Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.06.2010.

OSNOVANA REGIONALNA LIGA U RUKOMETU!

 

24sata.info PHOTO
image Regionalna liga u rukometu / 24sata.info

 

24SI - Danas se u Sarajevu održao inicijalni sastanak za formiranje Regionalne rukometne lige, te je najavljeno njeno formiranje od sezone 2011/2012.

 

Sastanku su prisustvovali predsjednici i generalni sekretari Rukometnih saveza Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Mađarske, te predstavnici klubova sa područja regije.

Kako piše "B92", regionalna rukometna liga startovaće od sezone 2011/2012.

"Održali smo konstruktivan sastanak na kome smo svi iznijeli svoje prijedloge i zajednički donijeli odluku o formiranju Regionalne rukometne lige", kazao je generalni sekretar Rukometnog saveza BiH Smajo Karačić, te dodao:

"Mislim da je ovo nešto najbolje što je moglo da se desi rukometu na ovim prostorima i zaista sam ponosan na to da smo upravo mi bili ti koji smo inicirali ovaj sastanak. Liga će nositi ime po generalnom sponzoru Sparkasseu i imaće 14 klubova".

Karačić je najavio da će se krajem naredne sezone u Sarajevu odigrati turnir koji će biti uvertira u Regionalnu ligun, a na kome će učestvovati osam najboljih klubava sa područja regije.

Iz Rukometnog saveza BiH najavljuju da će se sastanak po ovome pitanju nastaviti i sutra.

(24sata.info)

30.06.2010.

MINISTARSTVO ODBRANE I VANJSKIH POSLOVA NA GRANICI NEGATIVNOG FINANSIJSKOG MISLJENJA

 

Skoro 60 posto ukupnog budžeta BiH ima određene probleme gdje su uočeni propusti, nedostaci, kršenje zakona

image Posebna revizija obnove zgrade grčko-bosanskohercegovačkog prijateljstva

Od 62 budžetske institucije u BiH nad kojima je urađen finansijski revizorski izvještaj za 2009. godinu, 15 institucija je dobilo mišljenje sa rezervom, s tim što su Ministarsvo odbrane BiH i Ministarstvo inostranih poslova BiH bili na granici da dobiju negativno finansijsko mišljenje Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Glavni revizor Kancelarije Milenko Šego rekao je da je 19 institucija dobilo pozitivno mišljenje sa isticanjem predmeta, gdje su istaknuti određeni predmeti i problemi koji su uočeni u tim institucijama, ali da nisu bili takve prirode da bi mogli biti mišljenje sa rezervom, te da je 28 institucija dobilo pozitivno mišenje.

- U ovih 15 institucija gdje je dato mišljenje sa kvalifikacijom, otpada 58,57 posto ukupnog budžeta BiH, što praktično znači da je skoro 60 posto ukupnog budžeta ima određene probleme, gdje je dato mišenje sa kvalifikacijom, gdje su uočeni propusti, nedostaci, kršenje zakona - istakao je Šego na konferenciji za novinare.

On je rekao da ukupni rashodi na nivou institucija u BiH iznose 962.250.141 KM, od čega 500.521.021 KM otpada na bruto plate i naknade, što je povećanje od 20 posto u odnosu na 2008. godinu, te da je za naknade za prevoz potrošeno 25.778.000 KM, što je za četiri posto više nego 2008. godine.

- Za naknade troškova smještaja zaposlenih potrošeno je 9.275.332 KM, što je za tri posto više, za naknade za odvojeni život 15.033.000 KM, što je na nivou iz 2008. godine - istakao je Šego i dodao da je za nakande za rad u raznim komisijama izdvojeno 966.805 KM, što je za 92 posto više nego 2008. godine.

Prema njegovim riječima, na topli obrok utrošeno je 41.925.000 KM, kao i prethodne godine, na regres za godišnji odmor 13.124.000 KM, što je 10 posto više. Na razne nagrade i darove prošle godine potrošeno je 342.262 KM, što je za 109 posto više u odnosu na izvještaj za 2008. godinu.

- Putni troškovi su ostvareni sa 17.182.635 KM, gdje je došlo do smanjenja od sedam posto, međutim putni troškovi u BiH porasli su za četiri posto i iznose sedam miliona KM, a putni troškovi za inostranstvo smanjeni su za 14 posto i iznose 10.059.000 KM - rekao je glavni revizor.

On je naveo da su izdaci telefonskih i poštanskih usluga na nivou prošlogodišnjih i iznose 10.321.000 KM, od čega na fiksne otpada 4,5 miliona KM, mobilne 2,2 miliona KM, a izdaci za internet 143.000 KM, te poštanske usluge 1,5 miliona KM.

Prema riječima Šege, izdaci za usluge prevoza i goriva 2009. godine iznosili su 13.846.000 KM i povećani su za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je za iznajmljivanje imovine i opreme potrošeno 26.635.608 KM, od čega je više od 23 miliona na iznajmljivanje objekata, što je povećanje za pet posto.

- Razne ugovorene usluge iznose 43.250.380 KM i one su povećane za pet posto u odnosu na prethodnu godinu - naveo je Šego i rekao da je na kapitalne izdatke potrošeno 61.503.815 KM i povećani su za osam posto u odnosu na finansijski revizorski izvještaj institucija BiH za 2008. godinu.

Prema njegovim riječima, Kancelarija je u revizorskim izvještajima dala ukupno 242 preporuke, od kojih su 123 iz prošlogodišnjih izvještaja realizovane, što je ukupno 51 posto, njih 33 posto je u fazi realizacije, a 16 posto preporuka nisu realizovane.

- Većina nerealizovanih preporuka odnose se na slabosti u primjeni zakona o javnim nabavkama, nedovoljno izgrađenom sistemu internih kontrola, slabosti u planiranju budžeta, neusklađenosti izvršenja rashoda sa internim propisima, kao i određene slabosti prilikom popisa imovine - objasnio je Šego.

On je rekao da su izvršene tri posebne revizije - revizija poslovanja Radio-televizije BiH, revizija donacija dodijeljenih Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH za 2006. i 2008. godinu, kao i revizija projekta obnove i rekonstrukcije Zgrade prijateljstva Grčke i BiH, a izvršena je i revizija učinka na temu: "Nabavka računarske opreme u institucijama BiH

30.06.2010.

SVJEDOK: GADJALI STE "OSLOBODJENJE" I PRIJE NEGO STO JE ARBiH IMALA KOMANDE BRIGADA

 

Karadžić tvrdio i da je eksploziv za Armiju RBiH bio švercovan u bocama za kiseonik koje su dopremane humanitarnim konvojima UNPROFOR-a

image Karadžić: Armija BiH nije imala uniforme

Optuženi Radovan Karadžić tvrdio je danas pred Tribunalom u Hagu da je u zgradi lista 'Oslobođenje' u Sarajevu 1993. godine bio štab jedne od brigada Armije BiH i da je sa krova te zgrade djelovao bacač raketa, te je aludirao da je ta zgrada bila legitiman vojni cilj.

Zaštićeni svjedok optužbe KDZZ-185, francuski zvaničnik koji je u Sarajevu tada bio na službi u UN, negirao je tu tvrdnju.

- Ja sam šest mjeseci živio preko puta zgrade 'Oslobođenja' i nikada tu nisam vidio bosanske vojnike... Osim toga, artiljerijski napadi na tu zgradu počeli su prilično rano, odmah pošto je počeo rat, a tada Armija BiH još nije imala komande brigada - rekao je svjedok.

Sugerišući da je ''Oslobođenje'' bilo legitiman vojni cilj, Karadžić je uzvratio da većina vojnika Armije BiH nije imala uniforme, već su bili u civilu, ali je sjvedok na to odgovorio da su pripadnici Armije BiH imali obilježja.

Karadžić je tvrdio i da je eksploziv za Armiju BiH bio švercovan u bocama za kiseonik koje su u Sarajevo dopremane u humanitarnim konvojima UNPROFOR-a.

- To je potvrdio u svojim memoarima i general Rasim Delić... Naši vojnici su pretovarali te boce i nisu znali šta je u njima, a muslimani su se tome smijali - rekao je Karadžić.

Bivši vođa pobunjenih bosanskih Srba optužen je za terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada sa položaja Vojske RS. Optužen je i za genocid u Srebrenici i još osam opština, etničko čišćenje nesrba i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95. godine.

 

Mandić znao da su vojska, policija i krizni štabovi RS vršili etničko čišćenje

Momčilo Mandić, nekadašnji ministar pravde Republike Srpske u srijedu je prije početka svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću zatražio od Vijeća Tribunala u Haagu da bude smatran svjedokom Suda, a ne Tužilaštva.

Mandić, koji je u februaru ove godine pred Sudom BiH pravosnažno oslobođen krivice za zločine protiv čovječnosti i zločine nad civilima počinjene u Sarajevu i Foči, kazao je da ne želi imati bilo šta s Tužilaštvom, te da namjerava biti svjedok "pravde i istine, a ne svjedok optužbe".

- Želim da pred časnim Sudom kažem sve što mi je poznato, ali ne ispred Tužilaštva koje mi je to nametnulo, prijeteći ako ne budem svjedočio da ću biti i doveden i zatvaran radi toga - pojasnio je Mandić.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) O-Gon Kwon odobrio je Mandićevu molbu, ali je kazao da će ga u interesu najboljeg izvođenja dokaza najprije ispitivati Tužilaštvo, a potom optuženi Karadžić.

Haško tužilaštvo je prije početka ispitivanja Mandića pročitalo sažetak njegove izjave u kojoj stoji da je bio upoznat da su vojska, policija i krizni štabovi u Republici Srpskoj (RS) vršili borbene operacije i etničko čišćenje nesprskog stanovništva

30.06.2010.

NEMA NAPRETKA U USLOVIMA ZA UKIDANJE OHR-A

 

Savjet za provođenje mira, Foto: Midhat Poturović

Savjet za provođenje mira, Foto: Midhat Poturović

 30.06.2010.
Vijeće za implementaciju mira u BiH ocijenilo je da nema napretka u ispunjavanju uslova za transformaciju Ureda visokog predstavnika. Ovo je samo jedan od zaključaka koje je u srijedu, nakon dvodnevnog zasjedanja PIC-a, novinarima u Sarajevu saopštio visoki predstavnik Valentin Inzko.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH ocijenio je da nema napretka na ključnim pitanjima koja se odnose na ispunjavanje programa "pet plus dva", odnosno postavljenih uslova i ciljeva za zatvaranje Kancelarije viskog predstavnika.

Određeni pomaci napravljeni su u ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima, a pozdravljeno je i usvajanje Strategije za provođenje Aneksa 7, odnosno povratka izbjeglica, ali sva druga važna pitanja ostaju problematična, naglasio je visoki predstavnik Valentin Inzko.

„To je, između ostalog, pitanje državne imovine. Bh. političari su odbili priliku i nisu prihvatili OHR-ov popis koji je napravljen. Vlada RS napravila je čak suprotno usvajanjem Nacrta zakona o državnoj imovini nad kojom postoji zabrana raspolaganja. Napretka nema ni kada je u pitanju dogovor oko vojne imovine, što je uslov za MAP program. Problematično je i to sto uprava za indirektno oporezivanje nema direktora već gotovo dvije godine. Za ispunjavanje uslova ’pet plus dva’ potrebni su konkretni potezi i Savjet za provođenje mira je kategoričan: oni neće biti promijenjeni, a dok se to ne desi OHR ostaje u BiH“
, rekao je Inzko.

Zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Rafi Gregorian najavio je da će Arbritražnom tribunalu podnijeti žalbu jer Vlada RS, predvođena SNSD- om, nije omogućila provođenje konačne arbitražne odluke. Tako je, između ostalog, onemogućeno uključivanje Distrikta u državnu mrežu elektrodistribucije, istakao je Gregorian.

„Tako su pokazali koliko žele da se zatvori Kancelarija visokog predstavnika i završi supervizija u Brčkom. Nakon šest mjeseci pregovora sa predstavnicima RS i prije dvije sedmice u posljednjem pokušaju da se postigne dogovor, sreo sam se sa premijerom Dodikom, ponudio prihvatljiva rješenja za Brčko o pitanjima koja treba riješiti. Rekao je da će se sa odgovorima javiti sutradan, ali to nije učinio do današnjeg dana. Tako će visoki predstavnik u svom izvještaju UN-u navesti da vlasti RS-a ne poštuju anekse 2, 4, 9 i 10 Dejtonskog sporazuma. I dobro, ako žele djelovati van zakona - biće i tretirani kao ljudi van zakona“
, kazao je Gregorian.
30.06.2010.

PREDJENA PRVA STEPENICA KA POPISU STANOVNISTVA

 

Zgrade institucija BiH, sjedište državnog Parlamenta, arhiv

Zgrade institucija BiH, sjedište državnog Parlamenta, arhiv

30.06.2010.
BiH je u srijedu napravila prvi korak ka održavanju popisa stanovništva u BiH 2011. godine usvajanjem neophodnog zakona u Predstavničkom domu državnog Parlamenta. I pored burnih političkih stavova, domaćim akterima vlasti ipak je, čini se, jasno da će proces integracije u EU biti usporen ukoliko ne bude popisa u isto vrijeme kad i u zemljama EU, na šta je upozorio i zvanični Brisel.

Zastupnik HDZ 1990 u državnom Parlamentu Martin Raguž:

„Bez obzira što je jako kasno, ako iduće godine sustigne dinamiku i da osigura popisivanje svog stanovništva i prepostavke da nakon dva desetljeća velikog pomjeranja, egzodusa konačno imamo prave pokazatelje i dobijemo pretpostvake da možemo koristiti i pretpristupne fondove i definirati strategije i da uozbiljimo ukupne odnose u BiH.“

Vehid Šehić, foto: Midhat Poturović
Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić napominje zašto je popis u BiH važan:

„Bitno je koliko građana živi u jednoj državi. Međutim, on ima daleko veći značaj jer će pružati i određene druge podatke, bez kojih nijedna država, pa ni BiH, neće moći graditi strategiju ekonomskog razvoja, potencijala i građana i zemlje socijalnu strategiju. On je prijeko potreban kako bi se izbjegle i manipulacije sa određenim procentima koje danas vrlo često možemo čuti od strane zvaničnika. Međutim, nijedna međunarodna ozbiljna insitucija neće to prihvatiti kao validan podatak jer nemate ono što je osnov, a to je popis stanovništva i ono sve što popis stanovništva prema evropskim standardima zahtijeva da imate.“


Što se IPA fondova tiče, popis može biti održan i najesen naredne godine, no kako će ga provesti i zemlje u regiji, veoma je važno da bude paralelno proveden i u BiH zbog mogućih zloupotreba, kaže zastupnik SDA u Parlamentu BiH Halid Genjac:

„Bilo bi dobro da se održi popis u BiH kad i u Hrvatskoj, u Srbiji i u Crnoj Gori zbog eventualne mogućnosti manipulacija - prelaska građana nakon što budu popisani u jednoj državi, onda da pređu u drugu državu itd. To se značajno smanjuje ako je popis istovremeno.“


Popis u jesen naredne godine?


Nakon što je Parlament riješio pitanje strategije o provedbi Aneksa 7 o povratku izbjeglih, osnovni kamen spoticanja za bh. političare jeste izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali i o raspodjeli vlasti u BiH koja se formira po osnovu etničkih rezultata popisa. Mada još uvijek važe rezultati iz 1991. godine, zastupnica Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović smatra da se ipak o tome ne treba izjasniti:

Azra Hadžiahmetović, foto: Midhat Poturović
„Ja ću vas podsjetiti da je riječ o neobavezujćim elementima, jer neke zemlje koje su ih uključile kao neobavezujuće imaju vrlo jasne pouke o tome da stanovništvo ne mora odgovarati na pitanja takve vrste. Ni u jednoj od takvih zemalja nacionalna, etnička i vjerska pripadnost nije važna za uspostavljanje administrativne strukture vlasti. Ti podaci se koriste isključivo i samo u statističke svrhe. Kad gledate sadržinu prijedloga zakona, on u jednom članu govori o obavezi svakog ispitanika da odgovori na sva postavljena pitanje, dakle nekonzistentno, drugo uključuje te neobavezujuće elemente i na taj način takvim formulacijama člana tog zakona obevzuje sve ispitanike da odgovore i na neobavezujuće elemente.“

Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Marković smatra da je izjašnjavanje, ipak, važno:

„Taj broj koji se izjasni i po etničkoj osnovi će kasnije dovesti u vezu sa implementacijom tih rezultata - dakle, koliko je Bošnjaka, koliko Srba, koliko Hrvata u BiH - i ne samo za formiranje vlasti nego će biti primjenjivan za druge parametre, kao što su raspodjela PDV-a, raspodjela sredstava od IPA fondova i druge stvari koji su vezane, možda, za neke druge ekonomske i privredne teme više nego što je samo formiranje vlasti.“

Ovo bi moglo uticati i na način glasanja u Domu naroda. Ipak, mora se voditi računa o tome da zakon prođe, jer EU neće moći BiH uvrstiti u svoje dugoročne finansijske tokove, upozorava Šehić:

„Ne treba zaboraviti da 2017. godine EU donosi svoj dugoročni budžet koji, možda, može uključivati BiH, i ako bi nas primili 2019. ili 2020., a možda i 2017. onda moraju ući i određeni statistički podaci u taj budžet kad je u pitanju broj građana u BiH.“


S obzirom da pripreme oko popisa zvanično mogu početi tek nakon što zakon zvanično bude donesen, odnosno osam mjeseci nakon njegovog objavljivanja, za sada je najizvjesnija varijanta da će popis umjesto u ponoć prvog aprila naredne godine biti pomjeren za jesen.

*****
Možda bi vas mogao zanimati i ovaj tekst: Bez podataka o stanovništvu na 131. godišnjicu prvog popisa

30.06.2010.

VIJECE BH. ORGANIZACIJA U AUSTRALIJI TRAZI PREKID MANDATA MOMCILA VUKOVICA

 

Ogorčenost zbog ignoriranja instrukcije da se komemoracija u povodu obilježavanja genocida u Srebrenici održi u Ambasadi BiH u Canberri

image

Vijeće bh. organizacija u Australiji zahtijeva da se otpravnik poslova Ambasade BiH u Canberri Momčilo Vuković vrati u Bosnu i Hercegovinu prije isteka njegovog mandata 1. septembra ove godine.

Povod zahtjevu je ogorčenost zbog Vukovićevog ignoriranja instrukcije ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja da se komemoracija u povodu obilježavanja 11. jula, genocida u Srebrenici, treba održati u Ambasadi BiH u Canberri, kao i ogorčenost zbog Vukovićevog "daljnjeg širenja lažne informacije o nekom 'unutrašnjem sukobu između bošnjačkih zajednica'" i njegovim "nazivanjem najuglednijeg krovnog tijela 'parazitskom organizacijom'".

Posebno smo šokirani pozivom iz federalne policije Australije, jer nas je Vuković prijavio da planiramo nasilne demonstracije i izjavio da je zabrinut da se ne desi teroristički napad jer smo mi „većinski muslimani“, navedeno je u saopćenju.

Vijeće bh. organizacija u Australiji naglašava da nikada nije ni rušilo ni napadalo.

Ambasada BiH u Australiji je naše parče domovine i mi je samo možemo braniti, nikako napadati. Ako mi, građani BiH u Australiji, nemamo pravo ući u Ambasadu na 60 minuta i održati dostojanstven i miran skup koji će trajati 45 minuta, uključujući obraćanje na engleskom jeziku dr. Seva Ozdowskog, dekana Univerziteta u Sydneyu, onda zaista ne znam šta možemo očekivati od te naše ambasade i koga ona zapravo predstavlja, navedeno je u saopćenju.

Vijeće ujedno napominje da mu neće uopće smetati ni da komemorativni skup održi ispred zgrade Ambasade BiH u Canberri, jer će to biti samo dokaz ustrajnosti i da nikada neće biti zaboravljene žrtve genocida u Srebrenici.

Komemoracija "Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici - 11. juli” svake godine se održava u drugom gradu, a ovogodišnja, 8. komemoracija, bit će u Canberri.

30.06.2010.

VALENTIN INZKO: DRZAVNI BUDZET ZA 2011 GODINU MORA BITI DOVOLJAN ZA EUROATLANSKE INTEGRACIJE

 

Trenutno BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum, podsjetio je UO PIC-a

image Inzko: Nema prečica do napretka

Članovi Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira (PIC) konstatovali su tokom dvodnevnog zasjedanja da je u BiH došlo do određenog napretka, ali je izraženo nezadovoljstvo što nisu ispunjeni "pet plus dva'' uslovi i ciljevi za zatvaranje OHR-a.

- Članovi Upravnog odbora PIC-a žele konkretne rezultate u provođenju "pet plus dva" uslova i cilja i okončanju tranzicije. Nema prečica do napretka - poručio je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i istakao da je PIC izrazio potpuno razočarenje zbog neispunjavanja ovih uslova.

Inzko je na konferenciji za novinare rekao da je napredak konstatovan u ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima za građane BiH, kao i kada je riječ o Akcionom planu za članstvo u NATO.

Članovi PIC-a pozdravili su i usvajanje Strategije za provođenje Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma. PIC je pozdravio i poboljšanje odnosa u regionu koje imože dovesti do procesa pomirenja.

On je napomenuo da je tokom zasjedanja PIC-a bilo riječi i o negativnoj retorici, ali i predstojećoj izbornoj kampanji.

 

Prema njegovim riječima, Vlada RS je usvojila Nacrt zakona o imovini koji je suprotnost od pronalaska rješenja u ovoj oblasti. On je rekao da se protivi svim unilateralnim rješenjima kada je riječ o imovini, podsjetivši da je u Federaciji BiH bio unilateralan pokušaj knjiženja državne imovine.

- Rečeno je i da budžet za 2011. godinu mora biti dovoljan da omogući napredak na evroatlantskom putu BiH - poručio je Inzko.

Gregorian: SNSD želi preuzeti kontrolu nad Elektrodistribucijom Brčko Distrikta BiH

 

Upravni odbor PIC-a sa zabrinutošću je primio k znanju procjenu supervizora za Brčko Raffija Gregoriana u vezi s razlozima koji sprečavaju okončanje Konačne arbitražne odluke o Brčkom.

Na konferenciji za novinare upriličenoj po završetku zasjedanja UO PIC-a Gregorian je istakao da Vlada RS-a sa SNSD-om na čelu već treći put u posljednje vrijeme onemogućava zatvaranje supervizije za Brčko.

Vlada RS-a je, tvrdi Gregorian, odbila da u Službenom glasniku RS-a objavi zakon i dopune koje je nametnuo visoki predstavnik.

- SNSD želi preuzeti kontrolu nad Elektrodistribucijom Brčko Distrikta - kazao je Gregorian te dodao da je na sve moguće načine nastojao riješiti ovaj problem "udovoljavajući Vladi RS-a svaku besmislicu koju su tražili".

Sada već, tvrdi Gregorian, na djelu imamo ozbiljan čin nepoštivanja Arbitražne odluke za Brčko.

- Vlada RS-a i SNSD na sve načine onemogućavaju kreiranje aranžmana između Elektrodistribucije RS-a i Elektrodistribucije BiH o snabdijevanju Brčkog te opstruiraju integriranje Brčko Distrikta u državnu mrežu elektrodistribucije - smatra Gregorian.

Zamjenik visokog predstavnika za ovu situaciju krivi i predsjedavajućeg Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) Vladimira Dokića, koga optužuje za izazivanje finansijske štete po Distrikt Brčko tvrdeći da Elektroprivreda RS-a građanima Brčko Distrikta naplaćuje višu cijenu struje nego ostalim građanima RS-a.

- Tražit ću podizanje krivične prijave protiv Dokića jer je spriječio određivanje tarife za Brčko - kazao je Gregorian.

Gregorian je potpisao uredbu kojom nalaže korištenje sredstava fondova iz sukcesije bivše SFRJ kako bi pomogao da se prevaziđe odnosno ne osjeti toliko razlika u cijeni električne energije.

Dodao je da je jasno da SNSD nema namjeru ispoštovati preostale obaveze prema arbitražnoj odluci, već da vjerovatno "čeka novog supervizora".

- Neka im bude - dodao je Gregorian, kazavši da ima namjeru uložiti žalbu Arbitražnom tribunalu.

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko dodao je da UO PIC-a jednoglasno podržava Gregorianove odluke.

- Upravo oni koji javno govore da žele okončanje supervizije za Brčko to onemogućavaju - zaključio je Inzko.

UO PIC-a je po ovom pitanju zaključio da je potrebno hitno ispuniti preostalu obavezu da se Zakon o električnoj energiji RS-a u potpunosti uskladi s neophodnim uslovima kako bi supervizor za Brčko mogao obavijestiti Arbitražno vijeće da su entiteti ispunili obaveze koje imaju u sladu s Konačnom odlukom.

UO PIC: Genocid i zločini ne smiju se zaboraviti

UO PIC-a je pozdravio sastanak na visokom nivou koji je održan u Sarajevu 2. juna na kojem je, između ostalog, ponovo potvrđeno opredjeljenje EU za evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana i koji je pozvao na veću regionalnu angažovanost i ubrzanje dinamike reformi u ključnim oblastima, te pozdravio napore koje su poduzele zemlje u regiji kao odgovor na bolna pitanja iz tragične prošlosti BiH i nedavne ohrabrujuće posjete i kontakte lidera susjednih zemalja.

Posebno je pozdravio činjenicu da je Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici, kao i namjeru regionalnih lidera da prisustvuju 15. obilježavanju genocida počinjenog u Srebrenici i poruku pomirenja koju on nosi. To je prilika da se oda počast žrtvama i njihovim porodicama. Genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u BiH ne smiju se zaboraviti, zaključak je UO PIC-a.

Dovršiti viznu liberalizaciju

Upravni odbor PIC-a pozdravio je napredak koji je BiH postigla u ispunjavanju uslova za liberalizaciju viznog režima sa EU i primio k znanju prijedlog Evropske komisije da se ukinu obavezne kratkoročne vize za građane BiH. Apelovao je na nadležne organe da što prije ispune nekoliko preostalih uslova kako bi Vijeće i Evropski parlament mogli usvojiti prijedlog Komisije u predstojećim mjesecima.

Upravni odbor PIC-a još jednom je izrazio podršku perspektivi BiH za članstvo u EU. Naglasio je važnost odgovarajuće provedbe Privremenog sporazuma, uključujući i obaveze u oblasti državne pomoći, te apelovao na organe vlasti BiH da ubrzaju ispunjavanje prioriteta iz Evropskog partnerstva i isprave nedostatke navedene u Izvještaju o postignutom napretku za 2009. koji je izradila Evropska komisija.

Usvojiti Zakon o popisu i uskladiti ustav sa presudom iz Strazbura

U vezi s tim, Upravni odbor PIC-a apelovao je na organe vlasti BiH da bez daljnjeg odlaganja usvoje državni zakon o popisu stanovništva. Popis stanovništva na državnom nivou potreban je za daljnji napredak BiH na putu ka EU, i ključni je instrument za socijalni i ekonomski razvoj.

Upravni odbor PIC-a također je izrazio zabrinutost u vezi sa kašnjenjem u usklađivanju Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava iz decembra 2009. godine (Sejdić i Finci protiv BiH) te apelovao na organe vlasti BiH da ispune ovu obavezu koja proistječe iz međunarodnog prava.

Trenutno BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum, podsjetio je UO PIC-a.

Iako nisu uslov, Ustavne reforme su neophodne za demokratiju

Iako je istakao da ustavne promjene nisu dio ciljeva i uslova za zatvaranje OHR-a, Upravni odbor PIC-a i dalje je uvjeren da su ova i druge ustavne promjene koje bi se postigle u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir neophodne da bi demokratski principi bili u potpunosti ispoštovani te da bi se poboljšala efikasnost i funkcionalnost institucija BiH kako bi one bile spremnije služiti interesima bh. građana i ispuniti buduće preduslove za evroatlanske integracije. 

Vojna imovina mora se registrirati na državu

Upravni odbor PIC-a pozdravio je napredak koji je postignut u vezi s odlukom o pokretnoj vojnoj imovini i daljnjim obavezama BiH u vezi s učestvovanjem u međunarodnim vojnim operacijama. Međutim, apeluje na organe vlasti da uklone prepreke za početak uništenja viška naoružanja i municije bez odgađanja. 

Zemlje članice NATO-a i Japan pozdravili su odluku NATO-a iz aprila 2010. godine da BiH može početi sa Akcionim planom za članstvo kada se sva nepokretna vojna imovina, za koju je utvrđeno da je potrebna za odbrambene svrhe u budućnosti, registruje kao imovina BiH koju će koristiti Ministarstvo odbrane BiH.

Zemlje članice NATO-a i Japan apelovali su na organe vlasti BiH da ispoštuju taj uslov.

 

Nadležni organi vlasti, poručio je UO PIC-a, treba da zaključe sporazum o vojnoj imovini, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, kojim bi se osiguralo da država ima vlasništvo nad imovinom koja je potrebna za odbrambene svrhe u budućnosti. Nadležni organi također moraju ubrzano raditi na uništavanju viška naoružanja, municije i eksploziva, u koordinaciji sa međunarodnim donatorima. 

Tranzicija OHR-a kada se ispune "5 ciljeva i 2 uslova"

 

Upravni odbor PIC-a podsjetio je da je rješavanje pitanja vojne imovine istovremeno i jedan od ciljeva koje je potrebno ispuniti za zatvaranje OHR-a, te nastavio razgovore o izgledima za tranziciju OHR-a u ojačano prisustvo EU u BiH.

Još jednom je ponovio da tranzicija ostaje cilj, kada bude ispunjeno pet ciljeva i dva uslova potrebnih za zatvaranje OHR-a. Zemlje članice Upravnog odbora PIC-a iz EU istakle su još jednom da EU neće biti u mogućnosti razmotriti prijavu BiH za članstvo u EU sve dok se ne donese odluka o tranziciji OHR-a u ojačano prisustvo EU. 

Upravni odbor PIC-a izrazio je zabrinutost zato što od posljednjeg sastanka PIC-a u februaru nije bilo napretka u postizanju relevantnih ciljeva za tranziciju. Apelovao je na organe vlasti da osiguraju ispunjavanje pet ciljeva iz plana rada OHR-a i da rade na osiguranju ubrzanog napretka u nekoliko oblasti. 

Uzdržati se od jednostranih poteza o državnoj imovini

Na osnovu popisa državne imovine, organi vlasti na državnom i entitetskom nivou treba da završe sopstvenu procjenu sadašnjih i budućih potreba vezanih za državnu imovinu. 

Nakon toga, potreban je konstruktivan angažman nadležnih organa na postizanju dogovora između različitih nivoa vlasti o rješavanju pitanja vlasništva između državnog i drugih nivoa vlasti. Rješenje tog pitanja zahtijeva konstruktivan dijalog koji će dovesti do sporazuma između organa vlasti na nivou BiH i entiteta. 

Upravni odbor PIC-a apelovao je na organe vlasti u BiH da se uzdrže od jednostranih poteza te podsjetio da je jedini rezultat takvih poteza sprečavanje ispunjenja cilja vezanog za državnu imovinu.

Jačati fiskalnu koordinaciju 

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je još jednom naglasio potrebu za neprekidnim jačanjem fiskalne koordinacije, putem osiguranja propisnog funkcioniranja Uprave za indirektno oporezivanje i Fiskalnog vijeća. 

Apelirao je na organe vlasti BiH da ubrzaju implementaciju državne Strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina i pojačaju svoj angažman na implementaciji Strategije za reformu pravosudnog sektora BiH, a u skladu s obavezama preuzetim prilikom njenog usvajanja. 

Suzdržati se od zapaljive retorike pred izbore

Posebno se osvrnuvši na situaciju u pogledu predstojećih općih izbora u oktobru, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je apelirao na sve političke stranke i političke lidere da predizbornu kampanju vode okrećući se ka budućnosti, i na konstruktivan i odgovoran način.

U tom smislu, Upravni odbor je apelirao na bosanskohercegovačke lidere da se suzdrže od korištenja retorike i poduzimanja radnji koje, posebno tokom izborne godine, vode ka podjeli i mogu dodatno pogoršati političku atmosferu i ugroziti sveukupni napredak BiH, uključujući i njeno napredovanje ka potpunoj integraciji u evroatlanske institucije.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je takođe apelirao na bosanskohercegovačke organe vlasti da osiguraju potpunu podršku Centralnoj izbornoj komisiji kako bi se osiguralo provođenje slobodnih i fer općih izbora planiranih za 3. oktobra 2010. godine.

Podrška nezavisnosti RAK-a

Nadalje, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je podvukao značaj slobode izražavanja, uključujući i slobodne i nezavisne medije, i apelirao na sve medije da izvještavaju objektivno i u skladu s najvišim međunarodnim standardima.

UO PIC-a je izrazio svoju punu podršku nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije i apelirao na Vijeće ministara BiH da konačno preduzme korake, na koje je obavezano zakonom, kako bi osiguralo propisno funkcioniranje Agencije putem, između ostalog, imenovanja direktora i preostalih članova Odbora, bez dodatnih odgađanja ovog postupka.

Osigurati resurse za implementaciju Aneksa VII

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je pozdravio usvajanje revidirane Strategije za implementaciju Aneksa VII Općeg okvirnog sporazuma za mir, koju je podržao i UNHCR. 

Upravni odbor apelira na nadležne državne i entitetske organe vlasti da sada što prije osiguraju potrebne resurse i implementaciju ove strategije.

Državni pravosudni organi moraju imati osigurane resurse

U skladu s nedavnim izvještajem glavnog tužioca Haškog tribunala (ICTY) Vijeću sigurnosti UN-a, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je još jednom pozvao bosanskohercegovačke organe vlasti da nastave u potpunosti sarađivati s Haškim tribunalom te je apelirao na organe vlasti da ispune svoje obaveze prema međunarodnom pravu i omoguće hapšenje svih haških optuženika koji su trenutno u bijegu, posebno Ratka Mladića, i razbijanje mreža njihovih pomagača.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je još jednom pozvao bosanskohercegovačke organe vlasti da osiguraju da pravosudni organi BiH imaju na raspolaganju potrebne resurse za ispunjavanje kontinuiranih obaveza BiH vezanih za krivično gonjenje i procesuiranje predmeta ratnih zločina, bez angažmana stranih studija i tužilaca na izvršnim funkcijama u pravosuđu i tužilaštvu.

Također je naglasio da bi BiH trebala intenzivirati svoje napore u oblasti reforme pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i terorizma, te je pohvalio ulogu koju u tom smislu imaju agencije za provođenje zakona BiH.

Budžet mora osigurati efikasno funkcionisanje državnih institucija

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je podsjetio na potrebu da se eliminira praznina koja omogućava da počinioci krivičnih djela prolaze nekažnjeno u cijelom regionu te da se to osigura putem sklapanja sporazuma o ekstradiciji sa susjednim zemljama. 

U svjetlu teške ekonomske situacije, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je apelirao na sve bosanskohercegovačke organe vlasti, posebno u Federaciji BiH, da se pridržavaju obaveza prema stand-by aranžmanu s MMF-om i zajmu Svjetske banke za razvojnu politiku. 

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je također pozvao bosanskohercegovačke organe vlasti da osiguraju da državni budžet za 2011. bude utvrđen u obimu koji osigurava efikasno i uspješno funkcioniranje institucija na državnom nivou. 

Odbačen svaki pokušaj osporavanja ovlaštenja visokog predstavnika

Naglašena je snažna podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom te odbačen svaki pokušaj kojim se dovode u pitanje ovlaštenja visokog predstavnika proizašla iz člana X Općeg okvirnog sporazuma za mir i odgovarajućih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, i insistira na potpunom poštivanju Općeg okvirnog sporazuma za mir i odluka visokog predstavnika. 

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je još jednom istakao potpunu podršku visokom predstavniku i njegovim ovlaštenjima te je podsjetio organe vlasti u BiH da visokom predstavniku i njegovom Uredu pravovremeno osiguraju pristup zvaničnicima, institucijama i dokumentaciji Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira.

Izražena je zahvalnost na izvanrednom doprinosu koji je prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Distrikt Raffi Gregorian dao aktivnostima na osiguranju poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno putem promoviranja vladavine prava i pružanja podrške u naporima da se osobe optužene za ratne zločine izvedu pred lice pravde, kao i odlučnim naporima usmjerenim na postizanje napretka u okončanju implementacije Konačne odluke za Brčko distrikt.

Upravni odbor je izrazio dobrodošlicu ambasadoru Rodericku Mooreu koji će u dogledno vrijeme preuzeti funkciju od Gregoriana.

Sljedeća sjednica političkih direktora Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira bit će održana u Sarajevu, 30. novembra i 1. decembra 2010.

30.06.2010.

PRIMJENA POPISA IZ 1991 GODINE VAZICE DO POTPUNOG PROVODJENJA ANEKSA 7

 

Prijedlog zakona, između ostalog, predviđa da građani BiH mogu, ali i ne moraju da se izjasne o nacionalnoj/etničkoj i vjerskoj pripadnosti

image Predstavnički Dom PSBiH: 12 protiv, četiri suzdržana

 

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je na današnjoj sjednici u drugom čitanju podržao Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2011. godine.

Nakon što nije dobio potrebnu entitetsku većinu u prvom krugu glasanja, u drugom krugu glasanja za predloženi zakon je glasalo 19 poslanika, 12 je bilo protiv, a četiri suzdržana.

Prije izjašnjavanja o samom tekstu zakona, poslanici su se izjasnili o uloženim amandmanima i nisu prihvatili ni jedan od njih.

Prijedlog zakona, između ostalog, predviđa da građani BiH mogu, ali i ne moraju da se izjasne o nacionalnoj/etničkoj i vjerskoj pripadnosti.

Definirano je i to da će primjena podataka o etničkoj strukturi stanovništva prema popisu stanovništva iz 1991. važiti i nakon okončanja ovog popisa za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH sve do potpunog provođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U tekstu je i odredba da će dijaspora biti obuhvaćena posebnim popisom, te da  se kao mjesto unosa, obrade i kontrole popisnica utvrđuje Istočno Sarajevo.

30.06.2010.

NOGOMETNI SAVEZ BiH (NSBiH): UKIDA SE TROCLANO PREDSJEDNISTVO?

 

Ako novi statut, prema kojem NSBiH ima jednog predsjednika i dvojicu potpredsjednika, ne bude usvojen, Savezu prijeti suspenzija

image

Izaslanci FIFA-e i UEFA-e Marcel Benz i Eva Pasqueir, nakon dvodnevnih razgovora s čelnicima Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, Federacije BiH te Fudbalskog saveza Republike Srpske, približili su stavove koji se odnose na izmjene statuta krovne nogometne organizacije u našoj zemlji.

Benz je danas na konferenciji za novinare naglasio da je za  FIFA-u i UEFA-u izuzetno značajno da svi nacinalni savezi (53 članice UEFA-e i 208 članica FIFA-e) imaju statute koji su u potpunosti u skladu s onim što ove dvije organizacije traže.

"Na pragu smo određenih prihvatljivih rješenja. U toku naših razgovora bilo je dosta suprotstavljenih mišljenja, međutim svi su razgovori bili izuzetno plodonosni", kazao je Benz.

Jedna od ključnih tema odnosila se na izmjene statuta u pogledu procesa odlučivanja u tijelima saveza, kako bi se u budućnosti izbjeglo  blokiranje rada Saveza, što je do sada bio slučaj.

Po njegovim riječima,  FIFA i UEFA više nisu spremne ulagati u ovaj savez ako će u njemu raditi ljudi koji neće biti spremi snositi odgovornost za donošenje svojih  odluka.  

Drugo pitanje, koje je od početka razgovora bilo kontradiktorno, odnosilo se na Predsjedništvo NSBiH.

"Nijedna članica FIFA-e i UEFA-e nema predsjedništvo. Ovo je jedina zemlja koja to ima. Naš je jasan zadatak da ubuduće u NSBiH nema predsjedništva. Može postojati samo predsjednik, te prvi i drugi potpredsjednik. Međutim, oni zajedno više ne čine tzv. predsjedništvo. Jutros smo pronašli rješenje, koje podrazumijeva ukidanje predsjedništva. Planiramo da predsjednici dvaju entitetskih saveza imaju mjesta u Izvršnom odboru po automatizmu. Preostalih 13 članova predalažu entitetski  nogometni savezi, a njihov izbor obavlja Generalna skupština državnog saveza. Ponovo će se raditi o 10 članova iz  Federacije i pet članova iz RS-a. Nakon toga će Generalna skupština od tih 15 članova IO izabrati predsjednika te prvog i drugog potpredsjednilka. Predsjednik će se birati na mandat od četiri godine, s mogućim reizborom na još jedan mandat, nakon  čega se naredni predsjednik po automatizmu biti biran iz drugog entiteta", kazao je Benz.   

Sve dogovoreno na sastanku predstavnika UEFA-e i FIFA-e sa čelinicama NSBiH bit će predočeno delegatima na pripremnom sastanku 15 jula, a konačnu odluku oni će donijeti dan kasnije na generalnoj skupštini NSBiH. 

U slučaju neusvajanja statuta, Benz nije isključio mogućnost suspenzije NSBiH, što bi zanačilo isključenje svih reprezentativnih bh. selekcija i klubova iz međunarodnih takmičenja.

30.06.2010.

HALID GENJAC: VRBOVANIM OSOBAMA TREBAJU PSIHIJATRI!

 

24sata.info PHOTO
image Teroristički napad u Bugojnu / 24sata.info

 

24SI - Osobe koje se vrbuju za terorizam u BiH trebaju dobre psihologe i psihijatre. Ovo je u izjavi za Dnevni list rekao predsjednik Glavnog odbora (GO) SDA, Halid Genjac.

 

''Ja sam zabrinut za eskalaciju terorizma u BiH u jednakoj mjeri koliko sam zabrinut za njegovu eskalaciju u svakoj evropskoj zemlji. To je realna ocjena i to je jednostavno tako'', rekao je Genjac, prenosi rtm.

On je naglasio specifičnost BiH, njenu vjersku struktura stanovništva, što se mora imati u vidu i respektirati, ''ali ono što stoji iza ove vrste terorizma jednostavno ne prima se kod bosanskohercegovačkih muslimana''.

''To je ključna činjenica. To muslimani u BiH kategorički odbacuju. Da je drukčije, mi bismo imali strašan problem, međutim, to se u narodu naprosto ne prima.

Oni koji stoje iza ovih grupacija očigledno vrbuju pripadnike i budući da tu nema željene podrške, ne biraju strukturu tih pripadnika, ne biraju karakter osoba. Zato vrlo često vrbuju one za koje ja mislim da su im potrebni dobri psiholozi i psihijatri'', rekao je Genjac.

(24sata.info)

30.06.2010.

OTVORENA SVA POGLAVLJA U EU PREGOVORIMA

 

Zastave Hrvatske i EU, ilustrativna fotografija, arhiv

Zastave Hrvatske i EU, ilustrativna fotografija, arhiv

30.06.2010.
Hrvatska je u srijedu otvorila tri preostala poglavlja u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom. Službeni Zagreb ocjenjuje to velikim uspjehom, a analitičari kažu kako je i poruka ohrabrenja državama regije.

Preostala tri od ukupno 33 poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji – Pravosuđe, Tržišno natjecanje i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika - otvorena su danas na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, i premijerka Jadranka Kosor na prigodnoj pres-konferenciji u Banskim dvorima nije krila zadovoljstvo.

„Ovo što se danas dogodilo je označavanje posljednjih 500 metara u maratonu koji se zove – pregovori za ulazak u Europsku uniju. Tih 500 metara će biti uistinu teško i zahtjevno, ali sam sigurna više nego ikada – upravo naravno danas - da ćemo mi to uspješno savladati“
, kazala je Kosor.

Potpisivanje pretpristupnog ugovora Hrvatske sa Europskom unijom može se očekivati u prvoj polovici sljedeće godine, kazao je u srijedu u Bruxellesu europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele i najavio da bi Komisija u svom izvješću o napretku, početkom studenoga ove godine, mogla objaviti i konkretnije datume oko hrvatskog pristupa. 
Šef hrvatske diplomacije kazao je kako u Vladi vjeruju da je moguće završiti pregovore ili do kraja ove godine ili u prvim mjesecima 2011., kako bi potpisali pretpristupni ugovor tijekom mađarskog predsjedanja EU.


Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković podsjetio je da je ovo prvi puta da se otvara pregovore u poglavlju Pravosuđe, što – po njegovoj ocjeni – samo po sebi govori da se radi o kompleksnom procesu.

„Mi smo si zadali cilj i vjerujemo da je moguće završiti pregovore ili do kraja ove godine ili u prvim mjesecima 2011., kako bismo potpisali pretpristupni ugovor tijekom mađarskog predsjedanja EU. Vjerujemo da je to moguće. Nismo dobili čvrste rokove, čuli ste da će se pratiti način na koji Hrvatska napreduje, i mi – s obzirom na dosadašnja postignuća – vjerujemo da možemo ostvariti ovaj plan koji smo si zadali i koji blisko koordiniramo i sa zemljama članicama i sa Europskom komisijom“
, naveo je Jandroković.

Ohrabrenje i za susjede


Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za naš radio kaže kako je ugodno iznenađenje što je otvoreno i poglavlje Tržišno natjecanje, jer se očekivalo da će ono biti otvoreno tek nakon završetka privatizacije brodogradilišta.

Davor Gjenero, arhiv
„Ali čini se da su vladine reforme stekle određenu nakonost i potporu unutar Europskoga vijeća i u Europskoj komisiji, pa je i to poglavlje deblokirano. Sada valja očekivati da će do kraja godine sva poglavlja osim Pravosuđa biti zatvorena. Pravosuđe će vjerojatno biti zatvoreno negdje početkom iduće godine i u toku mađarskog predsjedanja Unijom Hrvatska će potpisati pristupni ugovor. Dakle, Vlada gospođe Kosor će uglavnom u svome mandatu uspjeti ostvariti ovaj temeljni cilj“, kazao je Gjenero.

Profesor Europskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša u izjavi za naš radio ne dijeli Gjenerov optimizam.

„Poglavlja su otvorena, ali sada će ih biti puno teže zatvoriti, jer ono što su bili problemi odgođeni su za zatvaranje. Na taj način se održava tempo pregovora ali se daje i dojam da je izvršen određeni napredak. Na kraju će mjerila za zatvaranje pregovora biti efikasnost korupcijske kampanje, potpuna istraga i rezultati istrage o 'topničkim dnevnicima', i problemi povezani sa brodogradilištima, tržišnim nadmetanjem itd“
, ocjenjuje Grubiša.

Nasuprot napisima pojedinih medija kako će Europska unija nakon prijema Hrvatske zatvoriti vrata za ostale države jugoistoka Europe, ova današnja vijest iz Bruxellesa nije dobra samo za Hrvatsku, nego i za ostale u ovom dijelu Europe – od Sarajeva i Podgorice do Tirane, Beograda i Prištine, kaže Gjenero.

„Onog momenta kada Hrvatska završi svoje pregovore, ona će postati najvatreniji zagovornik daljeg širenja Unije. Ona samo na taj način može steći 'nišu' utjecaja u Bruxellesu“,
navodi Gjenero.

Iako proširenje Europske unije nije aktualni prioritet Bruxellesa, vijest o hrvatskom otvaranju svih poglavlja je ohrabrujuća i za susjede, kaže za naš radio analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić.

„Prioriteti su trenutačno sasvim drugi – gospodarska i financijska stabilnost Europske unije, gospodarstvo – to su trenutno glavni problemi Unije, a ne proširenje. Ali uspjeh Hrvatske sigurno da će ohrabrujuće djelovati na susjede“
, kaže Granić.
30.06.2010.

STONOTENISERKA EMINA HADZIAHMETOVIC DRUGA NA BALKANU

 

Cilj ulazak među 16 najboljih u Evropi

image Hadžiahmetović: Slijedi EP

Mlada bh. stonoteniserka Emina Hadžiahmetović napravila je novi veliki uspjeh. Na 18. balkanskom prvenstvu za kadete i juniore u rumunskoj Slatini u konkurenciji kadetkinja (do 15 godina) osvojila je drugo mjesto nakon što je slavila u šest mečeva i zabilježila samo jedan poraz.

- Zaista sam veoma zadovoljna. Konkurencija je bila veoma jaka i veliki broj takmičarki. U finalu nisam mogla više protiv domaće stonoteniserke, koja je, inače, prvakinja Evrope. Bez obzira na to, ovo je za mene još jedan veliki rezultat - kaže Hadžiahmetović.

Nakon Rumunije, neće biti mnogo vremena za odmor jednoj do najvećih nada bh. sporta. Ubrzo će pred njom biti novo veliko takmičenje na kojem je sebi postavila visoke ciljeve.

- Narednog mjeseca je Evropsko prvenstvo za mlade, koje se održava u Turskoj. Kao reprezentacija, želimo ostati u istoj diviziji, a ja imam i određena očekivanja u pojedinačnoj konkurenciji. Moj je plan da uđem među 16, a možda i među osam najboljih igračica u Evropi - priželjkuje mlada bh. stonoteniserka. 

30.06.2010.

PARLAMENT FEDERACIJE BiH USVOJIO IZMJENE KRIVICNOG ZAKONA

 

Navedeni zakon je jedan od uvjeta za liberalizaciju viznog režima

image Parlament FBiH: Usklađivanje zakona

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, što predstavlja jedan od uvjeta za liberalizaciju viznog režima za bh. građane.

Ovaj zakonski prijedlog naknadno je uvršten u dnevni red današnje sjednice ovog doma, a njegovim usvajanjem u Federalnom parlamentu krivično zakonodavstvo Federacije BiH će biti usklađeno s Krivičnim zakonom BiH.

Ujednačavanje zakonskih rješenja iz ove oblasti u cijeloj BiH jedan je od preostalih uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima.

Sjednica Zastupničkog doma je u toku.

30.06.2010.

ALMIR BECAREVIC: PODNOSIM OSTAVKU ZBOG LICEMJERNIH SRPSKIH CLANOVA UDRUZENJA ZA GAS

 

"Razbijaju sve ono što podrazumijeva zajedničko gasno tržište u BiH", kazao je

image

Direktor BH Gasa Almir Bečarević podnio je ostavku na mjesto predsjedavajućeg Skupštine Udruženja za gas u BiH, zbog neslaganja s politikom i stavovima pojedinih članova ovog udruženja iz Republike Srpske.

S obzirom na još jednu potvrdu već postojećih stavova Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na jučerašnjoj sjednici Skupštine Udruženja za gas u BiH, kao i na svu licemjernost pojedinih članova Udruženja iz Republike Srpske, koji se ogledaju u ličnoj promociji pojedinih članova u svijetu putem Udruženja i destruktivnom djelovanju i razbijanju svega onoga što podrazumijeva zajedničko gasno tržište u BiH s druge strane, 
želim da upoznam javnost da sam podnio ostavku, naveo je Bečarević danas u saopćenju za javnost.

Direktor BH Gasa smatra da je voditi Udruženje za gas u BiH i očekivati podršku od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH "zaista iluzorno i predstavlja samo gubljenje vremena", jer je, "nakon desetina bezuspješnih molbi za prijem kod resornog ministra", preostalo samo obratiti se putem javnosti i iznijeti svoje stavove.

Naglašava da je, iako je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH formiralo ekspertski tim sačinjen od predstavnika obaju bh. entiteta radi donošenja državnog zakona o gasu, jučer na sjednici Skupštine Udruženja za gas u BiH iznesen stav da se Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ne želi miješati u odnose između entiteta niti zastupati bilo koju stranu te da "samo usaglašen prijedlog dvaju entiteta može biti predložen Vijeću ministara BiH na usvajanje".

O gorivu mogu raspravljati, a o gasu ne?

Zbog navedenog, direktor BH Gasa postavlja pitanje kako onda upravo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upućuje Vijeću ministara BiH prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva u BiH, koji nije prethodno usaglašen između dvaju entiteta.

Da li je možda u ovom slučaju već izabrana strana koju treba podržati? - pitanje je iz BH Gasa.

Bečarević ne osporava pravo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da upućuje prijedloge za produženje predmetne odluke, ali pita zašto nikad to isto ministarstvo nije uputilo prijedlog Vijeću ministara BiH o pitanju izgradnje magistralnog gasovoda Brod - Zenica. Spominje i nedavnu posjetu zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Vladimira Titova Banjoj Luci i tamošnji razgovor o reguliranju ratnog duga za isporučeni prirodni gas koji BiH ima prema Ruskoj Federaciji. Tom prilikom, navodi, vlasti u Banjoj Luci su izjavile da bi to pitanje trebalo biti napokon riješeno.

Sva licemjernost jedne ovakve izjave može se sagledati kroz Sporazum o načelima energetske politike koji su potpisali dva entitetska premijera i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, gdje jedan entitet do danas nije uplatio nijedan dolar na ime izmirenja ovog duga, naglašeno je u saopćenju.

Također se navodi da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje deklarativno „nema“ čak ni minimalne ingerencije u oblasti energetike, s jedne strane predlaže produženje predmetne odluke, a s druge strane ne ukazuje na problem ratnog duga za isporučeni prirodni gas i ne ukazuje na neprovođenje potpisanog Sporazuma o načelima energetske politike.

BH Gas nedvojbeno želi da se domaća privreda razvija, ali isto tako želimo da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bude ministarstvo koje neće samo podržavati projekte iz jednog entiteta, a kontinuirano odbijati ekonomski isplative projekte iz drugog čijom bi implementacijom građani i jednog i drugog entiteta, kao i industrijski sektor imali koristi, stav je direktora BH Gasa Almira Bečarevića.

30.06.2010.

SVEN ALKALAJ: MILORAD DODIK "KOCI" BOSNU I HERCEGOVINU!

 

24sata.info PHOTO
image Bosna i Hercegovina / 24sata.info

 

24SI - Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj o više otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske govorio je u intervjuu za "Slobodnu Dalmaciju", te je prezentovao aktuelnu političku situaciju u BiH.

 

- Ministre Alkalaj, već četiri je godine "vrući krumpir" u odnosima između Hrvatske i BiH granica na moru kod Neuma. Zašto to pitanje nije obuhvaćeno na ovoj prvoj zajedničkoj sjednici?

Održavanje ove sjednice bilo je značajno sa više aspekata. Prvo, još od 2007. godine nije održana sjednica Međudržavnog vijeća između Hrvatske i BiH, a zajednički sastanak na visokom nivou, po resorima, potreban nam je kako bismo rješavali otvorena pitanja. Teme koje su dominirale na ovoj zajedničkoj sjednici obuhvatile su pitanja saradnje i podrške Hrvatske na putu BiH prema članstvu u EU-u i NATO-u. I to je pitanje od bitnog interesa za BiH.

Posebno je istaknuta međusobna razmjena i prijenos iskustava na tom putu, te je vrlo pozitivno ocijenjeno to što je RH ustupila prijevod pravne stečevine na hrvatskom jeziku BiH, što nam takođe skraćuje evropski put. Istaknuta je i puna podrška i saradnja u pripremi za članstvo u NATO-u, kao i zahvalnost za lobiranje RH da BiH dobije MAP (Akcioni plan za NATO).

Od ostalih tema treba navesti prekograničnu saradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala, te saradnju na području saobraćajnog povezivanja. Misli se na koridor 5C, mostove na Savi te povezivanje graničnih prijelaza. Razgovarali smo i o saradnji u zaštiti okoliša, o sporazumu o imovinsko-pravnim pitanjima, privredi, trgovačkoj saradnji i turizmu.

- Ali, na ovoj se sjednici nije govorilo o težim i složenijim pitanjima?

Istina, zauzeto je stajalište da se krene sa onim pitanjima koja nas spajaju, ali koja treba podstaći, dopuniti i dati im podsticaj boljom saradnjom nadležnih ministarstava. Planirano je da se saradnja nastavi u ovom formatu, i očekuje se delegiranje otvorenih pitanja koja su teža, odnosno koja opterećuju naše odnose. Sljedeća sjednica trebala bi se održati u BiH, u Brčkom.

- Turska je inicirala trilateralne razgovore sa Hrvatskom i Srbijom u rješavanju otvorenih pitanja. Da li je baš neophodno da Turska posreduje u rješavanju naših otvorenih pitanja, zar se Hrvatska i BiH ne mogu same dogovoriti?

