunala u Haagu 19. jula ove godine odbilo je Karadžićevu žalbu na odluku da se ročišta tokom suđenja odvijaju četiri puta sedmično.

Iako je Karadžić istakao da se takvom odlukom krši njegovo pravo na samoodbranu i šteti zdravlju, Apelaciono vijeće odlučilo je kako se odlukom "ne krši mogućnost na fer i pošteno suđenje".

Ispitivanje Ali Abdel Razeka nastaviti će se u utorak 20. jula ove godine, prenio je Justice Report.

(fena)

19.07.2010.

MILAN MANDILOVIC NA SUDJENJU RADOVANU KARADZICU: SRPSKE SNAGE SU GADJALE VOJNU BOLNICU "IZ SVIH MOGUCIH ORUDJA I ORUZJA"

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Na suđenju Radovanu Karadžiću 13. svjedok Tužiteljstva u Haagu je na početku svjedočenja u ponedjeljak kazao da je Vojna bolnica u Sarajevu...

 

...u kojoj je radio, tokom 44 mjeseca opsade bila "gađana iz svih mogućih oruđa i oružja".

Svjedok Milan Mandilović, doktor koji je od 1992. do 1995. godine radio u Vojnoj bolnici u Sarajevu, rekao je da je bolnica tokom cijelog rata bila na udaru granatiranja i snajperskog djelovanja sa brda oko grada, na kojima su bile snage bosanskih Srba.

"Za nas nije bilo dileme ko puca - to su bile srpske snage. Znamo jer smo pratili odakle je dolazila pucnjava. (...) Ne vjerujem da je Armija BiH bombardirala Vojnu bolnicu, niti je imala sredstva za to ni interesa", dodao je Mandilović.

Mandilović je kazao da je tokom "44 užasna mjeseca u opkoljenom Sarajevu" Vojna bolnica često radila bez vode, plina, grijanja ili struje.

"Uslovi su bili teški, hronično smo oskudijevalo u lijekovima, morali smo da vodimo računa o utrošku, i stalno reducirati, a broj oboljelih nije se smanjivao. Ipak, bolnica je na prvoj liniji fronta radila 24 sata tokom 44 mjeseca, i nijednom nije stala i došla u situaciju da ne može pružiti pomoć", kazao je.

Radovanu Karadžiću se pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao bivšem vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Republike srpske, sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja počinjene između 1992. i 1995. godine.

U optužnici stoji da je Karadžić od april 1992. do novembra 1995. godine učestvovao u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva, a čiji je primarni cilj bilo širenje terora.

Svjedok Mandilović je kazao da su građani Sarajeva bili izloženi "svakodnevnom i intenzivnom teroru oruđa i oružja koja su okruživala grad", i da su živjeli u teškim uslovima. Dugotrajno opsadno stanje, smatra svjedok, ostavilo je posljedice, koje su na građanima vidljive i danas.

"To se vidi kroz svakodnevnu nervozu i užurbanost, u prometu, kroz stalne manje sukobe, i vidite da to nije normalno ponašanje. Tako dugo opsadno stanje ostavilo je reperkusije ne samo na fizičke već i psihičke strukture", pojasnio je on.

Na ovom ročištu je okončano saslušanje Momčila Mandića, nakon više od 25 sati ispitivanja.
Mandića je Sud BiH u februaru ove godine pravomoćno oslobodio krivice za zločine počinjene tokom rata na području Sarajeva i Foče.

Suđenje Karadžiću nastavit će se u utorak, prenio je Justice Report.

(fena)

19.07.2010.

SUDBINA NOGOMETA U BiH VISI O KONCU

Sudbina nogometa u BiH visi o koncu

Navijači bh. fudbalske reprezentacije tokom meča sa Portugalom, 18. novembar 2009. - ilustrativna fotografija, Foto: sarajevo-x, fedja krvavac fotoservis

Navijači bh. fudbalske reprezentacije tokom meča sa Portugalom, 18. novembar 2009. - ilustrativna fotografija, Foto: sarajevo-x, fedja krvavac fotoservis

 19.07.2010.
Iz Evropske i Svjetske nogometne federacije - UEFA i FIFA- javili su da je za oktobar odložena odluka o mjerama nakon što je krajem prošle sedmice Skupština nogometnog saveza BiH nije prihavatila prijedlog da umjesto tročlanog predsjedništva bira jednog predsjednika Saveza.

"Ako nas kazne - odlazim", izjavio je selektor Safet Sušić. Reagiranje bh. nogometaša kreće se od "valjda nas neće kazniti" do "neka nas kazna ako će to srediti stanje u Nogometnom savezu.“

I u sport se, očito, uvukla politika. Hoće li donijeti išta dobro, ili će razvaliti i ono što je u bh. sportu teško sagrađeno?

Čitav devetnaesti julski dan sportska, ali ne samo sportska, javnost u Bosni i Hercegovini provodi u iščekivanju vijesti iz švicarskog Niona, gdje bi Odbor za hitnost evropske fudbalske asocijacije trebalo da donese odluku o sudbini ovdašnjeg fudbala.

Prošle sedmice, naime, delegati skupštine strukovnog saveza odbili su nalog FIFE i UEFE da statut usklade sa standardima i izaberu jednog predsjednika umjesto tročlanog, neefikasnog i neodgovornog  Predsjedništva. Međunarodni zvaničnici su demonstrativno napustili skup i najavili drastične kazne.

„Suspenzija ili isključenje, to su dvije mogućnosti. Mislim da je realnije u ovom slučaju da to bude suspenzija. Suspenzija se odnosi na sve, dakle i na reprezentativne selekcije i na klubove,“
kaže Jasmin Baković, generalni sekretar Fudbalskog saveza:

Publicista i sportski radnik Slaven Kovačević još prije tri godine najavio je ovakav ishod poslije kontakata sa zvaničnicima UEFE.

„Svakako da, jer je to jedini način da se pokaže onima koji politički žele uticati na sportske organizacije da to nije ni mjesto ni način, a niti otvorena mogućnost da se sport bolje uredi u našoj zemlji,“
odgovara Kovačević na naše pitanje hoće li biti sankcija.