Trilateralni susreti BiH, Srbije i Turske služe da se razmatraju i nađu odgovori na otvorena pitanja i u tome je dosta učinjeno, od dobijanja agremana za našeg ambasadora u Beogradu, što je bio problem tri godine, do Deklaracije o Srebrenici u parlamentu Republike Srbije u kojoj se izvinjavaju porodicama žrtava genocida u Srebrenici. Na idućim sastancima razgovaraćemo i o drugim otvorenim pitanjima i načinu njihova rješavanja.

Kada je riječ o trilateralnim susretima RH, Turske i BiH, oni imaju posve drugi karakter. Tu dominiraju teme kako RH i Turska mogu pomoći naporima BiH da postane punopravna članica NATO-a, zatim saradnja i oporavak u pojedinim granama privrede, kao i angažman na stabilizaciji prilika u BiH. Pri tome se ima na umu važnost stabilnosti BiH, kao ključa stabilnosti regije uopšte.

- Nije se govorilo ni o izgradnji pelješkog mosta, ali je dana podrška izgradnji Jadransko-jonske autoceste, koja bi trebala prolaziti neumskim zaleđem. Da li je možda dogovoren način ulaganja u tu autocestu koja je od vitalnog interesa i za Dubrovnik?

Razgovarali smo o izgradnji Jadransko-jonske autoceste. Dogovoreno je da se pristupi izradi međudržavnog sporazuma kojim bi se definisala studija sa ciljem da se iznađe najpovoljnija trasa za njezinu izgradnju. To je prvi korak.

- Još uvijek je otvoreno i pitanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno povrat bosanskohercegovačke imovine Hrvatskoj i obrnuto?

I to bi se pitanje trebalo riješiti na idućoj sjednici.

- Ali, to je pitanje i kamen spoticanja u BiH. Dok Milorad Dodik inzistira na tome da se državna i vojna imovina podijeli između entiteta, Haris Silajdžić traži upis državne imovine na državu BiH. I Hillary Clinton uputila je pismo Predsjedništvu BiH u kome traži da se vojna imovina upiše na državu jer ćete izgubiti mogućnost otvaranja akcijskog plana za članstvo u NATO-u.

Njeno je pismo odraz želje i opredijeljenosti SAD-a da pridonese putu BiH u NATO i da podstakne one koji opstruišu rješavanje pitanja 69 lokacija koje su od interesa za reformu i razvoj Oružanih snaga BiH. Već po reakcijama koje dolaze iz Republike Srpske i premijera Dodika na to pismo američkog državnog sekretara, jasno se vidi njegovo opredjeljenje za nastavak opstrukcije puta BiH u NATO.

Naime, opstrukcije iz RS nastavljaju se nesmanjenom žestinom na svim nivoima, kako u Ministarstvu vanjskih poslova uspostavljanjem "paralelne diplomatije", pa do opstrukcija svih aktivnosti na euroatlantskom putu. Poznato je ko sve stoji iza ovoga, ali nije mi jasna šutnja značajnog dijela međunarodne zajednice.

Zaustavljanje BiH na putu u EU i NATO direktan je napad na vrijednosti demokractje, na prosperitet BiH i njenih naroda. Neodlučnost i izostanak reakcije na ovakve poteze i izjave premijera Dodika, koji kaže da će zaustaviti put u NATO, ničim se ne mogu opravdati.

(slobodna dalmacija)

30.06.2010.

FREEDOM HOUSE: OCJENA ZA BiH U NEGATIVNOM SMJERU

 

 

30.06.2010.
Američka nevladina organizacija Freedom House, koja podstiče širenje slobode u svijetu, u novom izvještaju o zemljama u tranziciji navodi da je u prošloj godini bio rasprostranjen pritisak na demokratski razvoj.

U izvještaju se prate pokazatelji za izborni proces, civilno društvo, nezavisnost medija, nacionalno i lokalno upravljanje, pravosuđe i korupciju, čiji prosjek daje ocjenu demokratskog razvoja na ljestvici od jedan do sedam, pri čemu je najbolja ocjena jedan.

U odnosu na prošli izvještaj BIH se kreće u negativnom smjeru.

Najlošiju ocjenu Freedom house dobila je vlast na državnom nivou u BiH zbog nedostatka sporazuma o bilo kojem suštinskom problemu koji bi vodio BiH
Izborni proces u BIH je takođe ocjenjen lošije nego prošle godine. Naglasak je stavljen na diskrimirajuća izborna pravila.
naprijed ka EU. Navodi se da destruktivne, ekskluzivno etničke politike i dalje sprečavaju vladajuću koaliciju da ostvari napredak u demokratskoj vladavini.

Sve to ne stvara uslove za potpuno suverenu stabilnu i funcionalnu državnu vlast bez međunardne supervizije, ističe Freedom haus.

Izborni proces u BIH je takođe ocjenjen lošije nego prošle godine. Naglasak je stavljen na diskrimirajuća izborna pravila, odnosno na neprovođenje odluke Evrospkog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci.

Kada je u pitanju civilno društvo Fredom hause konstatuje značajan nedostatak dijaloga između nevladinih organizcaija i aktuelne vlasti, koji bi osigurao bolju zastupljenost građanskih interesa.

Negativni trendovi u zastrašivanju i pokušaji uskraćivanja slobode medija, nastvljeni su i u 2009 godini. I dalje su prisutni snažni savezi između političkih, poslovnih i medijskih elita.

Mediji nastavljaju da sliejde politiku etničkih podjela, podržavajući jednu od tri politčke opcije bez stvaranja prostora za pluralizam mišljenja.

U lokalnoj vlasti i dalje nema značajnijeg učešća lokalnihn zajednica u političkom procesu, a postojanje 14 ministarstava pravde nastavlja da negativno utiče na nezavisonost pravosuđa ocjena je Freedom Housa.

Korupcija u BiH je i dalje na visokom nivou, a javnost kao da je navikla na to, zaključak je Izvještaja američke nevladine organizacije Freedom hause o demokratskom razvoja u BiH u prošloj godini.
30.06.2010.

FATA ORLOVIC OSLOBODJENA OPTUZBI!

 

I treba da budem oslobođena. Ja nikog nisam ugrožavala i nikome nisam prijetila, tvrdi Fata Orlović, koja 11 godina vodi bitku da se ukloni nelegalno sagrađena pravoslavna crkva iz njenog dvorišta

image Orlović: Ako crkvu ne izmjeste, ja ću je bagerom srušiti

Fata Orlović iz Konjević-Polja već 11 godina nastoji da Osnovni sud u Srebrenici donese odluku da se iz njenog dvorišta ukloni nelegalno sagrađena pravoslavna crkva. U tom periodu i sama je nekoliko puta bila u sudskim klupama, ali kao optužena. Desilo se to i danas.

Sudija Vukman Petković saslušao je Fatu Orlović jer su je bratunački policajci prijavili da je 10. septembra 2008. u devet sati ispred pravoslavne crkve u Konjević-Polju, odnosno u svom dvorištu 'grubo vrijeđala druga lica prijetnjom da će napasti na njihov život i tijelo' kao i da je 'ometala ovlaštena službena lica u njihovom vršenju redovnih poslova i zadataka'. 

Sudija Petković je prošle godine, po ovoj tužbi, oslobodio nanu Fatu uz obrazloženje da starica od 65 godina nije mogla ugroziti živote pet policajaca. Međutim, na ovu njegovu odluku uslijedila je žalba Okružnog tužilaštva Bijeljina. 

Poslije današnje rasprave, Fata Orlović je izjavila da će biti oslobođena i da će joj biti oprošteno, a da će konačnu odluku dobiti pismenim putem za sedam dana.

- I treba da budem oslobođena. Ja nikog nisam ugrožavala i nikome nisam prijetila. Ponovila sam da se sa moje zemlje izmjesti crkva i ništa više. Ako je ne izmjeste, ja ću je bagerom srušiti, pa nek gledaju šta će onda. Nikad nije bila ondje i nije joj mjesto u mojoj avliji, rekla je Fata Orlović.

Poslije izlaska iz suda Fata Orlović je posjetila Memorijalni centar u Potočarima i proučila Fatihu članovima svoje familije i svim Srebreničanima stradalim u genocidu 1995. godine.

30.06.2010.

SRBIJA I HRVATSKA POTPISALE SPORAZUM O EKSTRADICIJI

 

 29.06.2010.
Srbija i Hrvatska potpisale su Sporazum o međusobnom izručenju državljanja koji su osumnjičeni ili optuženi za organizovani kriminal ili korupciju.

Potpise na ovaj dokument stavili su zgradi Vlade Srbije u Beogradu ministar pravosuđa Hrvatske Ivan Šimonović i ministarka pravde Srbije Snežana Malović. Utvrđivanje teksta dokumenta o kom se dugo govori ubrzano je poslednjih sedmica nakon što je u Zagrebu otkriven ranjeni osuđenik za ubistvo Zorana Đinđića, Sretko Kalinić.

Po svemu sudeći on će biti jedan od prvih koji će iz Hrvatske biti isporučen Srbiji, gde će ga pak uputiti na izdržavanje 40 godina kazne zatvora. No, to neće biti i jedini efekt sporazuma koji su potpisnici opisali kao istorijski, te najavili brze i konkretne efekte.

Pomalo u atmosferi trijumfa te dokazivanju odlučnosti da se zada do sada najteži udarac organizovanom kriminalu, koji, više sumnja nema, ne priznaje gustu ispresecanost regiona granicama dvoje ministara svojim potpisima označili su početak primene dogovora Beograda i Zagreba.

Malović: Nakon potpisivanja ovog ugovora svako lice koje je počinilo krivično delo organizovanog kriminala ili korupcije u Srbiji ili Hrvatskoj, bez obzira na državljanstvo, biće izručeno zemlji u kojoj je delo učinjeno.

Šimonović: Mi u Hrvatskoj u ovom trenutku imamo oko 53 poternice koje se odnose na državljane Republike Srbije.

Kriminal se ponaša kao voda

Dogovor konačno! Srpsko - hrvatski sporazum istorijski je po tome što je prvi tog tipa u regionu, a po rečima ministra Šimonovića po mnogim elementima i jedinstven je primer u svetu. Ali, sudeći po u mnogim slučajevima dokazanoj čvrstoj uvezanosti kriminalaca, dogovor Zagreba i Beograda zapravo je bio neizbežan, podvlači advokat porodice Đinđić Rajko Danilović.

“Oni su morali da urade to jer kriminal ne poznaje granice. Kriminal se ponaša kao voda. Teško ga je zadržati. Državne policijske službe moraju sarađivati u borbi protiv organizovanog kriminala kome su sve granice propusne, prolazne, ne zadržavaju ga"
, kaže Danilović.

Sa potpisivanja sporazuma Hrvatske i Srbije, Foto: Saša Čolović
Nedavno, propusnost granica u ilegalnom prelasku iz Srbije u Hrvatsku pokušao je da iskoristi sada jedan od zatvorenika u Zabeli, osuđen takođe zbog ubistva premijera, Miloš Simović.

Njegov saradnik iz Zemunskog klana, kog je ranio i umalo ubio pre nego što je pokušao beg u Srbiju, nosilac srpskog i hrvatskog državljanstava Sretko Kalinić oporavlja se u Zagrebu.

Verovatno očekuje da će baš on biti među prvima kog će se po slovu Sporazuma Hrvatska rešiti, jednostavnim slanjem u Srbiju.

Tu ga dočekuju sa kaznom na 40 godina zatvora zbog ubistva premijera, pri čemu se smatra povezanim sa još dvadesetak likvidacija. Zbog svega toga Šimonović je direktno pitan kada se Kalinić može očekivati u Srbiji.

“Ja ne mogu prejudicirati odluku Suda. Ali, mogu vam samo reći da ako ne bi bilo protivljenja izručenju od strane osobe čije se izručenje traži, to bi moglo ići vrlo brzo. Za manje od mesec dana. Ako bi se ta osoba protivila i koristila sva pravna sredstva, to može trajati nešto duže, ali ne mnogo duže. Radi se dakle o nekoliko meseci”, rekao je Šimonović.

Efekti će se osetiti i u procesu koji se za ubistvo novinara Ive Pukanića i njegovog saradnika Nike Franjića, vodi i u Zagrebu i u Beogradu. Naime, slučaj za ekstradiciju ali iz Srbije mogao bi biti i Sreten Jocić, poznat kao Joca Amsterdam, kom je srpski sud nedavno odredio 15 godina robije zbog navođenja na ubistvo, a koji je optužen i kao nalogodavac atentata na Pukanića i Franjića.

Malović:
Njemu je suđenje počelo u Srbiji i tu će se dovršiti.

Šimonović: Princip je takav da se započeto suđenje za jedno delo nastavlja u državi u kojoj je započeto. Međutim, to ne isključuje mogućnost da ako se radi o nekom drugom delu, da se postavi zahtev za ekstradiciju i da se o tom zahtevu odlučuje.

Kriminalci ne znaju za granice

Takođe, izašlo se u susret i onima koji po raznim osnovama mogu sumnjati da se protiv njih u susedstvu vode postupci. Kako je saopštio Šimonović od 15. jula u srpskom i hrvatskom Ministarstvu pravde, svako može proveriti da li se protiv njega na drugoj strani vodi postupak. Niz mera potvrđuje do sada najozbiljniju rešenost dve države, navode ministri.

Malović: U Srbiji i Hrvatskoj postoji jasna politička volja da se organizovanom kriminalu oslučno suprotstavimo.

Šimonović: U ponedeljak su se susreli ministri unutrašnjih poslova Karamarko i Dačić. Danas (utorak) smo se sastali koleginica Malović i mi. Drage kolege, to nije ni malo slučajno.

Srbija i Hrvatska učinile su prvi korak. Govoreći o mogućnosti da se i sa Crnom Gorom zaključi sličan ugovor Malović je podsetila da je i sa tom državom 2008. godine zaključen set ugovora o međunarodnoj pravnoj pomoći, ali se u toj zemlji različito tumači da li crnogorski Ustav dozvoljava ekstradicije. Kada je reč o Bosni i Hercegovini sporazum je nemoguć pre nego što se promeni deo Zakona o kaznenom postupku koji brani izručenja, ali i odredbe Ustava Federacije i Ustava Republike Srpske.
Bez saradnja policijskih službi, kao i tužilačko – sudskih, nema rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, ocenjuje advokat porodice Đinđić, Rajko Danilović.

No, na osnovu svog obimnog iskustva Rajko Danilović zaključuje da su dogovori poput beogradskog neophodni. Sve ostalo je stvar forme i pitanje iskrene rešenosti da država bude jača od kriminala.

„Kao što smo se uverili kriminalci ne znaju za granice. Oni rade na celom području. Bez saradnja policijskih službi, kao i tužilačko – sudskih, nema rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala“
, rekao je on.

Duga je lista primera koji pokazuju da su se kriminalci na Balkanu osećali sigurnije nego da su utočišta tražili u bilo kojoj zabiti na planeti. Posle potpisivanja Sporazuma, kako je rečeno, stanje se menja, a stvaraju se uslovi da se sa imena regiona skine oznaka „sigurna kuća za kriminalce“.

30.06.2010.

DA LI CE KRIZA U ZEMLJI UTICATI NA PREDSJEDAVANJE EU

 

Yves Leterme i Steven Vanackere u sjedištu EU u Briselu, 25 jun 2010

Yves Leterme i Steven Vanackere u sjedištu EU u Briselu, 25 jun 2010

29.06.2010.
Belgija će u četvrtak od Španije preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU. Sama Belgija trenutno prolazi kroz ozbiljnu političku krizu, a dvije dominatne jezičke zajednice u potpunosti su podijelile zemlju, ali premijer Iv Leterm pokušava da ubijedi ostale članice EU da neće biti problema tokom belgijskog predsjedavnja, te da će svakodnevni rad evropskih institucija u Briselu nesmetano nastaviti.

Kao glavne prioritete tokom predsjedavanja u narednih šest mjeseci su navedene reforme ekonomske politike EU uz davanje snažnog podstereka proširenju na istočne susjede.

Jedan od belgijskih priorita u narednih šest mjeseci na čelu rotirajućeg predjseništava EU je i uspostavljanje nove diplomatske strategije poznate pod
Belgijski prioritet u narednih šest mjeseci  je i uspostavljanje nove diplomatske strategije poznate pod imenom European external action service ili spoljni akcioni servis EU.
 
imenom European external action service (EEAS ), ili spoljni akcioni servis EU.

Ova nova institucija ili tijelo će, kako se pretpostavlja, biti fokusiarna na rad na spoljnopolitičkom planu EU. Prošle nedjelje postignut je preliminarni dogovor između EU, država članica i centralne institucije, čime je stvorena mogućnost da se to tijelo uspostavi do kraja godine.

Upravo je belgijski ministar inostranih poslova Stiven Vanakere rekao krajem prošle sedmice da će rad na European External Action Servisu i obezbjeđivanje podrške za njega biti glavni prioritet tokom njegovog mandata kao predsednika Savjeta ministara EU.

"Verujem da je ovo garancija od fundamentalnog značaja za ulogu i uticaj Evrope u svetu, kao i da će do 1. decembra ove godine - kada se navršava godina dana od kada je evropska komesarka za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ashton na toj funciji, to biti embrion i Spoljni akcioni service postai relnost", rekao je Vanakere.

Pošteni posrednici

European External Action Servis uspostavljen je prošle godine Lisabonskim ugovorom, i on neće imati nezavisnu politiku, već će mu biti zadatak da obezbijedi da odluke u naredbe 27 zemalja članica deluju unisono.

Jedna od oblasti gdje bi belgijsko predsjedništvo moglo napraviti značajan pomak je proširenje. Premijer Iv Leterm izjavio je u petak (25. juna) da je budućnost balkanskih zemalja u EU ostaje neupitana, ali je bacio "hladan tuš" na hrvatske nade završetka pristupnih pregovora do kraja 2010. godine.

"Za Belgiju je veoma važno da se Hrvatska pregovaračka poglavlja tretiraju na osnovu sadržaja napretka koji je zaista napravljen kroz
Belgija želi da nastavi da radi na tri pitanja na kojima je radila Španija, a to su pitanja Hrvatske, Turske i Islanda.
pregovore. Nije, u prvom stepenu, politička procjena na da to moramo da uradimo."

Belgija želi da nastavi da radi na tri pitanja na kojima je radila Španija, a to su pitanja Hrvatske, Turske i Islanda. Spomenuta je i mogućnost otvaranja novog poglavlja u pregovorima s Turskom tokom idućih mjeseci. Što se tiče Islanda, on može da očekuje da će postati 29. članica EU, nakon što Hrvatska bude primljena u članstvo, verovatno 2011. godine ili početkom 2012. godine.

No, Leterm je ipak najavio da će Belgija tokom predsjedavanja biti samo "tehničar Evrope", što ukazuje nedostak veće ambicije ali to nije čudno s obzirom na velike probleme kojima se suočava njegova zemlja u kojoj se očajnički pokušava naći balans holandsko-flamanske većine i Valonskigrancuske govorne manjine u zemlji.

I premijer i šef diplomatije Iv Leterm i Stiven Vanakere obećavaju da će biti "pošteni posrednici" u kompleksnoj zavrzlami između evropskih institucija.

Oni su rekli da će se vratiti "tradicionalnim strukturama". Sadašnji predsjednik evropskog savjeta Herman Van Rompui, kao bivši premijer Belgije mogao bi biti dragocjen za belgijski predsjedništvo i pokazati da li će zemlja uspjeti da se izvuče iz spostvene duboke krize. Ali, van Rompui, kako se procjenjuje, ovu prilku može iskoristiti i da utvrdi svoj položaj u Briselu u borbi za vlast.
30.06.2010.

SENAT REPUBLIKE SRPSKE: AKO NEMA DEJTONA, NEMA NI BOSNE I HERCEGOVINE!

Senat Republike Srpske: Ako nema Dejtona, nema ni Bosne i Hercegovine!

24sata.info PHOTO
image Senat Republike Srpske / 24sata.info

 

24SI - Senat Republike Srpske (RS) zaključio je u utorak da Dejtonski mirovni sporazum, iako je mnogo narušen, mora da ostane temelj države BiH.

 

Senator Slobodan Perović rekao je nakon sjednice Senata RS da ukoliko ne bi bilo Dejtonskog sporazuma onda ne bi bilo ni države jer bi ostala bez temelja.

"Nemojmo da budemo predmet zagonetke da će biti drugog Dejtona. Može biti donesen drugi međunarodni sporazum, ali samo uz saglasnost svih subjekata na koji se on odnosi u mirnodopskim vremenima", rekao je Perović novinarima u Banjaluci.

On je naglasio da su sistem, koji je Dejtonskim sporazumom inaugurisan, u više desetina slučajeva narušili oni koji su nadležni da ga poštuju i provode.

(srna)

30.06.2010.

KORICANSKE STIJENE: DUSAN JANKOVIC NAREDJIVAO STA DA SE RADI

 

Na posljednjoj pauzi na planini Vlašić primijetio sam izdvajanje civila te čuo rafalnu pucnjavu, izjavio je svjedok

image Koričanske stijene

Na suđenju za ubistva civila na Korićanskim stijenama dva bivša vozača “Autotransporta” iz Prijedora su rekli da su vidjeli izdvajanje civila iz vozila te leševe u provaliji pored puta.

Luka Ignjatović, svjedok Tužilaštva BiH, ispričao je kako je 21. augusta 1992. godine bio suvozač u kamionu koji je iz mjesta Tukovi (općina Prijedor) prevozio Bošnjake prema Travniku. On je kazao da je na posljednjoj pauzi na planini Vlašić primijetio izdvajanje civila te čuo rafalnu pucnjavu.

“U povratku sam na tom mjestu vidio tri seljana koja čiste krv sa ceste. Dole u provaliji sam vidio mnogo leševa na gomili, a neko se i kretao”, ispričao je Ignjatović.

Za učešće u strijeljanju oko 200 muškaraca, izdvojenih na Vlašiću i pogubljenih 21. augusta 1992. godine na Korićanskim stijenama, Tužilaštvo BiH tereti Sašu Zečevića, Radoslava Kneževića, Petra Čivčića, Marinka Ljepoju i Branka Topolu. U optužnici stoji da su Zečević, Knežević i Ljepoja bili pripadnici interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, Čivčić komandir Prvog interventnog voda, a Topola stražar u logoru Trnopolje.

Vitomir Lakić, vozač kamiona, ispričao je kako je prilikom utovara civila u Tukovima primijetio Dušana Jankovića, koji je “naređivao šta da se radi”.

“Valjda je bio zamjenik ili komandir. Jedan policajac je rekao da mu je on šef. Dule Janković je sjedio u golfu“, rekao je svjedok te dodao da je Jankovića vidio i kod rijeke Ugar na Vlašiću, “pored autobusa u kojem su klečali ljudi”.

Dušanu Jankoviću se, zajedno sa još četvoricom bivših policajaca, pred Sudom BiH sudi za učešće u istom zločinu, a Tužilaštvo smatra da je u to vrijeme obavljao funkciju komandira SJB-a Prijedor.

“Tu su nam dali po 100 maraka. Ja i moj kolega smo odbili, a policajac je otišao do Duleta, nešto mu rekao pa se vratio i rekao nam da moramo uzeti taj novac”, prisjetio se Lakić.

Oba svjedoka su potvrdila da pripadnike SJB-a koji su ih pratili od Tukova nisu viđali nakon posljednje pauze pred razmjenu.

Naredno ročište je zakazano za četvrtak, 1. jula, kada će Tužilaštvo saslušati nove svjedoke, javio je BIRN.

30.06.2010.

PROFESOR SLAVKO KUKIC: ZA BOLJU BUDUCNOST BiH, NEOPHODNA JE PROMJENA

Za bolju budućnost BiH neophodna je promjena

29.06.2010

U intervjuu za RSE, profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić govori o trenutnom političkom stanju u BiH, odnosu postojeće vlasti prema građanima i o tome kakva bi politička scena u zemlji mogla biti nakon oktobarskih izbora.

 

RSE: Predizborna kampanja je uveliko počela uprkos činjenici da se izbori dešavaju u oktobru mjesecu. Posljedica toga je što institucije na svim nivoima vlasti gotovo da ne rade ništa. Može li zemlja u kojoj je 45 posto stanovništva nezaposleno, prosječna plata oko 400 eura, tako šta sebi priuštiti?


Kukić: Sva istraživanja koja rade nevladine organizacije, a i drugi, u posljednje četiri godine govore u prilog tezi da institucije ne rade sve četiri godine, a ne samo ovo vrijeme kako se približavaju izbori, u kojem se, navodno, koncentriraju političke stranke, pa i njihovi najznačajniji kadrovi na druga pitanja.

Pitanje je prvo tko će činiti buduću vlast. Budu li ovi koji je čine sada, ne vjerujem da će i u sljedeće četri godine BiH napraviti iti jedan korak prema integriranju u društvo europskih naroda.

Dakle, institucije ne rade. Hoću reći da je BiH jedan poligon na kojem imate posla 24 sata u 24 sata, nažalost, i jedan eksperimentalni poligon u kojem, iako u srcu Europe, se testira umjesto građanskog političkog koncepta koncept plemenskih zajednica. I u takvoj situaciji veoma je teško bilo što ozbiljno šta očekivati sve dok takav koncept je na površini.
 

RSE: Kakav je, prema vašoj ocjeni, bio odnos postojeće vlasti u protekle četiri godine prema građanima?


Kukić: Svi oni se pozivaju na pripadnike etnosa, na određene grupe ljudi, i ako je to tako, veoma teško je govoriti šta takva politička klasa koja ne nastupa u ime i za račun građana BiH, koje prezentira, nego u ime određene etničke ili neke druge, uže grup, može učiniti za BiH. Krajnja ambicija predstavnika političke klase nije niti boljitak građana. Krajnja ambicija je, zapravo, održavanje razine etničke frustriranosti kako bi se produžio vijek vlastitog trajanja.

 


RSE: Koji su to prioriteti, prema vašoj ocjeni, koji predstavnici buduće vlasti trebaju učiniti kako bi zemlju približili EU? 


Kukić:
Pitanje je prvo tko će činiti buduću vlast. Budu li ovi koji je čine sada, ne vjerujem da će i u sljedeće četri godine BiH napraviti iti jedan korak prema integriranju u društvo europskih naroda, dapače. Dođe li, pak, do promjene koju ja osobno priželjkujem, a mislim da i svi normalni ljudi u ovoj zemlji priželjkuju, onda se mora početi, zapravo, od poslova koji su krucijalni. Moramo prvo odgovoriti na pitanje šta je BiH - je li ona država njezinih građana i naroda, kako god hoćete, ili je, pak, to labava zajednica u kojoj prema zajednici nitko nema obvezu. Dakle, BiH prije svega mora imati piramidalnu strukturu. Mora se znati da gore na vrhu piramide je država. Mi u ovom momentu imamo organiziranu bh. državu po principu horizontalne organizacije, a po principu horizontalne organizacije mogu egzistirati samo male grupe, sve ostale, nakon kraćeg ili dužeg vremena, doživljavaju disoluciju.

 


RSE: Ono što konstantno poručuju iz EU jeste da bez novog sutava BiH neće biti dio Unije. Da li će njegovo donošenje zavisiti upravo od tih novih snaga - ili postojećih snaga koje pobijede na izborima?


Kukić:
Apsolutno. Postojeći to ne mogu učiniti. Svaka država je država svojih građana i mora biti izorganizirana na način da zaštiti temeljna građanska i ljudska prava svojih građana. BiH je specifično društvo. To drugim riječima znači da ona mora zaštiti interese svojih kolektiviteta. I na koncu mora se organizirati na način koji je racionalan, koji ne omogućava da se 65 posto proračunskih sredstava troši za potrebe javne uprave. U protivnom nitko je neće. Tko će državu u kojoj imate 200 ministara 3.800.000 ili 4.000.000 stanovnika? Tko će takvu državu? To je apsolutno neracionalno organizirana država čija javna uprava pojede sve što se stvori. Kome treba država u kojoj je danas 500.000 penzionera samo na jednoj polovici njezinog prostora koji su te penzije stekli temeljem zasluga za narod u posljednjem ratu tukući se između sebe, rušeći objekte i ubijajući druge sudržavljane? Danas su svi nacionalni heroji, vitezovi, ili kako se već zovu, koje trebamo mi zajednički platiti. Neće nas Europa takve, jer zna da će dio tih tereta sutra morati, mimo svih pravila igre, preuzeti ona.

 

RSE: Koji zaključak se može izvesti iz svega navedenog i kakvu poruku građani mogu dobiti na osnovu postojeće vlasti i svega onoga što su oni uradili u protekle četiri godine?


Kukić:
Svatko ima vlast kakvu zaslužuje. Ne treba zbog ovoga što doživljavamo osuđivati ni Boga ni svijet. Sami smo za to odgovorni. Sami smo za to krivi. Sami ćemo biti odgovorni za ono što učinimo početkom listopada. I to što učinimo, te plodove ćemo brati sljedeće četiri godine. Naravno, četiri po četiri - mi to činimo već 20 godina. Što se mene tiče, moj život je u branju tih suludih plodova već prošao. Bilo bi šteta ako bi isto završavao život moje djece - ili uopće život naše djece. No, sve to, ponavljam, nije ni do Boga ni do svijeta, samo je do nas.     

29.06.2010.

NIKOLA SPIRIC: NEKA MEDJUNARODNA ZAJEDNICA NE GOVORI STA JE DOBRO ZA GRADJANE BiH

 

Ako su moje prognoze nerealne, BiH je mnogo bliža EU nego disoluciji čiju mogućnost mnogi u prikrivenoj formi vješto ispituju, misli Špirić

image Špirić: Inzkove izjave pristrasne (Foto: Arhiv)

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić rekao je da Bosna i Hercegovina sve više postaje podijeljeno društvo i da je posljednji teroristički akt iz Bugojna upozorio sve u BiH da su bili na ''sporednom kolosijeku'', što je najozbiljnija opasnost za BiH u budućnosti.

- Više puta sam na ovu opasnost upozoravao predstavnike domaćih i međunarodnih institucija i nažalost ostao usamljen u nastojanjima da se nešto promijeni - rekao je Špirić, na sjednici političkih direktora Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC).

On je istakao da bi za BiH bilo najbolje da su njegove prognoze nerealne, jer ako ''jesu, to bi značilo da je 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i nakon mnogo uloženog novca i međunarodnog prisustva, BiH mnogo bliža EU nego disoluciji čiju mogućnost mnogi u prikrivenoj formi vješto ispituju".

Špirić je naglasio da je od velike važnosti da se međunarodna zajednica uzdrži od involviranja u izborni proces, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

- Slanjem poruka šta bi bilo dobro za građane BiH, kao i poruka da bi postojeći establišment trebao platiti cijenu u oktobru i da je BiH potrebna alternativa, samo će proizvesti kontraefekat i na državnom nivou može stvoriti situaciju koju smo imali u Mostaru poslije lokalnih izbora - dodao je Špirić.

Prema njegovim riječima izjave visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka koji poziva građane BiH da na izborima iskoriste svoja "bonska ovlaštenja" i promijene stanje tako što će izabrati nove ljude, ne ide u prilog nepristrasnosti koju BiH očekuje od međunarodne zajednice.

Špirić je smatra da su izbori, koji su ranije provedeni u skladu sa najvišim demokratskim principima, demonstrirali zrelost i kapacitete domaćih političkih faktora.

- Da li su ciljevi i uslovi koje je postavljala međunarodna zajednica ka tobožnjem zatvaranju OHR-a bili samo maska ispred ogledala, u kojem mnogi ne žele da se vide, pokazaće vrijeme. Blijeda slika OHR-a danas potvrđuje da su se mnogi umorili od žongliranja čija cijena je iznimno velika - zaključio je Špirić.

Oprečni stavovi o ustavnoj reformi

Govoreći o provođenju odluke Suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH", Špirić je rekao da je Vijeće ministara BiH u tom slučaju promptno reagovalo formirajući Radnu grupu i donoseći ambiciozan akcioni plan za provođenje te presude. 

On je ocijenio da zbog nedostatka političke volje, kao i niza drugih inicijativa koje su se, slučajno ili ne, desile u isto vrijeme nije bilo spremnosti za provođenje usvojenog akcionog plana.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je napomenuo da se postavlja realno pitanje mogućnosti ustavne reforme samo četiri mjeseca prije izbora, kao i u situaciji u kojoj kako domaći tako i međunarodni faktori imaju oprečne stavove u vezi sa obimom ustavne reforme.

Špirić je istakao da je pitanje budžeta institucija BiH za 2011. godinu bilo izuzetno akutelno prethodnih sedmica i predmet razmatranja ambasadora PIK-a.

Skandal što budžet razmatraju ambasadori PIC-a

- Samo u državi poput BiH ne predstavlja prvorazredni politički skandal činjenica da ambasadori zemalja članica PIK-a razmatraju pitanje budžeta BiH bez prisustva ijednog nadležnog i meritornog domaćeg sagovornika - rekao je Špirić.

On je rekao da će Vijeće ministara BiH i ubuduće pokazivati brigu za uspješno koncipiranje budžeta institucija BiH koji će biti na raspolaganju svim institucijama sistema.

Špirić je izrazio zadovoljstvo što je Evropska komisija 27. maja usvojila Prijedlog o ukidanju viznog režima za građane BiH.

Špirić je izrazio žaljenje što Parlamentarna skupština BiH nije ''demonstrirala'' potrebnu dozu ozbiljnosti i odgovornosti kada je u pitanju usvajanje Prijedloga zakona o popisu stanovništva i domaćinstava u tekstu koji je predložio Savjet ministara.

On je podsjetio da je Vijeće ministara BiH, od prošlog zasjedanja PIK-a, održalo devet redovnih sjednica, tematsku i zajedničku sjednicu sa Vladom Hrvatske.

Imenovan direktor UIO BiH

Špirić je napomenuo da je Vijeće ministara BiH izvršilo neka od izuzetno važnih imenovanja.

- Imenovanja posebno naglašavam zbog česte tendencije da se takva pitanja ispolitizuju i problematizuju. Upravo iz tog razloga sa žaljenjem konstatujem da i dalje nisam u prilici da vas informišem o imenovanju direktora Uprave za indirektno oporezivanje, uprkos alarmantnim informacijama o stanju u toj instituciji, kao i činjenici da je mandat direktora istekao prije 18 mjeseci - dodao je Špirić.

Vrankić: Nema napretka u ispunjavanju "Programa 5+2"

 

- Nema napretka u ispunjavanju "Programa 5+2" i BiH treba snažna politička podrška međunarodnih institucija da bi ispunila sve zadane uvjete - mišljenje je ministra finansija i trezora BiH Dragana Vrankića koje je s novinarima podijelio nakon izlaska sa zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Vrankić je istakao da političarima u BiH treba više hrabrosti i odlučnosti za reforme te da se trebaju kloniti politiziranja.

- Reforma Ustava BiH mora biti napravljena u kratkom periodu, a zatim se treba okrenuti ekonomskim pitanjima i kreirati državu po mjeri svakog njenog građanina - kazao je Vrankić novinarima.

Ahmetović: Napad u Bugojnu mora biti posljednji

Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović također se obratio članovima PIC-a koje je izvijestio o trenutnoj situaciji kada je u pitanju napad na Policijsku stanicu Bugojno.

- PIC daje podršku organima BiH, a na nama je da se borimo protiv ovakvih pojava - izjavio je Ahmetović po izlasku sa sastanka.

Dodao je da BiH nije jedina zemlja na svijetu gdje se događaju ovakvi napadi, ali da ovaj definitivno mora biti posljednji.

Kada je u pitanju proces liberalizacije viznog režima za građane BiH, Ahmetović smatra da on ne bi trebao biti usporen ili ugrožen posljednjim dešavanjima.

- Mi smo bili efikasni kada je u pitanju pronalaženje i privođenje počinitelja i ne mislim da će proces liberalizacije viznog režima biti usporen - pojasnio je Ahmetović.

29.06.2010.

PROMOVIRAN FILM "DAYTON 2": SVJETSKE SILE NE MOGU DICI RUKE OD NOVOG USTAVA!

 

 
24sata.info PHOTO
image Darko Dodig, jedan od autora filma / rtm

 

24SI - ''Dayton 2'' naziv je dokumentarnog filma koji je večeras promoviran u Mostaru. Autori filma su Pejo Gašparević i Darko Dodig, a promocija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB) Vladimira Šoljića.

 

''Zadatak filma jest jedna nova politička ideja, koja je kroz sagovornike, koji govore kroz film, daju svoje viđenje jedne nove BiH, tako da ja se nadam da je to cilj u svakom slučaju – jedna nova BiH'', rekao je jedan od autora ovog dokumentarca Darko Dodig, javlja RTM.ba.

''Najviše se govori o nekim izmijenjenim okolnostima koje su danas na sceni u BiH i da te izmijenjene okolnosti, u svakom slučaju, trebaju biti nositelj te nove političke'' ideje, dodao je.

''Važno je danas, 15 godina nakon Daytona, da imamo jednu objektivnu ocjenu dokle je BiH došla u osiguravanju mira i svoje trajne stabilnosti i budućnosti, šta je potrebno učiniti da bi BiH dobila demokratski ustav, što je njeno legitimno pravo, u svojim institucijama.


foto / rtm

Ja mislim da joj to pravo niko ne može osporiti, bez obzira na to što su mnogi, koji su sponzorirali Dayton, danas hoće reći 'sad se vi unutra dogovarajte'. Morat će to i dalje biti zajednička odgovornost najmoćnijih sila u svijetu i domaćih lidera, da se dođe do stabilnog rješenja i ja mislim da će ta poruka večeras otići'', rekao je uz ostalo Martin Raguž, potpredsjednik HDZ-a 1990, jedan od nekolicine prisutnih hrvatskih poplitičara na ovoj promociji.

Inače, kako je ranije saopćeno, u filmu govore kardinal Vinko Puljić, Dragan Čović, Božo Ljubić, Zvonko Jurišić, Mate Granić, Hidajet Biščević, Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Rajko Kuzmanović, Ivan Lovrenović, Božo Žepić, fra Šimun Šito Ćorić, Martin Raguž i Ivan Anđelić.

Predviđena je pozdravna riječ pokrovitelja predsjednika Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosna Vladimira Šoljića, a o filmu su govorili Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, te Danijel Gavran, apsolvent fakulteta novinarstva Sveučilišta u Mostaru.

(24sata.info)

29.06.2010.

SVJETSKO PRVENSTVO U NOGOMETU 2010.: POZNATI SVI PAROVI CETVRTFINALA / ATGENTINA - NJEMACKA "U BORBI ZA POLUFINALE"

 

24sata.info PHOTO
image Svjetsko prvenstvo u fudbalu / 24sata.info

 

24SI - Na Svjetskom prvenstvu u fudbalu u Južnoj Africi u utorak je završena druga faza takmičenja nakon koje su poznati svi parovi četvrtine finala.

 

Druga faza takmičenja počinje već u petak 2. jula, a kao najzanimljiviji parovi se izdvajaju oni između Holandije i Brazila, te Argentine i Njemačke, jer će se pobjednici ova dva susreta sastati u "historijskom" polufinalu.

Urugvaj i Gana već su ostvarili njima dugo sanjan uspjeh, a pobjedik će biti učesnik polufinala, što sigurno niti jedna od ove dvije ekipe prije početka Svjetskog prvenstva nije niti mogla zamisliti.

Susret Paragvaj - Španija će biti sigurno jedan od izvjesnijih susreta, imajući u vidu snagu reprezentacije Španije.

SP 2010 / Četvrtina finala / Petak:

- Urugvaj - Gana,
- Holandija - Brazil,

Subota:

- Argentina - Njemačka,
- Paragvaj - Španija.

(24sata.info)

29.06.2010.

KLANJANA DZENAZA POGINULOM POLICAJCU TARIKU LJUBUSKICU

 

Dženaza, koju je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, obavljena je ispred Sultan-Ahmedove džamije u Bugojnu

image (Foto: Dnevni avaz)

U Bugojnom je danas sahranjen policajac Tarik Ljubuškić (41), koji je ubijen 27. juna u terorističkom napadu na policijsku stanicu u ovom gradu. Kako prenose federalni mediji, sahrani je prisustvovalo više hiljada građana Bugojna i okoline, rodbine, prijatelja, radnih kolega i komšija.

Dženaza, koju je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, obavljena je ispred Sultan-Ahmedove džamije u Bugojnu, a sahrana na bugojanskom groblju Jaklić.

Reis Cerić je nakon posjete porodici istakao je da je Ljubuškić stradao u terorističkom napadu, u napadu na čast, dostojanstvo, zajednicu, društvo i državu.

- Poruka iz Bugojna je da se ovaj čin nije smio dogoditi. Mnogo je pitanja koja traže odgovore, a ovaj bezumni čin ima za posljedicu ubistvo jednog našeg časnog policajca koji je čuvao red i mir u Bugojnu i sve nas je uznemirio, ali nas je još više uznemirila činjenica i pretpostavka da u našem društvu ima još ljudi koji mogu počiniti ovako nešto - rekao je efendija Cerić.

Porodicu Ljubuškića posjetio je i visoki predstavnik za BiH Valentin Incko i izrazio saučešće roditeljima poginulog policajca.

 

29.06.2010.

U BUGOJNU DAN ZALOSTI: OBAVLJENA DZENAZA POGINULOM POLICAJCU TARIKU LJUBUSKICU

 

24sata.info PHOTO
image Smrtovnica Tarik Ljubuškić / ftv

 

24SI - U Bugujno je danas dan žalosti. Obavljena je dženaza policajcu Tariku Ljubuškiću, koji je stradao u terorističkom napadu na zgradu policije u Bugojnu.

 

Prije toga, više stotina građana okupilo se sa transparentima ispred Kulturno-sportskog centra. Iskazali su ogorčenje i zatražili od države da se suoči sa terorizmom.

Hiljade stanovnika Bugojna i okolnih gradova, uz porodicu i prijatelje, prisustvovalo je dženazi policajcu Tariku Ljubuškiću, ubijenom u terorističkom napadu. Svoju osudu i ogorčenje zbog stravičnog zločina, ali i podršku policiji u obračunu sa teroristima, iskazali su brojni građani okupljeni na mirnom protestu uoči dženaze. Na brojnim transparentima, uz Tarikovo, ispisana su i imena ranije ubijenih travničkih policajaca: Ante Valjana i Perice Bilića.

Teroristički napad na čuvare reda je napad na našu čast i ugled, zajednicu i državu, na vjeru i obraz, poručio je reisul-ulema IZ-a u BiH Mustafa ef. Cerić. Ujedinjeni smo u osudi nasilja, kazao je, ali i na putu tolerancije, suživota i međusobnog uvažavanja.

"Oni koji su zadojeni mržnjom i osvetom mogu željeti okrenuti našu zajednicu unutrašnjoj podjeli i međusobnoj mržnji, mogu htjeti da nas sukobe jedne protiv drugih. Oni u tome neće uspjeti, jer mi hoćemo i možemo, uz Allahovu pomoć, ujediniti se u naporu da jedni druge razumijemo, da jedan drugome budemo brat i sestra i da nasilje i krvavu mrlju koja nas je zadesila u Bugojnu zamijenimo za bratsku i komšijsku ljubav i poštovanje", kazao je reis Cerić.

Na Dan žalosti i ukopa, kojem su prisustvovali predstavnici svih vjerskih zajednica, upućen je poziv na miran suživot.

"Imali smo teška iskušenja u prošlosti. Imat ćemo teških iskušenja u budućnosti, ali ujedinjeni, sposobni smo nositi se sa svim poteškoćama. Naš put nije nasilje! Naš put je suživot i tolerancija unutar nas samih i sa našim komšijama. Kao Bošnjaci, mi smo braća po krvi i po tradiciji i zato treba da se međusobno bratski volimo", kazao je Cerić.

Nakon dženaze, građani su nastavili mirni protest pred zgradom u kojoj je stanovao ubijeni Ljubuškić. Pozvali su građane iz cijele Bosne i Hercegovine da ih svojim potpisima podrže. Kažu, nakon ovog terorističkog akta, u ovoj zemlji više nema mjesta za šutnju, jer ako je bude, svako od nas može biti sljedeća žrtva.

(24sata.info)

29.06.2010.

"IZVJESTAJ O GRANATIRANJU NE MORA ODRAZAVATI REALNOST"

 

Sa suđenja Radovanu Karadžiću - iz arhive

Sa suđenja Radovanu Karadžiću - iz arhive

29.06.2010.
Haški optuženik Radovan Karadžić, kojeg Haški tribunal tereti za genocid i druge zločine protiv čovječnosti, nastavio je ispitivanje zaštićenog svjedoka KDZ 185.

Većina ispitivanja vezana za operativne detalje bila je zatvorena za javnost. Karadžić je u ispitivanju u utorak pažnju fokusirao najviše na granatiranje fudbalskog igrališta u sarajevskom naselju Dobrinja 1. juna 1993. godine, kada je više osoba poginulo, od čega veliki broj djece, a nekoliko desetina ranjeno. Svjedok je u ranijem izlaganju potvrdio kako je  granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.

Karadžić je ispitivao svjedoka o teškom naoružanju u posjedu bosanske vojske. Svjedok je kazao kako nije imao saznanja da su snage Armije BiH imale u Sarajevu naoružanje kalibra 120 mm i veće. Ispitivao je svjedoka o njegovoj zoni odgovornosti, na šta je svjedok kazao da ju je činila linija fronta koja je okruživala grad i aerodrom.

Karadžić je većinu svog ispitivanja usmjerio ka događaju kada je granatirano fudbalsko igralište Dobrinji. On je, pozivajući se na izvještaj SRK, tvrdio kako toga dana vatra nije otvarana sa srpskih položaja, na šta je svjedok odgovorio:

„To je ono što piše u izvještaju, ali to ne mora odražavati realnost na terenu.“

Pozivajući se na dokument srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Ratno odjeljenje Ilidža, i navodno presreteni razgovor dvojice pripadnika ARBiH, Karadžić je tvrdio kako su se na igralištu nalazili vojnici koje je njihov komandir izveo na igralište da igraju fudbal te da ih je, nakon pada dvije granate ranjeno 50, a poginulo devet.

Svjedok je i ovo okarakterisao samo kao pisanu riječ srpske tajne službe.

Karadžić se pozvao i na dokument UN-a u kome stoji kako zbog položaja i mjesta na koje je pala granata, jer je riječ o terenu s makadamom, nije bilo moguće precizno utvrditi odakle je granata stigla. Svjedok je potvrdio da je 2. juna UN poslao upozorenje srpskoj strani vezano za ovaj incident, ali i da je istraga UN-a bila 28. juna:

„Mislim da su istragu zatražili sa viših ešalona UN-a na toj lokaciji.“

Karadžić je svjedoka ispitivao i o mogućnostima da su snage ARBiH same granatirale vlastite civile, na šta je svjedok odgovorio da je bilo sumnji, ali ne i da je potvrđeno.

Sjednica je zbog zaštite identiteta svjedoka često zatvarana. Suđenje se nastavlja u četvrtak.
29.06.2010.

REIS CERIC U BUGOJNU: IMA JOS LJUDI KOJI BI MOGLI POCINITI OVAKO NESTO

 

Najčasnije bi bilo da oni koji nisu u stanju da osiguraju nama građanima da mirno spavamo, podnesu ostavke - kazao je

image

Porodicu poginulog policajca Tarika Ljubuškića, danas je posjetio Mustafa Cerić, reisu-l-ulema IZ-a u BiH, u pratnji glavnog bugojanskog imama Vehida ef. Arnauta, predsjednika Medžlisa IZ-a Bugojno Harisa Mujića i načelnika Hasana Ajkunića.

U kući žalosti proučio je Fatihu i dovu za mir i sigurnost u našoj zemlji te poručio da je napad na Policijsku stanicu Bugojno ozbiljan događaj iz kojeg svi moraju izvući pouku.

- Poruka iz Bugojna je da se ovaj čin nije smio dogoditi. Mnogo je pitanja koja traže odgovore. Naredbodavce ovog gnusnog i bezumnog čina terorizma, koji je imao za posljedicu ubistvo jednog našeg brata, časnog policajca, koji je čuvao red i mir u ovome mirnom Bugojnu, sve nas je uznemirio. Dodatno uznemiruje činjenica i pretpostavka da ima još ljudi koji bi u našem društvu i u našoj zajednici mogli počiniti ovako nešto. Nadam se da će ovo biti povod da se posebno uozbilje oni koji su javno obećali da će čuvati red i mir. Najčasnije bi bilo da oni koji nisu u stanju da osiguraju nama građanima da mirno spavamo, podnesu ostavke na svoje položaje i prepuste onima koji znaju, hoće i mogu čuvati red i mir u našoj dragoj BiH, kojoj ne trebaju podjele, mržnja i eksplozije, već ljubav, mudrost i hrabrost da se suočimo s ovakvim zlom, naglasio je reis Cerić.

Dodao je da je na cijeloj zajednici i odgovornim institucijama da se kao nikada do sada uhvate ukoštac s problemom terorizma u BiH.

29.06.2010.

ZLOCINAC MILAN GVERO IZLAZI NA SLOBODU!

 

Odslužio dvije trećine kazne i, prema praksi Tribunala, time stekao pravo na prijevremeno oslobađanje

image Gvero: Mora hitno na operaciju

Predsjednik Haškog tribunala Patrik Robinson odobrio je molbu odbrane Milana Gvere za puštanje na slobodu prije odsluženja petogodišnje kazne zatvora i naložio sekretaru suda da sa odluke skine oznaku povjerljivosti kada Gvero bude pušten na slobodu, objavljeno je danas u Hagu.

Gvero je dvije trećine svoje kazne odslužio u pritvorskoj jedinici i, prema praksi Tribunala, time je stekao pravo na prijevremeno oslobađanje, obrazlaže se u odluci.

Tribunal je Gveru osudio zbog njegove uloge u zločinima u Srebrenici u julu 1995. godine, kada je bio pomoćnik komandanta za moral, pravna i vjerska pitanja Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

Tribunalu se predao u februaru 2005. godine, a suđeno mu je sa još šestoricom oficira policije i Vojske RS u predmetu "Popović i drugi".

Prilikom donošenja odluke, predsjednik Tribunala uzeo je u obzir i Gverino zdravstveno stanje i starosnu dob, odnosno medicinske izvještaje prema kojima bi on morao hitno da bude podvrgnut operaciji, koju je odbijao da se obavi u Holandiji

29.06.2010.

PIER MIREL: PREKRSILI STE SPORAZUM, ZA BiH NEMA DALJNIH TRGOVINSKIH USTUPAKA OD EU

 

Ostale posljedice, ukoliko se Ustav dovoljno brzo ne uskladi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, sigurno će uslijediti

image

BiH ne može očekivati daljnje trgovinske koncesije i ustupke od EU s obzirom da Ustav BiH još nije usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, čime je prekršen i Privremeni sporazum između BiH i EU, izjavio je direktor Odjeljenja za zapadni Balkan u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Pjer Mirel.

Prema njegovim riječima, to je jedna od neposrednih posljedica, a ostale posljedice ukoliko se Ustav dovoljno brzo ne uskladi sa ovom konvencijom, sigurno će uslijediti.

"Rok za implementaciju presude Suda u Strazburu je istekao, a ako usklađivanje Ustava potraje previše dugo Evropska komisija će sa državama članicama EU morati da razmotri posljedice", rekao je Mirel novinarima, nakon sastanka Privremenog odbora za praćenje provođenja Privremenog sporazuma između EU i BiH.

Mirel je apelovao da parlament BiH usvoji zakon o popisu, jer će u suprotnom BiH biti jedina država u regionu koja sljedeće godine neće imati popis, a biće i prepreka u dijalogu BiH sa EU i Evropskom komisijom, kao i predpristupnim fondovima EU.

Kao veoma važno postignuće, Mirel je ocijenio usvajanje Strategije za provođenje Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma, te pozitivne pomake na usvajanju zakonodavstva protiv diskriminacije, uspostavljanje savjeta za nacionalne manjine, te regionalnu saradnju u oblasti pravne pomoći.

Direktor Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić istakla je da su osim ovih oblasti predstavnici Evropske komisije iz Brisela pohvalili i napredak u oblasti zakonodavstva koje se tiče intelektualnog vlasništva, tahografa, slobode kretanja robe - metrologije, ustupanja hrvatskog prevoda EU zakonodavstva, te zajedničkih sjednica Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske.

Savićeva je istakla da Operativno tijelo za državnu pomoć na državnom nivou, neće biti uspostavljeno do 1. jula, što je bilo predviđeno Privremenim sporazumom između BiH i EU.

"To se nije desilo, ali prije nekoliko dana prema Evropskoj komisiji je upućen prijedlog zakona u vezi sa ovim pitanjem, o čemu će se Komisija u narednih nekoliko dana izjasniti, tako da očekujemo daljnji rad na tom zakonu koji će pozitivno riješiti formiranje ovog tijela", rekla je Savićeva na konferenciji za novinare.

Privremeni odbor BiH i EU čine predstavnici Evropske komisije iz Brisela, Delegacije EU u BiH i predstavnici institucija BiH.

BiH i EU potpisale su 16. juna 2008. godine u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi ugovorni odnos BiH sa Unijom i potvrda statusa potencijalnog kandidata za članstvo.

Privremeni sporazum stupio je na snagu 1. jula 2008. godine.

29.06.2010.

OPASNOST ZA STABILNOST CITAVOG REGIONA: RAZMJENA SJEVERA KOSOVA ZA PRESEVO!?

 

24sata.info PHOTO
image Region Preševa / bbc

 

24SI - Zamjenik premijera Kosova Hajredin Kuči navodi da bi eventualna razmjena teritorija Kosova i Srbije otvorila pitanje granica i bila opasnost za stabilnost regiona.

 

"Otvaranje ideje o razmjeni teritorija ne bi se ni započelo ni okončalo samo sa Kosovom", rekao je zamjenik predsjednika Vlade Kosova za albanski BBC servis.

Prema njegovim riječima, problem je najbolje rješavati evropskim integracijama.

Mediji u Prištini posljednjih sedmica, pozivajući se na zapadne diplomatske izvore, učestalo pišu da će Srbija nakon odluke Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova ponuditi razgovore o novoj granici prema Kosovu, odnosno razmjeni sjevera Kosova za Preševo.

(beta)

29.06.2010.

TANJA FAJON: NAPAD U BUGOJNU NEMA NIKAKAV UTJECAJ NA VIZNU LIBERALIZACIJU BiH

 

Izvjestilac Evropskog parlamenta kaže da bi željela da se to ostvari već u julu, ali da je to "realno nemoguće"

image

BiH dovoljno napreduje u procesu ispunjavanja uslova za ukidanje viza i napad u Bugojnu ne bi trebalo da utječe na dobijanje "bijelog šengena", izjavila je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za viznu liberalizaciju BiH i Albaniju Tanja Fajon.

Tanja Fajon u izjavi za "Dojče vele" kaže da očekuje da u BiH početkom jula budu usaglašeni krivični zakoni što bi trebalo da bude dovoljno da evropska ekspertska misija izađe sa pozitivnim izvještajem.

"Nadam se da će ta ocjena, početkom septembra, biti pozitivna. Ja ću do 12. jula spremiti nacrt izvještaja za Evropski parlament i nadam se da neće doći do neočekivane situacije ni sa naše strane niti sa strane vlasti u BiH", rekla je Tanja Fajon.

Kada je riječ o konkretnom datumu kada bi BiH mogla da se nađe na bezviznom režimu, Tanja Fajon kaže da bi ona željela da se to ostvari već u julu, ali da je to "realno nemoguće".

"Ja se nadam da će se to dogoditi početkom jeseni. Da će Evropski parlament učiniti sve da o tome glasa krajem septembra. BiH bi tako, najkasnije, do kraja godine ušla u bezvizni režim, a ja se nadam da će to biti bar mjesec dana ranije", rekla je ona.

Nakon bombaškog napada u nedjelju u Bugojnu, Tanja Fajon kaže da nijedan incident nije dobar, ali i da "proces vizne liberalizacije za BiH nastavlja dalje svojim tokom i da ovo neće imati nikakvog utjecaja".

Tanja Fajon, međutim, ukazuje da završetak procesa vizne liberalizacije zavisi i od političke situacije u BiH i Albaniji, kao i da bi se u slučaju eskalacije političkih prilika u Albaniji išlo na odvajanje tog procesa za dvije zemlje.