U petak je, a poslije sedmogodišnjih nastojanja od strane UEFE i FIFE da se statut promijeni, na stolu bila posljednja ponuda. Uzmi ili ostavi. Delegati iz RS-a, uz podršku nekolicine onih iz kantona sa većinskim hrvatskim življem, odabrali su drugu mogućnost. I ostavili ovdašnji fudbal na cjedilu.

Nestrpljivi premijer RS-a Milorad Dodik ni časa nije časio e da bi riješio neke dileme:

„Mislim da treba napustiti Fudbalski savez BiH i napraviti samo fudbalski savez RS.“



Već sam video puno situacija u kojima uvek bude na kraju, pre ili kasnije, onako kako to u ovom slučaju organizacija svetska ili evropska želi, kaže trener fudbalskog kluba "Borac" iz Banjaluke.
Unatoč ovoj promptnoj legitimaciji, ostaje bezbroj pitanja u vezi sa ukupnom motivacijom, jer se Dodikova iskrenost podmetnula kao mogući alibi. Članovi Izvršnog odbora Saveza, računajući, naravno, i tri etnička predsjednika, samo desetak dana ranije glasali su istovjetno kao i delegati Skupštine. Budući nemaju pravo glasa na skupštinskim zasjedanjima, vlastitu su odgovornost odmah podmetnuli isključvo delegatima.

„Pojedini su ispali i licemjeri. Ako su glasali već na Izvršnom odboru da žele da ostane Predsjedništvo, onda su to trebali uraditi i pred očima FIFE i UEFA,“ kaže novinar Bakir Tiro.

Štiteći nacionalne interese, svi izabrani zvaničnici fudbalske organizacije ujedno brane vlastite pozicije, vlastite ničim zaslužene počasti. U pristojnim sredinama većini od njih bilo bi zabranjeno i da gledaju utakmice. Kamoli da upravljaju sudbinama hiljada ljudi koji žive od fudbala i za fudbal.

„Ne vidim uopšte šta je problem u tome da bude jedan predsednik. Već sam video puno situacija u kojima uvek bude na kraju, pre ili kasnije, onako kako to u ovom slučaju organizacija svetska ili evropska želi,“ 
rekao je Zoran Marić, trener fudbalskog kluba „Borac“ iz Banjaluke.

Posljedice mogu biti pogubne po nogomet

Ivo Ištuk, prvi čovjek struke, nogometnog kluba „Široki“ iz istoimenog hercegovackog grada ocjenjuje:

„Jednostavno, mi koji živimo od nogometa ili koji se ozbiljnije bavimo nogometom imat ćemo strašne probleme.“


„Da bi bilo apsolutno pogubno za sve nas koji se bavimo fudbalom profesionalno, direktno ili indirektno, da doživimo takvu jednu vrstu suspenzije. Mislim da bi nas ona unazadila za puno,“ siguran je Marić.

Ištuk sa žalom govori o nesretnom trenutku kad se dešava sve što se dešava, dakle, u vrijeme kad su bh. klubovi sjajno startali u evropskim kupovima, kad je reprezentacija konačno postala favorit u nekim međunarodnim kvalifikacijama:

„I ako će se se stvarno sad zaustaviti - to može biti pogubno i trebaće nam dosta godina da se vratimo gdje smo sad, a mogu misliti koliko će trebati da dignemo to na veći nivo,“ kaže on.
Za ovih osam godina smo proživjeli mnogo toga i mnogo teških trenutaka, ali čini mi se da je ovo sad zaista nešto što se dosad nije desilo i nadam se da se više nikada neće ni desiti, kaže generalni sekretar Fudbalskog saveza.

Kako god se završilo glasanje u Nionu, bh. fudbal neće definitvno propasti, mada bi posljedice mogle biti katastrofalne. Barem kad je ova generacija fudbalera i stručnjaka u pitanju. To priznaje i prvi čovjek u administraciji, generalni sekretar Jasmin Baković.

„Za ovih osam godina smo proživjeli mnogo toga i mnogo teških trenutaka, ali čini mi se da je ovo sad zaista nešto što se dosad nije desilo i nadam se da se više nikada neće ni desiti.“


Čuli smo Bakovića i na početku, kad iskazuje blagi optimizam u vezi sa suspenzijom. Novinar Bakir Tiro, međutim, zvuči kao katastrofičar i u takvom razvoju događaja.

„Automatski nema utakmice sa Francuskom, bankrot je neminovan. E to u tom slučaju znači onda raspuštanje Saveza, registracija od nule, ponovni zahtjev za prijem u FIFU i UEFU. To može biti proces od pola godine, godinu, dvije dok oni odluče da nas prime nazad,“
rekao je Tiro.

Žalosna je činjenica da kazne prijete samo ljudima što dišu za fudbal. Onima što su im već čitavu deceniju mlinski kamen oko vrata najvjerovatnije - ništa. Kad tad, sankcije se skidaju, a oni što su im doprinijeli - vraćaju se.  Neki se sad već bore da to bude „na bijelom konju“. Ili će, tek, Kurta sjahati da bi Murta uzjahao. A sve bi ih trebalo brezovom metlom, pa na bunjište.
19.07.2010.

POSJETA IVE JOSIPOVICA SRBIJI, UNELA OPTIMIZAM U REGIONALNU POLITIKU

Josipovićeva poseta unela optimizam u regionalnu politiku

19.07.2010.

Ljudmila Cvetković

Iako pod bremenom duge liste nerešenih problema i otvorenih spornih pitanja, poput Kosova i tužbi pred Međunarodnim sudom pravde, poseta hrvatskog predsednika Ive Josipovića Beogradu protiče uz puno simbolike koja se tumači i kao početak nove politike u regionu, ali i spremnosti Beograda na drugačiji odnos prema susedima. Gost iz Zagreba otići će iz Beograda kao “optimista u pogledu razvoja budućih odnosa".

I pored lošeg početka pre samo nekoliko meseci, izostankom Borisa Tadića na inauguraciji Josipovića u Zagrebu, dvojica predsednika danas se, kako sami tvrde, fantastično razumeju i koračaju istim putem u rešavanju otvorenih pitanja. Tako da  Josipović nema dilemu oko budućih odnosa.

“U Tadiću sam našao partnera za rad na normalizaciji odnosa, ali i za pružanje satisfakcije žrtvama ratova i procesu pomirenja”,
kaže hrvatski predsednik:

“Razgovori su zaista bili u punom razumevanju, mnogo smo konkretnih stvari načeli, i naše vlade vrlo dobro sarađuju, i veliki sam optimista u pogledu razvoja budućih odnosa bez obzira što svi znamo da ima teških problema koje moramo rešiti,”
rekao je on.

Prvi dolazak Josipovića u Beograd praćen je mnogim simboličnim momentima. On je prvi regionalni lider koji se sastao sa predstavnicima nevladinog sektora, kažu i da je prvi hrvatski predsednik koji je prošao Knez Mihajlovom ulicom, centralnim jezgrom Beograda. A hrvatska i srpska zastava se vijore zajedno na beogradskim ulicama. Otud ni za Beograđane nije iznenađenje ko im je od stranih zvaničnika u gostima:



Da poseta nema samo simolički značaj svedoči i to što su nerešena pitanja pokrenuta sa mrtve tačke. Povratak izbeglica u Hrvatsku, određivanje državne granice, nestale osobe, prava manjina, povraćaj kulturnog blaga su neka od tih. Napravili smo neke konkretne dogovore, rekao je Josipović.

“Utvrđen je datum predaje nama važnih dokumenata vezanih za logore ovde i za Vukovarsku bolnicu,” kazao je hrvatski predsednik.

Kredibilitet dobrih partnera za razgovor

Što se tiče povratka izbeglica Josipović kaže da Hrvatska ima projekat povratka i stambenog zbrinjavanja.

“On je, ja bih rekao, uglavnom iz ekononmskih razloga bio nešto usporen, mislim da će se sada stvari dosta ubrzati,”
izjavio je Josipović.

Ikona iz Dalja, deo hrvatskog kulturnog blaga koji je Hrvatska potraživala od Srbije
Gost se u Zagreb neće vratiti samo sa optimizmom, dobrim prijemom i Tadićevim obećanjem da će doći u Vukovar. Domaćin mu je predao ikonu iz Dalja, deo hrvatskog kulturnog blaga koji je Hrvatska potraživala od Srbije.

Za civilni sektor je posebno zadovoljstvo što se konačno visoka politika našla na pozicijama civilnog drištva pre rata. Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić apelovala je na hrvatskog predsednika i političare u regionu da podrže procese suočavanja sa prošlošću zarad bolje budućnosti:

“Računamo da će se dogoditi politički proces u kojem će biti dijaloga o toj prošlosti, početka obeležavanja stratišta, zatvora, logora, da žrtve u Vukovaru mogu da dožive to simboličko izvinjenje time što će predsednik Srbije posetiti Vukovar,”
rekla je Kandić.

Od prvog susreta Tadića i Josipovića njihove razgovore prati naglašeno prijateljska atmosfera. Zajednička nit i jednog i drugog predsednika od koje ne odstupaju su za Tanju Miščević sa Fakulteta političkih nauka evropske integracije. Međutim, dok se kod uzajmanih tužbi za genocid zalažu za vansudsko poravnanje Kosovo i dalje može biti kamen spoticanja jer Tadić nije dobio potvrdu hrvatskog kolege da su njegova očekivanja da zvanični Zagreb podrži dijalog o rešavanju pitanja Kosova realna. Ipak, profesorka Tanja Miščević kaže da je stavljeno po strani ono oko čega nema saglasja a da se rešava ono što je moguće.

“Kroz rešavanje onih pitanja koja vam nisu sporna, ili koja jesu sporna ali oko kojih se možete dogovoriti, zapravo stičete kredibilitet dobrih partnera za razgovor. Kroz takav kredibilitet onda vam je lakše i jednostavnije da ova teška, sporna, nerešena pitanja možete da dovedete do kraja,”
smatra Miščević.

Josipović se pojavio kao neka vrsta pomiritelja i neko ko je nešto prihvatljiviji i za političare i za građane u Srbiji, ocenjuje pisac Vladimir Arsenijević koga sa Hrvatskom povezuju brojne veze u izdavaštvu:

“Ono što je mene iznenadilo je da sam se danas prošetao ulicom Kralja Milana, i pažnju mi je privukla neobična okolnost da na svim stubovima za gradsko osvetljenje vise zastave Srbije i Hrvatske, što je nešto što mislim da nismo imali priliku ikad da vidimo.  I već to po sebi deluje donekle ozdravljujuće. Gledao sam lica ljudi, vrlo interesantno, niko nešto ne obraća pažnju na to. Sa druge strane, odnosi između Hrvatske i Srbije su jako kompleksni, duboko zakomplikovani i mislim da nažalost samo jednim delom, naravno važnim delom, zavise od tih konkretnih poteza naših političara”
, kaže Arsenijević.

Dvodnevna poseta hrvatskog predsednika je udarna vest u domaćim medijima, prati je i veliko interesovanja kolega iz Hrvatske, ali i svetskih medija.

Jedno od brojnih pitanja hrvatskih novinara bilo je i koliko je bila ozbiljna nezgoda u Subotici kada se sapleo:

19.07.2010.

PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA ZA OBUSTAVU PRIPREME IZBORA

 

Sud za ljudska prava u Strazburu

Sud za ljudska prava u Strazburu

19.07.2010.
Predstavnici nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini ne žele da se pomire sa činjenicom da se vrše pripreme opštih izbora u oktobru ove godine, a da nije provedena odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić - Finci.

Tom odlukom iz kraja prošle godine  nalaže se BiH da omogući i pripadnicima nacionalnih manjina da budu birani na najviše funkcije u državi.

Predsjedavajući Saveza nacionalnih manjina BiH Nedžad Fejzić potvrdio je da je do sada četvoro Roma predalo apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te da se u narednim danima očekuju apelacije  predstavnika i drugih nacionalnih manjina koje nisu zadovoljne time što im nije omogućeno da se kandiduju na visoke pozicije, poput državnog člana Predsjedništva ili delegate u Domu naroda Parlamenta BiH.