"Ne želim da BiH bude talac političke situacije u Albaniji... I loša situacija u Albaniji ne bi trebalo da zaustavi procese vizne liberalizacije, pogotovo ne za BiH", rekla je Tanja Fajon.

29.06.2010.

MAJKA HARISA CAUSEVICA: ZAO MI JE STRADALOG POLICAJCA, ALI I MOG DJETETA

 Majka Harisa Čauševića: Žao mi je stradalog policajca i policajke, ali i mog djeteta

Čauševića je policija privodila prije nekoliko dana pa ga pustila. Ovo što se dogodilo najteža mi je rana na srcu

image Zineta Čaušević: Ne znam zašto je ovo učinio (Foto: A. Mandžić)

Ovo što se dogodilo najteža mi je rana na srcu, kaže u ekskluzivnoj ispovijesti za „Dnevni avaz“ Zineta Zinka Čaušević, majka 26-godišnjeg Harisa Čauševića, glavnog krivca za nezapamćeni teroristički napad koji se u nedjelju dogodio u Bugojnu.

Besana noć

Zineta, koja je živjela sa sinom Harisom u kući u naselju Poljice u Bugojnu, kaže da ju je pritisnula neopisiva tuga. Sva u šoku, duboko žali što se desila tragedija koju je prouzrokovao njen sin.

- To što je učinio je žalosno, svi mi imamo djecu. Ne mogu da vjerujem da je to uradio. Ne znam šta da kažem. Ne mogu vam opisati kako se osjećam. Ne daj Bože ovo nikome. Ni u ratu se nisam našla u ovakvom stanju. Meni je strašno žao tog policajca koji je stradao, žao mi je povrijeđene policajke, ali žao mi je i mog djeteta. Tvoje dijete ne može bit da ne valja. Ne bih mu mogla ništa loše reći. Opet će se materijalno popraviti, ali životi su izgubljeni i to je najteže. Šta ja sada da radim? Da mogu išta popraviti, ne mogu. Evo, ne mogu da pričam. Suše mi se usta, možda sam i šećer dobila. Sinoć nisam oka sklopila. Ne mogu biti ravnodušna na sve ovo - teško priča vidno uznemirena Zineta.

Kaže da komšije s Harisom nikada nisu imale problema. Tvrdi da se nije drogirao, pušio, pio, niti krao i da je „ovo svakoga iznenadilo“.

- To moje dijete, on nikome nije smetao, nikome nije zla spreman učiniti... Ne znam šta se desilo. Prije sedam do deset dana imao je jedan poziv iz Sarajeva. Nije se odazvao, pa je policija došla i odvela ga s onim autima. Ako mu nije nešto to zasmetalo. Možda mu je to nešto bilo krivo. On je bio takav. Ako bi ga neko izazovi, ne bi mogao u sebi izdržati, pa bi to izbacio. Znate, i ovaj rat učinio je svoje, možda nije mogao ni nešto pretrpjeti. Možda se s nekim i zavadio, šta ja znam... Imao je i neku pritužbu na policiju. Najvjerovatnije je to bilo u pitaju. Govorio mi je da nije kriv, a da ga terete. Nakon što su ga odveli, izašao je iz policije, javio mi se, rekao da se ne sekiram i da je obavio to što je imao. Ne znam šta je planirao i zašto je ovo sada učinio.

Nije bio mnogo otvoren i nije volio razgovarati. Možda mi ne bi ni rekao šta je mislio da uradi - navodi ona.

Bila kod kćerke

Noć prije tragičnog događaja Zineta nije bila kod kuće. Otišla je do kćerke, koja, također, živi u Bugojnu.

- On je ostao ležati ovdje u kući. Gledao je „Dnevnik“ na FTV-u kada sam izašla. Ujutro sam čula strašnu detonaciju. Mislila sam da je zemljotres u pitanju, ali sam nastavila spavati. Ujutro sam pitala moju priju je li čula zemljotres. Rekla je da to nije bio zemljotres. Dali su mi vode i onda rekli šta se desilo. Potom sam došla ovdje kući - ističe Zineta.

Amidža policajac

Na naše pitanje da li je ikada primjetila kod Harisa oružje, Zineta je odgovorila odrično, tvrdeći da "on to sklanja od mene".

Kako saznajemo, amidža Harisa Čauševića radi u Policijskoj stanici Gornji Vakuf/Uskoplje i čestit je policajac, kojem je, također, teško pao tragični događaj.

Adnan Ljubuškić: Najteže mi je što sam brata izgubio u miru

Samo što je Tarik Ljubuškić to jutro otišao na posao, njegovu porodicu probudila je eksplozija.

- Probao sam ga zovnuti telefonom, ali se nije javljao. Nazvao sam Hitnu, a oni su mi rekli da ima ranjenih i mrtvih. Odmah sam upalio auto i otišao u stanicu, gdje su mi rekli da mi je brat poginuo - kaže Adnan Ljubuškić.

Osim što je roditeljima ostao jedino dijete, sada se Adnan mora brinuti o četvero Tarikove i Admirove djece. Adnanu najteže pada to što je drugog brata izgubio u miru.

- A mislio sam da smo rahat, da nema više problema u ovoj Bosni - kaže Adnan

Tuga mi je došla dogrla

- Imala sam trojicu braće i svi su umrli za godinu i 12 dana u Austriji. Poslije šest mjeseci, umrli su mi i muž i sestra u Travniku. Potom se ubio i sin mog brata. Moj suprug, Harisov otac, umro mi je prije četiri godine na rukama. Ne znam da li je zbog toga Haris doživio neki stres, nešto, ne znam. Nemam više riječi. Ova tuga mi je došla dogrla - kazala je Čaušević.

Incko: Napadnuta pravna država

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Incko (Valentin Inzko) danas je boravio u Bugojnu. gdje je obišao mjesto terorističkog napada na Policijsku stanicu.

Visoki predstavnik osudio je ovaj događaj, naglašavajući da je u nedjelju u Bugojnu napadnuta pravna država BiH i njene civilizacijske tekovine, ali je i izrazio zadovoljstvo što je policija efikasno odradila svoj posao i uhapsila počinioce.

Incko je posjetio porodicu nastradalog policajca Ljubuškića i izrazio svoje saučešće, a obišao je i porodicu teško povrijeđene policajke Edine Hindić, za čiji život se bore ljekari Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EUu BiH Valentin Incko posjetio je i ranjenog policajca Sanela Hodžića, koji je i dalje na liječenju u bugojanskom Domu zdravlja.

29.06.2010.

ZBOG UTAKMICE SAD - GANA UBIO DVOGODISNJE DIJETE

 

U grlu djevojčice pronađen šaraf koji je tu nasilno stavljen da bi izgledalo da se ugušila

image

 

Teksaška policija uhapsila je muškarca osumnjičenog da je na smrt pretukao svoju dvogodišnju pastorku jer je plakala dok je gledao fudbalsku utakmicu između SAD i Gane na svjetskom fudbalskom prvenstvu u Južnoj Africi.

Policija je navela da se očekuje da će osumnjičeni Hector Castro (27) biti sutra optužen za ubistvo. Šef lokalne policije Victor Rodriguez je izjavio da je Castro rekao da djevojčica nije prestajala da plače dok je on u subotu pokušavao da gleda fudbalsku utakmicu, prenio je AP.

Rodriguez je kazao da je djevojčica brutalno pretučena i da joj je slomljeno više rebara. Policija je dodala da je u grlu djevojčice pronađen šaraf koji je tu nasilno stavljen da bi izgledalo da se ugušila.

Četvoro druge djece koja su bila u kući sa Castrom u McAllenu, gradu u blizini američko-meksičke granice, smješteno je kod socijalnih radnika

29.06.2010.

ZLOCINCI IZ BUKOVICE NE OSJECAJU SE KRIVIM

 

Optužnica je podignuta prije dva mjeseca protiv bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja

image Viši sud u Bijelom Polju

 

Pred Višim sudom u Bijelom Polju optuženi za ratni zločin protiv čovječnosti u pljevaljskoj Bukovici 1992. i 1993. godine, braća Radmilo i Radiša Đuković i Slobodan Cvetković, izjasnili su se danas da se ne osjećaju krivim.

Optužnica je podignuta prije dva mjeseca protiv bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja braće Radmila i Radiše Đukovića, Slobodana Cvetkovića, Đorđija Gogića, Milorada Brkovića, Slaviše Svrkote i Radomana Šubarića.

Tužilaštvo tvrdi da su oni u vrijeme rata u BiH sistematski napadali i zlostavljali muslimanske civile, prouzrokujući teške tjelesne patnje i ugrožavajući im zdravlje, te zastrašivanjem stvarali psihozu za iseljavanje. Time su izazvali masovno etničko čišćenje, za šta je predviđena kazna zatvora od pet do 20 godina, prenosi Radio ''Slobodna Evropa''.

Radmilo Đuković rekao je da je radio na poslovima obezbjeđenja granice, i da nikada nije išao ni u čiju kuću da obavi pretres, pa ni u kuću Šabana Izlanovića koji je naveo njegovo ime kao onoga koji je pretukao njega i njegovu suprugu.

On tvrdi da nije čuo za paljevine, torturu i iseljavanje muslimana iz Bukovice u vrijeme kad je bio vojnik od početka 1993. do sredine 1994. godine.

O tome ništa nije znao ni njegov brat Radiša, koji je bio kuvar na karauli i nije nosio oružje, mada je u proljeće 1993. godine zadužio snajper.

Cvetković je rekao da mu nije jasno šta u optužnici znači da su oni sistematski činili torturu, jer su sve radnje na obezbjeđenju granice obavljali prema instrukcijama nadređenih.

29.06.2010.

LDS BiH: TERORISTICKI NAPAD U BUGOJNU MORA BITI POSLJEDNJE UPOZORENJE

 

24sata.info PHOTO
image LDS BiH / 24sata.info

 

24SI - Liberalno demokratska stranka BiH najenergičnije je danas osudila jučerašnji teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu, smatrajući to direktnim atakom na državu BiH.

 

"Ovo je ozbiljan atak na instituciju za provođenje zakona i Bugojno mora biti posljednje upozorenje nadležnim vlastima da pokažu odgovornost i spriječe eskalaciju događaja koji destablišu BiH i njene građane. Teroristički napad u Bugojnu se nije smio desiti i dio odgovornosti snose nadležne institucije te odgovorni ljudi na njihovom čelu", kaže se u saopštenju.

LDS BiH poziva nadležno ministarstvo, tužilaštvo i sudove da ozbiljnije shvate važnost istrage i kažnjavanje počinilaca i njihovih nalogodavaca, provedu istragu dokraja i učine sve da napad u Bugojnu bude posljednji, ukoliko nadležni nisu pokazali sposobnosti da ga spriječe.

"Dužni smo pokazati, prije svega, građanima ove zemlje i međunarodnoj zajedici da smo spremni spriječiti sve vrste terorističkih i drugih akata koji ugrožavaju sigurnost građana, države i ustavnog poretka BiH", naglasio je Bojan Zec Filipović, predsjednik LSD BiH.

(fena)

28.06.2010.

"RAT JOS NIJE ZAVRSEN": SDS SPREMA ODLIKOVANJE RADOVANU KARADZICU DAN PRIJE GODISNJICE GENOCIDA U SREBRENICI!

 

24sata.info PHOTO
image Radovan Karadžić / 24sata.info

 

24SI - Srpska demokratska stranka (SDS) će povodom dvadesete godišnjice od osnivanja specijalnom poveljom odlikovati prvog predsjednika te partije Radovana Karadžića.

 

Prema saznanjima Pressa RS u vrhu SDS-a, najveća opoziciona partija nagradiće Karadžića "petrovdanskom poveljom" bez obzira na to što je on haški optuženik i što bi mogla da ima problema zbog tog poteza. Istom poveljom posthumno će biti odlikovan i osnivač SDS-a Jovan Rašković. Aleksa Buha, bivši ministar vanjskih poslova RS i Karadžićev nasljednik na mjestu predsjednika SDS-a, primiće to specijalno priznanje "kao izraz poštovanja sadašnjeg rukovodstva stranke njenim osnivačima i ljudima koji su je zadužili".

Generalni sekretar SDS-a Dragan Ćuzulan nije htio da potvrdi, ali ni da demantuje informacije da će stranka dodijeliti specijalnu povelju bivšem stranačkom šefu kome se pred Haškim tribunalom sudi za ratne zločine. On kaže da će Glavni odbor SDS-a u četvrtak odlučiti o programu svečanosti, koja će biti održana u Banjaluci povodom 20 godina od osnivanja i rada SDS-a.

"Glavni odbor SDS-a u četvrtak će održati sjednicu na kojoj će odlučiti o kandidatskim listama za oktobarske izbore. Nakon te sjednice znaće se kome će biti dodijeljene "petrovdanske povelje", a prije odluke Odbora ne želim da licitiram ni sa kakvim imenima", kaže Ćuzulan.

Međutim, sagovornik Pressa RS koji je odlično upućen u dešavanja u ovoj stranci, kaže da je sto posto sigurno da će Karadžić dobiti stranačko priznanje uprkos činjenici što je stranački vrh svjestan činjenice da će taj potez naići na žestoke osude iz Federacije BiH. Posebno će biti problematična činjenica da će Karadžić biti odlikovan 10. jula, dan uoči komemoracije žrtvama srebreničkog zločina.

"SDS će odlikovati svog prvog predsjednika uprkos očekivanim negativnim reakcijama iz Federacije BiH i međunarodnih krugova, jer će taj potez imati široku podršku stranačkog članstva i simpatizera. U SDS-u su procijenili da će time od Milorada Dodika preuzeti poziciju "najvećeg zaštitnika nacionalnih interesa", kojom lider SNSD-a već četiri godine suvereno maše i osvaja glasove", kaže ovaj sagovornik.

On dodaje da je SDS zbog izmena statuta stranke u periodu dok je njen predsjednik bio Dragan Čavić imao veliku štetu jer je omogućio političkim protivnicima da tvrde da je SDS isključio svog prvog predsjednika i osnivača Radovana Karadžića.

"Prema tadašnjem Statutu SDS-a, članstvo u stranci je prestajalo svim funkcionerima koji nisu plaćali članarinu, što su tadašnji politički protivnici SDS-a iskoristili da nanesu ljagu partiji, tvrdeći da je iz stranke isključila svog osnivača. Međutim, Karadžić u tom periodu nije bio ni na kakvoj funkciji u stranci i nije bio obavezan da plaća članarinu, tako da nikada nije prestao da bude član SDS-a", kaže Pressov sagovornik.

Bivši predsjednik SDS-a i lider Demokratske partije (DP) Dragan Čavić kaže da on više nije član SDS-a i da nema potrebe da komentariše bilo koji potez te stranke, pa ni najavljeno odlikovanje Karadžića.

"Što se mene tiče, mogli su to da urade i ranije. Ne želim da komentarišem odluke aktuelnog rukovodstva SDS-a. Toj stranci želim sretnu krsnu slavu Petrovdan i 20 godina postojanja. I to je sve", kaže Čavić.

Ni najljući protivnik SDS-a, vladajući SNSD, nema ništa protiv toga da najveća opoziciona stranka odlikuje svog prvog predsjednika. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić kaže da najradije ne bi komentarisao najave iz SDS-a, ali dodaje da je takav potez logičan, jer Radovan Karadžić nosi zasluge i za stvaranje RS, a ne samo za osnivanje SDS-a.

"Znam da se to mnogima neće svidjeti, ali lično nemam ništa protiv te namjere SDS-a. Svaki čovjek je nevin dok se ne dokaže suprotno i u tom svjetlu gledam i na trenutni položaj Radovana Karadžića", kaže Vasić.

Bošnjački zvaničnici u RS ogorčeni su najavom da će SDS odlikovati Radovana Karadžića. Potpredsjednik Skupštine RS i kandidat SDA za predsjednika RS na predstojećim izborima Šefket Hafizović kaže da SDS pokazuje da neće da promijeni svoju politiku.

"SDS pokazuje svoje pravo lice, iako mi nikada nismo ni očekivali da će oni da okrenu novu stranicu. Ako povuku taj potez, on će nanijeti veliku štetu međunacionalnim odnosima u BiH. Ali, moram da kažem da se ni aktuelna vlast ni po čemu ne razlikuje od SDS-a", kazao je Hafizović za Press RS.

Visoki funkcioner Stranke za BiH Muharem Murselović kaže da je šokiran prijedlogom SDS-a, jer to potvrđuje da u glavama čelnika te partije rat još nije završen.

"Kako nekome ko je optužen za genocid može da se dodijeli bilo kakva povelja? Najblaže rečeno, ne razumijem to što radi SDS, jer nas sve skupa vraća 20 godina unazad", kaže Murselović.

(24sata.info)

28.06.2010.

BRANKO ZRNO: "OVO JE KLASICNI TERORISTICKI CIN PRIPREMAN DUGO VREMENA"

Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH Branko Zrno izjavio je danas u Sarajevu da je jučerašnji napad na policijsku stanicu u Bugojnu klasični teroristički čin koji je pripreman dugo vremena i sada je problem na koji način reagirati.
Branko Zrno
Foto: Arhiv
"Znači sigurnosni sektor prije svega mora preventivno djelovati da se ovo više nikad ne desi", smatra on.

Zrno priznaje da je "ovo događaj koji je iznenadio sve nas". Dodao je da ova komisija sada može tražiti kompletan izvještaj od svih sigurnosnih agencija, a za događaj kaže da je "pokazatelj nečega što je i u našim prikazima dugo tinjalo".

"Postoji jedna linija koja je ukazivala na mogućnost eskalacije, ali u ovoj formi niko nije očekivao ovo što se desilo", rekao je Zrno.

Upitan da li teroristički čin u Bugojnu treba biti povod da se i u BiH donesu protuterostički zakoni poput onih u Sjedinjenim Državama, iako su te zakone kritizirale pojedine organizacije za ljudska prava, Zrno kaže da "ne postoje mjere koje su višak kada se radi o zaštiti od terorističkog napada".

"Treba procijeniti situaciju i donijeti odluku. Slučajevi gdje policija mora djelovati i mjere koje se poduzimaju često kritiziraju oni koji se bave zaštitom ljudskih prava, a zapravo su mjere zaštite ljudskih života. A ljudsko pravo i ljudski život su zapravo dva različita pojma. Mislim da ne postoji mjera koju ne treba poduzeti da se zaštite ljudski životi", rekao je Zrno.
28.06.2010.

DORIS PACK, TANJA FAJON I EDUARD KUKAN: "TERORISTICKI CIN U BUGOJNU NE SMIJE UGROZITI UKIDANJE VIZA U BiH"

 

24sata.info PHOTO
image Eduard Kukan / 24sata.info

 

24SI - Zvaničnici Evropskog parlamenta Doris Pack, Tanja Fajon i Eduard Kukan poručili su danas da teroristički čin u Bugojnu ne smije biti prepreka liberalizaciji viznog režima u BiH...

 

...ali da se očekuje da institucije sistema efikasno obave svoj posao - rekao je Srni zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milorad Živoković.

Živković, koji je u Briselu razgovarao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack, izvjestiocem za vize Tanjom Fajon, kao i šefom Delegacije za jugoistočnu Evropu Evropskog parlamenta Eduardom Kukanom, je istakao da bi odluka o ukidanju viza za građane BiH mogla da bude donesena 1. novembra.

"Doris Pack, Tanja Fajon i Edurard Kukan dali su uvjeravanja da više neće biti nikakvih dodatnih uslova i prepreka. Ako nalazi monitoring komisije koja dolazi u BiH 8. jula budu pozitivni, ništa ne bi trebalo stajati na put ukidanju viza", napomenuo je Živković.

Živković je istakao da je na sastanku sa ova tri zvaničnika EU konstatovano da pojedinačni slučajevi, kakvi se dešavaju i u drugim zemljama, ne mogu omesti da BiH dobije bezvizni režim, pogotovo što je pokazala da su institucije adekvatno reagovale i uhapsile počionice.

"Glavno što je interesovalo naše sagovornike bilo je da li je teroristički čin bio etnički motivisan i kako su reagovale institucije", pojasnio je Živković nakon sastanka sa ovim zvaničnicima.

Glavna tema razgovora između zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupšitne BiH i tri evropska parlamentarca, bila je liberalizacija viznog režima, kao i ritam odvijanja procedure potrebne za donošenje odluke o ukidanju viza građanima BiH.

"Doris Pack, Tanja Fajon i Edurard Kukan dali su svoja uvjeravanja da više neće biti nikvih dodatnih uslova i prepreka. Ako nalazi monitoring komisije koja dolazi u BiH 8. jula budu pozitivni, ništa ne bi trebalo stajati na put ukidanju viza", napomenuo je Živković.

On je ponovio da bi Evropski parlament trebalo da da "zeleno svjetlo" u septembru, a nakon toga, i Savjet ministara EU-a, te bi, najoptimističnije, odluka o ukidanju viza mogla da bude donesena 1. novembra.

Živković je Srni pojasnio da se na sastanku govorilo i o ispunjavanju u potpunosti preostala tri uslova.

On je dodao da je jedan uslov usklađivanje entitetskih krivičnih zakona sa državnim nivoom.

Narodna skupština RS na sjedinci koja počinje 6. jula trebalo bi da razmatra izmjene i dopune krivičnog zakona, što će se poklopiti sa dolaskom monitornog tima Evropske komisije, 8. jula.

"Federacija je, takođe, stavila ovaj zakon na dnevni red po ubrzanoj proceduri, tako da se nadam da će taj uslov biti ispunjen. Drugi uslov tiče se održavanja servera u policijskim tijelima. To će biti riješeno usklađivanjima poslovnika na sjednici Savjeta ministara u četvrtak. A treći uslov nešto je komplikovaniji, zato jer je više opisan", rekao je Živković.

On je istakao da je riječ o potpunoj primjeni u institucijama, i aktivisanju maksimalnih ljudskih i materijalnih resursa u provošenje zakona koji se tiču borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema njegovim riječima, ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović o tome dijelu već je detaljno upoznao evropske institucije i prikazao napredak BiH u posljednjih šest mjeseci.

Na pitanje kolike su realne šanse za ukidanje viza u novembru, Živković je rekao da su Pack, Fajon i Kukan jasno rekli da nema dodatnih uslova, kao i da EU mora da pokaže dosljednost.

"Mi mislimo da bi Evropa trebala da to pokaže. EU i BiH imaju ponekad problem nepovjerenja i zaziranja. To međusobno nepovjerenje vrlo često ima osnov u nedovoljnoj informisanosti. Mi ne znamo možda dovoljno o tome šta hoće EU, a oni možda ne znaju kakva je zemlja BiH. Takvo nepovjerenje mora da se prevaziđe, kao što bi to trebalo i kod nas. Iz tog nepovjerenja i zaziranja, trebalo bi da se pređe u jedan pozitivan odnos", rekao je Živković.

(srna)

28.06.2010.

IZAZOVI BELGIJE, PREDSJEDAVAJUCE EU

 

Ilustrativna fotorgrafija

Ilustrativna fotorgrafija

28.06.2010.
Belgija je preuzela takozvano rotirajuće predsjedništvo EU, bez jasnog očitovanja o tome da li će BiH i Albanija do kraja godine dobiti bezvizni režim. U predstavljanju aktivnosti svoje zemlje na čelu evropske porodice naroda, to je izbjegao i ministar vanjskih poslova Steven Vanackere, koji je to, kao i druga slična pitanja sa, kako je naveo, „političkim konotacijama“, vremenski ostavio za septembar.

U septembru će, naime, Herman Van Rompuy, predsjedavajući Evropskog savjeta kojeg čine 27 lidera članica EU, razmatrati cjelokupnu spoljnu
Ako ovih dana pokušate na ulici bilo kojeg grada u Belgiji pitati građane šta su mu trenutne brige, gotovo niko vam neće reći da su njegove misli okrenute što uspješnijem šestomjesečnom predsjedavanju EU
politiku. U sklopu tog šireg razmatranja koje će obuhvatiti mnoga područja biće razmotrena sva pitanja vezana za zapadni Balkan, najavljuju belgijski zvaničnici.

Dakle, od 1. jula do kraja 2010. godine, Belgija će predvoditi predsjedništvo EU, a s tim dolazi i pitanje: da li će unutrašnji problemi ove zemlje opteretiti Uniju ili će šestomjesečna pozicija prve među evropskim članicama pomoći Belgijancima da nađu put iz slijepe ulice.

Ako ovih dana pokušate običnog čovjeka na ulici bilo kojeg grada u Belgiji pitati šta su mu trenutna razmišljanja i brige, niko, ili gotovo niko, vam neće reći da su njegove misli okrenute što uspješnijem, dvanaestom po redu, šestomjesečnom predsjedavanju EU. Što zbog same Unije, ali više zbog ozbiljnih prilika u nacionalnim okvirima, Belgijanci, kao uostalom i najveći dio preostalih Evropljana, razmišljaju o tome kako premostiti život od prvog do prvog  plaćajući visoke račune sa, za evropske uslove, umjereno skromnim primanjima.

Slikovito, prije par dana je objavljeno: svaki šesti čovjek na ulici je na granici ili ispod granice bijede. Na ovo, tu je čini se, nikada teža politička situacija, koja je dovela do pada vlade, pa vanrednih izbora i gdje će narednu vladu, glasovima znatnog dijela flamanske populacije, formirati Nova flamanska alijansa, partija koja sanja o nezavisnosti tog sjevernog, bogatijeg dijela Belgije.

U takvoj atmosferi i prilikama Belgija preuzima predsjedavanje Unijom, koja i sama treba snažnu i odlučnu ruku - Lisabonski sporazum je tek počeo da se uhodava, a već je napadnut, kao i zajednička evropska valuta - sa punim paketom izazova kakve nosi finansijska i ekonomska kriza. Uz ovo, na pola puta su pregovori oko uspostave iznimno važnog diplomatskog tijela Unije, rovovska borba sa ostatkom svijeta oko klime i tako dalje.

Uvjeravanja belgijskih zvaničnika

Svjesni da je malo argumenata na njihovj strani, Belgijanci su tako pokušali uvjeriti Evropu kako njihovo predsjedavanje neće biti fijasko -  najprije je to učinio izborni pobjednik, lider NVA, Bart De Wever.

"Promjena vlade u Belgiji neće umanjiti efikasnost belgijskog predsjedavanja EU - razgovarao sam o tome sa premijerom Letermeom i on me je uvjerio da smo zaista dobro pripremljeni i neće biti nikakvih teškoća u narednim mjesecima,"
kazao je on.
Svjesni da je malo argumenata na njihovj strani, Belgijanci su  pokušali uvjeriti Evropu kako njihovo predsjedavanje neće biti fijasko.


„Potpuno sam uvjeren da će Belgija, koja je uvijek bila u centru EU, tamo i ostati. Poslije predsjedavanja Unijom potpuno sam uvjeren da Belgija ima snažnu vjeru u Evropu“, rekao je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.

Par dana iza toga, zvanično predstavljajući belgijsko predsjedništvo, odlazeći premijer, Yves Leterme, je takođe ustvrdio kako unutrašnja previranja neće ostaviti traga na vođenju EU. Belgijski ciljevi su i evropski ciljevi, rekao je on, što znači - izlazak iz krize, stabilan razvoj, pitanja uređenja odnosa na planu unutrašnjih poslova i saradnje pravosuđa, pregovori o klimi, proširenje.

Kada je u pitanju proširenje na zapadni Balkan, kakvo Belgija podržava, premijer države je upozorio da i dalje konkretni pokazatelji progresa svake od država imaju veću težinu od političkih procjena.

"Treba imati na umu činjenicu da će se dosjei država razmatrati u skladu sa njihovim sadržajem, da će se uzimati u obzir progres koji jeste načinjen. Politička ocjena neće biti prva i najvažnija. Želimo iskoristiti istorijsku priliku, kakva sada postoji, da sve te države imaju evropsku budućnost, u okviru EU. Međutim, pitanje je tajminga,"
kaže Leterme.

Drugim riječima, svim očekivanim datumima treba dodati još poneki mjesec, čak i godinu, nagovjestili su Belgijanci, govoreći pregovorima sa Hrvatskom. Za Srbiju su obećali da će u septembru biti ozbiljna evropska diskusija o mogućem kandidatskom statusu Beograda, dok su iskazali razumijevanje za nastojanje BiH da što prije dođe do bezviznog režima. Međutim, ne prije nego što se ispune uslovi za to.

Vraćajući se nakon ovih zvaničnih najava poslova belgijskog predsjedništva svakodnevnom životu u ovoj državi, pada mi na pamet kako su sudbine ove male kraljevine i velike evropske građevine tijesno vezane -  uprkos mnogo čemu, i jedan i druga i dalje postoje i funkcionišu, a, pored ostalog, i dokaz su kako problemi mogu nekada biti i spasonosni. Jedan od profesora briselskog Univerziteta je tako nedavno rekao kako Belgija postoji, između ostalog, i zato što se pri diobi zemlje nikako ne bi moglo naći rješenje za Brisel.

Vjerovatno i Unija razloge svome postojanju ima i u činjenici da za mnoge njene mikro-situacije jednostavno nema drugog rješenja.

*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Šuklje: Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu
Bilt: Puno slobode za BiH u viznoj liberalizaciji
28.06.2010.

IZRAZILI SAUCESCE PORODICAMA ZRTAVA: SEFOVI MISIJA EU-A U BiH OSUDILI NAPAD U BUGOJNU

 

24sata.info PHOTO
image Eksplozija u Bugojnu / ftv

 

24SI - Šefovi misija Evropske unije i njenih zemalja članica osuđuju jučerašnji napad na policijsku stanicu u Bugojnu, za koji postoje izgledi da se radi o terorističkom činu u kojem je oduzet nevini život i nekoliko lica ozbiljno ranjeno.

 

"Šefovi misija Evropske unije izražavaju najdublje saučešće porodicama žrtava i vlastima Bosne i Hercegovine, i žele brzi oporavak svim povrijeđenim osobama", saopštila je Delegacija Evropske unije u BiH. "U potpunosti podržavamo agencije za provođenje zakona u ovoj zemlji u naporima da brzo privedu pred lice pravde one koji su odgovorni za ovaj čin nasilja koji zaslužuje prijekor i pozivamo sve građane na saradnju sa agencijama za provođenje zakona u njihovoj istrazi i prevenciji takvih djela u budućnosti. Ovakva prezira vrijedna nedjela trebaju da ujedine sve ljude, političke lidere i vlasti BiH u odbrani njihove zemlje i održavanju njenih demokratskih vrijednosti", kaže se u saopštenju.

(onasa)

28.06.2010.

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH: "NAJOSTRIJE OSUDJUJEMO TERORISTICKI CIN U BUGOJNU"

 

24sata.info PHOTO
image Mustafa Cerić / 24sata.info

 

24SI - Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najoštrije osuđuje teroristički čin podmetanja eksplozivne naprave ispred Policijske stanice u Bugojnu.

 

Ugrožavanje ljudskih života, imovine i narušavanje sigurnosti je neprihvatljivo i počinioci takvih djela moraju snositi punu zakonsku odgovornost, zaključak je sa sjednice koju je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Mustafe Cerića, održao danas u Sarajevu.

Sa sjednice je poručeno da su državni organi dužni obezbijediti sigurnost građana i njihove imovine na cijelom području države Bosne i Hercegovine.

Reisu-l-ulema Cerić posjetit će u utorak Bugojno i imamiti dženazu-namaz nevino stradalom policajcu Tariku Ljubuškiću, javila je Mina.

(fena)

28.06.2010.

OBILJEZAVANJE VIDOVDANA NA KOSOVU, PROTEKLO BEZ PROBLEMA

 

Patrijarh Irinej tokom obeležavanja Vidovdana, 28. jun 2010.

Patrijarh Irinej tokom obeležavanja Vidovdana, 28. jun 2010.

28.06.2010.
Na Kosovu su u ponedeljak Srbi sa Kosova i iz Srbije obeležili Vidovdan. Iz kosovske policije se saznaje da je 11 delegacija iz Srbije zatražilo dozvolu od kosovske vlasti da uđu na Kosovo, što im je i odobreno. Svima im je omogućena pratnja kosovske policije, a među njima su patrijarh srpski Irinej, ministar za Kosovo u Vladi Srbije, Goran Bogdanović, ministar vera Srbije, Bogoljub Šijaković.

Obeležavanje Vidovdana je počelo vidovdanskom liturgijum u manastiru Gračanica na kome je prisustvovalo oko 1000 ljudi. Uz pratnju kosovske policije, u 6 sati ujutru samo iz severne Mitrovice krenulo je osam autobusa i šest kombi vozila prema Gračanici.

Nakon liturgije, patrijarh srpski Irinej zajedno sa sveštenstvom Raško-prizrenske eparhije služio je pomen i parastos ispred spomenika kosovskih junaka na Gazimestanu gde se okupilo više od 1500 ljudi svih uzrasta koji su autobusom došli do Gazimestana iz raznih delova Srbije i Kosova.

Po rečima portparola policije, Baki Kelanija, obeležavanje Vidovdana je proteklo bez problema.

“Sve je proteklo bez ikakvih incidenata, a za bezbednost građana se pobrinulo oko 1500 policijskih službenika na centralnom i regionalnom nivou.”

Pre parastosa, prisutni na Gazimestanu su uglavnom mirno šetali ili sedeli pored spomenika. Ali, dolaskom pripadnika Srpskog narodnog pokreta 1389, čula su se uzvikivanja ispunjena jezikom mržnje prema Albancima. To je, međutim, kratko trajalo.

Kelani je takođe izjavio da je, u protekla dva dana, kroz graničnu kontrolu prošla i grupa od oko 900 motociklista koji su iz Srbije ušli na Kosovo. Međutim, grupa od oko 40 građana, koja se protivila kontroli, zaustavljena je od strane policije i protiv njih je podignuta krivična prijava.

Bogdanović se založio za nalaženje rešenja

Obeležavanje Vidovdana, 28. jun 2010. Foto: Amra Zejneli
Nakon parastosa prisutnima se jedino obratio Amfilohije Radović crnogorsko-primorski mitropolit Srpske pravoslavne crkve, koji je između ostalog rekao:

“Ovaj 621. Vidovdan, ogledalo je našeg vremena i vremena koja su prošla. Daj gospode molitvama vaše svetosti, da ovaj Vidovdan bude podsticaj svima ljudima i narodima ovdje nalazeći se na Kosovo i Metohiji da se opredele a na prvom mestu, mi koji pripadamo Lazarevom narodu, za pravdu božiju, za istinu božiju, za dobro, a i drugi koji rešavaju danas sudbinu ovog mesta i ove svete zemlje da i oni u svetlosti božije istine i pravde donosu ono rešenje koje će biti na dobro svih onih koji žive na ovom mjestu i na ovom polju Kosovu”.

Prethodno se Bogdanović u Gračanici založio za nalaženje rešenja oko Kosova koje će zadovoljiti i srpsku i albansku stranu.

“Naša namera nije da ponizimo bilo koju stranu, jer sami znamo dobro šta to znači. Naša namera nije da bilo ko oseća da gubi. Naša namera jeste da tražimo rešenja, da odbranimo ono što je naše i omogućimo dalji opstanak našeg naroda, naših institucija i naše crkve.”

Srbi sa Kosova i iz Srbije redovno obeležavaju Vidovdan kod spomenika na Gazimestanu. Ranije su obeležavanje pratili KFOR i policija, dok ove godine po prvi put za sigurnost i bezbednost pobrinula se samo kosovska policija, koja inače od marta ove godine i čuva ovaj spomenik. 
28.06.2010.

GDJE JE SRBIJA DANAS U ODNOSU NA VRIJEDNOSTI DEVEDESETI

 

Sa proslave na Gazimestanu, 28. jun 2010.

Sa proslave na Gazimestanu, 28. jun 2010.

28.06.2010.
Ove godine se u Srbiji, pa i na Kosovu, skromno obeležava Vidovdan, odnosno 621. godišnjica Kosovskog boja. Datum koji je u srpskoj mitologiji veoma značajan, a od kraja 80-ih kada je Slobodan Milošević baš na Gazimestanu na proslavi šest vekova od kosovske bitke, najavio novi balkanski rat, ima za deo Srbije i dodatnu simboliku.

Simboliku poraza velikosrpske politike u 90-im godinama koja je dovela do krvavog rata čiji je krajnji rezultat bio gubitak Kosova za Srbiju. Gde je Srbija danas u odnosu na vrednosti 90-ih?

Šta se sve u Srbiji događa na dan koji Crkva slavi kao svoj praznik Vidovdan? Uz liturgiju u Gračanici, polaganje venaca na spomenik na Gazimestanu, sve uz trećerazrednu političku garnuturu iz Beograda, ima i drugih manje prigodnih manifestacija. Na dan kada se, kako piše u crkvenim priručnicima, ne igra i ne peva, već se priseća palih ratnika i njihovih grobova, bivši radikali, sada naprednjaci u Kruševcu na mitingu traže izbore a završavaju ga, barem kako je najavljivano, velikom narodnom zabavom, folk koncertom za koji su pokušali, ne znamo i da li su uspeli, da dovedu i folk zvezdu Cecu Ražnjatović.

Doduše, ima Kruševljana koji se bune znajući šta ide a šta ne uz Vidovdan, ali i naprednjaci imaju argumente. Pa, Vidovdan je opevan u ludim 90-im u svim varijantama - od srpskog turbo folka, do mekšeg folka Nede Ukraden, ruske horske varijante pa sve do kvazi roka. Evo šta se sve slušalo na temu Vidovdana:




U poslednjih dvadeset i nešto godina nije došlo ni do kakve revizije, nikakvog ponovnog premišljanja o tome šta je ta proslava (kada je govorio Milošević na Gazimestan 1989 godine) značila i šta znači kosovski mit, kaže Svetlana Slapšak.
Koliko je Srbija dana daleko od tih i takvih 90-ih? Antroploškinja Svetlana Slapšak koja je često na relaciji Ljubljana- Beograd a na ovaj Vidovdan smo je zatekli baš u glavnom gradu Srbije, kaže za naš program o Srbiji 21-nu godinu nakon Miloševićevog ratničkog govora na Gazimestanu:

“Današnje odsustvo velikoga glamura i velikih izjava i velikih događaja oko Vidovdana nije, nažalost, neki naročito dobar znak. Zato što u tih dvadeset i nešto godina nije došlo ni do kakve revizije, nikakvog ponovnog premišljanja o tome šta je ta proslava (kada je govorio Milošević na Gazimestan 1989 godine) značila i šta znači kosovski mit. Ja sam pre nekoliko meseci morala da izađem sa internet grupe starih školskih prijatelja zato što sam se usprotivila stereotipskom, tupavom predstavljanju Turaka i celog kosovskog mita.”

Izgubljena bitka post-petooktobarske Srbije

Za profesora Predraga Matvejevića koji uskoro dolazi u Srbiju u okviru jednog italijanskog istraživanja na temu kakva je Srbija danas, vidi pomake koji ohrabruju. Smatra da je Druga Srbija (o kojoj je svojevremeno pisao pokušavajući da uveri Zapad da ona postoji, ma koliko slabašna bila u odnosu na ratničku, nacionalistilku) sada izašla iz skučenih zatvorenih prostora u koje je bila saterana u 90-im:

“Srbija bira bolju stranu, verovatno i zahvaljujući predsedniku Tadiću za koga sam uvek mislio da je jedna od boljih ličnosti srpske politike, spremna na dijalog sa Hrvatima, Slovencima i ostalim. I čini mi se da pod tim impulsima Srbija izlazi iz onog prigodničarskog slavljenja naših datuma, naših pobjeda, naših velikih historijskih događaja itd. To je stvar koju valja ostaviti prošlosti.”

Pitali smo jednu od autorki radio emisije Peščanik Svetlanu Lukić zašto je obeležavanje 10-te godišnjice ove kultne emisije građanske Srbije baš na Vidovdan, ona je odgovorila da je to, naravno, ironična poruka jer su se na Vidovdan događali sudbonosni trenuci za Srbiju - od kosovske bitke, do Miloševićevog ratnog pokliča Gazimestanu pa do onog Vidovdana kada je poslat u Hag. Ovog Vidovdana, samoirinočno kaže naša sagovornica, i Peščanik će objaviti jednu svoju sudbonosnu odluku:

“Na ovaj Vidovdan našim posetiocima ćemo saopštiti zašto smo odličile da Peščanik, kakav je do sada postojao, više nema smisla. To je ujedno, na neki način, ako govorimo epskim jezikom, proglašavanje da je izgubljena jedna bitka koja traje deset godina u ovoj postpetooktobarskoj Srbiji, jer nismo uspeli ni da izdejstvujemo da Mladić ode u Hag, nismo uspeli da saznamo ko je naredio atentat na premijera, pa do toga da nismo uspeli čak ni da održimo Paradu ponosa u Beogradu a ni da sačuvamo jedan jedini platan u Bulevaru revolucije.”

I za kraj evo još jednog podatka: autor folk pesme Vidovdan koja je u 90-im godinama bila nacionalistički hit, isti je onaj koji je spevao jedan drugi, jugonostalgičarski hit “ Od Vardara pa do Triglava”.




Da li će autor ova dva hita smatrati da je došlo vreme da ponudi i neki treći?
28.06.2010.

UHAPSEN NASER PALISLAMOVIC!

 

Trojica braće Avdibašić pušteni, Čaušević i Haračić i dalje u pritvoru

image Naser Palislamović

Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su danas Nasera Palislamovića /37/, osumnjičenog da je učestvovao u terorističkom napadu na policijsku stanicu u Bugojnu, potvrđeno je Srni u Tužilaštvu BiH.   

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić rekao je da su pripadnici policije intenzivno u posljednja 24 časa tragali za Palislamovićem.

"Palislamović je uhapšen prije 15 minuta, ali ne mogu da kažem gdje. On će nakon policijske obrade biti predat Tužilaštvu BiH", istakao je Grubešić.

Trojica braće Avdibašić, koji su jučer bili uhapšeni zbog povezanosti sa napadom na Policijsku stanicu u Bugojnu, pušteni su iz pritvora, dok su u pritvoru i dalje nalazi Adnan Haračić.

Na mjestu napada na Policijsku stanicu, koji se dogodio jučer ujutro, još traje uviđaj, a istražnjim radnjama rukovodi državna tužiteljica Ozrenka Nešković.

Haris Čaušević, koji je priznao da je postavio eksplozivnu napravu razorne moći, nalazi se u pritvoru u prostorijama Federalne uprave policije u Sarajevu.

Stanovnici Bugojna, na čijim stambenim objektima je usljed jake eksplozije pričinjena materijalna šteta, danas pokušavaju bar djelimično sanirati štetu, koja će narednih dana biti procijenjena, ali je već sada izvjesno da će biti ogromna.

U snažnoj eksploziji koja se dogodila u nedjelju u 4.50 sati poginuo je policajac Tarik Ljubuškić, a šest osoba je ranjeno.

Dvadesetšestogodišnja policajka Edina Hindić teško je povrijeđena i ljekari Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu bore se za njen život.

Nepoznata eksplozivna naprava razorne moći nalazila se u zgradi Policijske stanice Bugojno.

Odranije poznat policiji

Palislamović je navodno oženjen sestrom Rijada Rustempašića kojem se pred Sudom BiH sudi za terorizam.

Palislamović je od ranije poznat policiji, a zbog nasilja u porodici nad majkom Ismetom i bratom Samirom protiv njega se vodi postupak pred Opštinskim sudom u Sanskom Mostu. Na posljednje ročište 18. juna doveden je u pratnji sudske policije iz zatvora u Bihaću.

Haris Čaušević zvani Oks

Tužilaštvo BiH ulaže maksimalne napore

Tužilaštvo BiH, zajedno sa policijskim agencijama, nastavlja intenzivne aktivnosti na otkrivanju i hapšenju osoba odgovornih za teški teroristički čin u Bugojnu, u kojem je poginuo policajac, više osoba povrijeđeno, te nanesena velika materijalna šteta na objektima i vozilima.

Do sada su uhapšene dvije osobe, sa inicijalima Č.H. i A.H. koje će nakon policijske obrade, u zakonskom roku, biti predate postupajućem tužiocu, koji će ispitati osumnjičene i nakon toga odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora i drugim zakonskim mjerama prema osumnjičenima, saopštilo je Tužilaštvo BiH.

Tužilaštvo BiH, kao i policijske agencije, žele poručiti javnosti BiH, da će uložiti maksimalne napore usmjerene na otkrivanje i krivično procesuiranje svih osoba koje su sudjelovale u izvršenju terorističkog čina u Bugojnu.

Glavni tužilac danas će sudjelovati na vanrednom sastanku najviših službenika sigurnosnih, policijskih i pravosudnih agencija u BiH, na kojem će se razgovarati o efikasnijoj borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala u BiH.

OSCE: Napad na sigurnost svih ljudi u BiH

Šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Gary D. Robbins osudio je danas bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu, koji se dogodio u nedjelju ujutro.

-Izražavam svoju najdublju sućut porodici preminulog policijskog dužnosnika i želim brz i potpun oporavak svim povrijeđenima- istaknuo je Robbins.

Izrazio je šokiranost i žalost zbog nepoštivanja ljudskog života, što je pokazano ovakvim nasilnim činom, saopćeno je iz OSCE-a.

-Napad na policijsku stanicu u Bugojnu napad je na sigurnost svih ljudi u BiH. Svi se moramo udružiti u osudi ovakvih radnji - istakao je Robbins.

Američka ambasada bh. vlastima ponudila svaku vrstu pomoći

Ambasada SAD u BiH saopštila je da osuđuje teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu, koji se desio 27. juna, saopštila je Ambasada SAD u BiH.

''Izražavamo najiskrenije saučešće porodici poginulog policajca Tarika Ljubuškića i suosjećamo sa policajcima koji su povrijeđeni tokom obavljanja dužnosti. U potpunosti podržavamo vlasti Bosne i Hercegovine, koje profesionalno i sa predanošću pristupaju istrazi ovog napada i borbi protiv terorizma, kao i zadovoljenju pravde, zaštiti građana i javnog reda. Ambasada SAD-a je bh. vlastima ponudila svaku vrstu pomoći'', kaže se u saopštenju Ambasade SAD u BiH.

Krišto: Očekujem promptno reagovanje!

Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto saopštila je danas da je napad na policijsku stanicu u Bugojnu teroristički akt kojim je uništavanjem nedužnih ljudskih života, u konkretnom slučaju policijskih djelatnika, izvršen napad na institucije sistema.

"Ovaj događaj je za svaku osudu i njime je ozbiljno narušena sigurnosna situacija što je krajnje upozorenje nadležnim institucijama za odgovoran pristup spram ovih teških krivičnih djela. Jedino na takav način se može osigurati sigurnost svakog pojedinca i zajednice u cjelini. Zato u ovom trenutku očekujem i tražim od svih nadležnih institucija promptno reagovanje u pronalasku i procesuiranju počinitelja ovog gnusnog zločina, ali i dodatni angažman na preventivnom detektiranju potencijalnih počinitelja ovih kao i drugih teških krivičnih djela", kaže se u saopštenju.

"Porodici nastradalog policajca Tarika Ljubuškića izražavam duboku sućut, a povrijeđenim policijskim službenicima Edini Hindić i Sanelu Hodžiću kao i drugim nastradalim, želim brz i uspješan oporavak", navodi se u saopštenju predsjednice Federacije BiH.

U Bugojnu vlada tišina

Dan nakon terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojno u ovoj općini vlada tišina, a građani još s nevjericom gledaju na sve što se dešava u njihovom gradu.

Na vanrednoj sjednici Općinskog vijeća Bugojno odata je počast poginulom policajcu Tariku Ljubuškiću (41) a teško povrijeđenoj policajki Edini Hindić (26) i četvorici lakše povrijeđenih policajaca upućene su želje za brz oporavak.

Komandir bugojanske Policijske stanice Nikica Mišura vijećnike i goste upoznao je o istražnim radnjama koje su poduzimane tokom jučerašnjeg i današnjeg dana u Bugojnu te naglasio da te aktivnosti vode državni organi, odnosno Tužilaštvo BiH i nadležne policijske službe.

Zaključeno je da se 29. juni, dan dženaze stradalog policajca Ljubuškića, proglasi danom žalosti na teritoriji općine Bugojno.

Policijska stanica na novoj lokaciji

Nakon napada na zgradu Policijske stanice u Bugojnu, prilikom kojeg je jučer u ranim jutarnjim satima pričinjena velika materijalna šteta na samom objektu, od danas je ova policijska stanica smještena u prostorije nekadašnje zgrade Urbanističkog zavoda, koja se nalazi u neposrednoj blizini.

Kako je rekao komandir Policijske stanice Bugojno Nikica Mišura, tokom dana su, u novim prostorijama, koje će biti korištene do rekonstrukcije policijske zgrade, uspostavljene sve telekomunikacijske veze i brojevi za hitne pozive, koje građani već mogu koristiti.

28.06.2010.

DIREKTOR BHT 1. VLADIMIR BILIC, PODLEGAO POVREDAMA

 

Dovezen jutros u 7.30 sati na KCUS sa povredama opasnim po život • Odmah operisan na Klinici za neurohirurgiju

image Foto: Arhiv

Vladimir Bilić, aktualni direktor BHT1, podlegao je danas uslijed rana zadobijenih prostrijelnom povredom glave, potvrđeno je "Dnevnom avazu" iz KCUS-a.

"Muškarac s prostrijelnom povredom glave dovezen je u 7.30 sati na KCUS sa povredama opasnim po život", saopšteno nam je ranije danas iz Kliničkog centra u Sarajevu.

Bilić je, kako nam je rečeno, bio operisan na Klinici za neurohirurgiju.

Kako nam je potvrđeno iz Operativnog centra MUP-a KS, u ulici Bakarevića na broju 1 u Sarajevu, jutros je došlo do samopovređivanja jedne muške osobe, za koju je potvrđeno da je riječ o Vladimiru Biliću.

Još uvijek nema detaljnijih informacija niti zvaničnih saopštenja o okolnostima koje su dovele do ovog događaja.

Na prijedlog menadžmenta BHRT-a, Upravni odbor BHRT-a imenovao je Vladimira Bilića nakon što je dotadašnji direktor BHT1 Milenko Vočkić podnio neopozivu ostvaku.

Bilić je rođen 27. aprila 1953. godine u Sarajevu, dugogodišnji je novinar, urednik i medijski menadžer.

U bogatoj profesionalnoj karijeri, obavljao je, između ostalih, dužnost generalnog direktora i člana Prelazne uprave RTV FBiH, direktora vijesti i programa TV OBN i direktora programa FTV.

Osim toga, Vladimir Bilić bio je dopisnik iz Sarajeva Radio France International i Voice of America, član IMC - nezavisne komisije za medije i predavač na Novinarskoj školi „Media plan“. 

28.06.2010.

TROJICA BRACE AVDIBASIC PUSTENI, CAUSEVIC I HARACIC I DALJE U PRITVORU

 

Od ranije poznat policiji, a zbog nasilja u porodici nad majkom Ismetom i bratom Samirom protiv njega se vodi postupak pred sudom

image

Trojica braće Avdibašić, koji su jučer bili uhapšeni zbog povezanosti sa napadom na Policijsku stanicu u Bugojnu, pušteni su iz pritvora, dok su u pritvoru i dalje nalazi Adnan Haračić.

Na mjestu napada na Policijsku stanicu, koji se dogodio jučer ujutro, još traje uviđaj, a istražnjim radnjama rukovodi državna tužiteljica Ozrenka Nešković.

Haris Čaušević, koji je priznao da je postavio eksplozivnu napravu razorne moći, nalazi se u pritvoru u prostorijama Federalne uprave policije u Sarajevu.

Stanovnici Bugojna, na čijim stambenim objektima je usljed jake eksplozije pričinjena materijalna šteta, danas pokušavaju bar djelimično sanirati štetu, koja će narednih dana biti procijenjena, ali je već sada izvjesno da će biti ogromna.

U snažnoj eksploziji koja se dogodila u nedjelju u 4.50 sati poginuo je policajac Tarik Ljubuškić, a šest osoba je ranjeno.

Dvadesetšestogodišnja policajka Edina Hindić teško je povrijeđena i ljekari Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu bore se za njen život.

Nepoznata eksplozivna naprava razorne moći nalazila se u zgradi Policijske stanice Bugojno.

Naser Palislamović natraženije lice u regionu?

Nakon terorističkog napada na policijsku stanicu u Bugojnu u kojem je jedan policajac ubijen a pet ih je ranjeno, policija je uhapsila Harisa Čauševića zvanog Oks koji je priznao da je aktivirao eksplozivnu napravu.

Uhapšeni su i Nermin Avdibašić i Adnan Haračić zvani Maca i Džemal Tojagić iz Donjeg Vakufa, a policija trenutno traga za 37-godišnjim Naserom Palislamovićem iz Ključa za kojeg postoje sumnje o umiješanosti u ovaj slučaj.

Palislamović je navodno oženjen sestrom Rijada Rustempašića kojem se pred Sudom BiH sudi za terorizam. Prema policijskim podacima, on živi u Zenici a sumnja se da je nakon brzog hapšenja napadača pobjegao kod rodbine u Sarajevo.

Palislamović je od ranije poznat policiji, a zbog nasilja u porodici nad majkom Ismetom i bratom Samirom protiv njega se vodi postupak pred Opštinskim sudom u Sanskom Mostu. Na posljednje ročište 18. juna doveden je u pratnji sudske policije iz zatvora u Bihaću.

U razornoj eksploziji koja je u 5.00 časova juče oštetila čitav stambeni blok oko policijske stanice ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, otac dvoje maloljetne djece, teško ranjena Edina Huntić na liječenju je u Sarajevu, a četvorica policajaca su lakše ranjena.

Haris Čaušević zvani Oks

Tužilaštvo BiH ulaže maksimalne napore

Tužilaštvo BiH, zajedno sa policijskim agencijama, nastavlja intenzivne aktivnosti na otkrivanju i hapšenju osoba odgovornih za teški teroristički čin u Bugojnu, u kojem je poginuo policajac, više osoba povrijeđeno, te nanesena velika materijalna šteta na objektima i vozilima.

Do sada su uhapšene dvije osobe, sa inicijalima Č.H. i A.H. koje će nakon policijske obrade, u zakonskom roku, biti predate postupajućem tužiocu, koji će ispitati osumnjičene i nakon toga odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora i drugim zakonskim mjerama prema osumnjičenima, saopštilo je Tužilaštvo BiH.

Tužilaštvo BiH, kao i policijske agencije, žele poručiti javnosti BiH, da će uložiti maksimalne napore usmjerene na otkrivanje i krivično procesuiranje svih osoba koje su sudjelovale u izvršenju terorističkog čina u Bugojnu.

Glavni tužilac danas će sudjelovati na vanrednom sastanku najviših službenika sigurnosnih, policijskih i pravosudnih agencija u BiH, na kojem će se razgovarati o efikasnijoj borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala u BiH.

OSCE: Napad na sigurnost svih ljudi u BiH

Šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Gary D. Robbins osudio je danas bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu, koji se dogodio u nedjelju ujutro.

-Izražavam svoju najdublju sućut porodici preminulog policijskog dužnosnika i želim brz i potpun oporavak svim povrijeđenima- istaknuo je Robbins.

Izrazio je šokiranost i žalost zbog nepoštivanja ljudskog života, što je pokazano ovakvim nasilnim činom, saopćeno je iz OSCE-a.

-Napad na policijsku stanicu u Bugojnu napad je na sigurnost svih ljudi u BiH. Svi se moramo udružiti u osudi ovakvih radnji - istakao je Robbins.

Američka ambasada bh. vlastima ponudila svaku vrstu pomoći

Ambasada SAD u BiH saopštila je da osuđuje teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu, koji se desio 27. juna, saopštila je Ambasada SAD u BiH.

''Izražavamo najiskrenije saučešće porodici poginulog policajca Tarika Ljubuškića i suosjećamo sa policajcima koji su povrijeđeni tokom obavljanja dužnosti. U potpunosti podržavamo vlasti Bosne i Hercegovine, koje profesionalno i sa predanošću pristupaju istrazi ovog napada i borbi protiv terorizma, kao i zadovoljenju pravde, zaštiti građana i javnog reda. Ambasada SAD-a je bh. vlastima ponudila svaku vrstu pomoći'', kaže se u saopštenju Ambasade SAD u BiH.