„To je jedna mogućnost da Ustavni sud privremeno obustavi dok se ne ispoštuje odluka Evropskog suda za ljudska prava. Druga opcija je da nas jednostavno odbiju ili da dobijemo negativan odgovor. Onda će Romi i druge nacionalne manjine, jer sam ja razgovarao i sa drugim nacionalnim manjinama, da podnesu ponovo tužbu protiv BiH Evropskom sudu za ljudska prava,“
rekao je Fejzić.

Dervo Sejdić, u čiju korist je presudio Sud za ljudska prava u Strazburu i dao nalog vlastima u BiH da se nacionalnim manjinama obezbijedi pravo kandidovanja, jedan je od onih koji su pokrenuli apelaciju pred Ustavnim sudom da se zaustavi izborni proces. Na taj korak se, kaže, odlučio jer je iz Izborne komisije dobio odgovor da ne može da se kandiduje i pored presude iz Strazbura.

Moj cilj je sankcionisati odgovorne za neprovedbu ili neusklađivanje Ustava i Izbornog zakona sa Konvencijom o ljudskim pravima, rekao je Dervo Sejdić.
Sejdić navodi da ne očekuje pozitivnu odluku Ustavnog suda, ali će zbog toga, kako kaže, u novoj apelaciju Sudu u Strazburu zatražiti kažnjavanje političara u BiH za kršenje ljudskih prava.

„Da predložim sankcije Sudu za ljudska prava u Strazburu protiv lidera političkih partija koje kreiraju vlast u BiH. Međunarodna zajednica time što bi sankcionisala BiH i eventualno suspendovala sporazum o saradanji i pridruživanju ne kažnjava političare. Kažnjava narod BiH, a to niti je moj cilj, niti bi trebao da bude cilj evropske zajednice. Moj cilj je sankcionisati odgovorne za neprovedbu ili neusklađivanje Ustava i Izbornog zakona sa Konvencijom o ljudskim pravima,“  kaže Sejdić.

Komplikovan sistem

Osim apelacija, pojedini predstavnici nacionalnih manjina su predlagali i da se u znak protesta zbog neprovođenja odluke Suda za ljudska prava pozovu nacionalne manjine na bojkot predstojećih izbora. Predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske Stevo Havreljuk kaže da se od toga odustalo jer bi dodatno usložnilo situaciju. Havreljuk ističe da su nacionalne manjine pokušale i da daju puni doprinos u pripremama izmjena Ustava i Izbornog zakona.

„Ali su bh. vlasti jednostavno sve to ignorisale i, po nama, nije bilo dobre volje, odnosno sluha da se to pitanje riješi,“
rekao je on.
 
Da bismo mi radili drugačije potrebno je da se promijeni Izborni zakon, a pogotovo oblast o kojoj govorite je utvrđena i u Ustavu - znači Ustav BiH i Izborni zakon, kaže portparol Izborne komisije.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nemaju komentar na podnesene apelacije. Navode da su oni samo izvršno tijelo koje provodi postojeće zakone.

„Da bismo mi radili drugačije potrebno je da se promijeni Izborni zakon, a pogotovo oblast o kojoj govorite je utvrđena i u Ustavu - znači Ustav BiH i Izborni zakon. I CIK će, naravno, pimjenjivati nova rješenja u skladu sa Zakonom i Ustavom,“
kaže portparol Izborne komisije Maksida Pirić.

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja mišljenja je da apelacije Ustavnom sudu neće imati odjeka na rješavanje pitanja biračkog prava nacionalnih manjina prije izbora. Poslije izbora se mogu očekivati konkretniji i lakši razgovori jer bez definisanog pitanja manjina nema ni zaokruženog zakonskog okvira u BiH, kaže Šolaja.

„Nažalost, to nije urađeno. U Dejtonskom sporazumu neko je zaboravio da navede nacionalne manjine tako je kod nas jako komplikovan sistem i komplikovano se došlo do toga da se njihov položaj riješi,“
objašnjava Šolaja.

Osim loše poruke zbog neprovođenja presude Sejdić - Finci i mogućim sankcijama iz Evropske unije zbog toga građani bi mogli biti kažnjeni i finansijski. Predstavnici nacionalnih manjina najavljuju pokretanje ovaj put i nekoliko stotina tužbi Sudu za ljudska prava kako bi ostvarili svoje biračko  pravo. Šta to stvarno znači, dovoljno je reći da je samo slučaj Sejdić - Finci koštao BiH 40.000 evra.
19.07.2010.

GROBARI BH. FUDBALA OPET PREZIVJELI, FIFA ODLOZILA ODLUKU O KAZNJAVANJU ZA OKTOBAR

 

Danas je u sjedištu FIFA u Nionu saopšteno da će taj postupak ući u redovnu proceduru, što znači da će biti razmatran na sjednici Izvršnog komiteta

image

Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) saopštila je danas da je odluku o eventualnom kažnjavanju Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine odložila za oktobar.
    
FIFA i UEFA su zahtjevale od Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine da ukine tročlano predsjedništvo i uvede funkciju predsjednika, ali na skupštini nacionalnog fudbalskog saveza, koja je održana 16. jula, za taj prijedlog nije glasalo dovoljno delegata.
    
Predstavnici FIFA i UEFA su neoposredno poslije glasanja napustili sjednicu i najavili da bi odluku o suspenziji Fudbalskog saveza BiH mogao da donese Odbor za hitna pitanja u roku od 48 sati.
   
Danas je, međutim, u sjedištu FIFA u Nionu saopšteno da će taj postupak ući u redovnu proceduru, što znači da će biti razmatran na sjednici Izvršnog komiteta, koja ja zakazana za oktobar. U isto vrijeme o tome će raspravljati i članovi Izvršnog komiteta UEFA.
    
Na taj način je Fudbalskom savezu BiH omogućeno da u naredna dva i po mjeseca usaglasi stavove bošnjačkih, srpskih i hravstkih delegata i izmjeni sporni član statuta, kako bi bila izbjegnuta suspenzija, koja bi podrazumjevala zabranu takmičenja nacionalne selekcije u kvalifikacijama za prvenstvo Evrope i klubova u evrokupovima.

19.07.2010.

CIRO BLAZEVIC: NIJE MILORAD DODIK FRAJER, ON SVAKIM POTEZOM RADI NA RUSENJU BiH!

 

24sata.info PHOTO
image Miroslav Ćiro Blažević i Milorad Dodik / 24sata.info

 

24SI - Milorad Dodik, premijer RS preko nogometa želi dobiti izbore. Jasno i glasno je pohvalio "držanje" svojih delegata na Skupštini FSRS, te "naredio" da se FSRS odvoji od N/FSBiH.

 

Dodik je skinuo maske sa čelika manjeg eniteta, koji su odbijanje Statuta, odnosno glavnog amandmana, da Savez ubuduće ima samo jednog predsjednika, vješto pakovali i skrivali, pravdajući to "demokratskom voljom delegata", piše San. Neshvatljivo je kako niko od bošnjačkih čelnika, pa i hrvatskih nije reagovao na ovaj Dodikov "izlet". Direktni je to uticaj politike i političara u fudbal, što je nedopustivo prema pravilima FIFA -e i UEFA -e.

Možda neko misli da se Miroslav Ćiro Blažević raduje ovakvom scenariju. U dalekoj Kini Ćiro tuguje.

"Žalostan sam što sam bio u pravu, ali šta ću vam ja kad ste vi bošnjaci muslimani navini. Pa ja sam sprsku igru davno provalio. Oni mi nisu dali da odem na Svjetsko prvenstvo. Pa, ja sam vam to govorio prije pola godine. Vi ste mi se smijali. Oni ne žele uspjeh reprezentacije i Bosne i Hercegovine. Oni se ne zalažu za iste ciljeve. Njih zanima Republika Srpska, a ne uspjeh Bosne i Hercegovine. I sad vam tvrdim da su me oni minirali. Nije Dodik frajer, on svakim potezom radi na rušenju BiH. I on će na tome dobiti nove izbore. Žalosno je gdje je naš fudbal doveo Suljo Čolaković. Čudi da i Hrvati pristaju na takvu igru. Mi smo bili na korak do Afrike, a sada nas hoće eliminisati. Ovdje mi je lijepo, želim da moj Safet uspije, a vidim i on je nemoćan. Samo ja sine mogu narod dići na noge, samo ja, ali ne sa ovim koji vode Savez i zemlju u propast", poručio je Ćiro Blažević iz Šangaja.

(24sata.info)

19.07.2010.

VUCKIC, SEFEROVIC I BESIC: BH. DIJAMANTI BRILJIRAJU PO EVROPI

Vučkić, Seferović i Bešić: Bh. dijamanti briljiraju po Evropi

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Haris Seferović / 24sata.info

 

24SI - Dok bh. javnost čeka na odluku FIFA-e i UEFA-e o mogućoj suspenziji naše fudbalske reprezentacije, potencijalni bh. reprezentativci tresu protivničke mreže i bilježe sjajne nastupe za svoje timove.

 

Još uvijek potencijalni reprezentativac Bosne i Hercegovine i član engleskog premijerligaša Newcastle Uniteda, Haris Vučkić postigao je gol za "Svrake" u prijateljskom susretu protiv Carlislea, prenosi Reprezentacija.net. Newcastle je slavio pobjedu od 0:3, a sedamnaestogodišnji Vučkić bio je strijelac trećeg gola na utakmici. Ovaj mladić, bosanskog porijekla je rođen u Ljubljani i do sada je nastupao za slovenske mlađe reprezentativne selekcije, ali postoji mogućnost da u budučnosti zaigra za bh. nacionalni tim.

U redovima italijanske Fiorentine nastupa vrlo vjerovatno budući reprezentativac naše zemlje, Haris Seferović. Osamnaestogodišnji Seferović bio je strijelac u pobjedi svoga tima nad ekipom Cortine rezultatom 6:0. Tri gola postigao je Jovetić, dok su Seferović, Ljaljić i Agyei postigli po jedan gol.

Dok Seferović i Vučkić odrađuju svoje napadačke zadatke u njemačkom Hamburger SV-u, sedamnaestogodišnji mladić po imenu Muhamed Bešić naprosto fascinira svojim nastupima u timu ovog njemačkog bundesligaša. Bešić iz utakmice u utakmicu dobija sve više povjerenja od uprave HSV-a, a na terenu pokazuje da se radio o dosta talentovanom defanzivcu. Jučer je HSV odigrao prijateljsku utakmicu protiv Juventusa, a Bešić je i u ovom kao i prethodna dva meča bio starter. Utakmica se završila bez golova, s tim da upravo Bešiću ide dobar dio zasluga jer je u prvom dijelu meča skinuo loptu sa noge, Trezeguetu koji je imao dobru priliku da dovede "Staru damu" u vodstvo. Muhamed je odigrao prvo poluvrijeme nakon čega je zamijenjen.

Ukoliko ubrzo ne reagujemo, mogli bi ostati bez ovih mladića koji su istakli želju da zaigraju u dresu Bosne i Hercegovine, izuzev Vučkića, koji nije istakao želju, ali nije ni ignorisao mogućnost igranja za reprezentaciju BiH.

(24sata.info)

19.07.2010.

SREBRENIK: NEPOZNATI MLADICI NA SEHIDSKOM SPOMEN-OBILJEZJU ISPISALI "ZIVIO KARADZIC"

 

Osim uvredljivog grafita, grupa nepoznatih vandala ostavila i polupane sijalice

image Oskrnavljeno spomen-obilježje: Porodice šehida duboko potresene

Ispisivanjem uvredljivog grafita "Živio Karadžić" i razbijanjem nekoliko rasvjetnih tijela preksinoć oko 22.45 sati grupa vandala oskrnavila je šehidsko spomen-obilježje u Dubokom Potoku kod Srebrenika.