Krišto: Očekujem promptno reagovanje!

Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto saopštila je danas da je napad na policijsku stanicu u Bugojnu teroristički akt kojim je uništavanjem nedužnih ljudskih života, u konkretnom slučaju policijskih djelatnika, izvršen napad na institucije sistema.

"Ovaj događaj je za svaku osudu i njime je ozbiljno narušena sigurnosna situacija što je krajnje upozorenje nadležnim institucijama za odgovoran pristup spram ovih teških krivičnih djela. Jedino na takav način se može osigurati sigurnost svakog pojedinca i zajednice u cjelini. Zato u ovom trenutku očekujem i tražim od svih nadležnih institucija promptno reagovanje u pronalasku i procesuiranju počinitelja ovog gnusnog zločina, ali i dodatni angažman na preventivnom detektiranju potencijalnih počinitelja ovih kao i drugih teških krivičnih djela", kaže se u saopštenju.

"Porodici nastradalog policajca Tarika Ljubuškića izražavam duboku sućut, a povrijeđenim policijskim službenicima Edini Hindić i Sanelu Hodžiću kao i drugim nastradalim, želim brz i uspješan oporavak", navodi se u saopštenju predsjednice Federacije BiH.

U Bugojnu vlada tišina

Dan nakon terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojno u ovoj općini vlada tišina, a građani još s nevjericom gledaju na sve što se dešava u njihovom gradu.

Na vanrednoj sjednici Općinskog vijeća Bugojno odata je počast poginulom policajcu Tariku Ljubuškiću (41) a teško povrijeđenoj policajki Edini Hindić (26) i četvorici lakše povrijeđenih policajaca upućene su želje za brz oporavak.

Komandir bugojanske Policijske stanice Nikica Mišura vijećnike i goste upoznao je o istražnim radnjama koje su poduzimane tokom jučerašnjeg i današnjeg dana u Bugojnu te naglasio da te aktivnosti vode državni organi, odnosno Tužilaštvo BiH i nadležne policijske službe.

Zaključeno je da se 29. juni, dan dženaze stradalog policajca Ljubuškića, proglasi danom žalosti na teritoriji općine Bugojno.

Policijska stanica na novoj lokaciji

Nakon napada na zgradu Policijske stanice u Bugojnu, prilikom kojeg je jučer u ranim jutarnjim satima pričinjena velika materijalna šteta na samom objektu, od danas je ova policijska stanica smještena u prostorije nekadašnje zgrade Urbanističkog zavoda, koja se nalazi u neposrednoj blizini.

Kako je rekao komandir Policijske stanice Bugojno Nikica Mišura, tokom dana su, u novim prostorijama, koje će biti korištene do rekonstrukcije policijske zgrade, uspostavljene sve telekomunikacijske veze i brojevi za hitne pozive, koje građani već mogu koristiti.

28.06.2010.

FIKRET ABDIC NECE IZ ZATVORA!

 

Abdić ne želi nikakvu uslugu Vlade RH, a pogotovo oslobađajuću presudu, jer bi ona bila čin milosrđa, tvrdi Rifet Dolić

image Abdić: Za presudu krivi Hrvatsku

Fikret Abdić, osnivač i ratni zapovjednik samoproglašene „autonomne pokrajine zapadna Bosna“, odbija da napusti zatvor u Puli prije isteka petnaestogodišnje kazne, čak i u slučaju da ga Vlada Republike Hrvatske uskoro pomiluje.

A šanse da se to desi, prema izvoru Globala, nisu male. Naime, Vlada Hrvatske je 18. januara ove godine samostalno pokrenula postupak njegovog prijevremenog oslobađanja jer je ušao u sedmu deceniju života i odslužio više od polovine kazne. Međutim, tu nastaje problem jer Abdić „odbija“ napustiti zatvor, obrazlažući to riječima da mu ne treba ničija milostinja, a posebno Vlade RH, koju i najviše krivi za svoju presudu.

- Fikret Abdić je osuđen zahvaljujući Sporazumu o pravnoj pomoći i međusobnoj saradnji između RH i BiH. Ovaj sporazum je i potpisan samo s ciljem da se napravi pravni okvir za njegovo procesuiranje. Podatak da niko nakon njega nije osuđen na osnovu tog sporazuma govori o politički motiviranoj presudi kada je on u pitanju. Zbog toga Fikret Abdić ne želi nikakvu uslugu Vlade RH, a pogotovo oslobađajuću presudu, jer bi ona bila čin milosrđa, tvrdi Rifet Dolić, predsjednik Demokratske narodne zajednice i jedan od najbližih saradnika ovog osuđenog ratnog zločinca.

Kako bi pokazao da mu bilo kakva pomoć RH ne treba, Abdić je u prethodnom periodu čak odbijao uzeti i zatvorsku hranu.

- Preživio je zahvaljujući svom umijeću kuhanja i zatvorskoj kantini u kojoj je za svoj novac kupovao osnovne prehrambene proizvode. On nije želio koristiti ni ostale privilegije poput odlaska na vikend, odmor ili šetnju.

Također, dok je postupak još uvijek bio u toku, Abdić je zaključio da neće izvoditi svjedoke odbrane jer njihovo svjedočenje u ‘montiranom procesu’ ne bi bilo od nekog značaja, što je nezabilježen potez u novijoj historiji“, kaže Dolić, koji je opisao Abdićev upečatljiv govor u Puli prilikom nedavne posjete četveročlane porodice:

- Djeci je poručio da neće tolerirati nikakvu priču o oslobađanju i da će se javno odreći svakoga, pa makar to bilo i vlastito dijete, ko u njegovo ime podnese zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu. Ipak, Abdić trenutno očekuje okončanje postupka kada je u pitanju njegova tužba Evropskom sudu za ljudska prava. Od nje će zavisiti puno toga, ali Abdić, ponavljam, ne želi milostinju RH.

- Koliko su „posljednje aktivnosti“ predsjednika DNZ-a i porodice u nesrazmjeru s Abdićevim željama, znat će se uskoro. Iako će mnogi reći da je u pitanju samo puka koincidencija, zanimljivo je vrijeme pokretanja čitave priče i sličnost koju pojedinci žele prepoznati s montiranim procesom Agrokomerc, u čijem središtu se našao Abdić sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća i koji je bio usmjeren protiv Hamdije Pozderca i njegovog položaja šefa Komisije za reviziju Ustava tadašnje SFRJ

28.06.2010.

KARL BILT: PUNO SLOBODE ZA BiH U VIZNOJ LIBERALIZACIJI

 

Karl Bilt

Karl Bilt

28.06.2010.
Nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i aktuelni ministar vanjskih poslova Švedske, Karl Bilt (Carl Bildt),  govori  o vremenu koje su građani BiH izgubili zbog postojanja viznog sistema za zemlje EU, o prednostima uključivanja u evropske integracije.

RSE: Gospodine Bilt, na čemu su građani BiH do sada najviše izgubili zbog sporog puta ka EU?

Karl Bilt:
Građani su mnogo izgubili u pogledu toga što nisu imali liberalizaciju viznog režima. Činjenica da su druge zemlje to dobile prije njih je gubitak za zemlju i zaista je za žaljenje, ali nije bilo moguće napraviti to ranije jer reforme nisu urađene na vrijeme. Ono što se time dobija jeste sloboda kretanja, građanima ne trebaju vize i to je velika promjena u raspoloženju građana kad se mogu kretati, a da im ne trebaju vize. 

RSE: Kakve beneficije prate zemlju članicu EU, odnosno čemu se BiH može nadati nakon prijema? 

Ostaje nam da se nadamo da će izbori donijeti neku vrstu promjene, kako bi se nakon dužeg vremena ovdje vratilo reformama.
Karl Bilt:
Ono što se dobija je mnogo veća sigurnost i stabilnost u pogledu razvoja, sigurnost za samu zemlju koja može, ukoliko to bude neohodno, računati na NATO i, svakako, prosperitet. Uslovi za ekonomski razvoj su očigledni, investicije će biti sigurne, uslovi trgovine su bolji, tako da se dugoročno osjete ove blagodeti. 

RSE: S obzirom na trenutnu političku situaciju i sve negativne ocjene koje su iz EU došle o BiH, jeste li optimist kada se radi o evropskom putu zemlje? 

Karl Bilt: Ostaje da se vidi nakon izbora. Malo toga će se dogoditi prije, ali se nadam da će i vizna liberalizacija i druge stvari moći da pokrenu naprijed i novu vladu koja bude ovdje. 

RSE: Imate li pozitivnu povratnu informaciju od vlasti BiH kad se radi o ustavnoj reformi i drugim koje su neophodne? 

Karl Bilt: Ne. Mislim da je BiH izgubila nekoliko godina. Poslije neuspjeha prudskog procesa ništa se od tada nije novo radilo. To znači da Bosna i Hercegovina dobro zaostaje za drugim zemljama. Ostaje nam da se nadamo da će izbori donijeti neku vrstu promjene, kako bi se nakon dužeg vremena ovdje vratilo reformama.

*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Šuklje: Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu
Izazovi Belgije, predsjedavajuće EU
28.06.2010.

SVIJETSKI LIDERI USAGLASILI RESTRIKTIVAN KURS IZLASKA IZ KRIZE

 

Lideri dvadeset najvećih privreda svijeta - G20 u Torontu, 27 jun 2010

Lideri dvadeset najvećih privreda svijeta - G20 u Torontu, 27 jun 2010

 28.06.2010.
Lideri najjačih svjetskih ekonomija složili su se u nedjelju, na završenom samitu G 20 u Kanadi da smanje buđetske deficite i osiguraju preduvjete za politiku razvoja. Cilj im je prepoloviti deficite do 2013. godine, a istodobno stimulirati potrošnju.

Čelnici grupe 20 zadali su sebi prilično težak zadatak u idućih nekoliko godina. Smanjiti deficit za 50 posto, te stabilizirati omjer javnog duga i bruto nacionalnog proizvoda.

Udjel duga u BDP-u trebao bi se smanjiti do 2016. godine zbog poticanja globalnog gospodarskog oporavka.

Za dogovor su najviše bile Njemačka i Francuska. Argentina i Japan bili su najmanje skloni postavljanju tih ciljeva jer imaju ogromne deficite koje će teško smanjiti u tako kratku roku. Ipak grčka kriza bila je veliko upozorenja svima da dogovor ne smije izostati.

Valja podsjetiti da Francuska ima deficit od 92 posto BDP, Njemačka 82 posto, a Britanija 83 posto. Nova britanska vlada već se uhvatila u koštac sa
Nicolas Sarkozy, Dmitry Medvedev i Angela Merkel u pauzi samita u Torontu, 27 jun 2010
smanjivanejm deficita između ostalih i ograničavanjem socijalnih prava i povećanjem PDV-a.

Analitičari podsjećaju da visoki deficit može utjecati na pad investicija i potrošnje ukoliko potrošači i ulagači shvate da vlada nije sposobna kontrolirati buđet, potom je lako moguća i bankarska kriza bude li opadala vrijednost državnih obveznica.

Suprotno tome, Obamin paket stimulacija, težak oko 787 milijardi dolara sačuvao je ili stvorio gotovo tri milijuna radnih mjesta.

U Torontu su predsjednici i šefova vlada G20 upozorili da je potrebno ukloniti trgovačke barijere. Upozorili su da neke zemlje uvode plivajući kurs svoje valute, što stvara neravnopravan odnos u svjetskoj trgovini. To se, naravno, odnosilo na Kinu koja ipak nije izričito spomenuta.

Ekonomske poruke samita su jasne, no na neka pitanja ekonomisti nemaju jasan odgovor. Nakon izbijanja krize smanjene su kamatne stope i povećani buđetski deficit. Sada imamo niske stope i visoke buđetske dugove. Što u takvim okolnostima raditi ako dođe do nove krize?

****
Moglo bi vas zanimati i ovo:
G8: Bez dogovora o bankarskom porezu
Mogu li svetski lideri usaglasiti oko ekonomskog oporavka
Na demonstracijama u Torontu više od 400 uhapšenih

28.06.2010.

NASER PALISLAMOVIC NAJTRAZENIJE LICE U REGIONU?

 

Od ranije poznat policiji, a zbog nasilja u porodici nad majkom Ismetom i bratom Samirom protiv njega se vodi postupak pred sudom

image

Nakon terorističkog napada na policijsku stanicu u Bugojnu u kojem je jedan policajac ubijen a pet ih je ranjeno, policija je uhapsila Harisa Čauševića zvanog Oks koji je priznao da je aktivirao eksplozivnu napravu.

Uhapšeni su i Nermin Avdibašić i Adnan Haračić zvani Maca i Džemal Tojagić iz Donjeg Vakufa, a policija trenutno traga za 37-godišnjim Naserom Palislamovićem iz Ključa za kojeg postoje sumnje o umiješanosti u ovaj slučaj.

Palislamović je navodno oženjen sestrom Rijada Rustempašića kojem se pred Sudom BiH sudi za terorizam. Prema policijskim podacima, on živi u Zenici a sumnja se da je nakon brzog hapšenja napadača pobjegao kod rodbine u Sarajevo.

Palislamović je od ranije poznat policiji, a zbog nasilja u porodici nad majkom Ismetom i bratom Samirom protiv njega se vodi postupak pred Opštinskim sudom u Sanskom Mostu. Na posljednje ročište 18. juna doveden je u pratnji sudske policije iz zatvora u Bihaću.

U razornoj eksploziji koja je u 5.00 časova juče oštetila čitav stambeni blok oko policijske stanice ubijen je policajac Tarik Ljubuškić, otac dvoje maloljetne djece, teško ranjena Edina Huntić na liječenju je u Sarajevu, a četvorica policajaca su lakše ranjena.

Haris Čaušević zvani Oks

Tužilaštvo BiH ulaže maksimalne napore

Tužilaštvo BiH, zajedno sa policijskim agencijama, nastavlja intenzivne aktivnosti na otkrivanju i hapšenju osoba odgovornih za teški teroristički čin u Bugojnu, u kojem je poginuo policajac, više osoba povrijeđeno, te nanesena velika materijalna šteta na objektima i vozilima.

Do sada su uhapšene dvije osobe, sa inicijalima Č.H. i A.H. koje će nakon policijske obrade, u zakonskom roku, biti predate postupajućem tužiocu, koji će ispitati osumnjičene i nakon toga odlučiti o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora i drugim zakonskim mjerama prema osumnjičenima, saopštilo je Tužilaštvo BiH.

Tužilaštvo BiH, kao i policijske agencije, žele poručiti javnosti BiH, da će uložiti maksimalne napore usmjerene na otkrivanje i krivično procesuiranje svih osoba koje su sudjelovale u izvršenju terorističkog čina u Bugojnu.

Glavni tužilac danas će sudjelovati na vanrednom sastanku najviših službenika sigurnosnih, policijskih i pravosudnih agencija u BiH, na kojem će se razgovarati o efikasnijoj borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala u BiH.

OSCE: Napad na sigurnost svih ljudi u BiH

Šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Gary D. Robbins osudio je danas bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu, koji se dogodio u nedjelju ujutro.

-Izražavam svoju najdublju sućut porodici preminulog policijskog dužnosnika i želim brz i potpun oporavak svim povrijeđenima- istaknuo je Robbins.

Izrazio je šokiranost i žalost zbog nepoštivanja ljudskog života, što je pokazano ovakvim nasilnim činom, saopćeno je iz OSCE-a.

-Napad na policijsku stanicu u Bugojnu napad je na sigurnost svih ljudi u BiH. Svi se moramo udružiti u osudi ovakvih radnji - istakao je Robbins.

Krišto: Očekujem promptno reagovanje!

Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto saopštila je danas da je napad na policijsku stanicu u Bugojnu teroristički akt kojim je uništavanjem nedužnih ljudskih života, u konkretnom slučaju policijskih djelatnika, izvršen napad na institucije sistema.

"Ovaj događaj je za svaku osudu i njime je ozbiljno narušena sigurnosna situacija što je krajnje upozorenje nadležnim institucijama za odgovoran pristup spram ovih teških krivičnih djela. Jedino na takav način se može osigurati sigurnost svakog pojedinca i zajednice u cjelini. Zato u ovom trenutku očekujem i tražim od svih nadležnih institucija promptno reagovanje u pronalasku i procesuiranju počinitelja ovog gnusnog zločina, ali i dodatni angažman na preventivnom detektiranju potencijalnih počinitelja ovih kao i drugih teških krivičnih djela", kaže se u saopštenju.

"Porodici nastradalog policajca Tarika Ljubuškića izražavam duboku sućut, a povrijeđenim policijskim službenicima Edini Hindić i Sanelu Hodžiću kao i drugim nastradalim, želim brz i uspješan oporavak", navodi se u saopštenju predsjednice Federacije BiH.

U Bugojnu vlada tišina

Dan nakon terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojno u ovoj općini vlada tišina, a građani još s nevjericom gledaju na sve što se dešava u njihovom gradu.

Na vanrednoj sjednici Općinskog vijeća Bugojno odata je počast poginulom policajcu Tariku Ljubuškiću (41) a teško povrijeđenoj policajki Edini Hindić (26) i četvorici lakše povrijeđenih policajaca upućene su želje za brz oporavak.

Komandir bugojanske Policijske stanice Nikica Mišura vijećnike i goste upoznao je o istražnim radnjama koje su poduzimane tokom jučerašnjeg i današnjeg dana u Bugojnu te naglasio da te aktivnosti vode državni organi, odnosno Tužilaštvo BiH i nadležne policijske službe.

Zaključeno je da se 29. juni, dan dženaze stradalog policajca Ljubuškića, proglasi danom žalosti na teritoriji općine Bugojno.

Policijska stanica na novoj lokaciji

Nakon napada na zgradu Policijske stanice u Bugojnu, prilikom kojeg je jučer u ranim jutarnjim satima pričinjena velika materijalna šteta na samom objektu, od danas je ova policijska stanica smještena u prostorije nekadašnje zgrade Urbanističkog zavoda, koja se nalazi u neposrednoj blizini.

Kako je rekao komandir Policijske stanice Bugojno Nikica Mišura, tokom dana su, u novim prostorijama, koje će biti korištene do rekonstrukcije policijske zgrade, uspostavljene sve telekomunikacijske veze i brojevi za hitne pozive, koje građani već mogu koristiti.

28.06.2010.

SMRTNO STRADALO 11 LJUDI: U SENEGALU SE SRUSILA TERASA NA KOJOJ SE GLEDAO PRENOS UTAKMICA SP-A

 

24sata.info PHOTO
image Hitna pomoć / 24sata.info

 

24SI - U Senegalu je smrtno stradalo 11 ljudi kada se srušila terasa na kojoj su gledali prenos utakmice Svjetskog prvenstva u fudbalu, saopštila je senegalska policija.

 

Nesreća se dogodila tokom prenosa meča Urugvaj - Južna Koreja, u mjestu Matam na sjeveru Senegala. Policija je saopštila kako vjeruje da je još ljudi zatrpano u ruševini. Fudbal je veoma popularan u Senegalu, a razdragani ljudi sinoć su, nakon pobjede Gane nad Amerikom rezultatom 2:1, preplavili ulice prijestonice Dakara.

(beta)

28.06.2010.

KO JE POCINILAC UZASNOG CINA?

 

Čauševićev ekstremizam poznat policiji odranije • Ljubuškić poginuo na bratovljevu godišnjicu smrti

image Travnik: Čaušević sinoć prebačen u Sarajevo (Foto: K. Kavazović)

Haris Čaušević, zvani Oks, iz Bugojna, osumnjičen za jučerašnji teroristički akt, dobro je poznat policiji odranije i dovodi se u vezu sa vehabijskom zajednicom. 

On je, inače, sinoć iz Travnika sproveden u prostorije Federalne uprave policije u Sarajevu.

Na Facebooku objavio citat „Hladna noć pred velike događaje"

Kako „Dnevni avaz“ saznaje, Čaušević i grupa kojom je rukovodio odranije su bili pod prismotrom policije i zbog njegovih sumnjivih poruka ostavljanih na Facebooku na kojem on ima svoj profil. Na njemu je nedavno objavio i indikativan citat iz pjesme Džonija Štulića - „Hladna noć pred velike događaje, ne želim više da se sjećam“.

Izvršilac terorističkog napada, također, nije nepoznat građanima Bugojna jer tvrde da je jedno vrijeme po gradu hodao s automatskom puškom. Doznajemo i da Čaušević zbog svog nasilnog ponašanja i djelovanja nikada nije bio cijenjen među vjernicima, pa ni kod onih koji se deklariraju selefijama. Niko ga nije prihvatao.

Jučer su se mogli čuti komentari kako se radilo o „samotnjaku“. 

Vjernici u Bugojnu, uključujući i selefije, osuđivali su njegovo radikalno ponašanje i stalne ispade. Svojevremeno je čak, saznajemo, prijetio i redakciji Islamskog omladinskog lista „Saff“, tvrdeći da će ih uništiti, jer su kritizirali njegovo nasilno ponašanje.

Nastradali policajac bio omiljen među kolegama

Tarik Ljubuškić (42), žrtva jučerašnjeg terorističkog čina na zgradu Policijske uprave Bugojno, slovio je za časnog, moralnog i poštenog policajca. Bio je omiljen među kolegama, ali i među sugrađanima, što su nam potvrdile i njegove komšije. Živio je u zgradi u neposrednoj blizini PU Bugojno. Iza njega su ostali supruga Mersiha, mlađi policijski inspektor, te dvoje djece, sin Anes (10) i Amna (5). 

Samo dan prije ovog nezapamćenog terorističkog čina u Bugojnu pripadnici boračkih udruženja i organizacija, stanovnici i predstavnici općinskih organa vlasti u Bugojnu prisustvovali su obilježavanju smrti Tarikovog brata Admira Ljubuškića, bugojanskog ratnog komandanta, koji je prije 15 godina poginuo sa još trojicom boraca bugojanske brigade na Dobranjskom brdu - kralupskom ratištu u općini Visoko. U znak sjećanja na njegov lik i djelo, u Bugojnu se održava Memorijalni turnir koji nosi njegovo ime. 

Obilježavanju je, kao i svake godine, prisustvovao i Tarik sa svojiom djecom i roditeljima, a po povratku u Bugojno, otišao je na, sada već svoju zadnju policijsku dežuru. Sudbina je htjela da Tarik pogine samo dan poslije odavanja počasti njegovom bratu Admiru. Njegov drugi brat Adnan je, također, uposlenik PU Bugojno i radi u Odjeljenju kriminalističke policije. 

Tokom dana brojni zvaničnici Bosne i Hercegovine posjetili su Bugojno i porodicu poginulog policajca.


Ljubuškić: Nedužna žrtva napada

27.06.2010.

DR. BORUT SUKLJE: DRZAVE REGIONA NA PUTU U EU VEZANE JEDNA UZ DRUGU

Šuklje: Države regiona na putu u EU vezane jedna uz drugu

Borut Šuklje

Borut Šuklje

27.06.2010.
Dr. Borut Šuklje, analitičar, novinarski kolumnist, bivši diplomat – prvi ambasador kog je Slovenija poslala u Srbiju i Crnu Goru poslije odvajanja Slovenije kao posebne države - govori o novoj klimi u regiji, o saradnji država zapadnog Balkana, o njihovom “evropskom putu”, te o situaciji u BiH.

RSE: Vi smatrate da vremenski razmak ulaska zemalja regije u EU ne smije biti predug, odnosno da bi trebao biti približno isti. Kako je to moguće ostvariti, ako znamo da nije isti stepen pređenog puta svake pojedinačne zemlje na putu evropskih integracija?

Šuklje: Zemlje u regiji koje još nisu u EU i koje zapravo tvore nekakav mekani trbuh između zemalja članica Evropske unije, na neki način su međusobno povezane. Ne samo protokom kapitala, protokom robe i protokom ljudi, nego i svojom historijom, jezikom koji je veoma sličan, itd. A sada, prije svega, i onim što je dosta puta u historiji na neki način bio manjkom tog suživota, dakle poštivanjem jezika, običaja, historije, religije svakog naroda ili svake zemlje ponaosob u tom području.

Zbog toga ja danas mislim, kada ocjenjujemo kako bi bilo najsvrsishodnije zaključiti taj evropski proces, da bi, uprkos razlikama koje postoje, taj proces na neki način bio vezan. Kako sada izgleda, Hrvatska će pregovore sa EU završiti krajem iduće godine. Poslije toga slijedi godina - dvije za ratifikaciju. Dakle, tamo krajem 2013. godine Hrvatska će, vjerovatno, biti spremna za potpisivanje ugovora sa EU. Negdje u tom vremenskom periodu trebalo bi da i ostale zemlje, tu mislim prije svega na Srbiju, BiH i Crnu Goru, što brže naprave te korake naprijed i da vremenski period, između ulaska ovih zemalja, ne bude prevelik.

BiH nema lidera

RSE: U posljednje vrijeme održano je nekoliko skupova koji  potvrđuju da su zemlje zapadnog Balkana upućene jedna  na drugu, kako moraju sarađivati, ako žele da im evropska vrata budu dovoljno otvorena? Kako vi vidite značaj, u posljednje vrijeme održanih, više međudržavničkih susreta i konferencija?

Ono što mi se sada čini ohrabrujućim, to je neka nova klima koja se nazire u cijeloj regiji, a ta nova klima je neki način dogovora, tolerancija, neki način sklapanja kompromisa između tih zemalja regije.
Šuklje:
Ono što mi se sada čini ohrabrujućim, to je neka nova klima koja se nazire u cijeloj regiji, a ta nova klima je neki način dogovora, tolerancija, neki način sklapanja kompromisa između tih zemalja regije. Meni se čini veoma značajnim usmjerenje novog hrvatskog predsjednika u vanjskoj politici, prije svega prema BiH. Čini mi se da je to veoma značajan pomak. Također, ovi susreti lidera država regije postaju na neki način praksa - kako se dogovaraju i čime, zapravo, vrše pritisak na Evropsku uniju. To je sada problem BiH, kako ga ja vidim. Bosna i Hercegovina nema lidera. Ona nema svog Tadića, nema svog Josipovića, nema svog Pahora, ako hoćete. To je prvi preduslov za mogućnost unutrašnjeg dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH – za one ustavne reforme koje su potrebne i da se dogovore o putu ka EU. Ali, prije svega, moramo vidjeti  šta će se desiti na parlamentarnim izborima na jesen u BiH.

RSE: Smatrate li da zemlje regije moraju više činiti – samostalno ili zajedno, ako žele u EU, ili će to doći „samo po sebi“ , mehanizmom proširenja Unije, za šta postoje jasno utvrđeni dokumenti?

Šuklje:
Ne  budimo previše naivni. Ja mislim da danas EU, sa svim svojim problemima – problem načina funkcionisanja, problem koji se vezuje na finansijsku krizu, unutrašnji problemi odnosa između tzv. stare i nove Evrope, problemi sa eurom itd., ta EU danas nema nikakvog velikog interesa da ponovo otvara pitanja proširenja itd. S druge strane, EU zna da taj dio, koji se obično zove zapadni Balkan, postaje ponovo osjetljivo područje jer su se sve reforme u tom dijelu Evrope radile s jednim ciljem  - a taj cilj je bio ulazak u Evropsku uniju. Ako se to sada produžava, odugovlači, onda taj reformski potencijal vlada tih zemalja na neki način pada jer nema više onog čime bi se pravdalo sve potrebne reformske zahvate i kazalo: „Eto, to je zbog toga, ali čini se da nam se to odmiče“.

To sve na neki način znaju i to je jedina tačka koja je sada osjetljiva i na koju može da ima uticaja samo jedna činjenica, odnosno da zemlje regije međusobno surađuju, da pripremaju planove, da pripremaju svoje projekte i sa tim svojim projektima konkurišu, s jedne strane za političku aplikaciju, za punopravno članstvo, a s druge strane da apliciraju za fondove novca koji je potreban za približavanje, odnosno za integraciju u Evropu. Prije svega, tu mislim na cestovnu infrastrukturu. Taj dio Evrope je zapravo potpuno nepovezan. Danas je lakše doći iz Ljubljane u London, nego iz Ljubljane u Sarajevo ili u Podgoricu. Zatim, mislim na energetske projekte i, naravno, na ostale koji su potrebni. Dakle, veoma je važno i za Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u svim tim razgovorima. Ja mislim da je, uprkos svemu, i konferencija koja je bila u Sarajevu bila značajna. Dogovor je veoma važan, isto tako i saradnja među državama regiona, jer one moraju znati da su na putu u EU, vezane jedna uz drugu.
27.06.2010.

U OPSTINI MODRICA UGROZENO VISE OD 700 KUCA, POKRENUTA BROJNA KLIZISTA

 

Stanovnicima se dostavljaju paketi sa hranom i vodom

image Velike štete na putevima

Na području opštine Modriča od posljedica poplava ugroženo je više od 700 domaćinstava, aktivirana su brojna klizišta, a ekipe su na terenu i vrši se procjena štete, kaže Željko Terzić, samostalni stručni saradnik Civilne zaštite Modriča.  

Najviše su ugrožene mjesne zajednice: Modriča1 - Čvorkuša, Modriča 3 - Poljoprivredno dobro, Modriča 4 - Dobori, Borovo Polje, Skugrić, Vranjak, Koprivna, Miloševac i Dugo Polje. Voda je ušla u kuće, garaže, podrume i ostale prateće objekte.

Stanovnicima se dostavljaju paketi sa hranom i vodom. Sanitarne ekipe Doma zdravlja Modriča obišle su poplavljena područja i dale upute građanima kako će izvršiti dezinfekciju. Formirana je Komisija koja će obići teren i procijeniti stanje. Poplave su ostavile posljedice i na poljoprivrednim usjevima, kukuruzu, pšenici, povrću, voću.

Kao posljedica poplava došlo je do nezapamćenog pomjeranja zemljišta i pojave velikog broja klizišta u Koprivnskoj Trebavi, Krčevljanima, Vranjačkoj Trebavi, Vranjaku, Gornjim Riječanima, Ozrenskoj ulici, Dugom Polju i na drugim mjestima. Posebno su ugroženi lokalni putevi koji vode od mjesnih zajednica do grada.

27.06.2010.

U BiH VISE OD 500.000 NEZAPOSLENIH

 

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH u aprilu je bilo registrovano 515 966 nezaposlenih lica

image

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH u aprilu je bilo registrovano 515 966 nezaposlenih lica, što je za 0,6 odsto manje nego u martu, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Zamjenik direktora Agencije Slavka Popović rekla je da, ukoliko se kao bazna godina uzme 2008. i uporedi april ove godine sa istim mjesecom 2009. godine, uočiće se rast nezaposlenosti od 4,6 indeksnih poena ili u apsolutnom iznosu, broj lica koje se vode kao nezaposlena povećao se za 22 778.

Prema njenim riječima, najveći broj nezaposlenih lica su visokokvalifikovani i kvalifikovani - 188 301, nekvalifikovanih  162 527 , a sa srednjom stručnom spremom 122 507 lica.

"Najmanji broj nezaposlenih lica je sa višom stručnom spremom - 7 138, a slijede ih lica sa visokom stručnom spremom, njih 19 176, među kojima su doktori nauka i magistri", naglasila je Popovićeva i dodala da je riječ o privremenim podacima.
 
U BiH u aprilu ukupan broj zaposlenih iznosio je 699 398, od toga je 282 037 žena, što je za 0,1 odsto više u odnosu na ukupan broj zaposlenih u martu, dok se broj žena povećao za  0,2 odsto.

Popovićeva je rekla da je u poređenju sa aprilom prošle godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti sa povećanjem od 9,5 indeksnih poena, slijede ga sektori finansijskog posredovanja sa 4,9 indeksnih  poena i poljoprivreda, lov i šumarstvo sa povećanjem od 4,1 indeksna poena.
   
Prema njenim riječima, kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor ribarstva sa povećanjem od 21,3 indeksna poena, a slijede ga sektori ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti sa 14,2 indeksna poena, te poljoprivreda, lov i šumarstvo sa povećanjem od 8,7 indeksnih poena.

27.06.2010.

ATAK NA SIGURNOST I USTAVNI POREDAK BiH: HARIS SILAJDZIC NAJOSTRIJE OSUDIO NAPAD NA POLICIJSKU STANICU U BUGOJNU

 

 
24sata.info PHOTO
image Haris Silajdžić / 24sata.info

 

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić najoštrije osuđuje jutrošnji napad eksplozivnim sredstvima na Policijsku stanicu u Bugojnu te porodici poginulog policajca Tarika Ljubuškića upućuje izraze saučešća.

 

U jutrošnjem napadu ubijen je, pri obavljanju svog posla, policajac Tarik Ljubuškić, a povrijeđeni su policijska službenica Edina Hindić i još pet drugih osoba.

Silajdžić je pozvao sve nadležne organe da provedu detaljnu istragu o ovom "gnusnom zločinu" te da što prije uhapse i procesuiraju sve njegove učesnike.

Ovakvi napadi predstavljaju ne samo prijetnju po sigurnost građana koji su im direktno izloženi već su i direktan atak na sigurnost, ustavni poredak i međunarodni položaj cijele Bosne i Hercegovine i svih njenih građana, navedeno je u saopštenju iz Silajdžićevog kabineta.

On smatra da postojanje individua i grupacija koje djeluju na ovakav način može ozbiljno ugroziti integraciju Bosne i Hercegovine u euroatlanske strukture te da pothranjuje snage koje blokiraju te integracije. Zbog toga je, naglašava, "neophodno da se djelovanje tih osoba i grupacija u potpunosti iskorijeni iz našeg društva".

S tim u vezi, Silajdžić podržava snažniji anganžman sigurnosnih struktura Bosne i Hercegovine u pravcu procesuiranja i najoštrijeg sankcioniranja svih osoba koje zagovaraju ili pripremaju ovakve atake, kao i svih osoba koje su na bilo koji način povezane sa takvim aktivnostima.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH izražava nadu za brz oporavak policajke Edine Hindić i ostalih koji su ranjeni prilikom "ovog mučkog i kukavičkog napada".

(fena)

27.06.2010.

JEFFREY SACHS: EKONOMIJA JE MOGLA SPRIJECITI NASILJE U BIVSOJ JUGOSLAVIJI

 

Volio bih da sam ranije dobio poziv od Ante Markovića • Preporuke koje sam napravio pokazivale su pravac naprijed

image Sachs: Da je politika ostavljena po strani, moglo je doći do mirnog rješenja

Profesor Džefri Saks (Jeffrey Sachs) smatra se već više od 20 godina vodećim međunarodnim ekonomskim savjetnikom svoje generacije. On je, međutim, ostao upamćen i kao kontroverzni posljednji savjetnik posljednjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića.

Danas profesor Saks predaje na najpoznatijem njujorškom univerzitetu "Kolumbija", ali je ujedno i glavni ekonomski savjetnik generalnog sekretara UN-a Ban Ki-muna (Ki-moon), kao što je to bio i njegovom prethodniku Kofiju Ananu (Annan). U povodu sastanka grupe G-20 u Torontu, profesor Saks dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz" u Njujorku.

Bio sam šokiran

Koliko je ovo ime G-20, ako se računa da je to broj doista najrazvijenijih zemalja svijeta, realno i zašto se više ne spominje onih "stalnih" G-8?

- Prije svega, te zemlje iz kluba G-8 su i dalje ekonomski najmoćnije, ali nisu više one koje se najbrže razvijaju. Otuda ovaj drugi sastav, u kojima po brzini razvoja dominiraju Kina, Indija, Brazil i mnoga druga izrastajuća ("emerging") tržišta. G-8 su shvatile da one mogu nastaviti razgovarati samo između sebe, ali nemaju sasvim dovoljno ekonomske težine da bi poduzele sve ono što žele.

Šta je sa zemljama zapadnog Balkana? Kako će one biti zastupljene u Torontu?

- I ja mislim da G-20 uglavnom predstavljaju sami sebe, iako doista postoje neki pokušaji da se predstave glasovi Afričke unije. Ali, to još nije sistematski osmišljeno da bismo rekli: "Ok, mi, naravno, želimo važne zemlje oko stola, ali isto tako ne možemo sebi dozvoliti da mi govorimo u ime ostatka svijeta".

Ž5= Čitajući neka Vaša zapažanja o tome kako uglavnom slabije razvijene zemlje brzo upadnu u ekonomski labirint koji ih može odvesti čak i u rat, gledajući iz ove perspektive, je li se u bivšoj Jugoslaviji mogao izbjeći rat?

- Nažalost, dogodilo se ono što se dogodilo i bio sam šokiran tim događajima. Posebno, jer sam bio tamo u bivšoj Jugoslaviji s Antom Markovićem u zadnjim trenucima te zemlje. Volio bih da sam dobio poziv ranije, ali to se desilo 1990., na samom kraju...

Došlo kasno

Oprostite, nećete mi valjda sada reći da ste mogli spriječiti konflikt ili raspad zemlje?!

- Vjerujem da su preporuke koje sam napravio, i ekonomske analize napravljene ne samo s moje strane, pokazivale pravac naprijed, ali sve je došlo tako kasno. Kad je ekonomija pokazivala kuda treba dalje, politika to više nije činila. Zemlja je pocijepana od političara više nego od ekonomista. I zato vjerujem da je u Jugoslaviji bila bolja ekonomija 1986. ili 87., nasilje bi se izbjeglo. Mogućnost radikalnih političara da manipuliraju ljudima bila bi reducirana. Ekonomija zaista znači mnogo, jer hiperinflacija u federalnoj Jugoslaviji bila je tako razarajuća da nije dozvolila odgovornim ljudima da dignu svoj glas. Da je politika ostavljena po strani, moglo je doći do mirnog rješenja.

Mnogo godina nakon svoje političke karijere gospodin Marković je u BiH preduzimao neke ekonomske projekte. Jeste li razgovarali o tome s njim?

- O ne, ne. Posljednji put sam se s njim čuo telefonom, negdje 1991., kad se već raspadala Jugoslavija.

Jeste li uopće u dobrim odnosima?

- Da. Rastali smo se veoma srdačno. Neizmjerno mi se dopada kao čovjek i političar. Sjećam se da sam ga posljednji put vidio veoma razočaranog u polukoraku, na nekom sastanku federalne vlade u Beogradu, gdje smo poslije toga imali privatnu večeru samo nas dvoje i kad se stvari već nisu odvijale u korist svih nas.

O ideji ekonomske "jugosfere"

Vjerujete li u projekcije londonskog "Economista", koji je najavio mogućnost okupljanja svih zemalja bivše Jugoslavije u neku ekonomsku "jugosferu"?

- Mislim da sve regije trebaju imati svoju zajedničku strategiju. Grčka, Turska, Balkan u cjelini, sjeverna Afrika, neki prirodni ekonomski dio, ne i politički udruženo, ako se to ne želi. Što je više moguće kooperacije, to bolje. Na taj se način gradi više povjerenja i moguće je graditi zajedničku infrastrukturu. Postoji projekt u koji polažem veliku nadu. To je "Desertec". Radi se o ideji velikog solarnog bazena za proizvodnju obnovljive energije za cijeli Mediteran, Balkan, i sjevernu Afriku i zapadnu Evropu.

To će biti na stotine miliona dolara investicija koja bi promijenila postojeći energetski u obnovljivi sistem energije, čist i dobar. Takav regionalni pristup je sasvim racionalan. Još kad imate region koji je prelijep, kao prostor bivše Jugoslavije, imate potencijala za mnogo šta. Samo vam treba održivi mir i nastavak saradnje.

Volio bih doći u Bosnu

Jeste li ikad bili u Bosni?

- Ne, nisam imao još šanse, ali svakako bih volio doći. Bio sam u Hrvatskoj, ljetovao sam u Dubrovniku, nekoliko puta putovao u svojstvu savjetnika slovenske vlade u Ljubljanu, gdje sam imao velikog prijatelja, pokojnog predsjednika Janeza Drnovšeka. Bio sam i u Crnoj Gori, ali u Bosnu nisam išao.

27.06.2010.

PROF. DR. FRANJO TOPIC: MILORAD DODIK MANIPULIRA I SVETIM STVARIMA RADI POLITICKIH BODOVA

 

Evo dva prijedloga Dodiku - neka podignu spomenik papi u središtu Banje Luke i neka vrate deset tisuća Hrvata do izbora, pa ćemo im vjerovati

image Topić: Uvjeren sam da je neprijatelj Bošnjaka onaj koji kaže: „Neka idu Srbi i Hrvati u svoje države“

- Ne pada mi na pamet da zaustavim postavljanje spomenika papi Ivanu Pavlu Drugom u Sarajevu. Nema govora o tome! - tvrdi u intervjuu za "Avaz" predsjednik HKD "Napredak" prof. dr. Franjo Topić.

On smatra da ne treba pridavati veliki značaj negativnim reakcijama koje su se u posljednje vrijeme javile zbog inicijative da se u centru bh. prijestonice postavi spomenik papi, koji je snažno obilježio svoje vrijeme. Istovremeno, Topić tvrdi da su pojedinačna negodovanja simptomatična i da ih ne treba potcjenjivati.

U intervjuu za naš list profesor Topić govori i o hrvatskoj politici u BiH, predstojećim izborima i potezima hrvatskog predsjednika Ive Josipovića prema BiH, ponudama za političku poziciju, Blajburgu...

Smisao spomenika

Kako komentirate problematiziranje postavljanja spomenika papi Ivanu Pavlu Drugom u Sarajevu i reakcije na javnoj raspravi? Da li je time multietničko Sarajevo uistinu palo na ispitu, kako su neki prigovorili?

- Kao što bolest može krenuti s malom, nevidljivom stanicom, tako i ovo. Razumijem da uvijek ima ljudi koji nešto ne vole i ne slažu se. Ovdje ima i vehabija i nekih drugih koji ne kriju svoju netoleranciju. Ali, ovo je, ipak, bila službena rasprava.

Inicijativa u javnosti postoji već tri godine. Iza nje je stalo Predsjedništvo BiH, Federalna vlada, Vlada Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad... U organizacionom odboru su svi, od dr. Silajdžića pa nadalje. Silajdžić je, recimo, na prvoj sjednici rekao da je "ovo najmanje što možemo učiniti za papu Ivana Pavla Drugog". Dakle, ovi glasovi protiv spomenika su ružna poruka, jer se odmah stvara negativna atmosfera. No, znam da je apsolutna većina građana za to da se spomenik postavi.

Želim reći, nije Sarajevo palo na ispitu multietničnosti, jer ne može jedan ili 20 ljudi dovesti sve to u pitanje. Ali, ponavljam, jeste simptomatično. Nikad se ne smije zaboraviti da zlo ide samo od sebe, a za dobro se morate truditi. Zato ga treba ozbiljno uzeti. Iznenadilo me i to dodatno daje težinu ovoj raspravi što je jedan imam bio protiv spomenika. Stoga je dobro da se Islamska zajednica u BiH od toga ogradila. Možda je pomalo bila loše i netočno pripremljena prezentacija utjecala na to jer je ispalo da će spomenik biti na ulici Ferhadiji, ali to nije točno. Nećemo smetati ulici, taman posla. Pa, nije smisao spomenika da smeta nekome. I meni je stalo da ovaj grad bude što ljepši. I ovaj spomenik će biti jedna od ljepota i jedna od znamenitosti ovog moga grada.

Bojite li se da se pravi smišljena politička provokacija u predizborno vrijeme?

- Ima tu svega. Znate, ovo su teška vremena. Kad je svojevremeno bila utakmica Hrvatska - Turska nazvao sam načelnika Viteza i rekao mu da vodi računa o tome. Kazao sam mu: "Napravit će ti problem pijanac koji ionako jedva čeka da se potuče. Srušit će nešto što godinama strpljivo gradiš". Jer, povjerenje, dobrotu i pomirenje je teško graditi. Za zlo je dovoljno da postojiš. Možeš srušiti najveću zgradu bez problema. Zapališ, i eto. Možeš ubiti čovjeka sa 10 centimetara čakije, a hajde ga odgoji. Koliko majka i otac i mnogi drugi ulože truda i brige da podignu na noge dijete. Zato sve ovo treba uzimati kao jedan važan simptom.

Kako komentirate ponudu Milorada Dodika i Dragana Čovića da, umjesto u Sarajevu, spomenik papi Ivanu Pavlu Drugom bude izgrađen u Banjoj Luci? Da li ćete je prihvatiti i šta to znači u pogledu sarajevskog spomenika?

- Možda je krivo interpretirano u medijima da će se spomenik umjesto u Sarajevu graditi u Banjoj Luci. Ne. Već odavno znam za inicijativu da se i tamo postavi spomen-obilježje kao sjećanje na papin posjet tom gradu. Osobno bih, a i svatko normalan, podržao takvu ideju. Ali, mislim da je Dodik najmanje pozvan da on podiže spomenik papi. Ma on zapravo sada manipulira i svetim stvarima radi svojih političkih bodova.

Eto, sad on hoće reći: "Kad vama Hrvatima Sarajevo ne da da postavite spomenik papi slobodno ga postavite u Banjoj Luci". Ne znam što će to gospodinu Čoviću. I sada će vjerojatno Dodik ponovno zaslužuti priznanje "Hrvatski lider 2010".

Evo dva prijedloga Dodiku - neka podignu spomenik papi u središtu Banje Luke i neka vrate deset tisuća Hrvata do izbora, pa ćemo im vjerovati. Ali, ovo jest poruka svima u Sarajevu da se potrude što prije da se podigne spomenik. U BiH su uvijek i vjernici drugih konfesija pomagali izgradnju nekog vjerskog objekta. Pozivam muslimane, pravoslavne kao, naravno, i katolike, da daju javno priloge za papin spomenik u Sarajevu kao zalog za bolji dijalog i suživot u BiH.
 
Zašto bi, po Vama, baš u Sarajevu trebao biti podignut spomenik? Mnogi su mišljenja da Sarajevo papi treba odati poštovanje, jer su njegove riječi Bosanci i Hercegovci u ratu dočekivali kao melem na rane.

- Vidite, on je među prvima, u travnju 1992. godine, priznao BiH, kada je pola Bosanaca i Hercegovaca nisu priznavale! Drugo, poslao je odmah nuncija, svoga ambasadora ovdje, što je veoma važno. Pazite, Vatikan je granice bivše Jugoslavije priznao tek 1969. godine. Osobno smatram da on nije bio papa, tko zna kad bi Vatikan priznao BiH, jer Vatikan u principu vrlo sporo reagira na takve stvari, čeka da se one raščiste. Ali, papa je u tom priznanju BiH vidio jednu posebnu važnost. Ivan Pavao Drugi htio je doći u ratu u Sarajevo i to u najgore vrijeme, 1994. godine. Čak je sve i bilo pripremljeno za to. Dva dana prije posjeta bivši specijalni izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši mu je poslao pismo da postoji opasnost da će ljudi na misi izginuti.
 
Znam i osobno, sreo sam ga više puta, i od najbliže njegove pratnje iz organizacije da je on za sebe rekao da ga ne zanima hoće li biti pogođen. Dva su ga dana uvjeravali da ne ide u BiH! Iako je već imao slomljen kuk i jedva je hodao, u BiH je došao 1997. godine. Pitao je naše biskupe: "Recite mi što još mogu učiniti za BiH"! On je 263 puta govorio o Bosni, našoj zemlji. Pozivao je sve katoličke organizacije da pomažu BiH i mi smo dobili silnu pomoć. Veliki dio te pomoći primili su muslimani i pravoslavni. Imenovao je prvog kardinala u BiH. To se ne čini tek tako. Primao je sve naše političare: od Alije Izetbegovića, Harisa Silajdžića, sarajevskog gradonačelnika Muhameda Kreševljakovića, reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića... Pozdravljao je svakog iz BiH. Dođu neka djeca na audijenciju, a on od 100 tisuća ljudi pozdravlja djecu iz BiH. E, ako sve to neko ne vidi...

Ne govorim to što sam katolik. On to jednostavno po svemu zaslužuje. Da budemo realni. Pa, što BiH znači u svijetu - ništa. Ima tek četiri milijuna ljudi. Ili što znači 800 tisuća katolika na 1,1 milijardi katolika u svijetu? On je uvijek bio za dijalog i ekumenizam. Poticao je te vrijednosti i u najteža ratna vremena.

Kako gledate na aktuelna dešavanja na hrvatskoj političkoj sceni? Nije dogovoren zajednički hrvatski kandidat za člana Predsjedništva BiH, a žestoki sukobi među hrvatskim strankama i dalje traju. Mnogi upozoravaju da će se Hrvatima ponovo desiti "slučaj Komšić".

- Prema nekim procjenama, a s obzirom na to koliko ima hrvatskog glasačkog tijela, dogodit će se isto što i prošli put. Na prošlim općim izborima bila su kandidirana četiri hrvatska kandidata za člana Predsjedništva BiH, a i sad ih već ima četiri. S druge strane, SDP ima stabilno biračko tijelo, pa će Komšić vjerojatno biti opet izabran. Ponovo će se osporavati njegov legitimitet. I njemu će to biti teret, jer neće imati podršku ostalih hrvatskih stranaka. Neće biti suradnje.

Hrvatski narod i stranke će zbog svega toga trpjeti. Ali, za sve su odgovorne hrvatske stranke koje su to napravile. Neka ljudi procijene koliko je tko kriv. Neki ljudi, koji su protiv našeg opstanka u BiH, ponovo će pričati kako su ugroženi Hrvati i time će skidati odgovornost sa sebe, a sve su njihovi plodovi i dobri i loši. Bilo bi dobro da bude dogovora  među hrvatskim strankama. Ali, znate, Degol je još rekao: "U politici nema vječitih prijatelja i neprijatelja, samo su vječni interesi".

Normalno je da svatko ima interese, ali je pitanje granice i sredstava koja upotrebljavate za ostvarenje svojih interesa. Neka stranke imaju svoje interese, ali bi morali misliti o tome što je opći interes, u ovom slučaju što je interes hrvatskog naroda, ali i interes svih u BiH. Jer, nitko ovdje ne može graditi svoju sreću sam. Kao i u obitelji, ne može biti obitelj sretna ako je jedno od troje djece nezadovoljno i bolesno. 

Utjecaj politike

Koliko Katolička crkva djeluje i može djelovati na tom unutarhrvatskom pomirenju među strankama?

- Kada je Crkva u pitanju, ona je uvijek vodila računa što je politika u uskom smislu riječi i što su opći interesi. Do sada je bilo više pokušaja većih hrvatskih stranaka s kardinalom Puljićem, provincijalima i sa mnom kao predsjednikom "Napretka" da se dogovori što su temeljni interesi hrvatskog naroda i BiH. Ma kakvi, to ne ide... To se načelno može dogovoriti, ali kad dođe do realizacije, većina ide svojim putem, jer jednom broju predstavnika hrvatskih stranaka nije interes boljitak hrvatskog čovjeka u BiH, već osobni boljitak i probitak.

Bilo je prijedloga da se oko Butmirskog procesa dogovorimo u širem forumu, što je posebno isticao i dr. Božo Ljubić, ali nije išlo. Jer, ne mogu doći dva čovjeka u ime čitavog naroda i sami nešto potpisati. U tom smislu lažna je isprika da se "ne želimo baviti politikom". Naravno, ne treba se baviti stranačkom politikom, ali se moramo baviti politikom kao općim dobrom i čitavim životom. Jer, politika utječe na sve. Na struju, vodu, zdravstvo, školstvo... Kako se to lijepo veli: "Ne moraš se ti baviti politikom, ali ona će se baviti tobom".

27.06.2010.

MUSTAFA EF. CERIC: NUZNO JE DA BOSNJACI VRATE SAMOPOSTOVANJE

 

Nužno je da Bošnjaci budu svjesni svog vlastitog postojanja kao nacija i da vrate samopoštovanje, izjavio je reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić

image

Svaka nacija želi da ima svoj autentični put u povijesti, pa tako i Bošnjaci. Nijedna nacija ne želi da bude bez imena i bez traga. Zato je nužno da Bošnjaci budu svjesni svog vlastitog postojanja kao nacija i da vrate samopoštovanje koje je nužno za zdravu i naprednu egzistenciju.

To je u obraćanju hiljadama vjernika iz Bosne i Hercegovine i  inostranstva okupljenim danas u Pruscu na centralnom događaju ovogodišnje 500. jubilarne «Ajvatovice» poručio reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, a prenosi Mina.

Cerić je naglasio da su Bošnjaci zajednica koja je uvezana kroz krv i tradiciju, a ne samo kroz vjeru, te da je odnos drugih prema njima dostatan dokaz za to.

- Kad su krajem prošlog stoljeća bili izloženi genocidu mnogi su, prvi put, spoznali da su Bošnjaci, ne od svojih učitelja (Bošnjaka) već od drugih - svojih progonitelja (ne-Bošnjaka). Usud Bošnjaka je da su narod definiranog povijesnog kruga, kojem nedostaje podrška države koja bi ih držala zajedno. Nadomjestak je da svaki Bošnjak, ma gdje bio, osjeća živu zajednicu kojoj on, kao pojedinac, ponosno pripada a koja mu omogućava da se nosi s mržnjom i poniženjima koja mu nameće okruženje. Svakodnevno gledamo kako su ugledni Bošnjaci izloženi karikaturnoj mržnji i ponižavanju od nebošnjačke većine, koja na taj način ubija somopouzdanje i kod najboljih Bošnjaka. Naravno, ne možemo ne spomenuti ni unutarbošnjačku ojkofobiju (strah od vlastite kuće), samomržnju, samoponižavanje i samodestrukciju, od čega nam se krv ledi, jer je neshvatljivo da nakon svega što im se dogodilo neki Bošnjaci podliježu riziku da nam se to opet dogodi zbog ličnih sujeta i lažnih veličina. Samo zajednički poduhvat koji je na srcu i u duši svakog Bošnjaka širom svijeta može vratiti našem narodu ponos i nadu u bolju budućnost. A taj zajednički poduhvat je matični dom, matična domovina i matična država - kazao je reisu-l-ulema.

Njegova poruka je da "moramo naučiti da budemo ponosni na svoje pretke i na svoju povijest; moramo se obavezati kao nacija da osnažimo naš osjećaj za zajednicu".

- Nije dovoljno da budemo samo uspješni pojedinci u kulturno-civilizacijskom razvoju ljudskog roda. Mi se moramo prihvatiti zadataka koje samo nacija kao cjelina može ostvariti. Samo tako Bošnjaci mogu osigurati svoj moralni, društveni, kulturni i civlizacijski napredak - dodao je.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH istaknuo je kako bi, da Bošnjaci nisu situirani da žive u netolerantnom i islamofobičnom okruženju, on bio prvi protiv svih oblika nacionalizma u korist univerzalnog humanizma. Ali, dodao je, zabranom da se slobodno, bez viza, kreću evropskim kontinentom, Evropa nastavlja s netolerantnim odnosom prema Bošnjacima, "koji nisu zaslužili da budu diskriminirani ni po kojoj osnovi".

Bošnjaci su - smatra on - duboko povrijeđeni i poniženi kao narod koji ima iskustvo genocida s hapšenjima njihovih uglednika po evropskim aerodromima. Cerić ističe da se to ničim ne može ni braniti ni pravdati osim namjerom da im se nametne krivnja i da neki političari u Evropi čiste svoju "prljavu savjest".

- Evropa je prije petnaest godina dopustila da se nad Bošnjacima počini genocid. Prošle godine je Evropski parlament donio rezoluciju kojom se 11. juli proglašava kao evropski dan sjećanja na genocid te pozvao države članice Evropske unije i države zapadnog Balkana da to isto učine. No, to nije dovoljno. Evropa i svijet, posebno zemlje zapadnog Balkana, moraju u školske programe uvesti lekcije o holokaustu i genocidu. Zašto? Naravno, zbog povijesnih činjenica, ali i zbog toga da se kroz edukaciju o holokaustu i genocidu novi naraštaji educiraju o vrijednostima demokracije i ljudskih prava te da ih se hrabri na toleranciju a protiv mržnje i nasilja. Nažalost, krik „nikad više“, kojeg su mnogi uzvikivali nakon 1945. godine., ostao je lažan. I nakon holokausta, primjeri genocida i masovnih ubijanja se događaju u svijetu od Kambodže do Konga, od Bosne do Ruande, od Šri Lanke do Darfora. Na jednoj strani su žrtve koje svijet žali, ali na drugoj strani su dželati koji svijetu prkose dok ih se mazi kako im se ne bi povrijedila ljudska prava dok oni bestidno pravdaju svoj zločin genocida -kazao je Cerić.