- Nešto prije 23 sata primijetio sam grupu od oko pet mladića sa skuterima na platou ispred šehidskog spomen-obilježja. S obzirom na činjenicu da su se nedolično ponašali, uputio sam se prema njima, a nakon što su me vidjeli pobjegli su lokalnim putem u pravcu naselja Bjelave. Tek kada sam prišao, uočio sam na spomen-obilježju pogrdan grafit i polupane sijalice koje su osvjetljavale centralni dio obilježja - kaže Mustafa Omerović, predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju šehidskog spomen-obilježja u Dubokom Potoku.

On naglašava da se već duže na ovom mjestu u noćnim satima okupljaju i nedolično ponašaju za sada nepoznati mlađi muškarci. Skrnavljenje spomen-obilježja za 48 šehida s mjesnog područja Duboki Potok duboko je potreslo šehidske porodice i sve mještane desetak sela s ovog područja koji od policije traže hitnu istragu i otkrivanje počinilaca ovog djela.

Kako ističe Omerović, spomen-obilježje u Dubokom Potoku, u čiju je izgradnju uloženo oko 40.000 KM, svečano je otkriveno u junu prošle godine, a na njegovom centralnom dijelu ispisana su imena 48 šehida i poginulih boraca iz desetak sela s mjesnog područja Duboki Potok. Uviđaj na licu mjesta obavili su pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije PS Srebrenik koji rade na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela.

19.07.2010.

SUD BiH: MARKO BOSKIC OSUDJEN NA 10 GODINA ZATVORA

 

Marko Boškić je proglašen krivim za progon bošnjačkog stanovništva i sudjelovanja u ubistvu više stotina zarobljenih muškaraca Bošnjaka iz enklave Srebrenica

image Boškić: Sudjelovao u progonu i ubistvima Bošnjaka

Dana 19.07.2010., Sud Bosne i Hercegovine je, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i optuženog Marka Boškića, izreklo presudu kojom je optuženi Marko Boškić proglašen krivim za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa stavom 1. tačka a), a sve u vezi sa članom 29. i članom 180. stav 1. istog Zakona. Sud je optuženom Marku Boškiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

Marko Boškić je kriv što je u periodu od 10.07. do 01.11.1995. godine, kao pripadnik 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a, postupajući individualno i zajedno sa drugima vršio progon civilnog bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, vjerskoj osnovi, lišavanjem drugih osoba života, tako što je:

Dana 16. jula 1995. godine, u periodu od 10,00 do 15,00 sati, sa prethodnim znanjem da će zarobljeni muškarci Bošnjaci biti strijeljani, na ekonomiji Branjevo, u selu Pilica, opština Zvornik, zajedno sa još sedam (7) pripadnika 10. diverzantskog odreda, postupajući po prethodnom naređenju Pećanac Dragomira i Pelemiš Milorada, po prijekom postupku pogubio, pucajući iz automatske puške s namjerom da liši života, više stotina zarobljenih muškaraca Bošnjaka iz enklave Srebrenica, od kojih su neki imali poveze na očima, a koji su prethodno držani zarobljeni u osnovnoj školi u Pilici, odakle su dovoženi autobusima do mjesta pogubljenja na ekonomiji Branjevo, koja pogubljenja su preživjela samo dva zarobljenika.

Sud je na osnovu člana 138. stav 1. ZKP BiH produžio pritvor optuženom Marku Boškiću. Pritvor koji je produžen prema optuženom može trajati 9 (devet) mjeseci.

19.07.2010.

KOLIKO MLADI ZNAJU O POSLJEDNJIM RATOVIMA

 

Dječak se igra na uništenom tenku u sarajevskom naselju Grbavica u aprilu 1996. godine

Dječak se igra na uništenom tenku u sarajevskom naselju Grbavica u aprilu 1996. godine

19.07.2010.
(Saradnja: Marija Arnautović, Ankica Barbir Mladinović, Predrag Tomović i Želimir Bojović)

Agresija, Domovinski rat, odbrana Bosne, zaštita srpskog naroda - sve su to različita imena za jedan događaj u bliskoj prošlosti Balkana, konkretno u Bosni i Hercegovini. Rat koji je trajao između 1992. i 1995. godine, ima nekoliko različitih tumačenja, ovisi od toga ko ga tumači.

U zemlji, koja nikako da se osovi na svoje noge, ni 15 godina nakon okončanja sukoba, još se nije došlo do zajedničkih imenitelja.

Najpogubnije od svega svakako je odgajanje novih generacija, ukoliko se pesimistički odredimo da su svjedoci i učesnici ratova, izgubljeni sloj. Kako se na lokalnom nivou ponašaju političari, tako izgledaju i udžbenici.

Iznosimo pregled mišljenja, saznanja i stavova balkanske mladosti o posljednjim ratovima u tom dijelu Evrope.

BiH: Najviše saznaju iz priča roditelja i medija


Ovaj dijalog iz Oskarom nagrađenog filma Ničija zemlja, reditelja Danisa Tanovića, možda je najbolji primjer kako će razgovarati djeca iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, ukoliko se istorija bude izučavala onako kako je to slučaj danas.

- Nismo mi htjeli samostalnost, nego vi.
- Normalno da smo htjeli da se odvojimo, kada ste vi počeli rat.
- Vi ste počeli rat čim ste htjeli da se odvojite.
- Vi ste počeli rat.
- Vi ste počeli rat.
- Ko je počeo rat? (repetirane i uperene puške u glavu)



Naime, djeca u Bosni i Hercegovini o ratu vođenom devedesetih ne uče skoro ništa. Pri tom uče iz tri različita udžbenika istorije. U udžbenicima istorije za osnovne škole ne postoji nijedna lekcija koja govori o tom razdoblju. U srednjim školama se ovaj dio bosansko-hercegovačke istorije obrađuje u dvije lekcije. Tako danas mlade Sarajlije, rođene devedesetih, vrlo malo znaju o opsadi grada:

„Kako da ne znamo za agresiju na Bosnu i genocid u Srebrenici?! Grbavica je bila glavna teritorija srpskih vojnika. U srednjoj smo istoriju radili samo prve dvije godine, a radili smo istoriju cijelog svijeta. Konkretno o Bosni nismo učili ništa. Znam da je toga dana, kada sam ja rođen, uhapšen Alija.“


Opsada Sarajeva - stradanje civila

 
Ni srednjoškolci u Banja Luci ne uče mnogo o posljednjem ratu:

„U srednjoj školi ne učimo uopšte ništa u vezi toga. Istoriju smo imali samo prvu godinu i ničega se više ne sjećam. Općenito, istorija se jako malo uči u našim srednjim školama, a još manje se uči istorija naše zemlje.“


„Ne učimo puno toga. Knjige su tako napisane da su informacije šture i ništa konkretno se ne govori.“


Nešto više znaju mladi iz Srebrenice, grada u kom je počinjen najveći genocid u modernoj istoriji čovječanstva:

„Kada se zaratilo, imao sam mjesec dana. Majka je sa mnom pobjegla u Žepu, a otac je otišao u Tuzlu. Sa tri godine upamtio sam da se pucalo oko Žepe, a mati mi je pričala da je tu mnogo ljudi pobijeno. Otac mi je rekao da se ginulo oko Tuzle, ali i u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Sada čitam i gledam filmove. Vidim da je bilo mnogo strašnije.“


Djeca u Bosni i Hercegovini o ratu najviše znaju iz priča svojih roditelja i iz medija. Tako su prinuđena da slušaju različite verzije posljednjeg rata, bez istorijske faktografije.

Bojim se da ćemo izbjegavanjem priča o tome, modelom šutnje o onome što se desilo, nanijeti veću štetu našoj djeci, kaže direktorka Instituta za historiju BiH.
Direktor Instituta za historiju Bosne i Hercegovine, Husnija Kamberović, smatra da je za budućnost bosansko-hercegovačkog društva, činjenica da djeca ne uče ništa o posljednjem ratu u školama, veoma loša.

„Ključne činjenice bi djeca morala učiti, naravno smještene u širi historijski kontekst. Bojim se da ćemo izbjegavanjem priča o tome, modelom šutnje o onome što se desilo, nanijeti veću štetu našoj djeci. Djeca će učiti krive činjenice, upravo slušajući priče svojih očeva ili djeda, o tome kako su oni nekada na frontu bili dobri borci, kako su masovno stradali i bili velike žrtve. Umjesto tih priča, koje će se neminovno širiti među porodicama, potrebno je sa djecom o tome razgovarati u školama, učiti ih činjenice, a ne dopustiti da se neka lična iskustva promoviraju u istoriji,“
smatra Kamberović.

Sa druge strane, istoričar Enes Milak, kaže da je istoriju potrebno izučavati faktografski i da, dok se na taj način ne obrade i lekcije iz posljednjeg rata, iz kojih bi trebalo izbaciti svaku vrstu ideologije, možda je bolje da djeca o njima ništa i ne uče.

„Rat 1992-1995 je proces dugog trajanja. Konkretno XX stoljeće je stoljeće velikih ratova i ratova na Balkanu. Ipak, treba poštedjeti mladu generaciju tih priča o ratovima. Proces još nije završen i ljudi koji su bili akteri tih ratova, još uvijek su živi, i oni svojim autoritetom utiču na pisanje udžbenika,“
kazao je on.

„Treba se prisjetiti da su se u ratu, i neposredno nakon rata, štampali udžbenici u kojima je rat bio prisutan. Pitanje je na koji način je bio prisutan i kakve su se istine ili zablude nalazile u tim udžbenicima. Kasnije su intervencije iz međunarodne zajednice dovele do toga da se zadnji rat u Bosni i Hercegovini izbaci iz udžbenika povijesti, što nije, niti može biti rješenje. Rat je još uvijek, danas, 15 godina nakon završetka, udarna vijest, i u elektronskim i u tiskanim medijima. Aktualnost te teme, ne samo da nije splasnula, nego je ona povećana, ali na koji način - to je potpuno drugo pitanje,
“ kaže istoričar Dubravko Lovrenović.

Mladi u Hrvatskoj uglavnom nisu čuli za opsadu Sarajeva

Hrvatska djeca rođena u ratu, vrlo malo znaju o sukobima 90-tih godina prošloga stoljeća. Priznaju to i profesori, ali i učenici, koji svoja saznanja imaju uglavnom od roditelja.

Za hrvatske srednjoškolce jedino nije sporan neprijatelj – svi su saglasni da su to Srbi i JNA, te da se Hrvatska borila za „slobodu i neovisnost“. Sve ostalo im je apsolutno izmiješano. O ratu u Bosni i Hercegovini doslovce nemaju pojma.

RSE: Što znaš o ratu? Kada si rođen?

„Rođen sam 1993. godine, a rat je počeo 1991. Neprijatelji su bili – kako se uzme. Neizravno je to bila JNA, ali u biti, glavni su bili srpski okupatori – četnici i drugi slični ogranci.“

Ovčara, zgrada koja je tijekom rata služila kao logor
Hrvatski srednjoškolci znaju za stradanje Vukovara, čuli su i za Ovčaru, gdje je ubijeno puno Hrvata, ali nikad nisu čuli za opsadu Sarajeva, barem većina u našoj anketi. Za Srebrenicu su čuli u vijestima i znaju da se radi o „nekom zločinu“, ali pojma nemaju kakvom.

Čak i o Vukovaru znaju samo da je „patio i bio razaran“, i ništa više, osim rijetkih iznimaka. Od 30-tak anketiranih zagrebačkih gimnazijalaca, tek ih je dvoje ili troje odskakalo nešto boljim znanjem, ali i oni se „bore“ s vojskama i detaljima.