Nakon što je podsjetio da je prije petnaestak godina "grupa predanih rodoljuba i domoljuba naše zajednice ustala da hrabro brani naše pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i čast", a "mnogi od njih su kao šehidi dali svoje živote za slobodu i čast ove naše zajednice", istaknuo je da Bosna i Hercegovina za Bošnjake nije dobrotvorni ili protektoratski projekt, već pitanje od središnjeg značaja za cjelokupni bošnjački narod, te da Bosna i Hercegovina nije samo mjesto za povratak prognanih, već izraz buđenja zajedničkog duha cjekopunog bošnjačkog naroda.

- Dakako, više nego ikada vrijeme je da se probudimo i da kao narod budemo jaki i snažni pred izazovima balkanske i evropske povijesti, jer Allahov Poslanik kaže: Snažan i jak vjernik je bolji i Allahu Uzvišenom draži od slabog i nejakog... Prema tome, kao zajednica nemamo pravo biti slabi i nejaki. Mi moramo - to nam je farz, biti jaki i snažni u vjeri i moralu, u radu i znanju, u jedinstvu i slozi, u privatnom i javnom životu - poručio je Cerić.

Prema njegovim riječima, Bošnjaci, poput drugih vitalnih nacija u svijetu, imaju iskonski instinkt koji ih čuva od samozaborava i od samootuđenja i, ma koliko su prilagodljivi okruženju u jeziku, kulturi pa i religiji, oni nikad nisu izgubili bît svog jezika, svoje kulture i, naročito, svoje religije.

Ajvatovica je najstarije dovište i vjerski skup muslimana u Bosni i Hercegovini, ali i kulturno-političko okupljanje Bošnjaka.
Smješteno je pod planinom Šuljagom i udaljeno šest-sedam kilometara od mjesta Prusac.

Ne zna se pouzdano kada je prvo pohođenje Ajvatovici održano, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, koji je živio u 15. stoljeću. Za Ajvaz-dedu legenda kaže da je pronašao dobro planinsko vrelo te nastojao dovesti vodu u Prusac. Nedaleko od samog vrela ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara.  Ajvaz-dedo se 40 dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Allahu dž.š. da stijenu rastavi. Četrdeseto jutro, učeći dovu nakon sabah-namaza, zaspao je i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio, vidio je stijenu  rastavljenu. Nakon toga je Ajvaz-dedo sagradio vodovod od drvenih tomruka (cijevi) i proveo ga kroz spomenutu stijenu do Prusca.

Nakon 1946. godine Ajvatovica je bila zabranjena od tadašnjih vlasti, a tradicija se obnavlja 1990. godine. Od tada desetine hiljada muslimanskih vjernika ponovno dolaze na Ajvatovicu.

27.06.2010.

EKSPLOZIJA U BUGOJNU: HARIS CAUSEVIC AKTIVIRAO BOMBU, POLICAJAC POGINUO VISE POVRIJEDJENIH

 

Teške povrede glave zadobila policajka Edina Hindić (26), koja je prevezena u Klinički centar Sarajevo. Slučaj preuzelo Tužilaštvo BiH

image

U snažnoj eksploziji koja je jutros u 4.50 sati potresla Bugojno jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je povrijeđeno.
        
Prema prvim informacijama radi se o autobombi na parkingu iza Policijske stanice u Bugojnu, od koje je jedan policajac smrtno stradao, dok je nekoliko osoba povrijeđeno.
        
Pripadnici policije su oko 6.00 sati priveli pet osoba osumnjičenih za ovo terorističko djelo i nad njima je u toku kriminalistička obrada.

Na licu mjesta traje uviđaj, koji vode dežurni tužilac i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK).

       
Od siline eksplozije, koja je probudila i uznemirila građane Bugojna, na zgradi policije i obližnjim zgradama razbijena su stakla i pričinjena je velika materijalna šteta, a uništeno je i nekoliko parkiranih automobila.

Zbog aktiviranja eksplozivne naprave uhapšen Haris Čaušević

Policija u Bugojnu uhapsila je Harisa Čauševića zvanog Oks, koji je priznao da je jutros aktivirao eksplozivnu napravu veće razorne moći iza zgrade Policijske stanice u Bugojnu od koje je poginuo policajac Tarik Ljubunčić, a više lica je povrijeđeno, saznajemo u policijskim izvorima.

Čaušević je nakon aktiviranja eksplozivne naprave jutros u 4.50 časova pokušao da pobjegne sa lica mjesta, ali je ubrzo uhapšen i priveden u Policijsku stanicu Bugojno, gdje je priznao izvršenje ovog krivičnog djela. U toku je njegovo i prebacivanje osumnjičenih u državno tužilaštvo u Sarajevu.

Policija sumnja da je Čaušević eksplozivnu napravu aktivirao na daljinski upravljač.

Čaušević je od ranije poznat organima gonjenje zbog vršenja krivičnih djela.

Policija je u Gornjem Vakufu privela četiri lica koja se dovode u vezu sa  jutrošnjom eksplozijom u Bugojnu, a za jednim se još traga, potvrđeno je Srni iz policijskih izvora.

Policijski izvor potvrdio je Srni da je prilikom hapšenja Čaušević bacio bombu na policijsku patrolu i tom prilikom je lakše ranio pet policajaca.

Na uviđaju, koji  još traje, iza zgrade Policijske stanice pronađena je vreća eksploziva, fantomka i rukavice, koje je, kažu policijski izvori, Čaušević  bacio prilikom bijega.

Isti izvor navodi da se Čaušević za sada brani ćutanjem. Nezvanično se saznaje da je planirao da digne u vazduh policijsku stanicu u trenutku kada se okupe svi policajci kako bi se dogovorili o mjerama bezbjednosti vjerske manifestacije Dani Ajvatovica koja se danas završava.

Federalni mediji navode da je Čaušević u vezi sa Rustempašićevom grupom optuženom pred Sudom BiH za terorizam.

Policajci  u Bugojnu naoružani su dugim cijevima, a  krug  za zabranu kretanja je proširen.
    
U eksploziji teške povrede glave zadobila policajka Edina Hindić (26), koja je prevezena u Klinički centar Sarajevo.

U toku operacija ranjene policajke

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu /KCUS/ u toku je operacija  dvadesetšestogodišnje policajke Edine Hindić, koja je jutros teško povrijeđena u eksploziji u policijskoj stanici u Bugojnu.

Portparol KCUS-a Biljana Jandrić potvrdila je Srni da je Hindićeva dovezena u ovaj centar sa povredama glave, vrata, grudnog koša i trbuha koje je zadobila u eksploziji.

"Njoj su drenirana oba plućna krila jer ima pneumotoraks i slobodne tečnosti i zraka u trbuhu. To su teške povrede i ona je još u operacionoj sali", rekla je Jandrićeva.

Ona je napomenula da su ranjenoj policajki iznad desnog očnog kapka ljekari izvadili geler.

"Hindićeva još ima frakturu lijeve šake i u gornje vilice. Međutim, najteže su povrede pluća i stomaka", dodala je Jandrićeva.

Ahmetović: Klasični teroristički akt

Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović izjavio danas u Bugojnu da je jutrošnji napada na policijsku stanicu u ovom gradu klasični teroristički akt, napad na instituciju države i na instituciju za provođenje zakona.



"Mi moramo poslati poruku da smo odlučni boriti se protiv ovog zla", rekao je Ahmetović.

Direktor Uprave policije Federacije BiH (FBiH) Zlatko Miletić pozvao je građane na strpljenje i da omoguće policijskim agencijama da uspješno okončaju svoj posao. "Nadam se da ćemo brzo riješiti ovaj slučaj", rekao je Miletić.

Federalni mediji javljaju da je u Bugojnu opsadno stanje i da je policija iz svih gradova BiH naoružani dugim cijevima pristižu u ovaj grad. U Bugojno se uputio i potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo.

27.06.2010.

SAMIT U PRIZRENU: POSVECENOST REGIONALNOJ SARADNJI

 

Lideri četiri države na skupu u Prizrenu, 26. juni 2010

Lideri četiri države na skupu u Prizrenu, 26. juni 2010

 26.06.2010.
Predsednik Kosovo Fatmir Sjediu ocenio je u subotu, tokom bilateralnih sastanaka sa liderima Albanije, Makedonije i Crne Gore kod Prizrena, da je zadovoljan međudržavnom saradnjom, saopšteno je iz  ureda predsednika Kosova.

Na sastanku sa Georgijem Ivanovom, Sejdiu je kazao da su se Kosovo i Makedonija odredile za mir i saradnju te da ove dve zemlje predstavljaju dobar primer regionalne saradnje. Sejdiu je takođe rekao da su dobrodošla iskustva Makedonije Kosovu kada su u pitanju procesi integracija i vizne liberalizacije.

Predsednik Sejdiu je takođe naglasio dosadašnju podršku i pomoć koju je Albanija pružila Kosovu. Predsednici Kosova i Albanije su se složili oko razmene iskustava u procesu integracije u euroaltanske institucije.

I tokom sastanka sa predsednikom Crne Gore, Sejdiu se zahvalio podršci koju je ova zemlja pružala Kosovu.

Bolji ekonomski ambijent


U intervjuu za Televiziju Kosova Filip Vujanović je izjavio da je Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija imaju potrebu da svojim građanima obezbede bolju komunikaciju, bolji ekonomski ambijent, kao i da afirmišu regionalnu saradnju kojoj su ove četiri države posvećene.

“Crna Gora, Albanija, Makedonija i Kosovo nesumnjivo ovim skupom upućuju poruku međunarodnoj zajednici da žele da afirmišu regionalnu saradnju i da u tom cilju žele da pokažu da su posvećeni i sasvim konkretni razgovorima o takvoj saradnji.”


Predsednici Albanije, Crne Gore i Makedonije odazvali su se pozivu predsednika Kosova, Fatmira Sejdiua, za učešće na regionalnom samitu lidera regiona na Prevali kod Prizrena.

Glavne teme tokom jutarnjih bilateralnih susreta predsednika četiri država bile su proširenje regionalne saradnje, ojačavanje međususedskih odnosa, a predsednik Sejdiu je ponovio ideju o kreiranju 'mini šengena' kojim bi se građanima ovih država u regionu omogućilo slobodno kretanje.

Inače, na samit nisu bili pozvani predsednici ostalih država na Balkanu, međutim, po rečima portparola predsednika Kosova Xhavita Beqirija, to ne znači da se to neće desiti u budućnosti.

Na Kosovu se ovaj skup ocenjuje veoma važnim. Vlada Kosova i poslanici smatraju da saziv ovog samita jasno pokazuje odlučnost Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore za regionalnu saradnju, te isto tako izražava njihovu spremnost za evroatlanske integracije.
27.06.2010.

LAKTASI: PIJAVICA PORUSILA KROVOVE I CUPALA STABLA

 

 
24sata.info PHOTO
image Pijavica / ilustracija / 24sata.info

 

24SI - Sela Maglajani i Petoševci u opštini Laktaši danas je pogodilo olujno nevrijeme tokom koga se formirala pijavica koja je rušila krovove kuća i čupala stabla drveća.

 

Mještani su Srni potvrdili da se snažan vazdušni kovitlac pojavio iznenada u ranim popodnevnim satima i putanjom kojom se kretao rušio sve pred sobom, nosio krovove kuća i objekata, te čupao i lomio ogromna stabla i električne stubove.

U Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske (RS) meteorolog Draško Rudan nije mogao Srni da potvrdi ovu nepogodu, istakavši da nijedna od 30 stanica u RS nije zabilježila jači vjetar od četiri metra u sekundi.

"Vjerovatno je riječ o vazdušnim strujama koje su se desila ispod oblaka kumuloninbusa na uskom lokalnom području, što nisu mogle da zabilježe naše stanice", rekao je Rudan.

Prema prvim procjenama mještana, nakon velikih poplava na ovom području, današnje nevrijeme načinilo je dodatne štete na objektima, usjevima i seoskim domaćinstvima.

(24sata.info)

27.06.2010.

MILORAD DODIK I ZVANICNO KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA RS: NIKAKVE USTAVNE PROMJENE NE MOGU DOCI U OBZIR!

 

24sata.info PHOTO
image Milorad Dodik i Nebojša Radmanović / 24sata.info

 

24SI - Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je da je Radni kolegijum Predsjedništva SNSD-a danas utvrdio prijedloge da on bude kandidat za predsjednika RS, a Nebojša Radmanović za srpskog člana Predsjedništva BiH.

 

On je istakao da će u četvrtak, 1. jula biti održana sjednica Izvršnog odbora SNSD-a na kojoj će biti utvrđen konačan prijedlog kandidata SNSD-a za institucije vlasti na predstojećim izborima, a koji će zvanično biti objavljen na konvenciji stranke 3. jula.

"Mislim da će moja promocija kao kandidata za predsjednika RS zvanično biti i ostvarena, a da će gospodin Radmanović biti kandidat za člana Predsjedništva", rekao je Dodik novinarima u Bijeljini nakon skupa članova opštinskih odbora Izborne jedinice četiri i predsjednika izbornih štabova.

On je izrazio uvjerenje da bi njegova i Radmanovićeva pobjeda bila veoma važna imajući u vidu njihovu, kako je rekao, dokazanu spremnost da se bore za RS, ali i nastojanja nekih da kroz ustavne promjene nanesu štete RS.

Dodik je naglasio da SNSD ima jasan cilj - jačanje institucionalno-političkih kapaciteta RS i očuvanje njenog dostojanstva, koji je obezbijedio u proteklih nekoliko godina.

Lider SNSD-a je rekao da RS, nakon izbora, čeka uporno najavaljivanje ustavnih promjena.

"Naš pristup je da stranci ne mogu da budu dio rješavanja tog problema i da RS ni prije ni poslije izbora nije spremna na masovne ustavne promjene, već samo na neke manje koje podrazumijevaju promjene koje se tiču odluke Suda za ljudska prava. Nikakve druge promjene, kao što su izbor ili nadležnosti članova Predsjedništva BiH ili bilo koje druge nadležnosti, ne mogu doći u obzir", naglasio je Dodik.

On je istakao da je strateški cilj SNSD put ka Evropi, ali da to nije entuzijazam koji se imao prije nekoliko godina.

"Evropa je u prethodnom periodu pred nas postavljala zahtjeve koji nisu korektni, a koji su uticali da se mijenja unutrašnja struktura BiH. Mi smo partija koja je odgovorila na te izazove u prošlosti i na primjer sačuvala policiju RS kada je izgledalo da je više neće biti. Danas imamo svoju policiju i jake institucije. Dokazali smo da smo samoodrživi za razliku od Federacija BiH koja ima velike probleme, a pogotovo BiH koja nije samoodrživa bez međunarodne zajednice", naglasio je lider SNSD-a.

(srna)

26.06.2010.

HRVATSKA: PODNIJETA DVA ZAHTJEVA PROTIV IZRUCENJA DRAGANA VASILJKOVICA

 

24sata.info PHOTO
image Dragan Vasiljković / 24sata.info

 

24SI - Dragan Vasiljković poznatiji kao Kapetan Dragan je prije 44 dana uhapšen u Australiji, a još nije došlo do njegovog izručenja Hrvatskoj gdje mu se treba suditi za ratne zločine iz 1991. godine.

 

Procedura njegovog izručenja se odužila zbog advokatskih igrica advokata Kapetana Dragana koji se na sve odluke australijskih sudova žale te time na sve moguće načine pokušavaju osumnjičenog ratnog zločinca zadržati u Australiji. Njegovi advokati čekaju posljednje rokove kako bi poslali svoje zahtjeve protiv izručenja Dragana Vasiljkovića Hrvatskoj.

Advokatski ured Brucea Denisa, koji zastupa Vasiljkovića, tako nije stigao do posljednjeg ranije predviđenog roka, koji je bio 15. juna, dostaviti konačnu predstavku australijskom državnom pravobraniocu sa obrazloženjem zašto njegov klijent ne bi trebao biti izručen Hrvatskoj. Ali, advokati su zatražili produženje toga roka do najkasnije 25. juna, što je bilo juče, uz obrazloženje da ne mogu kontaktirati sa Vasiljkovićem u zatvoru.

Ali, uz svoje službene advokate, Vasiljkovića u Australiji želi zadržati i jak srpski lobi te su volonteri na vrijeme uputili predstavke australijskom pravobraniocu u kojima objašnjavaju zašto Kapetan Dragan ne bi trebao biti izručen Hrvatskoj. Jednu predstavku je, sa odobrenjem i u ime Vasiljkovića, poslao advokat iz Liverpoola Tihomir Novaković, dok su drugu poslali iz udruženja "Srbi za pravdu i demokraciju", pišu Vesti.

U ime tog udruženja su predstavku napravili advokati Saša Milanović, Petar Dobrić i Tihomir Novaković. Novaković je na sastanku uduruženja rekao i kako redovno posjećuje Vasiljkovića te da je od njega dobio saglasnost za slanje dokumenata kojim će pokušati obustaviti ekstradiciju Kapetana Dragana.

Prije mjesec dana je australijski Viši sud objavio objašnjenje svoje odluke da odbaci ključni argument kojim je Kapetan Dragan pokušao uvjeriti sudije da mu se u Hrvatskoj neće pravedno suditi. Sud je odbacio tvrdnju Vasiljkovićevih advokata da će njegov branjenik u Hrvatskoj biti osuđen na mnogo težu kaznu, od one koju dobivaju hrvatski vojnici koji su se borili u ratu.

Vasiljkovićem advokatima nije pomoglo niti pozivanje na izvještaj OSCE-a iz 2005. godine u kome je stajalo kako se u suđenju hrvatskim vojnicima za ratne zločine pripadnost vojci uzima kao olakšavajuća okolnost. Sudija Dyson Heydon je taj izvještaj nazvao "slabim".

(24sata.info)

26.06.2010.

OPTIMIZAM UOCI DOLASKA MONITORING TIMA ZA VIZE

 

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

 26.06.2010.
Početkom jula u BiH dolazi monitoring tim EU da procijeni jesu li ispunjeni preostali uslovi za liberalizaciju viznog režima bh. građanima. Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti kažu kako su revnosno pristupili svom poslu i ispunili većinu uslova. No, iz Brisela upozoravaju da su uslovi u EU promijenjeni, te da o liberalizaciji viznog režima za BiH odlučuje Evropski parlament.

Dok susjedi uveliko rezervišu ljetovanja u Grčkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji, bh. građani više i ne pitaju jesu li parlamenti uskladili zakone, imenovali čelnike državnih agencija, formirali baze podataka tako da policija i tužilaštvo mogu nesmetano raditi.

Monitoring tim EU prošli put je ocijenio da BiH, ipak, treba još malo vremena u izolaciji prije nego što njeni građani dobiju šansu da na godišnji odmor idu u neku od zemalja EU.

Eksperti početkom jula dolaze u BiH i od tog izvještaja zavisi hoće li BiH ostati i dalje izolovana, napominje Osman Topčagić, ambasador misije BiH pri Evropskoj komisiji:

„Ovo je izuzetno važna misija i jako je važno da ta misija ustanovi da su preostala tri uslova ispunjena. I bilo kakva zastoj ili odlaganje donošenja odgovarajućih odluka bi se sigurno odrazio i na datum stupanja na snagu liberalizacije viznog režima za BiH.“
Nikola Špirić: vjerujem da na kraju ove godine će građani biti na bezviznom režimu, zapravo činimo sve da nadležne, meritorne adrese iz Brisela uvjerimo da smo ozbiljni partneri u ispunjavanju obaveza.


Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić očekuje da će ovaj put izvještaj biti pozitivan, izražavajući blagi oprez u procjeni hoće li bh. građani do kraja ove godine slobodno putovati:

„Mislim da nisu jednaki odnosi Brisela prema svim zemljama, samim tim i prema BiH. Vi znate da je u Mapi puta bilo prvo donošenje zakona, zakon smo donijeli, sada se traži implementacija zakona. Bio je prvo uslov da odredimo adresu gdje će biti razmjena informacija policijskih tijela, a sada je uslov da se vidi da to funkcioniše, znači da li evoluira sistem. Nemamo ništa protiv takvog načina, ali jedina zemlja prema kojoj se to radi jeste BiH. Ali da budemo optimistični - ja vjerujem da na kraju ove godine će građani biti na bezviznom režimu, zapravo činimo sve da nadležne, meritorne adrese iz Brisela uvjerimo da smo ozbiljni partneri u ispunjavanju obaveza.“

Tri uslova

Prilikom posljednje ocjene tri uslova nisu bila ispunjena. Jedan od njih je i usaglašavanje entitetskih krivičnih zakona sa državnim. Federalni parlament je ovaj posao završio sredinom marta, a prije nekoliko dana to je učinila i Narodna skupština RS. Potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović:

Čekanje na vize ispred Ambasade Njemačke u Sarajevu, arhiv
„Narodna skupština je na proteklom dijelu 37. redovne sjednice uskladila Krivični zakon sa Krivičnim zakonom BiH u dijelu gdje se isključivo u Krivični zakon BiH ugrađuje i stavlja u nadležnost spriječavanje trgovine ljudima, kao i sigurnost granice BiH. I ovo pitanje je bilo uslov za dobijanje bezviznog režima.“

Državni Parlament imenovao je čelništvo Agencije za prevenciju kriminala i korupcije, čime su stvoreni uslovi za za rad ovog tijela. Provedba Sporazuma o razmjeni policijskih podataka, kao treći uslov je u završnoj fazi, kaže Samir Rizvo, predsjednik interresorne radne grupe za liberalizaciju viznog režima:

„I ostalo je još da Vijeće ministara usvoji pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Direkcije za koordinaciju policije, i taj je materijal već na Vijeću ministara i mislim da će iduće sedmice i to biti završeno.“

Iako je ispunjenje uslova pozitivan pomak, posao je, ipak, urađen sa velikim zakašnjenjem. Dok su bh. političari otezali sa rokovima za ispunjavanje uslova i obaveza na putu ka evroatlantskim integracijama, i prilike u EU su se promijenile. Naime, Lisabonskim sporazumom promijenjene su i nadležnosti za pitanja poput liberalizacije viznog režima, objašnjava Osman Topčagić:

„Evropski parlament po Lisabonskom sporazumu ima sada snagu suodlučivanja. Ranije se konsultovao u donošenju ovakvih odluka, a odluku su donosili ministri država članica EU. Sada je glas Evropskog parlamenta ravnopravan glasovima ministara država članica. U Parlamentu je jaka podrška za liberalizaciju viznog režima za BiH, ali uz uslov pozitivnog izvještaja Evropske komisije, koji je opet zasnovan na pozitivnom izvještaju eksperata koji dolaze u BiH iduće sedmice.“
26.06.2010.

KADA CE BITI NAPISAN PRAVI ROMAN O SREBRENICI

 

Sa prošlogodišnjeg Međunarodnog sajma knjige u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

Sa prošlogodišnjeg Međunarodnog sajma knjige u Sarajevu, foto: Midhat Poturović

 26.06.2010.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tretmanu poslednjeg rata na području bivše Jugoslavije u postjugoslovenskoj literaturi. Sagovornici su bili Enver Kazaz, profesor južnoslovenskih književnosti 20. veka na Filozofskom fakuletu u Sarajevu, i Vladimir Arsenijević, pisac i književni kritičar iz Beograda.

Bilo je reči o literaturi koja je nastala u opkoljenom Sarajevu, o odjecima rata u delima spskih pisaca, o književnicima koji su se stavili u službu ratne propagande, o tome koliko je literatura doprinela saznavanju istine o ratu, kao i o tome koliko je genocid u Srebrenici bio tema postjugoslovenske literature.

Omer Karabeg: Koliko se književnost u državama bivše Jugoslavije bavila i bavi nedavnim ratom?

Enver Kazaz: U velikom broju slučajeva književnost se bavila ratom na vrlo odgovoran način u potrazi za postragičkom etikom i novom poetikom.To je ona književnost koju bih ja odredio kao poetiku svjedočenja i otpora etnonacionalizmu. Ali postoji i književnost populističkog talasa koja je prouzročila rat. To je literatura koja se nacionalistički angažirala i koju susrećemo u svim sredinama, a čiji su protagonosti u Srbiji Dobrica Chosić, Matija Bečković i Rajko Nogo, u Hrvatskoj Ivan Aralica, a u Bosni i Hercegovini Džemaludin Latić i Zilhad Ključanin. No, rekao bih da je dominatna ona literatura koja prelazi granice, ne dozvoljava getoizaciju, ne dozvoljava viktimizaciju, ne dozvoljava nikakvu vrstu militantnog diskursa, književnost koja je, zapravo, inkoporirala internacionalne, kosmopolitske i humanističke vrijednosti.

Vladimir Arsenijević, foto: Danas
Vladimir Arsenijević: Književnost 90-ih godina odlikuje dosta brza reakcija na rat tadašnje najmlađe generacije pisaca. Roman “Konačari“ Nenada Veličkovića, “Sarajevski Marlboro“ Miljenka Jergovića, a i moj roman “U potpalublju“ pojavili su se u vreme dok je rat trajao i dok je čitava situacija bila izuzetno sveža i bolna. S druge strane, književnost, koja nastaje nakon 2000. godine karakterišse pokušaj pisanja s nekom vrstom ironijskog otklona. Čini mi se da je najindikativniji za tu vrstu ratne proze roman “Jebo sad hiljadu dinara“ Borisa Dežulovića koji se meni učinio kao knjiga ratne proze s kojom smo konačno došli do trenutka kada sve ono što je izazivalo toliko bola i tragedije možemo da posmatramo iz ironijskog ugla. Ta knjiga na neki način predstavlja prelomni momenat u odnosu prema ratu.

Omer Karabeg: Gospodine Kazaz, veliki broj dela, posebno u Bosni i Hercegovini, nastao je tokom rata. U Sarajevu su se pesme, priče i romani pisali dok su granate padale. Na neki način ta literatura je bila izveštaj uživo o strahotama rata. Gledano sa distance od skoro dve decenije, da li su ta dela izdržala probu vremena?

Enver Kazaz: Dok su padale grante, u Sarajevu se stvarala antiratna književnost koja nije podržavala etnonacionalističke
Dok su padale grante, u Sarajevu se stvarala antiratna književnost koja nije podržavala etnonacionalističke narative Alije Izetbegovića, niti je držala bilo čiju stranu. Ona je bila neka vrsta etičkog vriska gole ljudske supstance usred užasa velike, stravične povijesti.
narative Alije Izetbegovića, niti je držala bilo čiju stranu. Ona je bila neka vrsta etičkog vriska gole ljudske supstance usred užasa velike, stravične povijesti. I taj etički narativ je dosta dugo ostao u bosanskohercegovačkoj književnosti. Ali tragom onoga što je rekao kolega Arsenijević o ironijskom pristupu ratnoj temi čini mi se da i tokom samog rata ovdje imamo ironijski pogled na rat koji je vidljiv u romanu Nenada Veličkovića “Konačari“ ili u poeziji Marka Vešovića, posebno u “Poljskoj konjici“ koju smatram možda najboljom zbrikom pjesama o ratu. U Bosni je antiratno pismo obilježilo književnost na prijelazu milenija. Ono je učvrstilo ideju bosanskohercegovačke književnosti kao interkulturne zajednice. Kad je riječ o Srbiji, pomenuo bih maestralnu zbirku antiratnih pjesama koje je već u toku rata pisao pokojni Miša Stanisavljević, kao i prozu Vladimira Pištala. U Hrvatskoj imamo grupu oko Ferala koja je utemeljila poetiku antiratnog stava koji karaketeriše ironija, karnevalizacija, humor i satira. Antiratno pismo je toliko široka i toliko dobra tema da se o njoj može raspravljati nadugo i naširoko, ali ja bih želio da istaknem da je humanistički i antinacionalistički stav tog pisma omogućio današnjoj najmlađoj generaciji pisaca da međusobno komunicira bez bilo kakvih zidova i da prevaziđe kulturna geta nastala raspadom bivše Jugoslavije.

Omer Karabeg: Gospodine Arsenijeviću, i u Srbiji su takođe tokom rata nastajala dela sa antiratnom tematikom. Uostalom, i vi ste jedan od tvoraca takvog romana.

Vladimir Arsenijević: Da, iako smo mi tada imali osećaj da smo strahovito kasnili za događajima. Ja se sećam da je 1993.
Imali smo tada osećaj da smo strahovito kasnili za događajima. Ja se sećam da je 1993. godine, dakle kada je rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uveliko trajao, u Srbiji vladalo jedno jako mučno ćutanje.
godine, dakle kada je rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uveliko trajao, u Srbiji vladalo jedno jako mučno ćutanje. Nekako u tom trenutku je došlo do kakve-takve smene generacija u srpskoj književnosti i pojavio se jedan broj autora koji su se uhvatili u koštac sa tim temama i sa stvarnošću 90-ih godina. Mi u Srbiji nismo mogli da pišemo o ratnim dejstvima, jer u tome nismo živeli, nego smo morali da se pozabavimo pitanjem kako se nositi sa životom u zemlji koja je, zapravo, bila pokretač ratova tako da su naše ratne knjige govorile o izbegavanju mobilizacije, dakle, o jednom posrednijem suočavanju sa užasima rata. Međutim, kada sada pogledate koliko je toga bilo, konstatovaćete da, na žalost, nema toliko mnogo naslova. Naime, ja imam osećaj da je ta tema ostala nedorečena, da mi još uvek nismo rekli sve što treba reći o tom vremenu, a, s druge strane, i kod autora, naročito onih mlađe generacije, i kod književne publike oseća se zamor od bavljenja tim vremenom i potreba, koja je na izvestan način ljudski razumljiva, da napravimo iskorak ka nekakvim novim temama - da pisanje o užasima rata zamenimo bavljenjem užasima tranzicije. I čini mi se da je to na čemu najviše insistira mlađa generacija pisaca.

Enver Kazaz: Vrlo je važno imati u vidu da je tematiziranje rata u srpskoj književnosti bilo iz posredne pozicije, pozicije koja nije bila direktno uključena u rat. Istakao bih izvanredan roman “Kiša i hartija“ Vladimira Tasića koji govori o razbijenosti jedne generacije koja je posljedica rata.
Ono što je meni važno je slijedeće - da je antiratno pismo ukinulo postomodernističku relativizaciju, da su prestale igre u literaturi ili kako to sjajno sumira Vlada Pištalo u jednom svom intervjuu kad kaže da nije mogao da piše o cveću dok vani kolju ljude.
To je, uostalom, tema koja je prisutna na cijelom južnoslavenskom prostoru. Ja bih to nazvao odjeci rata u duši, u umu, u identitetu. Tako na rat gleda i velika hrvatska spisateljica ili po mome velika spisateljica interkulturne južnoslavenske zajednice - Dubravka Ugrešić. Takvi stavovi se javljaju i u slovenskoj književnosti, na primjer, kod Aleša Debeljaka. Ne smijemo zaboraviti ni crnogorsku literaturu - izvanredne romane Andreja Nikolaidisa, pogotovo njegovu roman “Mimezis“, prozu Ognjena Spahića i Balše Brkovića. Ono što je meni važno je slijedeće - da je antiratno pismo ukinulo postomodernističku relativizaciju, da su prestale igre u literaturi ili kako to sjajno sumira Vlada Pištalo u jednom svom intervjuu kad kaže da nije mogao da piše o cveću dok vani kolju ljude. E, taj pad u realnost i suočenje sa realnošću, ma koliko ona bila tragična, i zagovaranje humanizma, zagovaranje novih modela postutopijske etike - to je ono što ujedinjuje svu ovu literaturu, i rekao bih, ujedinjuje je na veličanstven način.


Smena generacija


Omer Karabeg: Gospodine Arsenijeviću, gospodin Kazaz je pomenuo pisce koji su negovali ratni diskurs i širili mržnju. U kojoj meri su ti pisci obeležili literaturu devedesetih godina u Srbiji?

Vladimir Arsenijević: Reč je o piscima koji su predstavljali književni i politički mainstream. Mi znamo da su Srpska akademija nauka i umetnosti i Udruženje književnika iz one famozne Francuske 7 igrali ključnu ulogu u kreiranju atmosfere koja je bila neophodna za početak
Mi znamo da su Srpska akademija nauka i umetnosti i Udruženje književnika igrali ključnu ulogu u kreiranju atmosfere koja je bila neophodna za početak ratnih dejstava. Nečuvena je uloga pisaca poput Matije Bećkovića, Dobrice Ćosića, Dragoslava Mihajlovića i mnogih drugih u širenju mržnje na prostorima bivše Jugoslavije.
ratnih dejstava, a kasnije su tokom ratova devedesetih godina sistematski dolivali ulje na vatru. Dakle, nečuvena je uloga pisaca poput Matije Bećkovića, Dobrice Ćosića, Dragoslava Mihajlovića i mnogih drugih u širenju mržnje na prostorima bivše Jugoslavije. Njihova dela, koja su nastala u tom periodu, su književno beznačajna, i imam utisak da su se, zapravo, već danas našla u dubokoj senci one literature koja je imala daleko ispravniji etički stav. U Srbiji je, iako se stiče utisak da ti ljudi i dalje vladaju književnom scenom, došlo do smene generacija i, što je mnogo važnije, do pojave jednog novog senzibiliteta u književnosti, tako da danas poetike pomenutih pisaca praktično nemaju naslednike. S druge strane, ono što je gospodin Kazaz pomenuo, postmodernistički, previše razigrani, samozadovoljni diskurs ustupio je mesto novom talasu realizma koji je bio neophodan da bi se o ratnom i poratnom iskustvu progovorilo na književno uverljiv način. Sećam se da je polovinom 90-ih godina jedan broj autora tada srednje generacije promovisao čak neku vrstu gadljivosti spram svakodnevne realnosti. Ono što je tih godina predstavljalo posebnu teškoću bila je činjenica da nije bilo mogućno uspostaviti kontakt između onoga što se je u tom trenutku paralelno stvaralo u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao ni sa piscima u Sloveniji i Makedoniji. Mi smo tek od 2000. godine krenuli u, za mene vrlo uzbudljiv, proces prepoznavanja i sve intenzivnije komunikacije koja se odvijala kroz projekte kao što je bio književni festival FAK u Hrvatskoj koji je uključivao i autore iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije i Kosova. Tada smo sa zadovoljstvom otkrili da smo disali u istom senzibilitetu iako su nam rat i raspad zemlje onemogućili komunikaciju.

Omer Karabeg: Gospodine Kazaz, koliko je literatura, koju karakteriše mržnja, zagadila prostor Zapadnog Balkana?

Enver Kazaz
: U izuzetnim količinama. I mislim da ona nije samo užasno djelovala na naše ukupne kulture na južnoslavenskom prostoru nego je, rekao bih, na neki način pokušala i uništiti naše živote. Bosna je vrlo karakteristična u tom pogedu. Pisci koji su promovirali kulturu
Pisci koji su u Bosni promovirali kulturu mržnje nisu, zapravo, to radili direktno u književnosti. Ti su pisci svoje mrziteljske stavove, svoj rasizam ispoljavali u novinskim tekstovima. I tu treba izdvojiti magazin “Ljiljan“ koji je finansirala SDA, i magazin “Bošnjak“ čiji je urednik bio Zilhad Ključanin.
mržnje nisu, zapravo, to radili direktno u književnosti, mada moram reći da je Bosna rodno tlo nacionalizama, a fakultet na kojem radim imao je veliki doprinos u tome. Ti su pisci svoje mrziteljske stavove, svoj rasizam ispoljavali u novinskim tekstovima. I tu treba izdvojiti magazin “Ljiljan“ koji je finansirala SDA, i magazin “Bošnjak“ čiji je urednik bio Zilhad Ključanin. Rekao bih da je o tome napisano relativno malo tekstova i da nas tek očekuje suočenje sa tom vrstom odgovornosti intelektualaca i pisaca. Ja mislim da bi trebala da se napravi nekakva vrsta književnog Haga kako bi se kulture dekontaminirale od ovih akademskih moćnika i kako bi se mlađim generacijama omogućilo da lakše i bolje prevladaju ratne traume. O toj odgovornosti napisano je nekoliko knjiga. Posljednja knjiga Mirka Kovača “Elita gora od rulje“ je u tom pogledu veoma značajna, zatim “Kultura laži“ Dubravke Ugrešić, a ne treba zaboraviti ni tekstove Slavenke Drakulić. Pisci koji su širili ratnu propagandu, a rat je počeo prije svega u kulturi, sjedili su za trpezama moćnika i sa tih trpeza spuštali svoje mrziteljske stavove u ravan svakodnevne, pučke kulture. Imena o kojima pišem mi smo pokušali da raskrinkamo u jednom broju časopisa “Sarajevske sveske“ u kome smo se bavili odgovornošću pisaca i intelektualaca za rat. Pokušaji da se otvori ta tema izazivali su oštre polemike koje su u Bosni i Hercegovini na kraju dovele do toga da se ljudi, koji su bili simboli bosanskog otpora u ratu - Ivan Lovrenović, Marko Vešović, Miljenko Jergović, Mile Stojić i drugi, danas nađu na najžešćem udaru bošnjačke desnice, rekao bih čak rasističke desnice, a primjeri takvog pisanja mogu se naći u nekim tekstovima Nenada Filipovića i Fatmira Alispahića. Ali ono što meni vraća nadu jeste pojava nove bosanske generacije intelektualaca koja je vezana za časopis “Sic“, a koji su pokrenuli studenti Filozofskog fakuleta u Sarajevu. Ti mladi ljudi su nepotkupljivi u svom polemičkom odnosu prema svakoj vrsti nacionalističke priče i svim oblicima desničarskih ideologija.

Omer Karabeg: Koliko je genocid u Srebenici, kao nastrašniji zločin poslednjeg rata, bio tema u literaturi?

Enver Kazaz: Srebrenica je velika tema u bosanskoj književnosti, ali ona nije direktno tematizirana, ona je uvijek posredno
Možda će nekom ovo izgledati čudno, ali i ja mislim da će najbolja knjiga o Srebrenici, a ja očekujem vrlo skoro, doći iz srpske književnosti, iz kruga pisaca kojem pripada i moj sagovornik jer to je generacija koja ne dopušta nikakvu vrstu povijesnih falsifikata.
tematizirana. O njoj su u svojoj poeziji sjajno govorili Mile Stojić i Marko Vešović. Tema Srebrenice, međutim, kao da još uvijek čeka svog pisca. Možda će nekom ovo izgledati čudno, ali i ja mislim da će najbolja knjiga o Srebrenici, a ja očekujem vrlo skoro, doći iz srpske književnosti, iz kruga pisaca kojem pripada i moj sagovornik jer to je generacija koja ne dopušta nikakvu vrstu povijesnih falsifikata. Bošnjački pristup toj temi je pretraumatiziran i gotovo da ne postoji mogućnost odmaka od te traume. Na tome i zasnivam tezu o mogućnosti da se veliki roman o ovoj temi pojavi iz srpskog kulturnog prostora. Moram reći da je Srebrenica, zapravo, opsjedajuća tema javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Na njoj se grade politčki mitovi tako da će književnost morati dekonstruirati te mitove diskursom koji pripada kritičkom realizmu i novoj etici.


Naknadno otkrivena tragedija


Omer Karabeg: Koliko je literatura u Srbiji doprinela saznavanju istine o ratu, o zločinima u ratu?

Vladimir Arsenijević: Jednim delom - da, ali bojim se da je tome daleko više doprinela publicistika. Kad ste pomenuli Srebrenicu, pala mi je na pamet jedna izuzetna i vrlo interesantno napisana knjiga “Škorpioni - dizajn zločina“ Jasmine Tešanović o suđenju članovima paramilitarne grupe Škorpioni koji su učestvovali u ubistvima bošnjačkih civila u Srebrenici i oko nje. Poražavajuća je činjenica, sa kojom se mi u Srbiji neprestano suočavamo, da, zapravo, ne postoji opravdanje za nedostatak informacija o zločinima jer su i u ona najtamnija vremena 90-ih godina postojali mediji, kao što su Radio B 92, dnevni list “Naša borba“ ili nedeljnik “Vreme“, koji su smatrali da im je dužnost da izveštavaju o
Srebrenica je bila realnost o kojoj smo mogli da se informišemo svakodnevno pod uslovom da smo želeli o tome da saznamo. U Srbiji nije pravo pitanje zašto se o nečemu nije znalo nego zašto su ljudi odbijali da se o tim stvarima informišu.
onome o čemu su zvanični mediji ćutali. Srebrenica za nas nije bila naknadno otkrivena tragedija - ili makar za neke od nas. Srebrenica je bila realnost o kojoj smo mogli da se informišemo svakodnevno pod uslovom da smo želeli o tome da saznamo. U Srbiji nije pravo pitanje zašto se o nečemu nije znalo nego zašto su ljudi odbijali da se o tim stvarima informišu. Književnost koja se na istinit način time bavila svakako je doprinela jednom boljem razumevanju događaja i, nadam se, povišenoj empatiji spram onoga što su trpeli ljudi na drugim prostorima bivše Jugoslavije. Međutim, bojim se da kod ove najmlađe generacije, mislim na tinejdžere i one koji se nalaze u ranim 20-im godinama, čitava ta priča sada pada u vodu. Mi smo, nažalost, uzgojili jednu strahovito konzervativnu, strahovito sebičnu generaciju koja je naklonjena nacionalizmu i etnocentrizmu, lelekanju nad sudbinom sopstvenog naroda i nepoverenju, kako prema narodima u našem neposrednom okruženju, dakle narodima bivše Jugoslavije, tako i prema Evropi. Mi smo danas suočeni sa naglim porastom strahovitog nacionalizma kod mladih, a, sa druge strane, i sa njihovim otporom prema generalnim kulturnim vrednostima.

Enver Kazaz, foto: Midhat Poturović
Enver Kazaz: Potpuno se slažem sa ovim što kolega Arsenijević kaže o najmlađim generacijama. To je posljedica činjenice da su škole na cijelom prostoru bivše Jugoslavije pretvorene u ideološka institucija prve vrste. Školski sistem je surovi proizvođač nacionalizma. Rekao bih, međutim, da se u studentskoj populaciji u Ljubljani i Zagrebu javlja potpuno drugačiji refleks za razliku od Bosne i Hercegovine i Srbije gdje u mladoj generaciji postoji etnonacionalistički konsenzus. Oni su okrenuti izazovima budućnosti i to je nešto što kod mene budi neku vrstu optimizma. Ali moram pomenuti jos jednu stvar. U Sarajevo je u aprilu 1992. godine ušao antiratni album grupe Ekatarina Velika “Dum, dum“ zajedno sa časpisom “Vreme“ koji je na prvoj strani imao onu čuvenu fotografiju iz Bijeljine na kojoj se vidi kako pripadnik srpskih paramilitarnih jedinica šutira tijelo ubijenog civila i naslov “Zaustavite balkanskog kasapina“. Zbog čega se sjećam ovog događaja? Ne samo samo zato što je onaj drugi, nezvanični, manjinski, humanistički Beograd na taj način poslao poruku Sarajevu da saučestvuje s njim, nego i zbog toga što su drugi mediji, kao što je muzika, kao što je publicistika, kasnije i pozorište i film, skupa sa književnošću učestovali u oblikovanju slike rata.

Omer Karabeg: U kojoj meri je jugoslavenski rat bio tema piscima u inostranstvu?

Enver Kazaz: Mogli bismo nabrojati čitav niz pjesnika koji su reagirali na taj rat. Pomenuo bih, recimo, nobelovca Česlava
Mogli bismo nabrojati čitav niz pjesnika koji su reagirali na taj rat. Pomenuo bih, recimo, nobelovca Česlava Miloša i njegovu veličanstvenu pjesmu “Sarajevo“. I veliki ruski pisac, također nobelovac, Josip Brodski napisao je izvanrednu pjesmu o Sarajevu.
Miloša i njegovu veličanstvenu pjesmu “Sarajevo“. I veliki ruski pisac, također nobelovac, Josip Brodski napisao je izvanrednu pjesmu o Sarajevu. Sarajevo kao simbolički topos rata velika je tema savjesti Evrope, kao što na drugoj strani imamo pisce poput Eduarda Limonov i Petera Handke koji su zastupli prokaradžićevske i promiloševićevske stavove. Svjetskoj književnosti se svojim djelima o ratu pridružuju i bosanski pisci Aleksandar Hemon koji pise na engleskom, Semezdin Mehmedinović koji je istodobno i američki i bosanski i južnoslavenski pjesnik, a odnedavno i Saša Stanišić sa romanom “Vojnik popravlja gitaru“, koji je napisan na njemačkom, i Velibor Čolić, bosanski pisac u Parizu koji piše na francuskom jeziku.

Vladimir Arsenijević: Ja bih pomenuo jedno delo koji dolazi sa margine književnosti i koje je nekakva mešavina žurnalizma i stripa. To je strip “Safe Area Goražde“ Joea Saccoa koji je fantastično crtao i pisao o tragediji Goražda u bosanskom ratu. Napravio je i nekoliko sjajnih albuma, poput “Christmas with Karadžić“, i dao jedan vrlo temeljan uvid u ono što je predstavljalo suštinu rata u Bosni i Hercegovini viđenog njegovim očima. Ono što je na mene ostavilo snažan utisak jeste činjenica da nacrtana tragedija izaziva grozniji osećaj u stomaku od, recimo, nekakvog foto dokumenta. Prizori klanja i ubijanja civila prikazani u kvadratima stripa u meni su neprestano izazivali suze i jednu užasno, užasno gorku knedlu u stomaku. Od mnoštva literarnih dela koja su se više ili manje uspešno bavila ratom u Jugoslaviji pomenuo bih jednu knjigu koja nije široko poznata. Zove se “Božja čizma“, a napisao ju je Amerikanac Brad Fox, čovek koji je sve ratne godine proveo na prostoru bivše Jugoslavije. Ona je objavljena samo u srpskom prevodu u Beogradu pre izvesnog broja godina. Reč je o jednoj sjajnoj, jako uznemirujućoj kombinaciji putopisa, dnevničkih zapisa i fikcije koja vodi čitaoca od Slovenije, preko svih centralnih republika bivše Jugoslavije, sve do Makedoniji i daje jedan jako, jako uznemirujući pregled svih naših ludila.
Nacrtana tragedija izaziva grozniji osećaj u stomaku od, recimo, nekakvog foto dokumenta. Prizori klanja i ubijanja civila prikazani u stripu “Safe area Goražde“ Joea Saccoa u meni su neprestano izazivali suze i jednu užasno, užasno gorku knedlu u stomaku.


Omer Karabeg: I na kraju, mada je to nezahvalan posao, molio bih vas da po vašem izboru izdvojite tri najbolja prozna dela o ratu?

Enver Kazaz: To je vrlo teško. Dovodite me u nezgodnu poziciju. Ja bih mogao da nabrojim deset djela, a ne samo tri. Ali, ako sam prisiljen da to radim, onda bi to bio roman “Cirkus Kolumbija“ Ivice Đikića, “Istočno od Zapada“, jedna potresna autobiografska proza Vlade Mrkića i možda roman “Knjiga o Tari“ Zdenka Lešića. Ali ja sad moram tu da dodam i zbirku pripovijedaka “Đavo u Sarajevu“ Nenada Veličkovića, neke priče Vladimira Pištala, pripovijetke Alme Lazarevske, knjigu Faruka Šehića “Pod pritiskom“ i tako dalje. Mislim da mi je nemoguće suziti izbor na tri knjige zbog toga što ja tu literaturu volim budući je ona mene oblikovala i ne bih želio biti nepravedan prema bilo kojem od tih djela.

Vladimir Arsenijević
: Ja bih se sveo na ono što je osnov naše nove ratne književnosti. To su svakako dela koja su tokom 90-ih stvarana u Bosni i Hercegovini i čini mi se da i dan-danas odatle stiže najintenzivnija književnost. Dakle, moj izbor su knjige “Sarajevski Marlboro“ Miljenka Jergovića i “Konačari“ Nenada Veličkovića. A o trećoj bih morao malo više da razmišljam.
26.06.2010.

EDUKACIJA MLADJIH NARASTAJA O TRAGEDIJI: STUDENTI IZ TUZLE, SARAJEVA, BIHACA I ZENICE POSJETILI POTOCARE

 

24sata.info PHOTO
image Potočari / 24sata.info

 

24SI - Oko 2.000 studenata sa univerziteta iz Sarajeva, Tuzle, Bihaća i Zenice posjetilo je danas Memorijalni centar Potočari. Brojne delegacije univerziteta i udruženja položile su cvijeće na spomen-obilježje, odali poštu svim Bošnjacima, ubijenim u genocidu jula 1995. godine, a zatim su prisustvovali času historije.

 

"Akademska zajednica Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje posjetu studenata i uposlenika fakulteta Memorijalnom centru Potočari. Ovog puta sa nama su kolege iz još tri grada i na historijskom času, a u povodu 15. godišnjice genocida, želimo se podsjetiti na teška vremena kroz koja su prošli Bošnjaci Srebrenice. Želimo edukovati mlađe naraštaje o ovoj tragediji kako se zločin sličnih razmjera nikome i nikad ne ponovi", izjavio je Faruk Čaklovica, rektor Univerziteta u Sarajevu.

Muharem Štulanović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta iz Bihaća izjavio je da je cilj posjete da se studenti upoznaju sa planetarnim zločinom - genocidom koji se dogodio na kraju XX vijeka u jednoj savremenoj Evropi.

"Primijetio sam da su studenti, kao što sam i sam, ganuti, potreseni, tužni i imaju osjećaj sažaljenja. Pitamo se kako se genocid mogao dogoditi u jednom civilizacijskom društvu. Ovakva tragedija, zločin ovih razmjera prevazilazi svaki racionalni segment ljudskog življenja i promišljanja života", izjavio je Enver Halilović, novoizabrani rektor Univerziteta u Tuzli.

"Dok boravim ovdje, razmišljam zašto se dogodio genocid. Potresla sam se kada sam sagledala ovoliko nišana, proučila Fatihu i počela čitati imena ubijenih... Zar su ovi ljudi morali umrijeti", rekla je Amila Čamdžić, student iz Zenice.

Studenti su obišli i ostale sadržaje u kompleksu Memorijalnog centra Potočari, a zatim posjetili i grad Srebrenicu.

(fena)

26.06.2010.

MUSLIMANI U SRBIJI OD VLASTI I PREDSJEDNIKA TRAZE GARANCIJE ZA KOLEKTIVNU SIGURNOST I RAVNOPRAVNOST

 

Sveopći sabor Islamske zajednice u Srbiji izrazio zabrinutost za budućnost vjerskog i kulturnog identiteta muslimana zbog sve izraženije islamofobije

image Novi Pazar: Vjersko i kulturno središte muslimana u Srbiji (Foto: F. Fočo)

 

Povodom sramne uvrede srbijanskog lista "Blic" na račun Glavnog muftije, Islamske zajednice i muslimana, danas je održan Sveopći Sabor Islamske zajednice u Srbiji, u kojem su učestvovali članovi Sabora, rukovodioci svih organa i ustanova Islamske zajednice, muftije, muderisi, glavni imami, imami i vjeroučitelji.

Na današnjem Sveopćem Saboru usvojeno je deset zaključaka, a u prvom se izražava zabrinutost muslimana u Srbiji, zbog sve izraženije islamofobije, za budućnošću svog vjerskog i kulturnog identiteta.

Od rukovodstva Srbije, na čelu sa predsjednikom Borisom Tadićem, Sabor traži čvrste garancije kako bi muslimani u Srbiji mogli osjetiti ličnu i kolektivnu sigurnost, kao i ravnopravnost sa drugim narodima i zajednicama.

- Islamska zajednica, sa ogorčenjem, najoštrije osuđuje sramnu uvredu lista "Blic" na račun Muftije i muslimana, putem fotomontaže sa likom Glavnog muftije u pravoslavnoj odori, sa krstom na glavi, što simbolizira nastavak genocidne politike prema muslimanima - navodi se u trećem zaključku.

Islamska zajednica je jedinstvena u podršci Mešihatu, na čelu sa Glavnim muftijom, u zahtjevu za krivičnom odgovornošću počinioca ove uvrede, kao i zahtjevu za simboličkom nadoknadom u iznosu od 100.000.000 € (stotinu miliona eura), te poziva na bojkot kupovine i distribucije lista "Blic".

U petom se zaključku navodi kako Islamska zajednica neće dopustiti da ova uvreda i drugi primjeri netrpeljivosti prema muslimanima na bilo koji način ugroze dobre odnose sa komšijama hrišćanima, ukazujući da se zajednička budućnost gradi na međusobnom poštovanju.

Sloboda govora, koja predstavlja neospornu civilizacijsku vrijednost savremenog društva, ne može biti izgovorom za postupke: antisemitizma, rasizma, govora mržnje, a ni islamofobije, što se na globalnom planu pokušava činiti medijskim uvredama na račun posljednjeg vjerovjesnika islama, Muhammeda a.s. i drugih islamskih simbola.

Islamska zajednica zahvaljuje svim građanima, a posebno nemuslimanima, koji su se u velikom broju pridružili osudi ove sramne uvrede.

- Na putu zalaganja za punu slobodu i prava muslimana u Srbiji, Islamska zajednica traži podršku od međunarodnih islamskih organizacija i institucija - jedan je od zaključaka Sabora.

Od Mešihata tražimo punu odlučnost i dosljednost na putu povrata i zaštite vakufske imovine, oštro osuđujući spregu političara, pravosuđa, tajkuna i kriminalaca, koji posljednjim trzajima nastoje uzurpirati vakufsku imovinu, ne prezajući ni od huškanja policije na narod.

- Islamska zajednica sa svim svojim strukturama najsrdačnije čestita muftiji Muameru ef. Zukorliću na ubjedljivoj pobjedi Bošnjačke kulturne zajednice na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće, uvjereni da ova pobjeda predstavlja istorijski iskorak na putu ostvarenja pune slobode i prava Bošnjaka i svih muslimana u Srbiji - navedeno je u desetom zaključku Sveopćeg Sabora Islamske zajednice.

26.06.2010.

SJECANJE I FATIHA ZA SEDAM UBIJENIH MLADIH ZIVOTA

 

Delegacija Kantona Sarajevo položila je danas cvijeće ispred Spomen ploče na mjestu masakra u Ulici Bakarevića kod broja 5 u naselju Bistrik

image

Delegacija Kantona Sarajevo položila je danas cvijeće ispred Spomen ploče na mjestu masakra  u Ulici Bakarevića kod broja 5 u naselju Bistrik u znak sjećanja na šestoro djece i jednu djevojku koje je na ovom mjestu prije 17 godina ubila agresorska granata.
       
Najmlađi preminuli Sanjin Rustempašić imao je pet, a najstarija Velida Muftić 22 godine.
       
Sa njima su ubijeni i Nihada Ćatić (1977), Senad Pliska (1979), Almir Poturić (1978), Sinanudin Šećerović (1975) i Belma Zijadić( 1982).
       
"Okupili smo se na mjestu strašnog zločina da se sjetimo nevinih žrtava i opomenemo žive. Njih su ubili, ali mi moramo, iako bez njih, koračati uspravno. U nama nema mržnje, ni osvete, jer bi nas one učinile sličnim onima od kojih se želimo razlikovati, a oni su svojim zlom tu razliku učinili nepremostivom. Kao civilizirani ljudi, a mi smo u najvećim iskušenjima pokazali da to jesmo, pamtimo naše žrtve i tražimo pravdu", rekao je ovom prilikom v.d. sekretara Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo Dževad Kajan, uz riječi dubokog saosjećanja sa roditeljima žrtava.        
       
Tog tragičnog junskog dana 1993.godine, predveče, nakon cjelodnevnog boravka u skloništima od  granata,  sedmoro mladih iz ulice Bakarevića izašlo je pred zgradu da se druže i igraju.
       
“Moj sin igrao je šaha sa prijateljem kada je granata pala. Ubili su ga na kućnom pragu”sve je što nam je u svom prisjećanju na ovaj stravični zločin imala snage ispričati Rahima Poturić, majka ubijenog 15-godišnjeg Almira.
       