Matija P. , 17 godina, Prva zagrebačka gimnazija:

„Za neovisnost Hrvatske smo se borili. Neprijatelji i zločinci su bili JNA i srpski četnici. Vukovar je bio okupiran i nakon tri mjeseca opsade, Vukovar je pao. To je slomilo naš hrvatski moral, ali Vukovar ostaje Grad heroj. To sve znam od roditelja, iz dokumentarnih filmova a nešto smo učili i u 8 razredu osnovne. Bili smo u Vukovaru jednom na izletu. Imali smo profesora koji je sudjelovao u Oluji, pa je s entuzijazmom pričao o Domovinskom ratu. Dosta smo naučili od njega, i o istini, i o ratu. Srebrenica je mjesto u Bosni gdje su Srbi napravili genocid nad bošnjačkim stanovništvom. Više tisuća njih su pobili i napravili masovne grobnice oko mjesta. Sarajevo je bilo okupirano par godina i konstantno granatirano. Ne znam što je dalje bilo s njim.“

Za razliku od Matije, većina njegovih kolega i kolegica najradije bi bila pobjegla ispred našeg mikrofona jer mnogi nisu znali ni kad je započeo rat u Hrvatskoj, a kamoli nešto više:

„Rat je počeo prije nekih 10 ili 20 godina.“
„Rat je počeo 1990. godine.“
„Hrvatska se htjela osamostaliti, ali su nas Srbi htjeli imati pod svojom vlašću.“
„Rat je počeo zbog borbe za nezavisnost Hrvatske.“
„Hrvatska je htjela izaći iz Jugoslavije.“
„Neprijatelji su bili Srbija i Crna Gora.“
„Rat je bio krvav. Hrvati su bili pozitivci, a Srbi negativci. Kao u američkim filmovima – Amerikanci su pozitivci, a Rusi negativci.“

 
Ana, Marko, Lucijan, Sandro, Luka i ostali koje smo tog popodneva zaustavili na izlasku iz vrlo elitne zagrebačke gimnazije, nekoliko dana prije ljetnog raspusta, još manje znaju o ratu 90-tih u susjednoj Bosni i Hercegovini, gotovo ništa. Za opsadu Sarajeva većina nije ni čula:
 
„Vjerojatno je tamo bila neka borba. Ne znam što je bilo.“
„Sarajevo - to su ćevapi.“
„Radnici su se borili, valjda.“
„Ne znam.“
„Bilo je ratnih zločina. Na nekoj tržnici se nešto događalo, ne znam točno što je bilo.“
„Srebrenicu znam po logoru, zar ne?“
„Srebrenicu su najviše razorili, kao kod nas Vukovar.“
„U školi o tome učimo vrlo malo. U osnovnoj smo imali tjedan dana povijesti o Domovinskom ratu.“
„Imali smo profesoricu iz Vukovara, pa se svaki put ona rasplače i priča o Vukovaru. Pričala je o tome, ali nas nije učila činjenice, samo je iznosila osobne stavove.“

Po mom slobodnom ubjeđenju, mislim da još uvijek premalo znaju. U udžbenicima je to dosta površno obrađeno, smatra ravnatelj vukovarske gimnazije.

Razgovarali smo s nekoliko profesora povijesti u Vukovaru, gradu simbolu ratnog stradanja u Hrvatskoj.

Ravnatelj vukovarske gimnazije, Josip Prpa, kaže da je državna matura najbolje pokazala koliko malo hrvatski učenici znaju o najnovijoj povijesti, pa i u samom Vukovaru.

„Djeca ovdje vjerojatno više znaju jer imaju prilike čuti o tome, ako ništa u medijima. Ima tu i obilježja i spomenika, pa vjerojatno nešto znaju. Po mom slobodnom ubjeđenju, mislim da još uvijek premalo znaju. U udžbenicima je to dosta površno obrađeno. Po rezultatima državne mature, 50-60 posto učenika nikada nije čulo za Ovčaru,“ rekao je Prpa.
 
Vozila UNPROFOR-a prolaze vukovarskim uništenim ulicama, 1. srpanj 1992.

Profesor povijesti iz vukovarske tehničke škole, Damir Golub, kaže da u udžbenicima stoji da su Srbija i bivša JNA izvršile agresiju na Hrvatsku, a gradivo počinje raspadom Jugoslavije, pa preko prvih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, srpske pobune i sve do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

„Ne ulazi se toliko u detalje. U nazad nekoliko godina, sva djeca o tome uče. Jedina razlika je u tome što djeca, ne samo srpske nacionalnosti, nego i drugih manjina, imaju pravo na deset posto svoje nacionalne povijesti,“
kaže on.
 
„Domovinski rat obrađujem jedno četiri do pet sati. Počinjem raspadom SFRJ i slomom komunizma. Nastavljam sa prvim višestranačkim parlamentarnim izborima i srpskom pobunom protiv novo izabrane hrvatske vlasti. Uvijek naglasim da su to bili pobunjeni Srbi jer je u Vukovaru bilo puno Srba koji su branili grad. Puno Srba je sudjelovalo na strani hrvatske vojske. Zavisi puno od profesora kako će to sve interpretirati,“ smatra profesor povijesti u Vukovarskoj gimnaziji, Dubravko Žuvić.

RSE: Kako danas gledate na Srbe?

„Kao na jako loše ljude.“
„Ne poznajem niti jednog Srbina.“
„Imaju dobar smisao za humor. Ako nekog Srbina i sretnem, nije bio u tom ratu i niko nema ništa protiv mene. Ne smijemo nikako osuđivati cijeli narod.“


Crna Gora: Zbrku unijelo izučavanje iz dva udžbenika istorije

Crnogorska mladost nije na pravi način upoznata s novijom istorijom Balkana, naročito s posljednjim ratovima,  okolnostima, uzrocima i posljedicama tih događaja. Evo šta o ratu znaju podgorički srednjoškolci.

RSE: Šta znate o Srebrenici, Vukovaru, opsadi Sarajeva?

„Slabo znam. Ništa nismo radili. Znam o tome iz opšte kulture, ali u školi to nismo obrađivali.“
„Slabo znam.“
„O ratu znam malo.“
„Nismo to radili. Istoriju imamo, ali nismo obrađivali modernu istoriju.“


Mladosti se dosta toga može oprostiti, ali neznanje, teško. No, nisu samo oni krivi što se još na pravi način nisu uhvatili u koštac sa činjenicama o događajima i karakteru ratova tokom 90-tih. Zbrku u njihovim glavama, ali i među odraslom populacijom, unijela je odluka nadležnih da gimnazijalci u Crnoj Gori istoriju izučavaju, ne iz jednog, kako je to slučaj u svim civiliziranim zemljama, već iz dva udžbenika istorije.
To je svojevrstan apsurd, za koji je odgovorna politička elita, kojoj ne odgovaraj