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995 godina Fikret Grabovica kazao je kako ovaj stravični zločin samo jedan u nizu zločina u kojima su sistemski i planirano ubijana djeca Sarajeva, te da je, među ostalima, dokumentovan i u Monografiji “Zločini nad djecom Sarajeva”.
       
Sadržaj monografije, koja će za nekoliko mjeseci izaći iz štampe, Udruženje će zajedno sa Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu kao dokazni materijal priložiti nadležnim sudskim instancama u procesuiranju pomenutih zločina.
      
Pored delegacije Kantona Sarajevo, danas su na mjesto masakra cvijeće položile, te učenjem fatihe i minutom šutnje počast odale i delegacije Grada Sarajeva, Općine Stari Grad,  Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. godina, boračkih udruženja,  te mnogobrojna rodbina, prijatelji i komšije nevino stradalih mladih Sarajlija, saopćila je Press-.služba Kantona Sarajevo.

26.06.2010.

SRAMOTAN ODNOS DRZAVE PREMA ZLATNIM MOMCIMA

 

Za odlazak na Svjetsko prvenstvo samo 15.000 KM • Tim novcem možemo kupiti samo pet avionskih karata, kaže Delalić

image Delalić: Potrebno 140.000 KM

Zlatni momci, kako se s pravom nazivaju reprezentativci BiH u sjedećoj odbojci zbog osvajanja titula svjetskih, evropskih i olimpijskih prvaka, prije dva dana doživjeli su novo poniženje u režiji Vijeća ministara BiH.

Državna vlada, naime, uz određene korekcije donijela je Odluku o sufinansiranju sportskih manifestacija za ovu godinu kojom je najtrofejnijem bh. timu za odlazak na Svjetsko prvenstvu u Oklahomu dodijeljeno samo 15.000 maraka. Istina, spisak nisu predlagali državni ministri, nego multietnička komisija Ministarstva civilnih poslova BiH.

Razočarani reprezentativci

No, to nije spriječilo ministra finansija i trezora Dragana Vrankića BiH da sugerira, a Vijeće ministara BiH usvoji prijedlog prema kojem je iznos predviđen za Skijaški klub Triž iz Tomislavgrada umanjen za 3.000 maraka, kako bi taj novac bio usmjeren Ženskom košarkaškom klubu Tomislav iz istog grada, kojem je potrebniji.

S druge strane, niko od bošnjačkih ministara nije se potrudio da "namakne" nekoliko hiljada maraka više za nastup seniorske reprezentacije BiH u sjedećoj odbojci na predstojećem Svjetskom prvenstvu.

Razočaran ovakvom odlukom Vijeća ministara BiH kapiten bh. reprezentacije u sjedećoj odbojci Sabahudin Delalić rekao je jučer za "Dnevni avaz" da im novac, koji je odobrilo Vijeće ministara BiH, nije dovoljan ni za put na Svjetsko prvenstvo u Oklahomu.

Potraga za novcem

- Svima je jasno da je to Amerika i da novcem koji nam je dodijeljen možemo platiti samo pet avionskih karata. Planirani troškovi za odlazak, s pripremama i opremom, iznose oko 140.000 maraka i aplicirali smo takav projekt - razočaran je Delalić.

To nam je potvrdio i predsjednik Saveza sjedeće odbojke BiH Miralem Zubović, uz konstataciju da je "dobro i ovo što su dobili kakva nam je država".

- Šta mi tu možemo?! Prošle godine, kada smo bili prvaci Evrope, dobili smo 20.000 KM i to ne treba zaboraviti. Bolje išta nego ništa. Država je takva - kakva je i ništa bolje ne možemo ni očekivati. Ovo što nam je odobreno je nedovoljno, ali se snalazimo na drugim mjestima kao što su kantoni i Federacija. Ipak, mi smo državna selekcija i smatramo da smo to na pravi način i predstavili - rekao je Zubović.

Ganuti Novićevim prijemom

No, zlatni momci, ipak, nisu zaboravili gest ministra civilnih poslova BiH Sredoja Novića koji ih je ugostio u zgradi institucija BiH prošle godine i čestitao im na uspjehu koji su postigli.

Zubović je ovakav gest jučer ocijenio historijskim, navodeći da su reprezentativci BiH u sjedećoj odbojci duboko ganuti ovakvim ministrovim potezom.

26.06.2010.

MILORAD BARASANIN: TREBA BITI ISPITANA KOMPLETNA PRIVATIZACIJA

 

Neki ljudi nisu izvršili ugovorne obaveze, a stekli su ogromna preduzeća i kapital, kaže Barašin

image Barašin: O problemu privatizacije u državi se stalno šuti

Glavni državni tužilac Milorad Barašin smatra kako su Bosni i Hercegovini što prije potrebne izmjene Krivičnog zakona u kojima bi bilo navedeno da privatizacijski kriminal ne zastarijeva. Barašin je ovo pitanje pokrenuo i tokom rasprave o izvještaju o radu Državnog tužilaštva u Domu naroda BiH.

Odgovarajući na pitanje da li bi Ministarstvo pravde BiH trebalo dati odgovarajući prijedlog zakonskih izmjena u ovom smislu, kaže da je to "njima prijedlog za razmišljanje".

- Nismo mi još ništa tražili. To su više razmišljanja o izmjeni Zakona po uzoru na zemlje u regionu, kako sva krivična djela vezana uz privatizaciju ne bi zastarijevala. Hrvatska je to uradila - kaže Barašin za "Avaz".

Smatra da je to potrebno zato što su mnoge privatizacije, prema njegovom viđenju, posve sporne. Podnesene su, kaže, i određene prijave.

- Mnogo stvari treba ispitati. O problemu privatizacije u državi se stalno ćuti. Neki ljudi nisu izvršili određene ugovorne obaveze o privatizaciji, a stekli su ogromna preduzeća i kapital. To je nelegalno stečeno - smatra glavni tužilac.

Na pitanje postoji li mogućnost da se zahvati cjelokupan proces pretvorbe državnog kapitala, od "Markovićeve privatizacije", pa nadalje, Barašin ističe da u osnovi "kompletna privatizacija treba biti ispitana".

- Ali, to nije stvar samo tužioca, za to moraju postojati zakoni - kaže Barašin.

"Nikoga nisam napadao"

Komentirajući negodovanja dopredsjedavajuće Doma naroda Dušanke Majkić, koja su u jednom trenutku prerasla u svađu s njim, Barašin je rekao da svoj posao "obavlja profesionalno".

- Moja dikcija i glas uvijek su isti. Ko me poznaje, to zna. Nikoga nisam napadao, bio sam kulturan i samo odgovarao na pitanja. Dušanki Majkić, izgleda, sporno je sve u mom radu i radu Državnog tužilaštva - rekao je Barašin.

26.06.2010.

KAKO SPRJECITI "ODLIV ZNANJA" IZ BOSNE I HERCEGOVINE

 

Ilustrativna fotografija, foto:Midhat Poturović

Ilustrativna fotografija, foto:Midhat Poturović

25.06.2010.
Mladim obrazovanim Bosancima i Hercegovcima koji žive van granica BiH ne nude se konkretni uslovi da se vrate u svoju zemlju i svojim znanjem doprinesu razvoju Bosne i Hercegovine. Teško pronalaze posao u BiH, a nostrifikacija diploma predstavlja poseban problem. Iako postoji interes sa obje strane, potrebni su konkretni projekti predstavnika vlasti u BiH.

Bosnu i Hercegovinu je u vrijeme raspada Jugoslavije i tokom rata napustilo čak 70 posto magistara i doktora nauka. Skoro 30 posto obrazovanih mladih ljudi živi van granica BiH. Zbog toga je ona druga zemlja po migracijima obrazovanog kadra, kaže univerzitetski profesor Lamija Tanović.

„Postoje statistike i one su neumoljive. Kažu da oko 70 i nešto posto inženjerskog kadra od 1995.  je otišlo, 81 posto magistara, 70 i nešto posto
Statistike su neumoljive: oko 70 i nešto posto inženjerskog kadra od 1995. je otišlo, 81 posto magistara, 70 i nešto posto doktora nauka, znači najkvalitetnijeg kadra.
doktora nauka, znači najkvalitetnijeg kadra. Nije tregadija ako znamo napraviti mostove. Tragedija je ako oni ostanu tamo, a mi ovdje - i ne pravimo neku saradnju“
, objašnjava Tanović.

Suština problema nije samo u činjenici da se obrazovani Bosanci i Hercegovci ne vraćaju u domovinu, nego i u tome što ne postoji saradnja sa njima kako bi oni svojim znanjem pomogli razvoju Bosne i Hercegovine, mišljenje je Lamije Tanović.

„Brengej ne znači i nekoga fizički dovesti ovdje. To znači omogućiti saradnju nas ovdje i njih tamo, ali saradnju koja će dati rezultat. I, naravno, tih napora ima, nekih rezultata ima, ali još uvijek ponovo ta saradnja je uglavnom individualna, nije institucionalizovana, a to znači država je opet zakazala“, smatra Tanović.

Kočnica za povratak obrazovanih ima mnogo. Prvi problem je nostrfikacija diploma. Iako postoji agencija za nostrfikaciju, do sada ona nije dala konkretne rezultate. Mladi doktor tehničkih nauka Emir Karamehmedović iz Danske se u BiH vratio još prije tri godine, ali nije nostrifikovao diplomu. Danas radi i živi u BiH, ali se ne bavi poslom za koji se školovao.

„Diplomi nikad nisam nostrificirao zato što proces nostrifikacije namjerno zakomplikovan. To je očigledno kako se na dva, tri mjesta dobiju potpuno različiti odgovori i kako je sam taj proces ustvari osmišljen da odvraća ljude od toga. Jednom ako se donesu neki normalniji zakon i procedura za to, onda ću možda to i uraditi, ali prije toga sigurno ne“, kaže Karamehmedović.

Nevladine organizacije su one koje imaju programe povratka i saradnje sa mladim stručnjacima. Međunarodna organizacija za migracije je kroz svoje projekte podstakla mlade pamatene ljude da ne idu iz BiH ili da se vrate, istakla je predstvanica ove organizacije Alma Šunje.
Problem odlaska obrazovanih osoba treba se rješavati institucionalano, i to na državnom nivou.

„U okviru prvog projekta povratka stručnih kadrova koji je implementiran od 1996. do 2000. godine uspjeli smo da vratimo 862 stručnjaka iz različitih oblasti u BiH sa članovima njihove porodice. Ovi stručnjaci su zaposleni u prioritetnim sektorima razvoja koji su definisani u saradnji sa vladom BiH. Trenutno radimo sa stručnjacima koji žive i rade u Holandiji i dolaze u BiH po zahtjevu poslodavaca na prioritetne pozicije i angažuju se na period od 15 dana do dva mjeseca“, kaže Šunje.

Ipak, problem odlaska obrazovanih osoba treba se rješavati institucionalano, i to na državnom nivou, kaže Sanel Huskić iz ACIPSA ( Alumni centra za intrediscplinarne studije) i dodaje:

„Potencijal BiH se često poredi sa Irskom po ovom pitanju, jer Irska ima ogromnu dijasporu, kao i BiH. Kada govorimo o tom prilivu, moramo razmišljati o dijaspori. Potencijal je tu. Ne postoji sistem koji može tu osobu ne samo privući već i zadržati.“
26.06.2010.

RIZICI DOBROSUSJEDSTVA

Govoreći bosanski: Rizici dobrosusjedstva

Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

25.06.2010.
U nacionalističkom balkanskom okruženju poslije ratova devedesetih, političkim vođama „na svim stranama“ sve će biti oprošteno osim eventualnih nastojanja da se pruži ruka saradnje preko rovova etničkih podjela i nepovjerenja. Besprimjerno ratno bogaćenje, privatizaciona pljačka, korupcija, rodbinske i stranačke privilegije u raspodjeli državnih poslova postali su tako uobičajena slika zakasnjele tranzicije da se i u javnosti najčešće doživljavaju kao neka vrsta običajnog prava ili čak mjera i dokaz snalažljivosti i uspješnosti. Opravdavanje nacionalističkih projekata, nasilja pa čak i ratnih zlodjela iz bliske prošlosti u tom su ambijentu potvrda patriotizma i hrabrosti. Nepoštovanje za međunarodne inicijative i neprestano proizvođenje napetosti u odnosima sa susjedima legitimacija su rodoljublja i preporuka u svakom novom izbornom ciklusu.

Samo su osuda ratnih zlodjela, naročito onih počinjenih s naših strana, poštovanje za žrtve i inicijative za pomirenje i saradnju u regionu neoprostivi znaci slabosti ili čak izdaje.

Proteklih mjeseci – na primjerima i iz Srbije, i iz Hrvatske, i iz Bosne i Hercegovine – pokazivalo se sa koliko se otpora, pa i otvorenog neprijateljstva, suočavaju takve inicijative.

Predsjednik Srbije Boris Tadić je, zalažući se javno da Skupština Srbije usvoji deklaraciju o Srebrenici, doživio osudu nacionalističkih političara, partija i medija i u Srbiji i u Republici Srpskoj, koji su insistirali na „osudi svih zločina na svim stranama“, tvrdili da su „izdvajanja samo jednog događaja i samo jednih žrtava“ protivni „interesima cjelokupnog srpskog naroda“ a predsjednik Republike Srpske odbacio je deklaraciju kao „preuranjenu dok se objektivno ne utvrde sve činjenice o dešvanjima na koja se deklaracija odnosi“ kao da o tome već ne postoje pravosnažne međunarodne sudske presude,a najradikalniji su – zna se –bili radikali s tvrdnjama da rezolucija, iako se ograničila na osudu zločina „onako kako je utvrđen u presudi Međunarodnog suda pravde“, proglašava srpski narod kao genocidan. A kako se nacionalizam najmanje rukovodi logikom, gotovo se i ne primjećuje očita nakaradnost takvog gledanja: kolektivnu krivicu vlastitom narodu priskrbljuju oni koji „u njegovo ime“ opravdavaju ili relativiziraju zločin a ne oni koji ga osuđuju.

Nekako u isto vrijeme dok je Tadić bio na meti zbog srebreničke deklaracije, slično se među hrvatskim ultrapatriotima proveo i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović kad je sa svojim bosanskim domaćinima nedavno otišao da se pokloni bošnjačkim žrtvama hrvatskih zločina u Ahmićima kod Viteza i srpskim u Sijekovcu kod Bosanskog Broda: optuživan je da tim poklonjenjem pred žrtvama u ime Hrvatske preuzima odgovornost za zločine, da priznaje njenu odgovornost za rat u susjednoj zemlji, u kojem ona - kao ni Srbija – službeno nije učestvovala sve dok se u Dejtonu nije pokazalo da Milošević i Tuđman imaju moć da zaustave rat onako kako su ga i poticali.

Ništa bolje se među bošnjačkim medijskim i političkim prijekim sudom u pitanjima patriotizma nije proveo ni predsjednik vladajuće bošnjačke partije Sulejman Tihić: njegovo putovanje na čelu stranačke i parlamentarne delegacije u Beograd poslužilo je kao nov povod da se optužuje za „poniznost pred agresorom“, izdaju nacionalnih interesa, „privrženost velikosrpskoj politici“ i odsustvo državničkih kvaliteta. U politički otvoreno agitatorskim medijima nije se moglo naći ništa o tome šta je delegacija radila u Beogradu, kakve su eventualno inicijative za saradnju pokrenute, je li bilo kakvih nagovještaja dobre volje za unapređenje ekonomskih odnosa – dakle onoga od čega se živi - ali je bilo obilje komentara, uključujući i ničim potkrijepljene tvrdnje da je Tihić išao u Beograd da svojim domaćinima čestita na hapšenju još jednog bosanskohercegovačkog državljanina.

Histerija s kojom se u sve tri države osuđuju, sumnjiče i odbacuju gestovi dobre volje sračunati na obnovu povjerenja i saradnje najbolje pokazuje koliko su još prisutne – pa i najagresivnije – politike koje su i vodile nasilju devedesetih. Insistiranje na tvrdoj liniji u odnosima sa susjedima, na upornom licitiranju argumentima istorijske krivice ili nevinosti, djelimično crpi uvjerljivost u javnosti i iz propuštanja i domaćih i međunarodnih učesnika mirovnog procesa na Balkanu da još davno svedu račune devedesetih.

Iskreno i trajno pomirenje moguće je, naime, samo na osnovama univerzalne osude zlodjela, hapšenja i kažnjavanja njihovih počinilaca i bespogovornog poštovanja za žrtve, i to ne onako kako je utvrdio – ili zato što je utvrdio – bilo koji međunarodni ili domaći sud, već iz uvažavanja istorijske odgovornosti da makar generacija koja sada odrasta na Balkanu bude pošteđena ratnih strepnji i užasa koji nisu poštedjeli nijednu generaciju dvadesetog stoljeća u našim podnebljima.

A za takvo šta potrebna je i državnička hrabrost da se razgovara i sarađuje, da se poklanja žrtvama – kako su to u posljednje vrijeme činili Tadić i Josipović – i da se pruža ruka preko rovova iskopanih devedesetih.
26.06.2010.

ZA INTEGRACIJE POTREBNA BOLJA REGIONALNA SARADNJA

 

Sa okruglog stola o regionalnoj saradnji, 25. juni 2010, Foto: Saša Čolić

Sa okruglog stola o regionalnoj saradnji, 25. juni 2010, Foto: Saša Čolić

25.06.2010.
Dobrosusedski odnosi među zemljama u regionu postaju sve bolji, ali je neophodno više inicijativa na različitim nivoima i veći stepen poverenja među političkim zvaničnicima, zaključak je okruglog stola na temu "Dobri susedi - garanti stabilnosti regiona" koji je organizovao Centar za demokratiju u saradnji s nemačkom Fondacijom "Fridrih Ebert".

Stručnjaci posebno ističu da zemlje regiona neće moći da se kreću ka većim intergracijama, kao što je članstvo u Evropkoj uniji, ako pre toga ne savladaju osnovne lekcije u međusobnim odnosima.

Dragoljub Mićunović, direktor Centra za demokratiju i predsednik Odbora za spoljnu politiku Skupštine Srbije, kaže da se region mora okrenuti budućnosti, a na pitanje šta se u tom okretanju ka budućnosti najpre može uraditi, kaže:

“Sigurno pre svega na najvišem nivou, predsednici država treba da imaju češće kontakte. Ministarstva kroz diplomatske odnose i kanale treba, takođe, da razvijaju te odnose, parlamenti imaju veliku ulogu u tome i da bi se ljudi bolje sporazumevali oni moraju da učine sve da bi ta komunikacija bila bolja i u jezičkom i u kulturnom smislu i u polju razmena, ali i u objektivnom tretiranju prošlosti“, kaže on.

Danilo Vučetić, Foto: Saša Čolić
Zvaničnici u Srbiji naglašavaju da se međususedski odnosi svakim danom sve više popravljaju. Posebno se ističe napredak u odnosima sa Hrvatskom, ali i čitav niz bilateralnih i trilateralnih susreta sa susedima, kao i obnavljanje dipomatskih odnosa sa Crnom Gorom.

U Srbiji ističu da predsednik Predsedništva BiH Haris Silajdžić ima otvoren poziv da poseti Beograd, a da će 21. jula ove godine premijer Mirko Cvetković posetiti Sarajevo.

Danilo Vučetić, iz Ministarstva spoljnjih poslova Srbije, kaže da se posebna pažnja poklanja rešavanju važnih regionalnih pitanja:

“Takva su pitanja priznavanja statusa manjina, školovanje na maternjem jeziju, povratak izbeglih i raseljenih lica, pitanje nestalih, pitanje razgraničenja, povraćaj imovine i stanarskih prava kao i pitanje restitucije. Sva ova pitanja moraju biti rešena pre nego što region postane deo Evropske unije na način uobičajen međunarodnim i evropskim standardima“, kaže on.

Političke razmirice i predrasude

Ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Boriša Arnaut rekao je RSE da je sadašnji nivo komunikacije između Srbije i BiH veoma dobar, ali da u procesu dalje i iskrenije saradnje mora postojati i veći stepan poverenja između Beograda i Sarajeva, jer je to uslov, kako kaže, za bolju saradnju i između Beograda i Banja Luke:

Boriša Arnaut, Foto: Saša Čolić
“Ti specijalni odnosi postoje i tačno je bio jako izražen taj odnos Beograda i Banja Luke. Sarajevo je na to ćutalo, naravno bilo bi nam puno draže da imamo jako dobar odnos između Beograda i Sarajeva i to bi bilo i za Republiku Srpsku prosperitetnije zato što bi bio mir u BiH, dakle ne bi imali dodatne unutrašnje probleme. Taj probelm, jednostavno tinja i prisutan je, naravno, niko ga ne potiče i dosta je bilo isticanja problema, nerazumevanja i svađa“, kaže on.

Uprkos tome što su odnosi između Srbije i BiH bolji nego ikada pre, ambasador Arnaut naglašava da tu postoji čitav niz nevidljivih stvari koji taj odnos, na neki način, vuku unazad:

“Pitanje procesa Ejupu Ganiću ili slučaj koji već tri godine traje sa Ilijom Jurišićem, pa onda nedavno hapšenje Sakić Mirsada...to je nešto što pravi zastoj u puno boljim odnosima između Srbije i Bosne i Hercegovine“, kaže on.

Ambasador Crne Gore u Srbiji Igor Jovović kaže da se danas, gotovo, svi sa prostora bivše Jugoslavije zalažu za bolju regionalnu saranju, ali da se u tom pogledu mora još puno toga učiniti:

Igor Jovović, Foto: Saša Čolić
„Danas nema države sa kojom mi u našem neposrednom ili širem susjedstvu na području Balkana ne sarađujemo izuzetno dobro. Nekih puta ima nekih političkih razmirica sa nekim državama ili sa nekim političkim i intelektualnim krugovima u regionu, ali one su vrlo nametnute. One proističu iz onoga što se obično naziva predrasudama bilo koje vrste koje vladaju među nama“, kaže on.

Predsednica Fonda za političku izuzetnost Sonja Licht istakla je da pojedinačni napori svake zemlje u reginu da poprave sopstveni imidž neće imati velikog efekta jer region mora nastupati zajedno i da Evropi nije u interesu da ovaj pojas Balkana bude u stanju stalne napetosti:

“Jasno je da nikome ne odgovara da mi ostanemo jedna rupa. To ne odgovara ni Evropskoj uniji, to ne odgovara ni nama, to ne odgovara procesima globalizacije kakvi jesu i kakvi bi trebali da budu. Prema tome, čini mi se da je vrlo važno da se o ovoj temi razmišlja i da dobrosusedski odnosi jesi i moraju biti osnovni stub regionalne saradnje. Jedno ne može i ne sme da zameni drugo“, ističe ona.

*****
Možda bi vas moglo zanimati i ovo
Lideri iz regiona: Zajedno ka EU, rješavanjem nesuglasica dijalogom
Nova stranica u međususjedskim odnosima?
26.06.2010.

MISTERIJA SPISKA POVEZANIH SA TERORIZMOM JOS NIJE RIJESEN

 

Akcija 'Svjetlost' u Gornjoj Maoči, februar 2010, foto

Akcija "Svjetlost" u Gornjoj Maoči, februar 2010, foto

25.06.2010.
Dok se u Sarajevu očekuje monitoring tim EU koji će procijeniti kako i koliko policija u BiH sarađuje, još uvijek se traže odgovorni za spisak od 45 navodnih terorista koji je objavljen u medijima i poslan u UN.

Savjet ministara BiH i Ministarstvo bezbjednosti saopštili su da zvanično spisak 45 terorističkih organizacija nikad nije poslat UN-u, dok mediji koji su ga objavili tvrde suprotno. Dok se odgovornost prebacuje s jednih na druge, šteta je već napravljena - i to za ugled zemlje u svijetu.

Spisak 45 organizacija iz BiH navodno povezanih sa terorizmom koji od marta ove godine potresa zemlju za zvanične vlasti ne postoji. Prema stavu ministra sigurnosti BiH Sadika Ahmetovića on je lažan, a navodno neovlašteno su ga na memorandumu Vijeća ministara BiH sastavila dvojica policajaca iz RS, inače članovi Udarne grupe za borbu protiv terorizma čija imena Ahmetović nije htio obznaniti:

„Bez dvojbe da je neovlašteno napravljen na memorandumu Vijeća ministara i da su ga ljudi koji su ga napravili neovlašćeno napravili i da nikad nije razmatran na dnevnom redu Udarne grupe za borbu protiv terorizma.“
Oni koji su plasirali u javnost su nanijeli veliku štetu najviše Bošnjacima, tvrdi državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović. 


Sudeći prema ranije objavljenim informacijama, radi se o Vladi Jovanović i Branislavu Dujkoviću, protiv kojih je upućena i prijava državnom Tužilaštvu. Šteta je, kaže Ahmetović, nanesena, a među glavne krivce svrstava one koji su spisak objavili:

„Oni koji su plasirali u javnost su nanijeli veliku štetu i vjerujem da je time ponajviše šteta nanijeta Bošnjacima i organizacijama koje su se našle u javnosti na jedan način koji sigurno nije primjeren. Dnevni avaz je plasirao informaciju koja sigurno ne odražava stanje i spisak koji je otišao prema UN-u. “

Objavljivanjem spiska u martu ove godine, Dnevni avaz se poziva na tvrdnje zamjenika ministra sigurnosti Mije Krešića da raspolaže informacijom koju je dobio od Tužilaštva BiH o postojanju saznanja o ovim organizacijama, a sve u vezi sa slučajem Safeta Durgutija, profesora medrese u Travniku, koji je zatražio od UN-a da ga skine sa liste koja ga sumnjiči za veze sa terorizmom.

Glavni urednik Dnevnog avaza Sead Numanović tvrdi da je istina drugačija od one koju je plasirao ministar Ahmetović:

„Nije istina da taj spisak nije došao do UN-a. On jeste tamo i mi tačno znamo koji su ga ambasadori dobili i o čemu su razgovarali sa našim diplomatskim predstavnicima, ali i sa međunarodnim novinarima.“

Odgovornost državnih organa

Jedna od organizacija sa famoznog spiska 45 jeste i list Saff. Riječ je o islamskom vjerskom časopisu koji je, prema riječima glavnog urednika Semira Imamovića, uvijek osuđivao terorizam u ime islama, te da ne zna ko ga s tim dovodi u vezu. Ipak, najveća je šteta nanesena BiH, kaže Imamović:
U listu Saff koji je na famoznom spisku terorističkih organizacija kažu kako ne znaju kome da se žale, jer se svi ograđuju od spiska.


„Ja bih potencirao štetu koja je nanasena državi BiH - i to se namjerno radi. To, dakle, pojedini izvori namjerno rade. Želi se BiH predstaviti kao leglo terorizma, leglo nekakvih ostrašćenih terorista koji su spremni ugroziti svjetski mir itd.“

Što se tiče pokretanja odgovornosti, Imamović kaže kako se, zbog činjenice da se svi ograđuju od spiska, ne zna ni kome bi se žalili.

Iz Tužilaštva BiH zvanične informacije još nema, a o samom spisku i aferi nikada nije informirana ni Komisija za odbranu i sigurnost BiH. Zadnja informacija Vijeća ministara a koju je saopštio predsjedavajući Nikola Špirić glasi:

„Spisak koji kola, on ne postoji za Vijeće ministara.“

No, šta ako se nakon ove isključivosti utvrdi drugačije, pita se predsjedavajući parlamentarne Komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Mirko Okolić:

„Onda će morati neko da bude za to odgovoran. Naravno, da će to morati biti odgovorni državni organi. Prema tome, na tome treba da se radi veoma, veoma ozbiljno, bez obzira ko je na čelu toga državnog ministarstva i državne institucije, jer to je u interesu čitave BiH.“

Zastupnik SDP BiH Denis Bećirović kaže kako postoji vjerovatnoća da će ova partija tražiti pokretanje odgovornosti aktuelnog ministra sigurnosti jer nikad nije dostavio traženu informaciju kako o spisku tako i o akciji 'Svjetlost', provedenoj u vehabijskoj zajednici u Gornjoj Maoči kada je uhapšeno sedam osoba zbog ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH, napada na ustavni poredak BiH i izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti:

„Nema smisla optuživati neke niže činovnike, treba krenuti redom, dakle od glave. Treba da vidimo, prije svega, odgovornost predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministra sigurnosti, pa onda da vidimo ko je odgovoran za takvo ponašanje.“

Iako je, sudeći prema Vijeću ministara, afera završena čini se da tek počinje i to pričom ko šta radi pod državnim krovom. Naime, prema izjavama načelnika krim policije RS Gojka Vasića, Udarna grupa za borbu protiv terorizma je od strane policajaca koji se sada terete za kreiranje lažnog spiska, dobila informacije o potencijalno opasnim grupama. Pitanje je kako su informacije o tome iz Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti dospjele u javnost, te i ako su i dospjele do UN-a zašto se to krije.
26.06.2010.

BEOGRAD RASPUSTIO UPRAVE U SEDAM OPSTINA NA KOSOVU

 

Prizren

Prizren

 25.06.2010.
Raspuštanjem uprava u pojedinim opštinama na Kosovu u kojima više nema Srba Vlada Srbije zauzima realističniji pristup, ali se ta odluka ne može tumačiti kao promena strateške politike Beograda prema Kosovu, tvrde i u Vladi i analitičari.

To nije gašenje loklanih samouprava nego racionalan pristup jer želimo efikasnije da rešavamo probleme pogotovo u sredinama gde Srbi imaju nameru da se vraćaju, kaže za naš radio ministar za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije Goran Bogdanović:

„Nije imalo svrhe finansirati više predsednike opština, skupština, njihove zamenike, sekretare, načelnike, a da ti ljudi žive u centralnoj Srbiji. Oni svoje sunarodnike koji nažalost još uvek žive u kolektivnim centrima nisu čak ni obilazili, nisu ni ustanovili gde se oni nalaze niti da li žele da se vrate. Čitav taj posao je radilo ministarstvo.“

Goran Bogdanović, arhiv
Za opštine Podujevo, Đakovica, Suva Reka, Dečani, Prizren, Uroševac i Klina čije su uprave rasformirane Beograd će imenovati koordinatore. Kao drugi razlog za raspuštanje uprava koji ima uporište u zakonima i Ustavu, kaže ministar Bogdanović, je to što sedišta tih lokalnih samouprava ne nalaze na teritoriji tih opština:

„Nego su izmeštene ili u centralnoj Srbiji ili u drugim delovima Kosova. Vi danas nemate u Đakovici sedište opštine, nemate u Dečanima, Suvoj Reci, Uroševcu, u Podujevu i tako dalje.“

Iako Beograd propagira jačanje svojih institucija i snaženje prisustva srpske države na Kosovu dešava se da se Srbi sa Kosova okreću ka Prištini, pa je tako u Partešu, opštini koja radi u sistemu Vlade Kosova, izlaznost na kosovskim izborima bila 65 odsto.

Nenad Cvetković, kandidat za predsednika opštine koji je ušao u drugi krug, kaže da su Srbi u Pomoravlju odluku Vlade Srbije o raspuštanju pojedinih uprava shvatili kao poruku da će se taj trend nastaviti:

„Oni su hteli da uzmu opštinu Parteš u svoje ruke zato što se spremaju da ugase srpske opštine. Nek izađe ministar za Kosovo sa podacima šta su pomogli Pomoravlju, opštini Parteš. Ni jedan dinar nije uložen.“

Ispunjavanje naredbe iz Brisela

Za Prištinu su institucije koje su formirane na izborima koje je organizovao Beograd nelegalne. Sadri Ferati, ministar za lokalnu samoupravu u Vladi Kosova kaže da su one do sada pokazale samo jednu težnju da zadrže trenutnu situaciju koja nije dobra:

Sadri Ferati, arhiv
„Nama je potrebno da građani sarađuju, da imamo strukture koje će da rešavaju probleme građana, i da ne sprečavaju njihovu volju da promene ovaj način života.“

Na adresu Beograda više puta su stizali zahtevi iz međunarodne zajednice da raspusti paralelene strukture, pre svega na severu Kosova. Zato je za one koji su ovom odlukom ostali bez radnog mesta to zapravo ispunjavanje naredbe iz Brisela, za srpsku opoziciju sa nacionalnim predznakom to može da demotiviše povratak Srba.

Međutim, ministar Goran Bogdanović odbacuje mogućnost da je Beograd promenio politiku prema Kosovu:

„Ne, ne može se to tako shvatiti. Mi ostajemo privrženi našoj politici prema Kosovu i Metohiji ali naravno ne možemo dozvoliti da trošenje novca bude kao što je nekada bilo.“

Za Aleksandra Popova iz Centra za regionalizam je ono što se dešavalo sa opštinom Podujevo koja je izmeštena u Kuršumliju zapravo kap koja je prelila čašu i naterala Vladu da reaguje.

Podsetimo da se u Kuršumliji odigrao svojevrsni kosovski boj kada su se tokom rasprave koja je od dve suprotstavljene opštinske vlasti legalna potukli odbornici vladajuće koalicije i opozicije.



Raspuštanjem uprava u pojedinim opštinama na Kosovu Vlada Srbije zauzima realistični pristup i ispavlja greške iz vremena Koštuničine vlade, kaže Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam, koji u ovom potezu Beograda zapravo ne vidi promenu politike prema Kosovu:

„Reč je o tome da je bio veliki odliv para iz Srbije na te neke institucije koje kao postoje, a zapravo su te pare išle u sive tokove i koristili su ih tamo neki pojedinci, a čak i ono malo Srba, da ih je bilo, nije imalo koristi od tih para. Dok je premijer bio Koštunica, on je instalirao svoje ljude, i mislim da su se mnoge stvari dešavale na fiktivnom terenu i istrajavalo se na nekoj nerealnoj varijanti.”
26.06.2010.

IVO JOSIPOVIC: HRVATSKA JE U KRIZI I POTREBNO JE PROVESTI REFORME

 

 
24sata.info PHOTO
image Ivo Josipović / 24sata.info

 

24SI - Hrvatska danas savremena demokratska država i društvo koja je dužna poginulim braniteljima obećati predan i beskompromisan rad na boljitku Domovine.

 

Oživljavanje privrede, izlazak iz recesije, otvaranje razvojnih perspektiva, nova radna mjesta, stvaranje uslova za školovanje i profesionalno usavršavanje značajne su teme danas. Činjenica je da je Hrvatska u krizi, pa je potrebno provesti odlučne reforme, brzo i efikasno, rekao je predsjednik Ivo Josipović na današnjoj svečanoj promociji polaznika vojnih škola što se održava savke godine u vojarni "204. vukovarska brigada" u Vukovaru na Dan državnosti.

Dodao je kako je "politika koja se odlučno suprotstavlja korupciji i organizovanom kriminalu, ali i stvara privredne rezultate – i moja politika". Kao prioritete na kojima će ustrajati u svom mandatu naveo je rješavanje granice, traženje nestalih, sukcesija.

Predsjednik je rekao da svaki "građanin Hrvatske ima pravo na dostojan život i posao". -Bez žrtve hrvatskih branitelja ne bi bilo ni Hrvatske. Svima koji su ugradili svoje živote u hrvatsku slobodu i na današnji dan treba posebno zahvaliti. Upravo oficiri i podoficiri čijoj promociji danas prisustvujemo dat će svoj doprinos afirmaciji položaja Hrvatske u svijetu.

(24sata.info)

26.06.2010.

BELGIJSKI SEF DIPLOMATIJE PITANJE UKIDANJA VIZA BiH "OSTAVIO" ZA SEPTEMBAR

 

Belgija spremna da nastavi proces proširivanja po formuli "svakome prema zaslugama"

image

Belgijski ministar inostranih poslova Stev Vanakere u današnjem predstavljanju aktivnosti svoje zemlje u narednih šest mjeseci, koliko će držati rotirajuće predsjedništvo Evropske unije, nije se izjasnio da li će BiH i Albaniji do kraja godine biti ukinute vize.

To, kao i druga slična pitanja koja imaju političku obojenost, a povezana su sa zapadnim Balkanom, Vanekere je vremenski ostavio za septembar.
 
Konkretniji nije bio niti premijer Iv Laterm, koji je takođe učestvovao u predstavljanju ciljeva belgijskog predsjedništva EU, javlja dopisnik Srne.
 
U septembru će Herman van Rompej, predsjedavajući Evropskog savjeta, kojeg čine 27 lidera članica EU, razmatrati cjelokupnu spoljnu politiku Unije. U sklopu tog šireg razmatranja, koje će obuhvatiti mnoga područja, razmotriće se sva pitanja vezana za zapadni Balkan, najavio je Vanakere. 
 
Međutim, Belgija je spremna da nastavi proces proširivanja, po formuli "svakome prema zaslugama".
 
Belgija teži brojnijim i kvalitetnijim kontaktima sa kandidatima i potencijalnim kandidatima zapadnog Balkana, rekao je Vanakere.
 
"Lično ću imati ulogu poštenog posrednika koji daje prijedloge, čovjeka koji gradi mostove (između regiona i Brisela). Cilj će biti da reforme u zemljama koje teže članstvu u EU budu konkretne", rekao je belgijski ministar.

Vanakere je član tehničke vlade premijera Leterma. Letermova vlada nastavlja državne poslove, dok nova koalicija političkih partija, koje su se nametnule na nedavnim izborima, ne formira novu vladu.
 
Visoki belgijski zvaničnici nisu željeli da odgovore niti na konkretna pitanja o napredovanju Hrvatske i Srbije. Za Hrvatsku je rekao da će Belgija osigurati da se pregovori nastavljaju glatko, bez zastoja, ali je odbio da kaže da li će se pregovori sa Zagrebom završiti ove godine.

 

25.06.2010.

ODBIJENI ZAHTJEVI ZLOCINACA IVANA KORACA I DRAGANA SLAVKOVICA

 

Pripadnici jedinice "Žute ose" i "Pivarski" pravosnažno su osuđeni za ratni zločin nad civilima na teritoriji Zvornika u BiH tokom 1992.

image Zvornik

Vrhovni kasacioni sud Srbije odbio je danas kao neosnovane zahtjeve dvojice osuđenih za ratne zločine u Zvorniku Ivana Koraća i Dragana Slavkovića i njihovih branilaca za ispitivanje zakonitosti pravnosnažnih presuda.

Pripadnici jedinice "Žute ose" i "Pivarski" Korać i Slavković pravosnažno su osuđeni za ratni zločin nad civilima na teritoriji Zvornika u BiH tokom 1992. godine na kazne zatvora devet, odnosno 13 godina.

Siniša Filipović osuđen je u istom postupku pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu na tri godine zatvora, dok je Dragutin Dragićević oslobođen optužbe.

Njima su se na teret stavljali zločini nad Bošnjacima na lokalitetima Ekonomija, Ciglana i u Domu kulture u Čelopeku. Osuđeni su na području opštine Zvornik od 1992. do 1995. godine kršili pravila međunarodnog prava.

25.06.2010.

BRANISLAV BORENOVIC: VLASTI SVOJ ZAKON O DRZAVNOJ IMOVINI KORISTE U PREDIZBORNE SVRHE

 

24sata.info PHOTO
image Branislav Borenović / 24sata.indo

 

24SI - Šef Kluba poslanika Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović smatra da vlast u RS-u Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, a pod zabranom je raspolagnja od marta 2005. godine na osnovu odluke visokog predstavnika u BiH, koristi u predizborne svrhe.

 

“To je pokušaj Vlade RS-a i vladajućeg SNSD-a da iskoristi svaku priliku da izazovu reakciju međunarodne zajednice i da prikupe političke poene ne bi li građani RS-a zaboravili da nemaju posla i plaća i da teško žive”, ocijenio je Borenović danas u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Napominjući da PDP još nije dobio materijale za narednu sjednicu, među kojima je i nacrt zakona koji je jučer utvrdila entitetska vlada, Borenović je napomenuo će tek kada se upoznaju sa tekstom zakona moći dati precizan stav.

“Ali, u svakom slučaju, očito je da ponovo dolazimo u situaciju koja će se koristiti u predizborne svrhe”, zaključio je Borenović.

Stav OHR-a je da bi poseban zakon Republike Srpske koji ima za cilj ukidanje privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom samo potkopao izglede za postizanje održivog rješenja ovog pitanja i prema tome dalje odgodio ispunjenje uslova i ciljeva 5+2, zatvaranje OHR-a, te odgodio postizanje sporazuma između vlasti Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko.

(fena)

25.06.2010.

ZVORNIK: UHAPSEN DRZAVLJANIN SRBIJE SA INTERPOLOVE POTJERNICE

 

24sata.info PHOTO
image Granična policija BiH / 24sata.info

 

24SI - Policijski službenici Jedinice granične policije Zvornik su 24. juna oko 21 sat na Međunarodnom graničnom prijelazu Karakaj, na ulazu u BiH, prilikom granične kontrole otkrili osobu...

 

...za kojom je Interpol Sarajeva raspisao potragu zbog krivičnog djela krijumčarenje osoba.

Radi se o državljaninu Srbije Š. V., rođenom 1951. godine u Beogradu.

O događaju je obaviješten tužilac Tužilaštva BiH koji je naložio da se osoba liši slobode, što je i učinjeno.

Danas je državljanin Srbije predan Sudu BiH, na dalje postupanje, saopšteno je iz Granične policije BiH.

(fena)

25.06.2010.

REPUBLIKA SRPSKA POCELA PROCES PRISVAJANJA DRZAVNE IMOVINE

 

Zgrada Vlade RS, arhiv

Zgrada Vlade RS, arhiv

25.06.2010.
Vlada Republike Srpske utvrdila je u četvrtak Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta, a pod zabranom je raspolaganja. Zakon predviđa da se imovina na teritoriji RS, a na koju je OHR svojim zakonom 2005. godine stavio zabranu raspolaganja, smatra njenim vlasništvom.

Jednostrana odluka Vlade naišla je na osudu Kancelarije visokog predstavnika. Vlasti u Banjoj Luci, čini se, ponovo stavljaju prst u oko međunarodnoj zajednici jer postoje jasnim zaključci Vijeća za implementaciju mira o potrebi postizanja dogovora između entiteta i države o pitanju državne imovine, što je jedan od uslova iz paketa «pet plus dva» za transformaciju OHR-a.

Ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman kaže da se Vlada na ovaj korak odlučila jer se Komisija za državnu imovinu, koju je imenovao Savjet ministara BiH, već pet godina ne može da riješi pitanje imovine BiH:

Džerard Selman, arhiv
„Suština zakona je da se imovina koja je pod privremenom zabranom raspolaganja, a koja se nalazi na teritoriji RS, pripada RS, odnosno nešto pripada RS kao entitetu, a jedan dio imovine pripada lokalnim zajednicama.“

Ovaj zakon naći će se pred poslanicima Narodne skupštine na sljedećoj sjednici koja će se održati od 6. do 8. jula. Odluku Vlade RS da uputio svoj zakon o državnoj imovini u preceduru osudila je Kancelarija Visokog predstavnika. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:

„Ambasadori Upravnog odbora su u više navrata apelovali na organe vlasti u BiH da ne preduzimaju bilo kakve unilateralne radnje u pogledu državnei vojne imovine. Stoga se na jednostrani potez Vlade RS može gledati samo kao na smišljenu provokaciju sa namjerom podizanja političkih tenzija u predizbornom periodu. Vijeće za implementaciju mira će razgovarati o ovom posljednjem potezu na svom sastanku sljedeće sedmice.“

Političko rješenje

Uz ocjenu da je reakcija OHR-a očekivana, ministar Selman kaže da su predstavnici Vlade imali intenzivne razgovore sa pravnim timom visokog predstavnika za popis imovine u vezi sa ovim zakonom:

„Mi smo davali već nekoliko inicijativa i prijedloga kako da prevaziđemo ovu situaciju, s tim da mi ne prihvatamo inicijativu da RS popiše dio imovine koji je njoj potreban, pa da tek onda se utvrđuje razlika, jer smatramo da na osnovu teritorijalnog i funkcionalnog principa ta imovina, ipak, pripada entitetima, a da BiH kao država i njene institucije mogu da dobiju takvu imovinu dok im treba.“
Zaseban zakon o imovini RS bi samo mogao podrijeti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, te na taj način nadalje odgoditi ispunjenje programa ’pet plus dva’, zatvaranje OHR-a


Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:

„Zaseban zakon o imovini RS bi samo mogao podrijeti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, te na taj način nadalje odgoditi ispunjenje programa ’pet plus dva’, zatvaranje OHR-a, kao i odložiti dogovoreno rješenje između organa vlasti RS, države, Federacije BiH i Brčko Distrikta.“

Rješavanje pitanja dijela državne imovine na ovaj način, nažalost, ide samo u pravcu političkog rješenja, a ne pravnog. Nije sporno da neko može upravljati imovinom, niti je sporna raspodjela imovine, već način njenog evidentiranje, kaže predsjednik Radne grupe za popis državne imovine Zenit Kelić:

„Sporazumom za pitanje sukcesije, kao i Ustavom, rečeno je da BiH ima kontinuitet države, znači sve ono što je bilo na SRBiH kao članici bivše zajednice, federacije Jugoslavije knjiži se i postaje vlasništvo novog subjekta nekog, s tim da neki titular - ko će raspolagati ili raspodijeliti - normalno može biti i entitetski i općinski i bilo kog nivoa. Na kraju-krajeva, samo način upisa u zemljišne knjige tako to govori.“

Prof. dr. Ćazim Sadiković, predsjednik Skupštine Udruženja demokratskih pravnika u BiH i član Venecijanske komisije, nišljenja je da bi usvajanje ovog zakona bilo kršenje Ustava Bosne i Hercegovine:

„Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava ima prioritet nad svakim drugim pravom. Mislim da u ovom slučaju mi bismo morali poštovati Evropsku konvenciju i odredbu perema kojoj sva pravna lica, naravno i fizička, imaju pravo ne neometano uživanje ili korištenje svoje imovine. Država je pravno lice i ona svakako po tom osnovu ima pravo na neometano uživanje svoje imovine.“

Kako aktuelna vlast neće u Republici Srpskoj, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata, ima ubjedljivu većinu u entitetskom parlamentu, teško je vjerovati da Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji, a pod zabranom je raspolaganja neće biti usvojen.

Ostaje da se vidi da li će nakon toga visoki predstavnik Valentin Incko posegnuti za svojim ovlastima i staviti ovaj zakon van snage, kao što je to nedavno uradio kada je Pravobranilaštvo BiH pokušalo da dio imovine upiše na Bosnu u Hercegovinu.
25.06.2010.

OHR: SMISLJENA PROVOKACIJA VLADE REPUBLIKE SRPSKE RADI PODIZANJA TENZIJA PRED IZBORE

 

Zaseban Zakon o imovini RS samo bi mogao narušiti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, saopšteno je iz OHR-a

image Milišić: Ozbiljnost ovog pitanja ne može se potcjenjivati

Direktor komunikacija OHR-a Oleg Milišić ocijenio je da usvajanje Nacrta zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS a pod zabranom je raspolaganja, "smišljena provokacija Vlade Republike Srpske /RS/ sa namjerom podizanja političkih tenzija u predizbornom periodu".

Ovu ocjenu iz OHR-a pojašnjavaju time da su ambasadori Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira u više navrata apelovali na vlasti u BiH da ne preduzimaju bilo kakve unilateralne radnje u pogledu državne i vojne imovine.

"Sposobnost BiH da ostvari napredak u evroatlantskim integracijama zavisi o iznalaženju prihvatljivog sporazuma o državnoj i vojnoj imovini. Zaseban Zakon o imovini RS samo bi mogao narušiti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, te na taj način nadalje odgoditi ispunjavanje Programa `pet plus dva` za zatvaranje OHR-a, kao i odložiti dogovoreno rješenje između vlasti RS, Federacije BiH, države i Brčko distrikta", naveo je Milišić u saopštenju.

Iz OHR-a dodaju da će politički direktori Upravnog odbora PIC-a na sastanku 29. i 30. juna u Sarajevu, razgovarati o ovom potezu Vlade RS "te da se ozbiljnost ovog pitanja ne može potcjenjivati".

Vlada RS utvrdila je na jučerašnjoj sjednici Nacrt zakona o statusu državne imovine, koja se nalazi na teritoriji RS, a pod zabranom je raspolaganja, koji predviđa da se imovina na teritoriji RS smatra njenim vlasništvom.

"Ovaj zakon predviđa da se imovina koja se nalazi na teritoriji RS smatra vlasništvom RS. Zakon ne tretira imovinu koja se nalazi van granica BiH. On otvara mogućnost da Vlada RS sporazumom sa Savjetom ministara BiH da na korištenje bez naknade imovinu RS institucijama BiH, radi obavljanja poslova iz nadležnosti tih institucija", rekao je pomoćnik ministra pravde RS Nikola Kovačević.

25.06.2010.

OPTUZENI RATNI ZLOCINAC NOVAK STJEPANOVIC PONOVO SE NIJE POJAVIO PRED SUDOM BiH

 

Mirko Todorović, koji je pravosnažno osuđen na 13 godina zatvora, pobjegao nakon puštanja iz pritvora

image Sa ekshumacije u Borkovcu (Foto: Arhiv)

 

Novak Stjepanović, koji je optužen za ratni zločin u Bratuncu, ponovo se nije pojavio u Sudu BiH, pa je ročište za izjašnjenje o krivici prolongirano - prenosi BIRN - Justice Report.

- Imamo informaciju da je optuženi primio poziv za prethodno ročište i rješenje o dodjeljivanju branioca, međutim, nemamo informaciju od Interpola da je blagovremeno obaviješten o ovom ročištu - kazala je sutkinja Jasmina Kosović.

U novembru 2009. podignuta je optužnica prema kojoj se Stjepanović tereti da je 20. maja 1992. u naselju Borkovac (općina Bratunac) sa četirima pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) učestvovao u zarobljavanju 14 Bošnjaka.

Tužilaštvo smatra da je optuženi zarobljene civile maltretirao, oduzeo im novac i, zajedno s drugim vojnicima iz grupe, učestvovao u njihovom strijeljanju, pri čemu je ubijeno sedam osoba.

Potjernica za Stjepanovićem raspisana je 2007., a, prema podacima Tužilaštva BiH, on posjeduje državljanstvo BiH i Republike Srbije.

- Iz dokumentacije sam primijetio da je dotični, prema izvještaju policije Srbije, svojeručno potpisao poziv. Mislim da to jasno ukazuje da ne želi da se pojavi - kazao je tužilac Adnan Gulamović.

Sud BiH će Interpolu poslati dodatne informacije o adresi optuženog.

Novo ročište za izjašnjenje o krivici je 8. oktobra.

Sud BiH za zločin u Borkovcu pravosnažno je osudio Mirka Todorovića na 13 godina i Miloša Radića na 12 godina zatvora.

Todorović je pobjegao nakon što su on i Radić pušteni iz pritvora te je i za njim raspisana potjernica.

25.06.2010.

BEOGRAD: MILAN SPANOVIC ZA ZLOCIN PROTIV HRVATSKIH CIVILA OSUDJEN NA PET GODINA ZATVORA

 

24sata.info PHOTO
image Sudska presuda / 24sata.info

 

24SI - Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u petak je bivšeg pripadnika teritorijalne odbrane tzv. SAO krajine Milana Španovića osudilo na pet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i mučenje hrvatskih civila od listopada 1991. do kraja siječnja 1992. u zatvoru u Staroj Gradiški.

 

Obrazlažući presudu, predsjedateljica sudskog vijeća Vinka Beraha - Nikićević kazala je da je Španović (49) kriv jer je u zatvoru u Staroj Gradiški okrutno postupao prema hrvatskim civilima, mučio ih i tjelesno povrijeđivao, nanoseći im velike patnje, tjelesnu i duševnu bol, čime je izvršio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Po njenim riječima, oštećene Bogunović Đuru, Filipović Luku i Kvočić Josipa u zarobljeništvu je optuženi fizički zlostavljao, kršeći time pravila međunarodnog prava o postupanju prema civilima tokom oružanih sukoba. Petogodišnja je zatvorska kazna, kako je rekla, primjerena počinjenom kaznenom djelu.

Donošenju presude prethodile su završne riječi u kojima je tužiteljska strana, navodeći da je u postupku dokazan zločin, zatražila da optuženi bude proglašen krivim i osuđen po zakonu, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu, pozvavši se na nedostatak materijalnih dokaza i osporivši izjave svjedoka.

Zamjenik srbijanskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić kazao je da će odluka o eventualnoj žalbi na presudu biti donijeta nakon što tužilaštvo dobije pismeni otpravak presude. Dodao je kako ovaj sudski postupak predstavlja nastavak rada na institucionalnoj zaštiti žrtava ratnih zločina, te dobre saradnje sa hrvatskim pravosuđem.

Suđenje Španoviću, započeto 17. septembra 2009., iznova je započeto 12. februara jer je u međuvremenu promijenjen sastav sudskog vijeća koje vodi postupak. Do promjene sastava sudskog vijeća došlo je zbog reizbora sudaca u sklopu reforme pravosuđa, koji je stupio na snagu početkom 2010.

U optužnici koju je srbijansko tužilaštvo za ratne zločine podiglo 3. juna 2009. navodi se da su krajem septembra i početkom oktobra 1991., svi oštećeni, stanovnici sela Borovca u opštini Novskoj, istjerani iz svojih kuća i odvedeni u zatvor u Staroj Gradiški, gdje su boravili do kraja januara 1992., kada su razmijenjeni ili pušteni.

Cijelo to vrijeme punu vlast nad njima imali su pripadnici teritorijalne odbrane tzv. krajine, među kojima i osuđeni Španović, rodom iz Novske, koji je do sada živio u vojvođanskom mjestu Čelarevu.

Postupak protiv Španovića vodio je Županijski sud u Požegi, a srbijansko pravosuđe preuzelo je predmet temeljem Sporazuma o saradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, zaključenog između srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine i hrvatskog Državnog tužilaštva.

(fena)

25.06.2010.

NAVIJACI SRBIJE POKUSALI BIJES ISKALITI NA DZAMIJI FERHADIJA, SKANDIRALI "SRBIJA, SRBIJA"

 

Polupano staklo na Gazanferija džamiji, oborena ograda od harema, a u namjeri da oskrnave nišane vandale spriječila policija

image Gazanferija džamija: Vandali polupali staklo (Foto: M. Lugić)

Nakon poraza Srbije od Australije na Svjetskom prvenstvu u nogometu, preksinoć su stotine navijača srbijanske reprezentacije izašle na ulice Banje Luke i svoj bijes iskalili na vjerske objekte, lokale i radnje u vlasništvu Hrvata i Bošnjaka.

Iako policija jučer do kraja dana nije zvanično izašla s ovim podacima, "Dnevnom avazu" jučer je potvrđeno da su vandali divljali Banjom Lukom puna dva sata, pri čemu je pričinjena veća materijalna šteta na brojnim objektima.

Navijači su spontano okupljanje počeli nekoliko sati prije meča u obližnjim lokalima noseći zastave Srbije. Nakon utakmice veći broj njih krenuo je vozilima prema gradu. Polupano je staklo na Gazanferija džamiji, oborena ograda od harema, a u namjeri da oskrnave nišane spriječila ih je policija.

Masa je potom krenula prema Ferhadiji, ali je veći broj policajaca napravio obruč oko džamije, a potom vandale udaljio s lica mjesta. U Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka potvrđeno nam je jučer da šteta nema, ali i da je veći broj policajaca tokom noći morao čuvati džamiju.

S druge strane, u policiji nam je rečeno da je nakon poraza Srbije veći broj policajaca angažiran tokom čitave noći i to oko Američke ambasade, konzulata i drugih diplomatskih institucija. Prema riječima načelnika Sektora grada u banjalučkoj policiji Dražena Arbutine, navijači su preksinoć u ovom gradu na nekoliko objekata polupali prozore, ali nisu evidentirani veći izgredi niti značajnije narušavanje javnog reda i mira.

- Polupana su stakla na trgovačkoj radnji "Kraš" i "Croata". Veliki broj pripadnika CJB Banja Luka bio je na ulicama grada kako bi kontrolisali situaciju - istakao je Arbutina.

Prizivali i Kosovo

Dok su lomili stakla i divljali, navijači su skandirali "Srbija, Srbija" i "Kosovo je srce Srbije". U banjalučkom naselju Vrbanja, gdje se gotovo svaki put nakon utakmice u kojoj igra Srbija dogodi neki incident ili budu napadnuti povratnici, preksinoć su mjere sigurnosti bile pojačane. Grupa od nekoliko desetina navijača Srbije prošla je kroz Vrbanju oko četiri sata. Oni su glasno navijali, provocirali, ali nije bilo direktnih napada, potvrdili su nam mještani ovog banjalučkog naselja.

25.06.2010.

DAVID LIDINGTON: VELIKA BRITANIJA OSTAJE PRIVRZENA NEZAVISNOSTI KOSOVA

 

 David Lidington tokom pres konferencije u Prištini, 24 jun 2010

David Lidington tokom pres konferencije u Prištini, 24 jun 2010

24.06.2010.
Velika Britanija će ostati privržena podršci nezavisnosti Kosova i teritorijalnom integritetu, odbacajući svaku opciju podele, rekao je u četvrtak u Prištini ministar za Evropu Velike Britanije David Lidington.

Tokom drugog dana posete Kosovu, Lidington se sastao sa predsednikom Kosova Fatmirom Sejdiuom. Nakon sastanaka Lidington je istakao da će i nova britanska vlada imati istu politiku prema Kosovu. Lidington je rekao da proces interpretacije nezavisnosti Kosova od strane Međunarodnog suda pravde odvesti buduće procese napred, a nikako nazad.

“Očekujemo da će nam predstojeće mišljenje MSP dati mogućnost da idemo napred i da se ne vraćamo nazad na rasprave o kojima je već odlučeno u vezi nezavisnosti Kosova”, kazao je Lidington.

I Predsednik Kosova Fatmir Sejdiju izjavio je da očekuje da će argumenti MSP podržati ono što su narod i predstavnici Kosova izrazili preko deklaracije nezavisnosti Kosova.

Govoreći o najavljenom dijalogu između Kosova i Srbije, David Lidington je rekao da zemlje koje teže ka evropskim integracijama moraju da reše svoja neslaganja i da se pridruže EU.
Bićemo uspešniji u donošenju investicija u ovoj zemlji ako bude bilo političke stabilnosti i jasne podrške za vladavinu prava i brobu protiv korupcije.


On je odbacio mogućnost Srbije da se približi integracijama ukoliko ne pokaže spremnost za dobrosusedske odnose.

“Ne znam koliko će godina proći, ali nadam se da će jednog dana granica između Kosova i Srbije biti slična onoj koju danas imaju Belgija i Luksemburg”, kazao je Ledington.

Britanski ministar je govorio i o razvoju na Kosovu i misiji EULEX-a. On je izdvojio situaciju u severnom delu u borbi protiv negativnih pojava kao i velike izazove ove misije.

“Bićemo uspešniji u donošenju investicija u ovoj zemlji ako bude bilo političke stabilnosti i jasne podrške za vladavinu prava i brobu protiv korupcije”, naglasio je David Lidington.

Britanski ministar za Evropu posetiće i Prizren gdje će započeti projekat povratak Srba svojim kućama u ovom gradu, što finansira Britanska Ambasada u Prištini i Vlada Kosova.
25.06.2010.

SELO KOJE ZIVI OD "RADA" NA OTPADU

Selo koje živi od "rada" na otpadu

24.06.2010
Kompletno stanovništvo jednog malog sela u okolini Žepča preživljava od eksploatacije regionalne deponije, pri tome niti se stideći, niti se bojeći. Umjesto voća, školska djeca beru odbačene konzerve, a roditelje najviše zabrinjava hoće li slučajno zapeti za medicinski otpad kojeg je na ovom smetljištu u izobilju.

Stanovnici sela Želeća žive od smeća. Od ranih jutarnjih sati, od ponedjeljka do subote ovi ljudi prebiru po gomilama otpada na deponiji gdje završava smeće iz Žepča i okolnih mjesta.

Nedjelja im je, kako kažu, neradni dan. Govore Živko Mamula i Hadžira Čizmić:

„Ovo je deponija Žepča, iz grada što se dovlači. Kupimo ovuda đeride, rekvizite i sve. Sve što postoji kupimo. Od toga se promećemo, živimo,
Selo Želeća pripada opštini Žepče. Nalazi se između Žepča i Zenice. Prije rata ovdje je živjelo srpsko stanovništvo. Danas u ovom selu žive rijetki povratnici srpske nacionalnosti i njihove komšije Bošnjaci koji su se tu nastanili poslije posljednjeg rata u BiH.
eto.“
„Sve ovuda odvadimo i zaradimo komad hljeba svojoj djeci.“

Prikupljeno smeće prodaju na otpadima. Nešto se zaradi. Nije puno, ali dobro dođe, kaže Luka Lukić:

„Odvezem tu, iko je bagatela, svašta nešto - 23 feninga. Pa naberem sto kila, 23 marke, pa mogu kupiti vreću brašna, par litara ulja i tako. Ne mogu sve  da penzije. Imam obaveza - i struja i tako. Znaš, troje djece, 90 maraka. Ja ne znam više šta da pričam, žalosno je, žalosno.“

Selo Želeća pripada opštini Žepče. Nalazi se između Žepča i Zenice. Prije rata ovdje je živjelo srpsko stanovništvo. Danas u ovom selu žive rijetki povratnici srpske nacionalnosti i njihove komšije Bošnjaci koji su se tu nastanili poslije posljednjeg rata u BiH. I jedni i drugi kopaju po smeću. Sabina Selimović je prije sedam godina doselila u Želeću:

„Troje djece imamo, dvoje školujemo. Dvoje ide u Žepče u školu. Nemamo nikakva primanja, ja i suprug na birou, živimo od ovoga. Djeca dođu raditi, poput ovog dječaka. Dođe ih po sedmoro, osmoro djece, zarade sebi, za sendviče da imaju. Naberu limenke, odnesu, prodaju. Uglavnom se bore djeca - da ne kradu.“


Bez plana i pomoći

Duško Matić ima 12 godina. Završio je peti razred osnovne škole u Žepču. Skuplja smeće na deponiji. Nedavno je ovaj dječak izbjegao pravu tragediju. Na deponiji je u jednoj kesi našao dvije bombe:

„Jedna je bila nečitava, a druga bomba je bila čitava. Zvali smo policiju. Policija je došla, u ponedjeljak odmah demineri i odnijeli su bombe.“

Na deponiji za život zarađuju i mlađi i stariji stanovnici Želeće. Miroslav Petrović ima 25 godina. Prije deset godina vratio se u rodno selo, iz kojeg je izbjegao kao dječak:

„Ako gdje odem na dnevnicu, dan, dva radim i to je gotov. Odem s bratom nekad grobnice kopam to, to je jedini posao. Dažbe, nema, tako ti je i šta ćeš sad. Svoj život živi, nikog ne diraj, šta ćeš.“
Dole se razni otpad nalazi. Ja mislim da dole dolazi i medicinski otopad. Tu ima stvarno svega.
 


Mještani Želeće u šali kažu da mjesečnu platu prima lokalni imam. Njegova supruga Asmira Okanović kaže da se u Želeći teško živi i da je nezposlenost najveći problem za Srbe i Bošnjake, dok predstavnici vlasti ništa ne poduzimaju da se situacija promijeni:

„Ja mislim da su se dosad trebali pobrinuti za to - da ovi ljudi ne idu dole na smeće. To je stvarno velika zaraza. Ja ne znam kako ih zdravlje još uvijek služi - zato što idu dole, kupe smeće i prodaju. Dole se razni otpad nalazi. Ja mislim da dole dolazi i medicinski otopad. Tu ima stvarno svega.“

Lokalna vlast u Žepču nije pretjerano zainteresovana za stvaranje uslova za održivi povratak, ističu povratnici Nada Mišić i Luka Lukić:

„Tamo se okolo gradi sve. Svako mjesto ima i rasvjetu i asfalt, samo ovo ovdje nema. Ovo je sad rupin do. Rupin do vam dođe kao cigansko naselje.“

„Seoska je kompletno ova šuma. Uzela nam ga država - Krivaja. Ne da nam država drvo da usiječemo. Ako odemo, drvo usiječemo, odmah nam prijave prave, zatvor i tako. To nije realno od države, od opštine, od vlade, ja ne znam kako to. Nije im pošteno. Da nam dadnu barem, da nam dozvole da mi sebi možemo, da ne moramo kupovati. Evo šta drpam da mogu opstati, preživljavati. I moram drvo kupovati. Imamo svoju šumu zajedničku, seosku, evo vo sve.“


Nekada su stanovnici Želeće radili u preduzećima u Žepču, Zavidovićima i Zenici. Tamo danas za njih nema mjesta. Više od polovine predratnih stanovnika Želeće nije se vratilo u svoje domove.
25.06.2010.

"OMALOVAZAVANA I UVRIJEDJENA MLADA": MILORAD BARASIN NIJE POPUSTIO PRITISCIMA DUSANKE MAJKIC!

 

24sata.info PHOTO
image Milorad Barašin / 24sata.info

 

24SI - Na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH najviše je vremena utrošeno na informaciju o radu Tužilaštva BiH koja je na kraju, umjesto usvajanja, "primljena na znanje".

 

Poput uvrijeđene mlade za skupštinskom govornicom delegatkinja državnog Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić je neargumentovano optuživala rad državnog Tužilaštva.

"Prvo znamo da je on neustavna institucija, jer su i Sud i Tužilaštvo nametnuti odlukama Visokog predstavnika. Drugo, način donošenja odluka, odnosno podizanja optužnica je krajnje sporan", navela je Majkić, te se zapitala zašto ova institucija nije riješila slučajeve poput Dobrovoljačke, Silosa, slučaja Tuzlanska kolona, odreda El-mudžahid ili slučaja Dudaković.

Nabrajanje Dušanke Majkić je prekinuo predsjedavajuči Doma naroda Parlamenta BiH Sulejman Tihić ističući da su kvalifikacije o radu Tužilaštva BiH neargumentovane.

"Za mene je kriminalac, kriminalac, ratni zločinac, ratni zločinac, bez obzira da li on bio Bošnjak, Srbin ili Hrvat, te tako stvari treba da gledamo. Mi kao Dom naroda treba da ukažemo na neke propuste koje mi vidimo, ali prvenstveno treba da damo podršku radu tih institucija, da im stvorimo materijalne uslove", kazao je Tihić, prenosi FTV.

U raspravu se uključio i sam glavni tužilac BiH Milorad Barašin naglašavajući da Tužilaštvo u sva tri svoja odjeljenja pa i u onom za Majkić spornom odjeljenju za ratne zločine i organizovani kriminal radi transparentno bez i jednog skrivenog podatka.

"Ne dozvoljavam nikakve pritiske što se tiče mene, niti na moj rad, jer mi smo tužioci profesionalci i tako se ponašamo. Pritisaka je sve više i više i ovaj nastup gospođe Majkićke ja smatram pritiskom za podizanje isforsiranih optužnica", kazao je Barašin.

Glavni tužilac BiH je dodao da o radu Tužilaštva može suditi samo struka i da ga ne zanima mišljenje neke delegatkinje koja je svoj identitet vrlo brzo otkrila priznanjem da je nikad niko nije tako omalovažavao i uvrijedio kao gosp. Barašin.

"Ja nikoga ovdje nisam omalovažavao, nikom se nisam podsmjehivao, niti imam kome da se pravdam i zašto. Ja radim onako profesionalno, kako mislim, znam i umijem. O mojim rezultatima rada neko drugi daje ocjenu", dodao je Barašin.

Umjesto podrške Tužilaštvu BiH i žestokog ukora kolegici Majkić, delegati su u dva pokušaja glasanja, u kojima nije bilo entitetske većine, informaciju umjesto usvajanja, samo "primilli na znanje".

(24sata.info)

25.06.2010.

BOGDAN BOGDANOVIC JE BIO COVJEK ZAGLEDAN U BUDUCNOST

 

Bogdan Bogdanović, arhiv, foto: Aleksandar Anđić

Bogdan Bogdanović, arhiv, foto: Aleksandar Anđić

 24.06.2010.
U Skupštini grada u četvrtak je održana komemoracija povodom smrti nekadašnjeg gradonačelnika Beograda Bogdana Bogdanovića, koji je bio poznata i kao izuzetan arhitekta, čiji se radovi nalaze u preko 40 gradova nekadašnje SFRJ.

Bogdan Bogdanović, koji je bio i profesor na Arhitektonskom fakultetu, poslednjih nekoliko godina živeo je u Beču gde je i umro.

Početkom devedeseth godina zbog antimiloševićevskog angažmana isteran je iz svog ateljea i alternativne škole u Malom Popoviću. Beograd je napustio 1993. godine i poslednje dve decenije života proveo u Beču.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas rekao je da je Bogdanović vodio grad u jednom od najtežih perioda za Beograd i za bivšu Jugoslaviju, ali da će ostati upamćen kao osoba visokih moralnih načela koja nikoga nije ostavljala ravnodušnim.

“Bio je zagledan u budućnost, u neki novi Beograd kao jednu od evropskih prestonica, a bio je gradonačelnik u periodu od 1982.-1986. godine. Ostaće upamćen po svom kritičkom duhu i hrabrosti da se suprotstavi uvreženim mišljenjima. Svojim delovanjem sticao je ili ostrašćene obožavaoce ili žestoke protivnike, verovatno je to i želeo, da podstakne na kritičko razmišljanje i sumnju. Sa druge strane, život je prema njemu bio mnogo sitničaviji, kada je došao u sukob sa svojim dojučerašnjim saborcima i poštovaocima otišao je u Beč i tamo proveo poslednje godine svoga života“, kaže on.

Od duhovnih simbola do sveta likovnosti


Od 1970. Bogdanović je bio i dekan Arhitektonskog fakulteta, ali je dve godine kasnije bio primoran da podnese ostavku na tu funkciju, jer njegov pokušaj da reformiše i modernizuje arhitektonsku nastavu nije bio prihvaćen.

Njegovo prvo ostvareno delo je "Spomenik jevrejskim žrtvama fašizma", a prva objavljena knjiga "Mali urbanizam". Zbirka njegovih intervjua od 1983. do 1993. objavljena je u knjizi "Glib i krv". Dobitnik je i Herderove nagrade.

Spomenik u Jasenovcu Bogdana Bogdanovića
Jedan od najvernijih Bogdanovićevih saradnika na različitim arhitektonskim projektima, profesor Dimitrije Miladinović, istako je da je on uradio na desetine spomenika i arhitektonskih obeležja širom nekadašnje Jugoslavije, ali da je jadan od najprepoznatljivijih, svakako, spomenik, „Cvet“ u Spomen području Jasenovac:

”Bogdan je zauzeo posebno mesto u novijoj srpskoj kulturi kao jedan od retkih protagonista intelektualne avangarde i stvaralaštva koje se kreće od sveta duhovnih simbola, filozofskih rasprava i eseja, do sveta likovnosti, arhetipskih uzora i poruka najsuptilnijih vrednosti ovoga prostora. U jednom od svojih sjajnih eseja “Gradoslovar”, Bogdan konstatuje da je: igra misao, a misao događaj, i da tamo gde ljudi ne umeju da se igraju gradova, tamo ne umeju ni da misle svoje gradove i svoje prostore i tamo se pravi grad nikada neće ni dogoditi”, podseća on.

Bogdan Bogdanović rođen je 1922. godine u Beogradu. Diplomirao je arhitekturu na beogradskom Tehničkom fakultetu.

Bio je član SANU, ali je ostavku na članstvo dao 1981. Šest godina kasnije postao je jedan od osnivača i članova Međunarodne akademije arhitekture. Bio je član Bavarske akademije lepih umetnosti.

Zlatni orden grada Beča za posebne zasluge dodeljen mu je 12. marta 2003. Preminuo je 18. juna upravo u tom gradu, u 87. godini, od posledica srčanog udara.

*****
Možda bi vas moglo zanimati i ovo:
Bogdanović nije dočekao otrežnjenje Srbije
25.06.2010.

"DAN NAKON AUSTRALIJE": U SRBA SE SVAKI PORAZ NAKON BOJA NA KOSOVU PREDSTAVLJA KAO TRIJUMF!

 

24sata.info PHOTO
image Boj na Kosovu / 24sata.info

 

24SI - Igrali smo "srpski", "do pola", vezani nad provalijom tankim koncem koji neki zovu i "srećom". Ipak, dali smo sve, i mada se srce slama, uvijek postoji sutra...

 

Jedan je ovo od brojnih komentara koji se može pročitati na stranicama internet medija u Srbiji nakon što je reprezentacija susjedne nam države sinoć poražena od Australije 2:1, te tako završila svoj put na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi.

Međutim, sljedeći komentar je još upečatljiviji, i odslikava možda realno stanje stvari:

"A, opet, nije tako strašno. U Srba, svaki poraz posle boja na Kosovu može da se predstavi kao trijumf".

(24sata.info)

24.06.2010.

MILIJARDE MANJKA U BUDZETIMA ZBOG FIKTIVNIH FIRMI

Milijarde manjka u budžetima zbog fiktivnih firmi

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

 24.06.2010.
Milijardama konvertibilnih maraka mjere se štete koje trpi BiH zbog fiktivnih firmi čiji pouzdan broj još niko ne zna u državi. Najčešće prevare kojima se služe firme - fantomi su pranje novca i utaje poreza, a institucije vlasti teško im mogu stati u kraj. Na sudovima završi tek jedan mali dio njih, a naplaćena šteta mjeri se promilima.

Poreska uprava Federacije BiH do 2008. godine otkrila je gotovo 750 miliona eura utaje poreza preko fiktivnih firmi koje su poslovale u ovom dijelu države. Od toga naplaćeno je nešto više od pola miliona eura, kaže za naš program delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Josip Perić, koji već više od dvije godine traži odgovor šta nadležne institucije rade da bi se ovaj kriminal spriječio, a država obeštetila:

„Fiktivne firme su napravile dokazanu štetu gotovo jednog proračuna Federacije. Da budem iskren, ako je to to, ja pretpostavljam da je još makar dva puta ima toliko koliko nije otkriveno. Da se u svezi s tim pitanjem odradio posao sukladno onome što se radi u pravnim državama, ne bi nam trebao ni MMF, niti bismo bili u situaciji da ne možemo financirati obveze koje je država preuzela donesenim zakonima.“

Fiktivne ili nepostojeće firme se formalno registruju na sudu, ali tako što se registracija izvrši na umrlog čovjeka, ili na osnovu ukradene ili falsifikovane lične karte. Fiktivne firme se osnivaju i tako što se falsifikuju dokumenta o registraciji. Na taj način firma nije registrovana niti u sudu ni u poreskoj administraciji. Tužilaštvo BiH procesuiralo je više destina slučajeva fiktivnih firmi, kaže portparol Boris Grubešić:
Grubešić: Kada su u pitanju fiktivne firme, uglavnom se kaznena djela vežu za pranje novca, neplaćanje poreza i porezne utaje.


„Najčešći slučaje je bio da se fiktivne firme koriste kao sredstvo poslovanja sa stvarnim, postojećim firmama i da se, to je bio najčešći slučaj, na temelju ovjerenih izjava da roba služi za dalju prodaju vrše određene malverzacije i porezne utaje. Dakle, kada su u pitanju fiktivne firme, uglavnom se kaznena djela vežu za pranje novca, neplaćanje poreza i porezne utaje. Otkrili smo postojanje većeg broja fiktivnih firmi, od čega su, možda, najpoznatiji slučajevi Vega kompani, Uzdah d.o.o. i još neki. Dešavalo se da određena fiktivna firma ima poslovanje sa više desetina drugih kompanija, dakle iznos utajenog poreza se kretao od nekoliko desetina do više stotina tisuća KM, ovisno o predmetu.“

'Spasonosne' privatizacijske prevare

Kada je u pitanju poreska utaja, što fiktivne firme najčešće rade, uvođenjem PDV-a u BiH njihov broj je nešto manji, ali ipak štete koje prave su milionske, ističe portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević:

Rafinerija nafte Bosanski Brod, arhiv
„Više od 500 izvještaja prema Tužilaštvu BiH, gdje postoji osnova sumnje da su počinjena određena krivična djela poput poreske utaje ili neplaćanja poreza. Prema izvještajima koje smo mi dostavili, sumnja se da je budžet BiH oštećen za nekoliko desetina miliona maraka.“

Posebni načini prevare i upropaštavanja državnih firmi osmišljen je kroz sumnjive privatizacije koje su gromoglasno najavljivane kao spasnosni projekti. Takav je slučaj sa Rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu, ili Fabrike glinice Birač, kaže glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić:

„Tu je vrlo očit poslovanja Fabrike glince Birač koja je nekada poslovala preko svoje kompanije Balkal Banja Luka. Ona je radila uslužnu preradu za Balkal. Birač je stalno u minusu, sada ima je čak gubitak poslovni veći nego što im je osnovni kapital, negdje 730 miliona maraka su u gubitku, a nekih par miliona maraka je vrijedan osnovni kapital Birča. Istovremeno, Balkal, koji je imao samo dva zaposlena čovjeka, ostvarivao je preko stotinu miliona dolara godišnjeg izvoza. Bio je jedno vrijeme treći izvoznik BiH.“

Uskoro bi trebala početi sa radom i državna agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ali njeno osnivanje, kako se čini, više je formalno nego stvarno, kaže delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Mladen Ivanić:

„Vjerovatno ona ne bi nikad bila formirana da nije pritiska iz međunarodnih institucija i evropskih institucija. Da se domaćih vlasti tiče, vjerovatno nikad ne bi bilo - i zato je dobro što postoje takvi pritisci. Mislim da je dobro da se to definiše, ali neće biti dobro ako ostane samo na formi, ako ostane samo na jednoj od institucija koje smo formirali i koje će se onda, nakon par mjeseci zaboraviti. Suština je da li će ona stvarno biti aktivna i koliko će biti aktivna poslije, tako da ni sam direktor, niti samo formiranje ništa posebno ne znači dok se ne vidi kakvi će biti efekti.“

I tako je BiH već godinama na listi visokokorumpiranih zemalja, što parališe borbu protiv kriminala, a svakodnevno jača sivu ekonomiju i u privatne džepove odnosi milione. Prema izvještajima domaćih, ali i međunarodnih NVO, mreža kriminala i vlasti sve je čvršća i zamršenija, pa se teško može očekivati da će neka od milijardi neplaćenog poreza ikada stići u državni budžet.
24.06.2010.

UN-OV NAJNOVIJI IZVJESTAJ: HRVATI I SRBI PUSE NAJVISE "TRAVE" U REGIJI

 

24sata.info PHOTO
image Kanabis / 24sata.info

 

24SI - Globalna upotreba droga premješta se sa kokaina i heroina prema sintetičkim drogama, naveo je UN u najnovijem izvještaju, napomenuvši i kako je potražnja za drogama sve jača u zemljama u razvoju.

 

Između 155 i 250 miliona ljudi cijelog svijeta, ili između 2,5 i 5,7 ljudi između 15 i 64 godine bar je jednom konzumiralo droge u 2008. godini. Kanabis je i dalje na vrhu liste droga po konzumaciji i proizvodnji, ali po prvi put su amfetamini zasjeli na drugo mjesto, ispred kokaina i opijata, naveo je UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC) u svom izvještaju World Drug Report 2010.

Najmanje 130 do 190 miliona ljudi barem jednom godišnje puši kanabis. Broj ljudi koji su uzimali stimulanse amfetaminskog tipa stoji između 30 i 40 miliona, ali uskoro bi mogao postati veći od broja korisnika kokaina i opijata zajedno.

Isti trend vrijedi i za zemlje jugoistočne Evrope. Hrvatska predvodi listu zemalja u regiji u kojima su ljudi između 15 i 64 godine koristili kanabis. Ta je brojka na 5,2 posto stanovništva. Slijedi je Srbija sa 4,1 posto, BiH sa 2,8 posto i Bugarska sa 2,5 posto. Sintetske droge su u regiji najraširenije u BiH i Bugarskoj, sa oko jedan posto. Najmanje su zastupljene u Albaniji i Rumunjskoj, na 0,1 posto.

Globalno je proizvodnja kokaina i heroina, najproblematičnijih droga, opala, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. Proizvodnja kokaina je između 2007. i 2009. godine pala za između 12 i 18 posto, a tržište za tu drogu pomiče se sa Sjeverne Amerike na Europu.

Kokain je, što se tiče Evrope, najviše prisutan u Škotskoj, gdje ga konzumira 3,9 posto stanovništva. Slijede Engleska, Italija i Wales, sa tri posto. U svim zemljama istočne Evrope kokain konzumira manje od jedan posto stanovništva, u Hrvatskoj 0,9 posto. Heroin je također najzastupljeniji u Škotskoj, sa 1,54 posto, i Estoniji sa 1.52 posto. U Jugoistočnoj Evropi najzastupljeniji je u Makedoniji, Bugarskoj i Albaniji, gdje ga koristi oko 0,5 posto stanovništva.

(24sata.info)

24.06.2010.

TOMISLAV KOVAC: POLICIJA POD VOJNOM KOMANDOM

 

Kovač je rekao da su u dešavanjima u Srebrenici učestvovali Drugi odred Specijalne policije iz Šekovića, Posebne jedinice policije (PJP) iz Zvornika, te četa iz Centra za obuku “Jahorina”

image

Svjedočeći putem videolinka iz Beograda kao svjedok Tužilaštva BiH na suđenju za genocid u Srebrenici, Tomislav Kovač, bivši zamjenik ministra unutrašnjih poslova RS-a, rekao je da su sve jedinice MUP-a koje su učestvovale u zauzimanju ove enklave bile pod komandom Drinskog korpusa VRS-a.

Kovač je rekao da su u dešavanjima u Srebrenici učestvovali Drugi odred Specijalne policije iz Šekovića, Posebne jedinice policije (PJP) iz Zvornika, te četa iz Centra za obuku “Jahorina”.

- Oni su bili pod komandom Ljubomira Borovčanina, a on je bio podređen vojnoj komandi. (...) Što se tiče jedinice iz Centra za obuku ‘Jahorina’, ona je bila sastavljena od dezertera, i mislim da oni nisu bili ni profesionalno ni etički spremni, rekao je Kovač.

Kako smatra Tužilaštvo BiH, Duško Jević, Mendeljev Đurić, Goran Marković i Neđo Ikonić su učestvovali u ubistvima više stotina muškaraca, te prisilnom preseljenju nekoliko hiljada Bošnjaka iz Srebrenice. U optužnici se navodi da je Jević bio komandant Centra za obuku “Jahorina”, Đurić i Ikonić komandiri Prve, odnosno Druge čete tog centra, a Marković komandir Drugog voda u Prvoj četi.

Prema navodima optužnice, Jević, Đurić i Ikonić su 13. jula 1995. godine “nadzirali i podržavali” strijeljanje više od 1.000 muškaraca u Kravici, gdje je Goran Marković “pozivao dobrovoljce iz svoje jedinice da vrše likvidacije”, prenosi BIRN - Justice Report

Ljubomir Borovčanin, bivši komandant združenih snaga jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS), u Haagu je nepravomoćno osuđen na 17 godina zatvora za zločine u Srebrenici.

Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je pred Tribunalom za zločine počinjene tokom rata u BiH, ali je još uvijek u bjekstvu.

Suđenje se nastavlja 28. juna.

24.06.2010.

SLUCAJ EJUP GANIC: SUD PONOVIO SUMNJU DA SRBIJA ISKORISTAVA SUD U POLITICKE SVRHE

 

Završeno ročište povodom zahtjeva za preispitivanje nadležnosti londonskog suda • Odluka najvjerovatnije polovinom jula

image

U Londonu je završeno ročište povodom zahtjeva za preispitivanje nadležnosti londonskog suda u slučaju bivšeg člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganić, javila je Federalna televizija (FTV).

Odbrana je zadovoljna činjenicom da je, kako je kazao savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Damir Arnaut, Sud ponovio sumnju da Srbija iskorištava Sud u političke svrhe.

Odluka o nadležnosti će, najvjerovatnije, biti donesena kada i odluka o meritumu, odnono polovinom jula.

24.06.2010.

KOLIKO SU MLADI BiH UKLJUCENI U EVROINTEGRACIJE

 

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

24.06.2010.
Koliko su mladi ljudi u BiH zainteresovani za evropski put zemlje u kojoj žive? Znajući da je njihov širi društveni angažman veoma slab i da ne koriste političke instrumente kojima bi mogli „mijenjati svijet“, odgovor smo potražili u ograncima mladih nekoliko političkih partija.

Angažman mladih u političkim strankama i partijama samo je jedan od načina njihovog uticaja na političku scenu. Iako bi oni trebali biti najprogresivniji dio
društva, to u BiH, nažalost, nije slučaj.

Mali broj uključenih u politički život, jedini izlaz i boljitak vide u pristupanju zemlje evropskoj porodici naroda. Predsjednik mladih Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Dubravko Suvara, ističe da mladi BiH žele evropske integracije, a prije svega očekuju bezvizni režim.
Mislim da dijelimo generalne stavove svih mladih da je Bosni i Hercegovini mjesto u Evropi, u svjetlu ove vizne liberalizacije - da omoguće mladim ljudima da putuju.


„Mislim da dijelimo generalne stavove svih mladih da je Bosni i Hercegovini mjesto u Evropi, u svjetlu ove vizne liberalizacije - da omoguće mladim ljudima da putuju. Većina ljudi to tako gleda, da ima mogućnost da putuje, ali to nije rješenje. Evropa je nešto mnogo više od svega toga“, kaže Suvara.

Kao dio Stranke demokratske akcije, i Asocijacija mladih dosljedno prihvata sva programska opredjeljenja stranke, pa tako i pitanja evropskih integracija BiH.

Predsjednik Asocijacije mladih SDA Tuzlanskog Kantona Hamid Mutapčić kaže da je cilj stranke, pa i njenog podmlatka BiH u Evropi.

„Naravno da je jedan od ključnih ciljeva SDA integracija BiH u evropske tokove, a mi, kao integrativni dio stranke, naravno da to slijedimo. Mlade ne treba akceptirati kao problem koji treba rješavati, već kao važan nacionalni resurs koji može samo doprinijeti društvenom razvoju“, kaže Mutapčić.

Put BiH ka Evropskoj zajednici jedini je kojem treba težiti, kaže predsjednica mladih Naše stranke Mirna Ljubović. Prema njenim riječima, taj put je dug i težak, a dodatno ga komplikuju i domaći političari.

„Međutim, u situaciji u kojoj se sada nalazimo, većina stanovništva i većina mladih ljudi u BiH, trenutno ne vidi nikakvo napredovanje ka EU. Ako pođemo od toga da političari daju bombastične izjave oko ulaska u Evropsku uniju – pa pogledamo na kraju šta su sve učinili za protekle četiri godine, vidimo da mi još uvijek nismo dobili bezvizni režim, iako su naši susjedi već odavno riješili taj problem. Koliko mi u našoj stranci vidimo, mi to nećemo dobiti ni do narednih izbora", kaže Ljubović.

Nije dovoljno biti u partiji

S obzirom da se opšti izbori u BiH približavaju, pitali smo podmlatke političkih stranaka da li bi evropske integracije trebale biti primarno pitanje u  predizbornim kampanjama.
Osnovni zadatak ove generacije, ovih mladih ljudi jeste da BiH uvedu u EU i da napokon budemo članica jedne takve asocijacije, koja će pomoći i u privrednom i u svakom drugom razvoju naše zemlje.


„Jedna od glavnih tema u ovoj predizbornoj kampanji treba da bude Evropa. Međutim, moja lična procjena je da to tako neće biti. To je problem naše mlađe generacije. Smatramo da bi takva tema mnogo više odgovarala mlađim ljudima, nego neke koje ulaze u sferu politikantstva“, kaže Dubravko Suvara iz SNSD-a.

I mladi Naše stranke imaju istu viziju. Evropske integracije su pitanje koje najviše zanima mlade, kaže Mirna Ljubović.

„Naravno da bi evropske integracije trebale biti primarne i prve na bilo kakvim predizbornim strategijama bilo koje političke partije. Nažalost, kako se zahuktava ova predizborna kampanja, sve više ima ukazatelja da će opet prevladati ta nacionalna podijeljenost, nacionalna pitanja, prebacivanje vrućeg krompira iz jednog u drugi, u treći narod“, kaže Ljubović.

Međutim, mladi se slažu u mišljenju da moraju biti aktivniji ukoliko žele ubrazati korake BiH na evropskom putu. Dubravko Suvara ističe da samo pripadanje određenoj političkoj opciji nije dovoljno.

„Osnovni zadatak ove generacije, ovih mladih ljudi neće se zasnivati na tome da kažu: „Evo i mi smo dali neki doprinos kada je ta vizna liberalizacija u pitanju“, nego je osnovni zadatak ove generacije jeste da Bosnu i Hercegovinu uvedu u EU i da napokon budemo članica jedne takve asocijacije, koja će pomoći i u privrednom i u svakom drugom razvoju naše zemlje“, kaže Suvara.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju
24.06.2010.

BERLIN ODBIO RADOVANA KARADZICA

 

Haški tribunal, arhiv, foto: Branko Vučković

Haški tribunal, arhiv, foto: Branko Vučković

24.06.2010.
Haški optuženik Radovan Karadžić u svakom pojavljivanju pred sudom gde je optužen za genocid i najteže ratne zločine nastoji izokrenuti pravdu, odugovlačiti proces, postavljajući nove zahteve. Tako je nedavno ustvrdio da je Nemačka izvozila oružje u BiH iako je na snazi bio embargo na uvoz oružja. Zatražio je da mu službeni Berlin dostavi dokument koji potvrđuje njegovu tezu.

U Haškom tribunalu Radiju Slobodna Evropa je potvrđeno da je stiglo obaveštenje iz Berlina u kom se navodi da traženih dokaza nema.

Ipak, to ne znači da bivši predsednik Republike Srpske ne može još jednom da ih zatraži i prisili najviše evropske autoritete da odgovore na njegove zahteve, koji se često opisuju kao način da se događaji u sudnici pretvore u „teatar apsurda“, suđenje u „ismejavanje pravde“, dok Karadžić igra ulogu, kako mediji često pominju, i „za publiku izvan sudnice“.

Da se radi o izvrtanju istine uveren je i predsednik nevladine organizacije iz Nemačke Društva za ugrožene narode Tilman Cilh. Vođen sopstvenim iskustvom, priseća se:

„Četiri godine mi smo posmatrali kako se Sarajevo bombarduje, kako gine više od 11.000 ljudi, od toga 1.500. Ja sam jednom pokušao da doputujem u Srajevo, ali smo morali da se vratimo. Nismo mogli da sletimo, zato što je humanitarni avion Bundesvera, nemačke armije, kojim sam leteo takođe bio gađan. Uz to, nikako se ne sme zaboraviti da je mnogo ljudi u Nemačkoj primilo na hiljade bosanskih izbeglica, tako da veliki deo populacije zapravo ne može da razume, zašto nemačka Vlada, zašto evropski organi nisu reagovali.“
I humanitarni avioni Bundesvera su gađani iznad Sarajeva, tvrdi Tilman Cilh.


Cilh želi da kaže da nemačke vlasti zapravo nemaju razloga da se plaše čak i mogućnosti da bude utvrđeno da su evropske države slale oružje u ratnu Bosnu, ne obazirući se na embargo. Nemačka upravo trpi kritike da se tokom najkrvavijeg sukoba u Evropi posle Drugog svetskog rata držala pasivno, te da nije sprečila nezamislive tragedije. To čak, navodi Cilh, nije ni krila:

„Na primer, bivši američki predsednik Bil Klinton poslao je svojevremeno posebne izaslanike u Evropu da razgovara sa predstavnicima evropskih vlada o mogućnosti vojne intervencije u BiH. Tada je bivši ministar inostranih poslova Nemačke Klaus Kinkel odlučio da na taj sastanak pošalje nisko rangirane pregovarače. Pri tome je sastanak održan na aerodromu, ne u glavnom gradu, u nekoj instituciji. Tako da sačekajmo, ali ja nisam posebno optimističan u pogledu mogućnosti da su se isporuke i događale.“

Razlozi nemačke uzdržanosti

No u analizi mogućih razloga zbog kojih se, po nekim izvorima, zvanični Berlin pozvao na zaštitu nacionalnih i bezbednosnih interesa u slučaju dokumenata koje je Karadžić zatražio, advokat preživelih Srebreničana u procesu protiv Ujedinjenih nacija Aksel Hagedorn osporio je rešenost Tribunala u Hagu da utvrdi punu istinu i naveo kako ne isključuje mogućnost da je nekadašnji čelnik RS došao do dokumenata koji dokazuju da je bilo transporta oružja.

Slično tome, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke Miloš Šolaja ne isključuje mogućnost da bi saznanja o međunarodnoj ulozi u bosanskohercegovačkoj tragediji mogla uticati i na promenu slike o događajima iz devedsetih:
Miloš Šolaja smatra da činjenice koje bi mogle da se utvrde mogu uticati na političku definiciju događaja tokom ratova u bivšoj Jugoslaviiji.


„Činjenice koje bi mogle da se utvrde mogu uticati i na političku definiciju događaja tokom ratova u bivšoj Jugoslaviiji. Mislim da je iz tog razloga za Nemačku vrlo bitno da se neke stvari ne pojave u javnosti. Naročito ukoliko se radilo o kršenju jednog međunarodnog embarga. Možda je to bilo lakše činiti tada, nego sada odgovarati na za to vezana pitanja.“

Uz to naš sagovornik napominje da to što se nove teme otvaraju zahvaljujući samom suđenju i Karadžićevim potezima, ne bi trebalo da iznenađuje:

„Ukoliko je neko nastojao da ga sa tim vidi u Hagu onda bi od istih tih trebalo očekivati da na pravni način priđu tom međunarodnom sudu. Jer Sud u Hagu je Sud za sve, ne samo za Radovana Karadžića.“

Na drugoj strani, spoljno politički komentator dnevnika „Politika“ Boško Jakšić pokazuje razumevanja u odnosu na nemačku uzdržanost:

„Ne bi se moglo reći da je Nemačka usamljena u svom stavu da odbije određene zahteve i da prezentira neka od dokumenata koji se od nje zahtevaju. Takvih slučajeva je bilo i u drugim državama NATO koalicije u vermenima o kojima govorimo. Mislim da ono što se zove odbrana nacionalnog interesa je uvek pokrivena i delom neke misterije ali istovremeno i suvereno pravo neke države da ne otkrije neke poteze i korake koje je u određenom vremenu radila.“

Jakšić uz to navodi da Nemačka ovakim potezima donekle opstruira i rad Haškog suda, ali i dodaje da se ni na koji način ne može staviti znak jednakosti između poteza koje preduzima Berlin i Beograd na primer:

„Postoji kvalitativna razlika između Srbije koja se u Hagu brani, pokušava da dokaže da nije umešana u zločine, da se radi o pojedincima iz Bosne na srpskoj strani i tako dalje, dok je nemačka pozicija mnogo zahvalnija. Tako da činiti tu vrstu izjednačavanja jednostavno bi bilo isuviše idealistički.“
24.06.2010.

JOHN ISNER POBIJEDIO U NAJDUZEM MECU U HISTORIJI!

 

Amerikanac poslije meča rekao da je ponosan što je igrao ovaj meč, dok je Mahut istakao da je "ovo najveći meč koji je ikada odigran"

image Foto: AFP

Francuz Nicolas Mahut i Amerikanac John Isner konačno su završili svoj meč prvog kola Wimbledona, koji je počeo još u utorak, a na kraju je slavio Isner košarkaškim rezultatom 70:68 u petom setu.

Isner i Mahut u tri su dana na terenu proveli ukupno 11 sati i 5 minuta, dok je samo peti set trajao 8 sati i 11 minuta. Ovaj već povijesni peti set trajao je duže od prijašnjeg najdužeg teniskog meča između Fabricea Santoroa i Arnaud Clementa, koji su 2004. na Roland Garrosu igrali "samo" šest i pol sati.

Sudar Isnera i Mahuta ostat će ubilježen i po najvećem broju as udaraca u jednom meču. Na kraju, Isner se zaustavio na asu broj 112, dok je Mahut imao 103 neobranjena početna udarca.

Isner je poslije meča rekao da je ponosan što je igrao ovaj meč, dok je Mahut istakao da je "ovo najveći meč koji je ikada odigran".

Isner bi na teren treba već sutra, a protivnik u drugom kolu bit će mu Nizozemac Thiemo De Bakker.

24.06.2010.

STEZANJE OMCE OKO REPUBLIKE SRPSKE: BORISE TADICU, NE KLECI U POTOCARIMA!

Stezanje omče oko RS: Tadiću, ne kleči u Potočarima!

 
24sata.info PHOTO
image Boris Tadić / 24sata.info

 

24SI - Ministri vanjskih poslova BiH, Srbije i Turske, Sven Alkalaj, Vuk Jeremić i Ahmet Davutoglu razgovarali su u Istanbulu o obilježavanju 11. jula u Srebrenici, kada će biti održan komemorativni skup stradalim Bošnjacima.

 

Dogovoreno je da Tadić i Gul prisustvuju ovoj komemoraciji. Vlasti RS ovu najavu ne žele da komentarišu, ali je opozicija otvoreno optužila predsjednika Srbije da radi na štetu RS.

Dešavanja proteklih dana jasno su pokazala da to što je Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici i što je predsjednik Srbije najavio da će po drugi put doći u Potočare, bošnjačkoj strani ne predstavlja gest pomirenja, nego gest priznanja Srbije da je RS, kako kažu, "genocidna tvorevina koja treba da nestane", prenose Vesti.

U Vladi RS i vladajućoj partiji (SNSD) nisu željeli da komentarišu poteze Beograda i Tadićevu najavljenu posjetu Potočarima u svijetlu reakcija bošnjačke strane na koje je ona naišla. Jedino nam je rečeno da će u Potočare doći i delegacija Vlade RS koju će vjerovatno činiti neko od ministara i savjetnika u kabinetu premijera RS Milorada Dodika.

Sekretar srebreničke Boračke organizacije Miloš Milovanović kaže da Srbi iz ove opštine čitavu situaciju doživljavaju kao "provokaciju, prijetnju i namjeru ponavljanja ratnog scenarija u kome niko od Srba koji su nakon aprila 1992. godine ostali u Srebrenici - nije preživio, a većina ih se još vode kao nestali".

"Minimum koji mogu učiniti da nas zaštite i da zaštite RS, jeste da delegacije Srbije i RS u znak protesta odustanu od dolaska u Potočare 11. jula. Predsjednik Srbije valjda sada vidi da se može izvinjavati još 100 godina, ali da ta njegova izvinjenja nikad neće biti shvaćena na pravi način nego kao priznanje "RS je genocidna tvorevina i treba da nestane"", kaže Milovanović.

Tadić, ističe on, "svojim stalnim klečanjem samo namiče i steže omču oko RS".

(24sata.info)

24.06.2010.

BAKIR IZETBEGOVIC KANDIDAT ZA CLANA PREDSJEDNISTVA BiH

 

Odluku o Izetbegovićevoj kandidaturi jučer je donio Glavni odbor SDA

image Izetbegović: Bošnjački kandidat
Bakir Izetbegović kandidat je SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. 

Odluku o Izetbegovićevoj kandidaturi jučer je donio Glavni odbor SDA.

Kolegijum SDA jučerašnju debatu o stranačkom kandidatu za Predsjedništvo BiH završio je zaključkom da konačna odluka bude donesena na sjednici Predsjedništva stranke koja se očekuje za nekoliko dana.

Navodi se da je predsjednik SDA Sulejman Tihić dobio najviše kandidatura sa terena, ali da je izrazio želju da stranka ponudi drugog kandidata.

Kao najozbiljniji kandidati SDA za funkciju člana Predsjedništva BiH, uz Tihića, slovili su Halid Genjac i Bakir Izetbegović, ali je Genjac na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma stranke prednost dao Izetbegoviću.

Tihić odbio kandidaturu

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić je na sjednici Kolegija SDA obavijestio članove Kolegija da se, bez obzira na to što je dobio najveći broj kandidatura za člana Predsjedništva BiH, zahvaljuje na povjerenju i ne prihvata kandidaturu.

Kako je saopštila SDA, Tihić je danas obavio razgovor sa preostalim kandidatima, a na sjednici Predsjedništva SDA, koja će biti održana 26. juna u Bosanskom Šamcu, predložiće kandidata za člana Predsjedništva BiH.
24.06.2010.

MILORAD BARASANIN: MI NISMO INKVIZICIJA DA DIZEMO OPTUZNICE PO ZELJAMA I LJUDE MALTRETIRAMO

 

On je rekao da je Tužilaštvo u pet mjeseci ove godine podiglo 13 potvrđenih optužnica za teške predmete ratnih zločina

image Barašin: Tužilaštvo drži sve pod kontrolom

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin izjavio je danas u Sarajevu da je rad ove bh. institucije zakonit i da ide u skladu sa tendencijom većeg broja riješenosti predmeta, a u skladu sa Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina.

Barašin je, prezentirajući rad Tužilaštva BiH delegatima Doma naroda Parlamenta BiH, kazao da su izvršeni popis i inventura svih predmeta, te da Tužilaštvo drži sve pod kontrolom.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku rad na ovim predmetima počinju da rade kantonalna i okružna tužilaštva na cijeloj teritoriji BiH, ali i pod kontrolom Suda BiH.

"Naš je stav, po svim kriterijima, da složene predmete radi samo Tužilaštvo BiH, a manje složene niža tužilaštva i niži sudovi, ali pod našom kontrolom", dodao je Barašin.

On je rekao da je Tužilaštvo u pet mjeseci ove godine podiglo 13 potvrđenih optužnica za teške predmete ratnih zločina.

Podsjetio je da je istraga u predmetu "Tuzlanska kolona" obustavljena i da su uloženi prigovori.

U ovom predmetu, kako je kazao Barašin, ima mnogo dokaznog materijala i izjava svjedoka, a o prigovoru odlučuje glavni tužilac.

On je istakao da zbog velikog broja ostalih obaveza nije u mogućnosti za mjesec-dva da iščita i donese valjanu i zakonitu odluku po prigovoru.

"Predmet je na analizi, a kad se utvrdi da li je sve urađeno ili nije, u skladu sa zakonom, biće donesena odluka glavnog tužioca, biće odlučeno po prigovoru i javnost će biti o tome obaviještena", rekao je Barašin.

On je pojasnio da optužnica ne može biti podignuta dok se ne utvrdi da postoji dovoljno dokaza izvan svake razumne sumnje.

"Mi nismo inkvizicija da po željama dižemo optužnice i da ljude procesuiramo i maltretiramo", rekao je Barašin.

Kazao je da je Tužilaštvo demokratska institucija gdje moraju biti naredbe i o provođenju istrage, a i naredbe o obustavi istrage i optužnica i presuda, dodajući da tek odnedavno ova bh. institucija ima 37 tužilaca.

Međutim, Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2009. godinu, koja je bila na dnevnom redu današnje sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, podijelila je mišljenja delegata.

Tako je od 13 njih, samo osam primilo k znanju ovu informaciju.

24.06.2010.

SRAMOTNO: GUSLARIMA POMOC OD 10.000 KM, A BOLESNOJ DJECI 3.000!

 

Mizerna pomoć udruženjima hroničnih bolesnika, žrtava rata... Čak 20.000 KM za istraživanje "kvaliteta kadrova (...) potrebnih u prvoj polovini 21. vijeka".

image Jedan od projekata Centra za oboljele od Kronove bolesti

Ministarstvo civilnih poslova BiH sačinilo je spisak 147 neprofitnih udruženja i organizacija kojima je u ovoj godini odlučilo pomoći sa 664.000 maraka iz budžetskih rezervi da realiziraju planirane projekte.

Ipak, lista, zbog primjedbi koje ima predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, još nije zvanično usvojena.

Istraživanje kvaliteta

No, nakon što smo imali uvid u spisak, ostalo je potpuno nejasno čime su se nadležni vodili kada su odobravali novac. Iz Ministarstva smo saznali da su udruženja i organizacije dobili znatno manje novca nego što su tražili, zbog, kako nam je objašnjeno, "loše koncepcije projekata koje su predlagali". Tako su najmanje novca dobila upravo ona udruženja (hronični bolesnici, žrtve rata...) kojima je on najviše potreban.

Komisiji su "loše prezentacije" bile, između ostalog, i projekti "Psihosocijalna podrška djeci s posebnim potrebama", za šta je apliciralo Udruženja roditelja djece i omladine s posebnim potrebama iz Trebinja, koje je dobilo svega 3.000 maraka.

Bolest nije kraj

Toliko je dobio i Crveni krst Sokolac za pomoć siromašnima i socijalno ugroženima ove općine. Više nije dobio ni projekt "Videohistorija - intervjui s preživjelim žrtvama", prijedorskog Udruženja "Izvor".

No, zato je Komisiji od iznimne važnosti bio 17. festival guslara RS, za šta je njihovom savezu odobreno čak 10.000 maraka. Bitan joj je i Intelektualni forum "Nikola Tesla" Banja Luka. Ta organizacija dobila je čak 20.000 maraka za "istraživanje kvaliteta kadrova i projekcije kakvi će profili stručnjaka biti potrebni institucijama kulture u prvoj polovini 21. vijeka u BiH".

Mizernu cifru od 3.000 maraka dobilo je i sarajevsko udruženje oboljelih od vrlo teške Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa u BiH, za projekt terapijskog rehabilitacionog i edukativnog centra "Bolest nije kraj".

Odriješena kesa za vjerske institucije

Na spisku Ministarstva civilnih poslova našle su se i vjerske ustanove.

Sabornoj crkvi u Sarajevu odobreno je 9.000 maraka za projekt "Umjetnost gradova u prošlosti i budućnosti", a Hrišćanskom kulturnom centru u Sarajevu hiljadu maraka manje.

24.06.2010.

KANADSKI PREMIJER "STEPHEM HARPER" POD UTICAJEM RUSKOG I SRPSKOG LOBIJA, ULOZIO VETO NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI

 

Premijer Harper umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebio termin 'bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid'

image Harper: Umjesto termina "genocid", upotrijebio termin "masovno ubijanje"

 

Kanadski premijer i lider Konzervativne partije Stephen Harper uložio je veto na usvajanje u kanadskom parlamentu rezolucije o genocidu u Srebrenici, saopćio je danas Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike.

Time je spriječio da građani Bosne i Hercegovine, preživjele žrtve genocida koji žive u Kanadi, dobiju rezoluciju kojom se Kanada poziva da 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve najvećeg zločina poslije holokausta, zločina genocida u Srebrenici.

Bošnjaci, žrtve genocida, koji žive u Kanadi, oštro su protestovali zbog iskrivljavanja činjenica.

- Premijer Harper je prvo u potpunosti odbacio rezoluciju tako što je umjesto nacionalnog imena Bošnjak upotrijebio termin 'bosanski ljudi nad kojima je navodno izvršen genocid', čime je pokušao da kaže da je genocid vršen nad svim narodima u BiH. Zatim je smanjio broj žrtava genocida s više od osam hiljada na njegovih više od sedam hiljada i na kraju izbacio termin 'genocid', upotrijebivši termin masovno ubijanje - navode u saopćenju za javnost bosanskohercegovački iseljenici u Kanadi.

U saopćenju se dodaje da se još jednom pokazalo da su Harper i Konzervativna partija pod jakim uticajem srpskog i ruskog lobija u Kanadi.

Srbi dijelili letke protiv rezolucije

Tokom bošnjačkog lobiranja, Srbi su imali svoju kampanju, čak su djelili listove protiv rezolucije u samom parlamentu, navedeno je također. 

- Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike - Ogranak za Kanadu i Institut za istraživanje genocida Kanada zajedno s Bošnjacima Kanade imali su do sada najjaču svoju akciju. Glas žrtve genocida se ipak čuo u parlamentu. Ipak se nadamo da će Rezolucija M-416 i Bill 533 biti usvojeni na jesenjem zasjedanju parlamenta. Tada neće biti potreban kosenzus, a mi već sada imamo podršku dvije trećine članova parlamenta - citat je iz saopćenja.

Rezoluciju M-416 je na prijedlog Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike i Instituta za istraživanje genocida Kanada sponzorirao Brian Masse, član parlamenta Kanade i član Nove demokratske partije, koji je imao podršku tri od četiri partije u parlamentu.

I konzervativci podržali rezoluciju

I nekoliko članova Kozervativne partije premijera Harpera podržalo je rezoluciju kao i ministar vanjskih poslova Lawrence Cannon koji je poslije morao povući svoje slaganje na zahtjev njegovog šefa.

Veliki broj najuglednijih svjetskih stručnjaka iz oblasti međunarodnog prava te mnoge organizacije za zaštitiu ljudskih prava i sloboda bile su za rezoluciju.

Bošnjaci u Kanadi smatraju da nema pregovora o genocidu koji je potvrđen pravosnažnim presudama u oba međunarodna suda u Haagu te u mnogim drugim dokumentima. Više od 20 država je u svojim parlamentima usvojilo rezolucije u kojima su 11. juli proglasili Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, napominju.

Šutnja bošnjačkih političara

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike u ovom saopćenju još ističe da je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić uputio pismo ministru vanjskih poslova Kanade naglašavajući potrebu usvajanja rezolucije te da nijedan od bošnjačkih političara iz Sarajeva nije izrazio podršku njenim pokretačima.

- Mi nastavljamo našu borbu sve dok istina o agresiji na BiH i genocidu nad Bošnjacima ne pobijedi u Kanadi - navedeno je u saopćenju.

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike napominje da je Brian Masse, kanadski parlamentarac i sponzor rezolucije, po saznaju da je premijer stavio veto zbog termina genocid, uputio poruku kanadsko-bošnjačkoj zajednici i izrazio veliko žaljenje.

- Tako se Kanada neće pridružiti zemljama demokratskog svijeta koje su povodom 15. godišnjice od Srebrenice u svojim parlamentima već usvojile rezolucije kojima proglašavaju 11. juli danom sjećanja na srebrenički genocid. Budite uvjereni da i ako nismo ostvarili naš cilj, vaš trud i odlično organizovana kampanja i lobiranje je vrlo vrijedno. I ako je ovo tužan dan, naš i vaš glas i glas žrtava genocida više nije usamljen u kanadskom parlamentu - naveo je Mess uz napomenu da će se o rezoluciji ipak glasati u kanadskom parlamentu na sljedećem zasjedanju.

24.06.2010.

SRAMOTNO: DELEGACIJA BiH ODBILA PREPORUKU UN O SANKCIONISANJU GOVORA MRZNJE!

 

Odbijeni prijedlozi da se izmijene zakoni koji diskriminiraju lezbejke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce, te odbijena obaveza da se utiče na suzbijanje predrasuda prema Romima

image Vijeće za ljudska prava UN: Od 125 preporuka prihvaćeno samo 30

 

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija, koji svake četiri godine razmatra stanje ljudskih prava u svakoj zemlji članici svjetske organizacije, raspravljao je prošle sedmice o primjeni UN-ove konvencije o ljudskim pravima u BiH, saopćeno je danas iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH.

Nakon iscrpne rasprave, u kojoj je upućeno čak 125 preporuka vlastima u BiH, zvanična delegacija BiH je prihvatila samo 30 prijedloga za unapređenje stanja ljudskih prava u našoj zemlji.

Isto toliko, 30, preporuka je odbijeno dok su ostale "djelimično prihvaćene".

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, koji je zajedno s velikim brojem nevladinih organizacija aktivno učestvovao u formuliranju preporuka, ocjenjuje pozitivnim to što su se bh. vlasti obavezale da će ukinuti segregaciju u školama i uvesti multietničko obrazovanje, te da će usvojiti zakon kojim se zabranjuje djelovanje fašističkih organizacija. Također pozitivnim ocjenjuje opredijeljenost da se kazne svi ratni zločinci, te da se pruži odgovarajuća podrška i kompenzacija žrtvama rata.

Vlasti BiH su ponovile spremnost da izmijene one dijelove Ustava BiH čiju izmjenu je naložio i Sud za ljudska prava u Strasbourgu, a koji nalažu da se izmijene diskriminatorne odredbe kojima se pasivno biračko pravo uskraćuje pripadnicima nacionalnih manjina, te pripadnicima konstitutivnih naroda koji žive van entiteta u kojima je njihov narod većinski.

Konačno, prihvaćene su i neke preporuke koje idu u pravcu smanjenja siromaštva.

No, na drugoj strani, uime Vijeća ministara BiH, odbijena je preporuka da se krivično goni i procesuira govor mržnje, odnosno šovinistička retorika koja raspiruje etnički i vjerski motiviranu mržnju i nasilje.

- Ko imalo poznaje stanje u BiH zna koliko je zloćudna ova pojava i koliko ona duboko zadire u prava pojedinca, te je ova odluka vlasti naprosto neshvatljiva i odražava suštinsko nerazumijevanje šta su ljudska prava i kako se ona štite - kaže se u saopćenju.

Odbijene su i sugestije da se instituciji Ombudsmena BiH osigura istinski nezavisan status kroz izmjenu načina njegovog finansiranja, što ilustruje želju nosilaca vlasti da utiču na rad i djelovanje ove institucije za zaštitu ljudskih prava. Također je izostala spremnost da se prihvati činjenica da su zaštitnici ljudskih prava, aktivisti nevladinih organizacija i novinari među ostalim, često na meti pritisaka, prijetnji pa čak i fizičkih nasrtaja, te je odbijena preporuka da se borci za ljudska prava zakonski i praktično zaštite od ovih neprihvatljivih pojava.

Odbijen je i prijedlog da se izmijene zakoni koji diskriminiraju lezbejke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce. Na koncu, odbijena je obaveza da se utiče na suzbijanje predrasuda prema Romima kao najranjivijoj kategoriji stanovništva s isprikom da je realizacija programa vezanih za Dekadu Roma dovoljna da promijeni položaj Roma i odnos prema njima.

- Bosanskohercegovačke vlasti su još jednom pokazale da imaju selektivan odnos prema ljudskim pravima i da se prema ljudskim pravima odnose ne uviđajući njihovu univerzalnost. Zbog toga je na nevladinim organizacijama i instituciji Ombudsmena BiH zadatak da i dalje istrajavaju na zaštiti ljudskih prava i na insistiranju da vlasti konačno prigrle ljudska prava bez politiziranja i bez ikakve diskriminacije - kaže se u saopćenju Helsinškg komiteta.

24.06.2010.

KAZNA ISPOD ZAKONSKOG MINIMUMA

 

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

23.06.2010.

Trojica pripadnika Teritorijalne odbrane i rezervnog sastava milicije osuđeni su pred sudom u Beogradu na ukupno osam godina zatvora za ratni zločin u Medaku 1991. godine, dok je četvrti oslobođen optužbe za nečovečno postupanje prema hrvatskom zarobljeniku Mirku Meduniću. Izrečene kazne su ispod zakonskog minimuma za takvo delo, a Tužilaštvo u Beogradu najavljuje žalbu.

Milorad Lazić i Nikola Konjević osuđeni su na po tri godine zatvora, Mirko Marunić na dve, a Perica Đaković oslobođen je optužbi za nečovečno postupanje prema hrvatskom ratnom zarobljeniku Mirku Meduniću u Medaku od 3. do. 8. septembra 1991. godine.

Sud je utvrdio da su Medunića, koji je prethodno položio oružje, osuđeni odveli u gostonicu "Jadran", gde su ga tokom ispitivanja mučili, tukli gumenim palicama, drvenim kocem, rezali i ubadali nožem, od čega je više puta padao u nesvest.

Za krivično delo koje se optuženima stavlja na teret predviđene su kazne od pet do 20 godina zatvora, ali je sud, kako je obrazložila predsedavajuća veću Vinka Beraha-Nikićević, uzeo u obzir olakšavajuće okolnosti da optuženi nisu ranije osuđivani i da su porodični ljudi.

Ona je navela da, iako su izrečena kazne ispod minimalnih koje su predviđene po zakonu, sud smatra da će ovakvom izrečenom presudom biti postignuta

Bruno Vekarić

 svrha kažnjavanja. Potrparol Tužilaštva Bruno Vekarić najavljuje žalbu:

“Nakon pismene presude, mi ćemo doneti procesnu odluku da li ćemo se žaliti za one koji su osuđeni, a sigurno je da ćemo se žaliti na oslobađajućuju presudu za jednog osumnjičenog.”

Lazić, Đaković i Konjević osuđeni su 1996. godine pred Županijskim sudom u Gospiću na po osam godina zatvora, a Marunić i Nikola Vujnović, od čijeg je gonjenja Tužilaštvo u Beogradu odustalo, dobili su po šest.

„Svakako postoji razlika u presudi koja je izrečena pred Županijskim sudom u Hrvatskoj i ovde. Ja ne mogu da komentarišem odluku suda. Što su kazne takve, to ćemo reći kroz našu žalbu, ukoliko je bude. U svakom slučaju, želim da izrazim zadovoljstvo ragionalnom saradnjom, jer su, kao što znate, dokazi u ovom predmetu ustupljeni iz Državnog odvjetništva Hrvatske", kaže Bruno Vekarić.

Hrvatsko tužilaštvo ustupilo je Beogradu dokaze za slučaj "Medak" na osnovu Sporazuma o saradnji u progonu učinilaca krivičnih dela ratnih zločina.

24.06.2010.

MEDIJI U SRBIJI TAJKUNIZIRANI

 

Štampa u Srbiji, ilustrativna fotografija

Štampa u Srbiji, ilustrativna fotografija

23.06.2010.
U istrazi o privatizaciji kompanije Novosti, policija i Specijalno tužilaštvo razmatraju dokumentaciju koju je pre izvesnog vremena dostavio biznismen Stanko Subotić Cane, koji je u Srbiji optužen za šverc cigareta, saznaje RSE. Ovaj slučaj otvorio je i pitanje transparentnosti vlasništva nad medijima, koje uglavnom poseduju najbogatiji domaći biznismeni.

U istrazi sumnjive privatizacije kompanije Novosti, čiji najpoznatiji brend je dnevni list Večernje novosti, nadležni organi proveravaju da li je biznismen Stanko Subotić, kako sam tvrdi, u ime nemačkog medijskog koncerna WAZ na račun biznismena Milana Beka uplatio višemilionski iznos u evrima za kupovinu te firme.

„Pod lupom” su bankarske uplate, doznake i računi koje je Stanko Subotić nedavno tužilaštvu dostavio u materijalu koji ima više od 200 strana. Radoslav Tadić, Subotićev advokat, kaže za naš radio da ga je pre dve nedelje pozvao zamenik specijalnog tužioca da dostavi dopunska obrazloženja i moguće dokaze:

Radoslav Tadić, arhiv, foto: Vesna Anđić
“Onda sam kontaktirao Stanka Subotića i on je naknadno dostavio još jednu izjavu, zajedno sa ugovorima koje je tužilac tražio. U toj izjavi on pominje osobe koje su umešane u poslove vezane za privatizaciju Novosti. Dostavio je i ugovor koji je zaključen između njega i WAZ-a na osnovu kojeg je imao ulogu posrednika u tom poslu. Specijalni tuzilac je faktički pokrenuo pretkrivični postupak na osnovu pismene izjave Stanka Subotića.”

U tužilaštvu i policiji nisu želeli da govore o ovom slučaju. Priča o privatizaciji Novosti kulminirala je tvrdnjom Stanka Subotića da mu biznismeni Milan Beko i Miroslav Mišković nisu vratili oko 15 miliona evra kao i da, uprkos ugovorima, kupljene akcije nisu prosledili njemu i nemačkom WAZ-u. Za sada, epilog je da je WAZ saopštio da je preuzeo firmu Ardos Holding iz Salcburga, koja je vlasnik 24,9 odsto akcija “Novosti”i da nastoji da na osnovu važećeg ugovora sa jednim srpskim privrednikom preuzme i druga dva društva koja takođe imaju učešće u “Novostima”.

Borba za vlast u medijskoj sferi

Sada se prvi put čulo da iza Ardos-a stoji Milan Beko, koji ne želi da preda vlasništvo, kao i da je vlasnik i druge dve firme, Trimaksa i Karamata holdinga, uz koje mu pripada ukupno 62,4 odsto akcija Novosti. Ostalo je u vlasništvu države. Pisanje o ulozi Stanka Subotića, domaćih bogataša i kompanije WAZ u privatizaciji Novosti otvorilo je pitanje ko su pravi vlasnici medija u Srbiji.

Đorđe Padejski, šef Centra za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije, rekao je za naš radio da su analize pokazale da su prikriveni vlasnici dve trećine medija u Srbiji tajkuni, u najvećem broju slučajeva na naki način u saradnji sa državom:

“Skrivanjem vlasništva, skrivanjem tih intetresa, ostaje zamagljena situacija da su to mediji koji u suštini rade u
Skrivanjem vlasništva, skrivanjem tih intetresa, ostaje zamagljena situacija da su to mediji koji u suštini rade u interesu građana.
interesu građana. Tek sada se jasno vidi da ustvari ti mediji rade samo u interesu svojih vlasnika. i da su uređivačke politike, i stvari koje se objavljuju, praktično podstaknute interesima vlasnika a ne interesima javnosti.”


Evidentno je da je na ovaj način smanjena sloboda medija jer ih tajkuni i političke stranke u nekoj vrsti sprege drže pod finansijskom i uređivačkom kontrolom. Najbolji indirektan dokaz o tome, kaže za naš program Miroljub Radojković, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka, je da je nadležno ministarstvo nedavno odbilo projekat zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i zabrani monopola koji su predložili stručnjaci:

“Ako je to deo političkog dogovora vladajuće koalicije, onda nam je jasno da politika nema interesa da se prikriveno vlasništvo u medijima obelodani, niti da se demontiraju određene vrste zajedničkog pritiska ili podređivanja medija.”

Dugogodišnja praksa pokazala je da sadašnje stanje prikrivenim vlasnicima pogoduje jer se mediji koji su pod dugoročnom starategijskom kontrolom mogu aktivirati kada je to potrebno, kaže Miroljub Radojković, na primer prilikom izbora na raznim nivoima:

“To je čista politička pragma i borba za vlast u medijskoj sferi. Drugi nivo je upotreba medija za zbunjivanje javnosti, često fabrikovanjem raznih afera. U tim slučajevima na mig određenog centra moći, koji je uvek u politici, i uz blagoslov drugog centra moći, koji je u novcu, na volšeban način se otvaraju razne arhive itd… i to onda služi za međusobno pritiskanje i političko obračunavanje političkih aktera.”

Buđenje u medijskom Delta gradu

Naravno, takvo stanje u medijima je apsolutno van evropskih standarda i kritičke i slobodne javnosti. Đorđe Padejski iz NUNS-a ne veruje da će se uskoro rasplesti klupko vlasništva u medijima, ali dodaje da u svakom slučaju glavno pitanje ne bi trebalo da bude da li je bolji vlasnik stranac ili domaći tajkun:
Čak i najjači tajkuni dugoročno neće moći da upumpavaju novac u određene medijske projekte koji im taj novac niti vraćaju niti oplođavaju.


“Mi moramo da se držimo profesionalnih standarda. Znači, ako je nečije vlasništvo u medijima prikriveno onda to nisu profesionalni standardi već je to prikrivanje informacija. Pitanje je dakle da li ti mediji odgovorno rade svoj posao. Čini se da se mediji koji rade u sklopu stranih korporacija nešto bolje drže profesionalnih standarda nego oni koji su u vlasništvu tajkuna.”

Profesor Miroljub Radojković zaključuje da će klupko prikrivenog vlasništva u medijima teško biti razmršeno, ali predviđa da bi to ipak na određen način moglo da se dogodi i bez prevelike namere države:

“Uskoro bi mogla da se dogodi „giljotina tržišta“ … Čak i najjači tajkuni dugoročno neće moći da upumpavaju novac u određene medijske projekte koji im taj novac niti vraćaju niti oplođavaju. Tako da bi tržište na neki način moglo da ih izbaci iz igre.”

Naši sagovornici u šali su zaključili da bi, ukoliko u medijima vlasništvo ne bude transparentno, uskoro moglo da se dogodi da se građani Srbije probude usred medijskog Delta grada, koji bi nosio ime po firmi najbogatijeg Srbina Miroslava Miškovića, o čemu bi ih izvestili Delta mediji.
24.06.2010.

PRISTINA I BEOGRAD MORAJU PREGOVARATI

 

Sa rasprave o Kosovu u Međunarodnom sudu pravde, decembar 2009., Foto: Dragan Štavljanin

Sa rasprave o Kosovu u Međunarodnom sudu pravde, decembar 2009., Foto: Dragan Štavljanin

23.06.2010.
U organizaciji Medija centra u Čaglavici u sredu je održana debata na temu “Koji je put napred Beograda i Prištine nakon objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde.”

Penalisti debate, Ivan Vejvoda, direktor Balkanskog fonda za demokratiju, Ilir Deda, direktor kosovskog Instituta za istraživanje i razvoj politika i Oliver Ivanović, državni sekretar za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije, složili su su se da nakon izrečenog mišljenja Međunarodnog suda pravde (MSP) o Kosovu, Beograd i Priština moraju da pregovaraju, ali i da predstoji jedan težak period.

Ivan Vejvoda, direktor Balkanskog fonda za demokratiju smatra da mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu neće promeniti realnost na terenu, a to znači da lideri Kosova i Srbije moraju da se prihvate teškog izazova i da idu u susret jedni drugima.

Ivan Vejvoda, arhiv
Vejvoda navodi da neobavezujuće mišljenje MSP o Kosovu omogućuje Prištini i Beogradu da pristupe rešavanju pitanja koja još uvek nišu rešena. Ako se govori o atmosferi koja vlada, postoje dve pretpostavke koje za kretanje u rešavanju pitanja između Pristine i Beograda.

“Prva je da svi oni koji su izabrani u regionu i danas su na vlasti su opredeljeni za evropske inicijative odnosno integracije a to znači vrednost i partnerstvo i, što je jednako važno, opredeljeni su da rešavaju sva otvorena pitanja na miran, diplomatski, institucionalni i legalni način. Drugo, postoji odlučnost i polítička volja da se uđe u rešavanje tog pitanja. Reč je o ljudima, o konkretnim pojedincima i zajednicama koje žive u celom regionu pa i ovde na Kosovu, koje treba bolje da žive, bezbednije i da im se omogući ono što svi želimo jedan dostojanstveniji, bezbedniji život gde mogu da žive na osnovu onoga što će da rade i zarade”, navodi Vejvoda.

Satus je neizbežna tema

Ilir Deda, direktor kosovskog Instituta za istraživanje i razvoj politika, kaže da će Kosovo i Srbija ući u međunarodnu diplomatsku ofenzivu odmah nakon
odluke MSP, što će podići pritisak u oba glavna grada. Priština će hteti da ovi razgovori budu tehničkog karaktera između dve suverene države, i da se ne priča o teritorijalnom integritetu. A Beograd će ove razgovore nazvati razgovorima o statusu.

Ilir Deda, arhiv
Deda, međutim, smatra da se prvobitno trebaju rešiti tehnička pitanja humanitarnog karaktera koja dotiču živote naroda, kao što su sudbina nestalih, konstruktivnije ponašanje Republike Srbije prema severu Kosova, kretanje robe i ljudi, kao i povratak penzionog fonda u Prištini.

“Pošto se ni danas ni u narednih pet godina nećemo moći dogovoriti koje su to političke teme o kojima mozemo razgovarati, onda bi trebali da počnemo sa relakacijom odnosa. Trebaju se rešiti pitanja koja dotiču ljude u svakodnevnom životu, i za pet godina ćemo videti da li postoji neka nova klima ili će se možda promeniti okolnosti. Beograd će se možda osvestiti i priznati evropsku ideju o modelu dve Nemačke gde mi funkcionišemo kao dobri susedí, Srbija ne priznaje Kosovo ali nas ne blokira u regionalnu i globalnu integraciju.”

Oliver Ivanović, državni sekretar za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije i jedini političar na debati navodi da Vlada Srbije ima strategiju za period koji sledi nakon objave mišljenja MSD, a ona je da mora biti komunikacije između Prištine i Beograda.

Oliver Ivanović, arhiv
“Dokle god postoji stalna komunikacija, nema incidenata, nema problema, ili bar nema nereševih problema. Kad se komunikacija prekine, ne zna se šta se radi dole ili gore, a to jača nepoverenje. Strategija Vlade Srbije je da se uđe u razgovore a da ti razgovori budi takvi, u neutralnom formatu, koji neće remetiti ni našoj političkoj poziciji a neće uticati bitno ni na kosovsku stranu”, kazao je Ivanović, ali naglašavajući da jedna od tema razgovora ipak mora biti status Kosova.

“Ne može se startovati neiskreno. Tema će biti status. Ne znamo da li ćemo od toga krenuti ali to je neizbežna tema. Kad pričamo o vodi, mi pričamo o statusu, pričamo o grejanju, dođe status, struja, telefoni, tablice – sve je status u suštini."

Na današnjoj debati takođe su bili pozvani i predstavnici kosovskih institucija. Međutim, kako je rečeno, oni se nisu odazvali zbog drugih obaveza.
24.06.2010.

BALKANSKI NALOG ZA HAPSENJE

 

Zapadni Balkan

Zapadni Balkan

23.06.2010.
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović je početkom ove nedelje najavio da će Zagreb pozvati sve zemlje regiona da sklope specijalne međudržavne sporazume po uzoru na princip Evropskog naloga za hapšenje.

"Pitanje borbe protiv organizovanog kriminala je vrlo važno, jer su u prošlosti kriminalci mnogo bolje sarađivali među sobom nego države u regionu. I to je bilo loše po celi region", rekao je Josipović.

Šta je Evropski nalog za hapšenje, kada je ustanovljen i od kada se primenjuje u Evropi, da li je to dobar model i za Balkan?
Evropski nalog za hapšenje je pravni institut donet 1999. godine, a primenjuje se u zemljama EU od 2004. Članice EU opredelile su se da unaprede saradnju u međusobnom izručivanju kriminalaca.


Evropski nalog za hapšenje je pravni institut donet 1999. godine, a primenjuje se u zemljama EU od 2004. Članice EU opredelile su se da unaprede saradnju u međusobnom izručivanju kriminalaca, objašnjava Edin Bećirević, direktor Međunaordnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja sa centralom u Ljubljani, zbog toga što se na teritoriji EU događalo ono što se već godinama događa i na samom Balkanu, a to je “da su kriminalne strukture iz različitih država bolje saradjivale nego same države.”

Usvajanjem Evropskog naloga za hapšenje, uz još druge važne dokumente o međusobnoj saradnji pravosudnih organa, EU je poslala važnu poruku organizovanom kriminalu:

“Da neće imati mira ni u jednoj državi i da će države uspostaviti, u najmanju ruku, isti nivo saradnje koji imaju kriminalci.”

Sve zemlje EU, prema važećem Evropskom nalogu, imaju obavezu da predaju optuženog za kriminal zemlji na kojoj je delo počinjeno, objašnjava Vidan Hadžividanović sa Unuverziteta u Notingemu i dodaje:

“Gde god da je državljanin, bilo koje zemlje EU, on će odgovarati na teritoriji članice na kojoj je delo izvršeno. To je ideja.”

Osuđenik, prema evropskim pravilima, može tražiti da kaznu izdržava u zatvoru svoje zemlje. Šta je bio najvidljiviji efekat primene Evropskog naloga za hapšenje pitali smo našeg sagovornika.

“Najveći pomak se dogodio u skraćenju vremena od podnošenja zahteva za ekstradiciju do same ekstradicije”, rekao je Hadžividanović.

Preciznije, vreme izručivanja optuženih je skraćeno sa devet meseci na samo 45 dana.

Spremnost na saradnju

Kakva bi prednost bila primene sličnog principa multilateralnog dogovora zemalja balkanskog regiona, ako bi inicijativa hrvatskog predsednika bila prihaveća?
Pošto se Evropski nalog za hapšenje ne može primeniti za države Balkane zbog reciprociteta, važna je inicijativa predsednika Josipovića da se to uredi u samoj regiji.

Edin Bećirević, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočna i balkanska pitanja iz Ljubljane, kaže:

“Pošto se Evropski nalog za hapšenje ne može primeniti za države Balkane zbog reciprociteta, važna je inicijativa predsednika Josipovića da se to uredi u samoj regiji. Da dobijemo neku vrstu Balkanskog naloga za hapšenje koji će umnogome olakšati i procesuiranje teških krivičnih dela organizovanog kriminala i korupcije ali i ratnih zločina.“

Naš sagovornik smatra da bi prihvatanje ove inicijative predstavljalo najznačajaniji iskorak od prestanka ratova na Balkanu do danas.

“Bio bi to najznačajniji sporazum koji bi olakšao delovanje pravosudnog sistema, relaksirao bi političku scenu u regionu, jer oni koji treba da odgovaraju za najteža krivična dela bili bi procesuriani, pošteno suđeni. A političari bi trebalo da se bave političkim temama. Da dođe do raskidanja veze između kriminala i politike, prisutne od nastanka država zapadnog Balkana, politizacije kriminala i kriminalizacije politike. “

Balkanski nalog za hapšenje važio bi, kao i evropski, ne samo za organzovani kriminal, već i za ratne zločine.

“U EU, posle genocida u Ruandi 1994. godine, sastavni deo evropske legislative su i mehanizmi koji važe za procesuiranje ratnih zločina. Tako da bi oni morali biti sastavni dio i Balkanskog naloga“, smatra Bećirević.

U balkanskim zemljama na različite načine je regulisana ekstradicija. BIH i Crna Gora po Ustavu ne mogu da izruče svoje građane, Srbija je prva u regionu promenila takvo ustavno ograničenje, a Hrvatska je to učinila prošle nedelje.

Međusobne bilateralne sporazume o ekstradiciji su najavile Hrvatska i Srbija, Beograd i Sarajevo imaju od početka ove godine sporazum ali ne o ekstradiciji već o ustupanju dokaza i izdržavanju kazni osuđenika. Ako se usvoji inicijativa hrvatskog predsednika, mogao bi da nestane još jedan raj za kriminalce sa evropske mape.
24.06.2010.

BORIS TADIC: EVROPSKA UNIJA MORA JASNO RECI ZELI LI ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA U U SVOM CLANSTVU

 

24sata.info PHOTO
image Boris Tadić / daylife

 

24SI - "Evropskaunija mora jasno i bez okolišanja reći želi li u svom članstvu zemlje zapadnog Balkana", poručio je danas u Istanbulu srpski predsjednik Boris Tadić...

 

... i dodao da će "era mira koja je obećana padom Berlinskog zida stići tek kad cijela jugoistočna Evropa bude integrisana u EU".

"Samo na taj način može biti zatvorena knjiga strašne dekade koju su obilježili građanski ratovi, etničko čišćenje, izbjeglice i raseljeni. Srbija očekuje da pozitivna atmosfera i poruke sa nedavno održanog summita u Sarajevu budu pretočene u djelo", prenosi agencija Beta Tadićeve riječi.

Tadić je takođe naglasio kako je borba protiv organizovanog kriminala jedan od srpskih prioriteta, a da bi ta borba bila uspješna nužna je saradnja sa ostalim državama regije.

(24sata.info)

24.06.2010.

SVIJET: JOS NAFTE CURI U MORE: POKVARILA SE KUPOLA U MEKSICKOM ZALJEVU

 

24sata.info PHOTO
image Meksički zaljev / 24sata.info

 

24SI - Dodatni milioni litara nafte izlili su se u Meksički zaljev danas nakon što je robotska podmornica udarila u sistem za ventilaciju, što je navelo British Petroleum da makne kupolu koja je dosad prikupljala oko polovicu nafte.

 

Kad se podmornica sudarila sa sistemom, prirodni plin se počeo uzdizati kroz otvor koji u kupolu šalje toplu vodu da bi spriječio kristale leda da se formiraju unutar nje. Kupola je maknuta i provjerava se jesu li se stvorili kristali. Ne zna se koliko dugo će popravci trajati.

U međuvremenu, drugi sustav na površini i dalje pali naftu. Prije nego što je došlo do problema, kupola je dnevno prikupljala oko 2,8 miliona litara nafte. Oko 2,4 miliona nafte je spaljivano.

Po trenutno najgorem scenariju, u Meksički zaljev svakodnevno ističe oko 10 miliona litara nafte. Dosad je u more iscurilo između 260 i 500 miliona litara otkad je eksplozija 20. aprila na platformi Deepwater Horizon pokrenula najveću naftnu katastrofu u američkoj historiji.

(24sata.info)

23.06.2010.

JOHN WILSON: SARAJEVO GRANATIRANO SA MALIM PAUZAMA

 

Granatiranje Sarajeva, avgust 1992., arhiv

Granatiranje Sarajeva, avgust 1992., arhiv

23.06.2010.
U Haškom tribunalu završeno je ispitivanje nekadašnjeg vojnog oficira za vezu pri misiji UN-a za bivšu Jugoslaviju, penzionisanog australijskog generala Johna Wilsona, u procesu protiv Radovana Karadžića, optuženog za genocid i druge zločine protiv čovječnosti. Vilson je, između ostalog, u odgovorima na pitanja ustvrdio kako je Sarajevo neselektivno granatirano od strane vojske bosanskih Srba, čemu je, kaže, i sam svjedočio.

Svjedočeći o prilikama u Sarajevu pred Haškim tribunalom, nekadašnji vojni oficir za vezu pri misiji UN-a za bivšu Jugoslaviju, general John Wilson kazao je kako je naoružanje srpskih snaga bilo neuporedivo veće nego ono koje su imale snage ARBiH:

„Snage Predsjedništva jednostavno nisu imale dovoljan broj oruđa da bi mogle da otvore tako žestoku paljbu na grad, i zbog toga je, po mojoj proceni, to pripisano Srbima.“

Na te tvrdnje haški optuženik Radovan Karadžić, kojeg se tereti za genocid i druge zločine protiv čovječnosti, je kazao:

„Vidite, gospodine generale, da je tadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa zabranio artiljerijskih oruđa u zoni korpusa i da se ona mogla upotrebiti isključivo po njegovom odobrenju.“

No, Vilson je ostao pri svojoj tvrdnji:

„Ja bih rekao da je onda on često davao svoja dopuštenja u tom slučaju, gospodine Karadžiću, jer je period od 14. maja do 24. juna bio period veoma žestokih operativnih dejstava, svakodnevno je otvarana artiljerijska paljba na grad Sarajevo - i malo je tu bilo pauza u granatiranju, tako da je ovo veoma slobodno tumačenje direktive.“

Grantiranje i prije doručka

Na tvrdnje optuženog da je u periodu od nekoliko mjeseci po srpskim dijelovim grada palo oko 5.000 granata, Vilson je odgovorio kako su srpske snage u pojedinim danima toliko granata znale ispaliti na grad prije doručka.

Karadžić je Vilsona najviše ispitivao o rasporedu vojnim snagama ARBiH, povredama primirja, te navodnim zatočeničkim centrima u kojima su u Sarajevu držani Srbi, o čemu se Vilson nije mogao izjasniti.

Karadžić je u nekoliko navrata pokušavao osporiti kredibilnost svjedoka tvrdnjama da ne za oko 100 činjenica ključnih za poziciju na kojoj se svjedok svojevremeno nalazio, na šta je Vilson kazao kako je sve informacije potrebne za njegov rad imao, ili mogao imati.

Vilson, također, nije mogao potvrditi Karadžićeve navode da se u Londonu na mirovnoj konferenciji srpska strana sa 70 posto teritorije, koju je kontrolisala, imala namjeru povući, te zadržati 52 posto teritorije, protiv čega su, navodno, bili i srpska skuština i vojni vrh.

Pitajući svjedoka o etničkom čišćenju pojedinih dijelova teritorija pod srpskom kontrolom, Karadžić je naveo primjer Trebinja, odnosno da je SDA izdala tajno uputstvo da se isele građani muslimanske nacionalnosti kako bi kasnije mogli Srbe optužiti za etničko čišćenje. Svjedok je kazao kako nije bio upoznat s ovakvim tvrdnjama.

Ispitivanje Vilsona je završeno, a suđenje se nastavlja sljedeće sedmice iskazom svjedoka KDZ 185, koji će svjedočiti umjesto ranije najavljenog Momčila Mandića, koji će se na sudu pojaviti naknadno.
23.06.2010.

RIFAT KESETOVIC POTVRDIO IDENTIFIKACIJU 1051 OSOBE U SREBRENICI

 

Različiti dijelovi tijela iste osobe su pronalaženi u različitim grobnicama

image

Dajući nalaz i mišljenje u korist Tužilaštva BiH na suđenju optuženima za genocid u Srebrenici, vještak sudske medicine Rifat Kešetović danas je kazao da je na lokalitetu sela Čančari (općina Srebrenica) pronađena primarna grobnica koja se dovodi u vezu sa ubistvima Srebreničana u Domu Pilica u julu 1995. godine.

- Različiti dijelovi tijela iste osobe su pronalaženi u različitim grobnicama. Do sada je DNK analizom identifikovana 1.051 osoba, ali postoje još dvije grobnice koje se trenutno istražuju, kazao je Kešetović, dodavši da se još 1.500 neidentifikovanih posmrtnih ostataka dovodi u vezu sa događajima u Srebrenici.

Dijelovi posmrtnih ostataka osoba koje su nađene u primarnoj grobnici, prema njegovom izvještaju, pronađeni su i u još sedam sekundarnih grobnica otkrivenih na lokalitetu kraj sela Čančari, saopćeno je iz BIRN-a.

Momira Pelemiša, zamjenika komandanta i načelnika štaba Prvog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), i Slavka Perića, pomoćnika komandanta za bezbjednost u istoj brigadi, Državno tužilaštvo tereti za genocid u Srebrenici.

Pelemiš i Perić se terete za planiranje i poticanje ubistava počinjenih 15. i 16. jula 1995. godine u Domu Pilica (opština Zvornik), gdje je bilo zatvoreno oko 600 muškaraca.

Optuženima se na teret stavlja i da su sredinom jula 1995. godine znali, komandovali i nadzirali ubistva oko 1.200 Srebreničana u Vojnoj ekonomiji Branjevo, koji su prvobitno bili zarobljeni u školi "Kula" u Pilici.

Tokom unakrsnog ispitivanja Kešetović je napomenuo da je tokom ekshumacije posmrtnih ostataka za većinu osoba ustanovljena nasilna smrt, dok za određeni broj ubijenih nije bilo moguće utvrditi uzrok.

- Ovdje se radi o identifikaciji skeletnih ostataka. Ukoliko na nekoj kosti nema oznake od metka, ne znači da ta osoba nije tako stradala. Mogla je dobiti smrtnu povredu u bilo koji organ koji danas više ne postoji, objasnio je Kešetović.

Termin nastavka suđenja će biti naknadno određen.

23.06.2010.

SLOVENIJA U SUZAMA: "OVO NIJE POSTENO, SVE JE OTISLO VRAGU"

 

24sata.info PHOTO
image Slovenija poražena od Engleske / cbc

 

24SI - "Nisam razočaran, već vrlo ponosan. Nakon što smo čuli da su Amerikanci postigli pogodak po završetku naše utakmice, bili smo neizrecivo tužni.

 

Stvorili smo ekipu sa vrlo dobrim potencijalom i sada moramo na tome graditi nove uspjehe", izjavio je slovenski selektor Matjaž Kek nakon ispadanja sa SP-a, navodi Net.

Slovenci su se nakon EURO-a 2000. i SP-a 2002. godine u JAR-u pojavili na svojem trećem velikom takmičenju u historiji. Tom su se uspjehu jako veselili, naslađivali činjenici da Hrvatska nije ostvarila taj cilj i u svemu vidjeli "osvetu" za legendarni gol Dade Prše zbog kojeg fudbaleri iz Dežele nisu vidjeli EP u Portugalu prije šest godina.

Nastup u JAR-u su započeli minimalnom pobjedom nad Alžirom, dok su u 2. kolu poveli sa 2:0 protiv SAD-a, bili nadomak potvrde drugog kruga, da bi im na kraju sudac sumnjivom odlukom i poništenjem gola Amerikanaca spasio bod.

Ipak, u 3. kolu su se nadali da mogu otići u osminu finala i tako ostvariti najveći uspjeh u historiji svog fudbala i uprkos porazu od Engleza, samo im je trebao remi SAD-a i Alžira. I onda šok!

U trenutku kad je susret u Port Elizabethu završio Slovenci su bili u igri za osminu finala jer je na drugoj utakmici grupe C bila nula, ali je ostala još koja minuta sudačke nadoknade. U jednom trenutku je iz Pretorije prodrla vijest da je SAD poveo protiv Alžira i Slovenci su osjetili golemu tugu:

"Nisam razočaran, već vrlo ponosan. Čestitam Engleskoj na pobjedi i za mene su oni favoriti za naslov. Nakon što smo čuli da su Amerikanci postigli pogodak po završetku naše utakmice, bili smo neizrecivo tužni. Nadao sam se da će obje utakmice završiti u isto vrijeme. Stvorili smo ekipu sa vrlo dobrim potencijalom i sada moramo na tome graditi nove uspjehe", izjavio je slovenski selektor Matjaž Kek.

Na novinarsku konstataciju da momcima ipak treba čestitati na velikoj borbi i odličnoj igri u JAR-u, Kek je sa gorčinom rekao:

"Ma da, treba im čestitati, ali kako se kaže po naški: "Sve je otišlo vragu". Ovo nije pošteno, u sportu ponekad stvari nisu poštene, ali što možemo. To je tako", zaključio je razočarani slovenski selektor, dok je Fabio Capello slavio prolaz Engleza u osminu finala:

"Zajedno igramo, zajedno se borimo. Ponovo sam pronašao ekipu. Sada znam da možemo pobijediti svakoga, zato što su se igrači oslobodili, nemaju straha ni sumnji", vjeruje Italijan.

(24sata.info)

23.06.2010.

SVJETSKO PRVENSTVO 2010 / KONACNI PLASMAN U GRUPI D: AUSTRALIJA - SRBIJA 2:1, NJEMACKA - GANA 1:0

 

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Tim Cahill / getty

 

24SI - U srijedu navečer odigrane su utakmice 3. kola u Grupi D na Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Južnoj Africi.

 

Njemačka je svladala Ganu 1:0 i tako obezbijedila prolaz u osminu finala. Gana je uprkos porazu pošla takođe dalje, a Srbija se porazom od Australije (2:1) oprostila od Svjetskog prvenstva.

U posljednjem kolu "orlovi" su poraženi od Australije (2:1) i pored dobre igre u većem dijelu susreta. Srbija je propustila veliki broj šansi, ali su zato "soccerosi" iskoristili svoje prilike.

Tuga na licima fudbalera Srbije označila je završetak učešća na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi. Australija ovom pobjedom nije uspjela proći dalje, ali je zato srušila snove izabranika Radomira Antića o plasmanu u osminu finala Svjetskog pvenstva.

Tabela / Grupa D:

1. Njemačka   3 2 0 1 5:1 6
2. Gana       3 1 1 1 2:2 4
3. Australija 3 1 1 1 3:6 4
4. Srbija     3 1 0 2 2:3 3

image

(24sata.info)

23.06.2010.

MALO JE ZENA U BH. POLITICKOM ZIVOTU

 

Promocija početka kampanje '101 razlog zašto glasati za ženu', 24. maj 2010. Foto: Midhat Poturović

Promocija početka kampanje "101 razlog zašto glasati za ženu", 24. maj 2010. Foto: Midhat Poturović

23.06.2010.
Žene u bh. društvu su slabo zastupljene u političkom životu, a mali broj njih uopšte glasa. Stoga je 13 nevladinih organizacija iz BiH pokrenulo projekat "Osnaživanje uloge žene - 101 razlog zašto glasati za ženu”.

Time se željelo animirati što veći broj žena da glasa i da dobro razmisli ko će ih predstavljati u naredne četiri godine. Kako bi se u projekat uključilo što više ljudi, osmišljena je brošura sa odgovorima javnih ličnosti “101 razlog zašto glasati za ženu”, a odgovori javnih ličnosti emitovani su na talasima Radija Stari grad. Slušatelji su izbarali najbolji odgovor.

„Ako mogu Indira Gandi, Jadranka Kosor, Benazir Buto..., ne vidim razlog zbog kojeg bh. žene ne bi mogle biti na vodećoj funkciji u državi. Potrebna je ravnopravnost. I svakako treba dati podršku i hrabro pokušati stići i slijediti primjer vodećih zemalja svijeta u kojima žena zauzima važno mjesto u političkom životu i odlučivanju.“

Promocija početka kampanje "101 razlog zašto glasati za ženu", 24. maj 2010. Foto: Midhat Poturović
Ovo je odgovor sportskog komentatora Marijana Mijailovića na pitanje zašto glasati za ženu na sljedećim izborima u BiH. U takmičenju provedenom na talasima Radija RSG, u kojem je isto pitanje postavljeno 101 javnoj ličnosti, najviše glasova slušalaca dobio je Mijailovićev odgovor. Simbolično - Mijajlović je kao nagradu dobio megafon kako bi se njegova poruka čula što dalje:

„Ja mislim da za 10, 15 godina će vjerovatno žena biti trener muškog fudbalskog tima. To sad djeluje nemoguće, ali sve to djeluje nemoguće dok se ne dogodi. Jedino što moram reći gdje sam skeptičan da kod nas na Balkanu to sve ide sporije. Ali, hajde, pet, deset centimetara godišnje, pa će to biti kako treba.“

Žene mogu uspješno voditi politiku, i to bolje nego muškarci, jedan je od argumenata koje su ponudile poznate osobe iz BiH u brošuri “Domaćice manje zbori i za svoje mjesto se izbori”. Na ovaj način žele se promjeniti stereotipi koji su prisutni u bh. društvu - da je ženi mjesto u kuhinji, a ne u politici. TV voditeljica Segmedina Srna:

„Pozicija žene nije kakva bi trebala biti, pa je vrijeme da to promijenimo na predstojećim izborima. Razlozi su što su senzibilnije i što su u stanju obavljati više stvari istovremeno, što nije baš osobina muškaraca.“

Dr. ZO, reper:

„Poznato je svima, Bog je stvorio prvo muškarca, pa onda ženu. I kao i svaki veliki umjetnik, napravio je prvo skicu, pa onda remek-djelo.“


Jasminka Dzumhur, ombudsman za ljudska prava:

„Ja bih to zamijenila: 1001 razlog zašto ne glasati za ženu.“

Promocija početka kampanje "101 razlog zašto glasati za ženu", 24. maj 2010. Foto: Midhat Poturović
Napraviti prostora za žene

Kako je biti poltičarka u Bosni i Hercegovina odgovaila je Svetlana Cenić, jedna od rijetkih žena koja se bavi politikom:

„Ako skidate vođi partijskom prašinu i perut sa ramena, onda je to vrlo lako, jer ne trebate imati svoje mišljenje - vođa kaže šta ćete misliti. Ali ja to ne računam ženama u politici, nisu se one baš izborili za sebe. Ako govorimo o ženama koje nemaju tog svog vođu nego imaju svoj mozak, onda je vrlo teško. Ali konkurencija muška i nije baš čemu, pa može se izboriti - samo ženama treba da se pokrenu.“

Podaci pokazuju da je na političkim funkcijama samo 13 posto žena, a one čine 52 posto biračkog tijela. Od 2002. godine procenat žena u tijelima državne vlasti opada, kaže Jadranka Miličević iz Fondacije “Cure”:

„Praksa i iskustvo su pokazali koliko imamo mali broj žena, bez obzira što imamo 30 posto zagarantovanu kvotu. Nisu je prepoznali politički lideri, nisu je prepoznali unutar politčkih partija da joj daju pozicije gdje se donose odluke.“


Ovim projektom ne namjeravamo potisnuti muškarce sa političke scene, već napraviti prostora za žene. Žene treba podjednako da imaju mogućnost izbora, da imaju mogućnost da učestvuju u političkom životu u svim segmentima.
Svijest bosanskohercegovačkih birača mora se promjeniti kako bi konačno počeli glasati za žene kandidatkinje na izborima i tako doprinjeti razbijanju stereotipa koji još vlada u bh. društvu, smatra Zilka Spahić – Šiljak, iz TPO fondacije:

„Ovim projektom ne namjeravamo potisnuti muškarce sa političke scene, već napraviti prostora za žene. Žene treba podjednako da imaju mogućnost izbora, da imaju mogućnost da učestvuju u političkom životu u svim segmentima. I, naravno, na najvišim pozicijama moći, zašto da ne i u Predsjedništvu BiH? Nadamo se da ćemo jednu takvu ženu i dobiti.“

Nevladine organizacije su ovim projektom najavili edukaciju žena iz Bosne i Hercegovine o političkim pravima, kapacitetima, mogućnostima i odgovornostima, ističe Sabiha Husić, iz nevladine organizacije Medika Zenica:

„Projekat će se realizirati u preko 140 mjesta ruralnih i urbanih sredina. Posebno smo zadovoljne da je ovaj projekat uključio ruralne sredine, gdje smo vidjele da žene žele, hoće i mogu da daju svoj značajan doprinos. Tako će više od 3.000 žena biti u mogućnosti da čuju šta je to demokratija, šta znači glasati. Naša želja je, ustvari, da svaka žena u BiH zna da ima prava.“ 
23.06.2010.

REPUBLIKA SRPSKA OSPORAVA IZBOR RUKOVODSTVA VANJSKOTRGOVINSKE KOMORE

 

 

23.06.2010.
Vanjskotrgovinska komora BiH izabrala je u srijedu novo rukovodstvo. No, predstavnici pojedinih privrednika iz RS, kao i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević osporavaju izbor novog čelništva tvrdeći kako je sam postupak raspisivanja izbora bio nelegalan.

Ministarstvo pravde BiH bi narednih dana trebalo da se očituje o ovom pitanju i da presudi u pomenutom sporu.

Iako su proteklih dana predstavnici nekoliko privrednih preduzeća iz RS, poput ’’Boksita’’ iz Milića, banjalučkog ’’Celexa’’, Telekoma Srpske, ’’Jelšingrada’’ iz Prnjavora, te ’’MG Mindu’’ iz Mrkonjić Grada, najavili da neće učestvovati u novoformiranoj Skupštini Vanjskotrgovinske komore tvrdeći da je postupak nelegalan, većina ih je, prema riječima novoizabranog predsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Veselina
Poljaševića
, ipak, došla:

Veselin Poljašević. Foto: FTV
„Iz RS bio je zadovoljavajući broj delegata. Bilo ih je 14 i oni su učestvovali u izbornom procesu. Prema tome, sve ono što je zakonom i statutom propisano u proceduri je ispoštovano, i velikom većinom danas izabrani članovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora, predsjednik i potpredsjednici imaju puni legalitet i legitimitet.“

U Privrednoj komori RS smatraju da je izbor novog čelništva Vanjskotrgovinske komore BiH nelegalan tvrdeći da je predsjednik Komore raspisao izbore novog rukovodstva bez sazivanja starog saziva Skupštine. Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić:

„Radi se o čistom uzurpiranju nadležnosti. Na takvu uzurpaciju mi smo reagovali zato što je na takav način stvoren pokušaj ljudi koji su odlučili na takav čin da obezbijede sebi poslušnike koji će njih izabrati dalje u organe kako bi prikrili dalje sve one radnje koje su oni tokom proteklih godina radili, za šta nisu nikom polagali račune.“

Legalna procedura


Sada već bivši predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović, kojeg je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević optužio da želi privatizirati Komoru, kaže kako je procedura provedena legalno, te da je ministar pogrešno informisan o samoj proceduri izbora:

Mladen Zirojević, arhiv, foto: Midhat Poturović
„Predsjednik Komore nije nikad raspisao, to je dezinformacija. Mislim da je čak i ministar dobio od određenih ljudi informacije koje nisu bile korektne, pa se ponio prema tim informacijama. Mislim da nije dobro na tako javan način miješati direktno politiku u rad jedne nevladine organizacije. Ja se nadam da se to neće dogoditi više. Ja mislim da u suštini vjerovatno neko bi htio da ima određen uticaj u radu ovakve institucije, ali sami privrednici koji su bili na skupštini, prije svega, se zalažu za neutralnost, samostalnost, nepolitičku orijentaciju, ali saradnju sa političkim opcijama kad je privreda u pitanju za boljitak građana i privrednika.“

Iako su u pojedinim medijima predstavnici privrednika iz RS pokušali cijelu priču okrenuti na nacionalnu osnovu, tvrdeći kako su novu skupštinu formirali Bošnjaci, bez predstavnika i saglasnosti druga dva naroda, pri izboru novog rukovodstva nacionalni ključ je zadovoljen.

Pravi razlog kritika upućenih Vanjskotrgovinskoj komori djelimično se krije i u izjavi jednog od privrednika, koju je dao za dnevne novine, najavivši da neće učestvovati u izbornoj skupštini jer mu je stalo do instutucija koje predstavljaju državu ''kao do lanjskog snijega''.

Dio razloga se krije i u činjenici da je izborna godina u kojoj se entitetske instuitucije favoriziraju u odnosu na državne. No, ne treba zanemariti ni ekonomski razlog, odnosno oko osam miliona Km godišnjeg proračuna Vanjskotrgovinske komore.

Konačni sud o navedenom sporu daće Ministarstvo pravde BiH, koje će se očitovati o legalnosti postupka na zahtjev ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladena Zirojevića.
23.06.2010.

U BiH POD VODOM HILJADE KUCA, STETE MILIONSKE

 

Junske poplave u BiH u Tuzlanskom kantonu, Foto: Maja Nikolić

Junske poplave u BiH u Tuzlanskom kantonu, Foto: Maja Nikolić

23.06.2010.
Bosnu i Hercegovinu je u posljednjih nekoliko dana zadesio nezapamćen talas poplava. Hiljade domaćinstava je pod vodom, a njihovi stanovnici su iseljeni. Voda je potopila i neke gradske jezgre, pa se pojedinim gradićima moglo prići samo u čamcima. U spasavanje, evakuaciju i dopremanje pomoći bili su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH.

Sučeljavanje sa posljedicama poplava, milionskim materijalnim štetama pokreće i temu o tome koliko je sistemski u BiH predviđen način rješavanja sličnih
situacija, te da li bi na nivou države trebalo oformiti i fondove koji bi služili za pomoć ugroženim područjima.

Gotovo da nije bilo opštine u Bosni i Hercegovini u kojoj ovih dana nije došlo do izljeva rijeka, do potapanja kuća, regionalnih puteva i stvaranja opasnih klizišta. U srijedu je najkritičnije bilo na području opštine Derventa i na području Tuzlanskog kantona.

U Derventu se nije moglo ući, niti iz nje izaći, jer su svi putevi u tom gradu pod vodom. Vodeni talas nabujale rijeke Ukrine poplavio je više od 1.000 kuća. Brojno stanovništvo ostalo je zarobljeno u domovima, bez struje i komunikacije. Načelnik Opštine Derventa Milorad Simić ističe kako su u evakuaciju ugroženog stanovništva, osim pripadnika civilne zaštite, uključeni i pripadnici oružanih snaga Bosne i Hercegovine:

„Količina vode koja je iz gornjeg toka Ukrine iz susjednih opština se slila u Derventi je dostigla nivo koji nismo bili kadri ni mjeriti. Danas nam je osnovni zadatak stići do porodica, do kuća, do do ljudi koji su u prizemnicama, a gdje je voda dostigla metar, metar i po i slično - da se ljudi obiđu, da se vidi ima li bolesnih i ugroženih, da se dostavi voda, hrana, ono najnužnije.“


(Poplave u Derventi)

U Tuzlanskom kantonu vanredno stanje

Na vanrednom zasjedanju Vlade Tuzlanskog kantona, održanom u srijedu, zbog ugroženosti više stotina domaćinstava od poplava proglašeno je stanje prirodne nesreće. Vlada Tuzlanskog kantona zatražila je pomoć i od Federalnog štaba civilne zaštite da pomogne, a od Savjeta ministara BiH odobravanje pomoći za ugrožena područja. Mensur Begić, iz kantonalnog odjeljenja za informisanje:

„U protekla 24 sata u hidroakumulaciji Modrac nivo vode porastao je za 120 cm, tako da je situacija na području Tuzlanskog kantona ocijenjena alarmantnom. Poplavljen je veliki broj stambenih i poslovnih objekata, velike poljoprivredne površine, a nekoliko desetina porodica je i evakuirano.“

Stanje elementarna nepogode je proglašeno i u Brčko Distriktu gdje su na momente i ljudski životi bili ugroženi. Šef pododjela za zaštitu i spasavanje u Vladi Distrikta Mićo Simikić:

Junske poplave, Foto: Maja Nikolić
„Nemamo dosad žrtava. Danas je spašeno 12 ljudi od sigurne smrti iz vode. Jedinice su na terenu i mislimo da će se situacija držati pod kontrolom.“

Pripadnici civilne zaštite evakuisali su stanovništvo i u poplavljenoj Janji pored Bijeljine. Načelnik civilne zaštite opštine Janja Drago Ristić:

„Praktično, 12.000 stanovnika, koliko ima na području opštine Janja i mjesne zajednice Nova Janja, je ugroženo. Za sada niko nije životno ugrožen.“

Iako je još daleko da se kaže kolike su nastale štete, prve procjene iz zvaničnih institucija govore da se radi o štetama od više stotina miliona maraka. Niti na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ne postoje budžetom predviđena sredstva za nadoknadu šteta. Time se postavlja i pitanje spremnosti institucija da se suoče sa većim elementarnim nepogodama.

Direktor Uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona Zdenko Tadić mišljenja je da se mora osnovati fond za prikupljanje sredstava pomoći na nivou Bosne i Hercegovine:

„Već imamo ogromne štete i nema budžeta koji to može pokriti. Takav jedan fond bi dobro došao da se iz njega usmjeri dio sredstava pomoći, pogotovu što i ta sredstva koja mi izdvajamo iz budžeta, najmanje stignu do građana, do onih koji žive od svoje zemlje i koji imaju štetu na svojim kućama.“

Pomoć Vlade RS
 
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da nema potrebe za bilo kakvim formiranjem fonda niti na nivou države, niti na nižim nivoima, te da je sve sistemski dobro riješeno u tom entitetu. Vlada Republike Srpske je na sjednici u utorak uveče, održanoj putem telefona, donijela odluku o odobravanju 2,5 miliona maraka hitnih sredstava za pomoć područjima ugroženim od poplava:

„Ta sredstva je veoma teško planirati u budžetu i reći da sad odvajamo 10 miliona. Ne znamo da li će biti dovoljno, ali moguće je da se ne desi elementarna nepogoda, a mi ne smijemo da ih trošimo. I onda u svakom smislu mislim da je sistem koji je već uspostavljen sasvim adekvatan u tom pogledu.“

Građani na terenu već vape za pomoć od nadležnih. Danijel Tokić iz Brčkog kaže da ni ranije nije dobio nadoknadu štete nastalu od elementarne nepogode:

„Otišao mi poslovni prostor, otišla mi pekara, jedan dio poslovnog prostora u pekari, otišla mi zgrada gdje sam imao pumpe, motore. Podigao sam nešto, nije se moglo više zaustaviti. Prošli put kada su bile poplave, moja je procjena bila negdje oko 65.000 KM, imam i danas taj zapisnik - nisam nikad dobio ništa.“

Nije dobro riješeno ni pitanje angažovanja Oružanih snaga BiH u sličnim situacijama iako postoji njihova obaveza u pomaganju stanovništvu. Komplikovane procedure za odobravanje učešća vojnika onemogućile su ispunjavanje svih zahtjeva za pomoć.

Svi se slažu samo oko činjenice da je dugoročno potrebno uraditi strategije odbrane od elementarnih nepogoda kako bi se preduprijedile posljedice kakve su se vidjele ovih dana.
23.06.2010.

PREMINUO AKADEMIK ARIF TANOVIC

 

Između 1986. i 1988. bio je član Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine

image Akadamik Tanović bio je jedan od osnivača Međunarodnog foruma Bosna

 

Akademik prof. dr. Arif Tanović preminuo je jutros u 85. godini, saopćeno je iz Međunarodnog foruma Bosna.

Arif Tanović je rođen 4. decembra 1925. godine u Gacku. Diplomirao je 1953. godine, a doktorirao 1961. na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Na Sarajevskom univerzitetu bio je asistent, docent, te vanredni i redovni profesor. Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i počasni doktor nauka od 1978. na Univerzitetu Michigan.

Između 1977. i 1981. bio je rektor Sarajevskog univerziteta, član Biroa i Stalnog komiteta rektorske konferencije u Ženevi.

Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za društvena pitanja "Pregled", glavni i odgovorni urednik biblioteke Ethos, izdavačke kuće Svjetlost iz Sarajeva i glavni i odgovorni urednik časopisa za filozofska pitanja "Dijalog". Između 1986. i 1988. bio je član Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine. Jedan je od osnivača Međunarodnog foruma Bosna i član njegovog Upravnog odbora od 1997. godine.

Objavio je knjige Putevima istoka (1958.), Bertrand Rasel, filozof i humanista (1972.), Vrijednost i vrednovanje, prilog aksiologiji, (1972.), Etika i politika (1973.), Biće u vremenu (1974.), Humanizam i napredak (1979.), Socijalizam i društvena kritika (1985).

Objavio je i oko 300 eseja, članaka i drugih tekstova.

Sahrana akademika Tanovića bit će sutra u 15 sati na groblju Bare u Sarajevu, a okupljanje sudionika ispraćaja u 14.30. sati u Komemorativnom centru groblja Bare. Komemorativna sjednica Upravnog odbora i drugih članova Međunarodnog foruma Bosna  bit će 26. juna u sjedištu Foruma.

23.06.2010.

MINISTARSTVO ODBRANE HOLANDIJE ZABRANILO CASOPIS POSVECEN SREBRENICI JER JE "STETAN"

Namjera uredništva bila je da objavi časopis uoči obilježavanja 15 godina od pada srebreničke enklave

image

Ministarstvo odbrane Holandije zabranilo je objavljivanje specijalnog izdanja vojnog časopisa posvećenog Srebrenici, jer smatra da bi "ukazivanje na dramu iz 1995. moglo da bude štetno po vojsku", prenose danas holandski mediji.

Namjera uredništva bila je da objavi časopis uoči obilježavanja 15 godina od pada srebreničke enklave, za čiju je zaštitu bio odgovoran holandski bataljon Unprofora.

"Iako, prema stavu suda, Holandija nije odgovorna za ubistva koja su uslijedila, Srebrenica ostaje crna tačka u historiji holandske vojske", ističu mediji.

Odluka o zabrani objavljivanja novog broja vojnog časopisa obrazložena je činjenicom da u trenutku kada nova vlada tek treba da bude formirana i u periodu ekonomske krize, Ministarstvo odbrane ne bi trebalo da se u vijestima pominje u negativnom svjetlu.  

"Specijal o Srebrenici vjerovatno bi bio štetan po vojsku", navodi se u e-mailu iz odjeljenja Ministarstva za komunikacije.

Vodeće holandske parlamentarne partije ocijenile su zabranu pretjeranom i nepotrebnom.

23.06.2010.

HAG: VLADA NJEMACKE SE USPROTIVILA ZAHTJEVU RADOVANA KARADZICA

 

Karadžić i njegovi branioci traže da njemačka vlada Haškom tribunalu preda osam kategorija dokumenata - izvještaja, memoranduma, prepiski i izvještaja njemačke obavještajne službe o isporukama oružja u Bosnu

image Švarc-Šiling: Velika sramota

Vlasti u Berlinu uložit će žalbu na odluku da Haškom tribunalu dostave dokumenta koja bivši predsjednik RS Radovan Karadžić smatra važnim za svoju odbranu pred tim sudom, jer njemačka vlada ocijenjuje da bi time bili ugroženi njeni nacionalni i bezbjednosni interesi, prenio je radio "Deuche vele".

 

Advokat 6.000 preživjelih Srebreničana u procesu protiv Ujedinjenih nacija Aksel Hagedorn, smatra da će protivljenje njemačke vlade Karadžićevom zahtjevu njemu poslužiti kao "dokaz dosadašnje strategije" - da Tribunal ne vodi iskren proces i da ne želi da istraži pravu istinu, navodi njemačka medijska kuća.

"Nije isključeno da je Karadžić pronašao dokumenta koji dokazuju određene transporte oružja. Zato sada pokušava da dokaže da su se u rat u Bosni i Hercegovini aktivno umiješale i zemlje Zapada", smatra Hagedorn.

Karadžić i njegovi branioci traže da njemačka vlada Haškom tribunalu preda osam kategorija dokumenata - izvještaja, memoranduma, prepiski i izvještaja njemačke obavještajne službe o isporukama oružja u Bosnu, prije svega u Srebrenicu 1995. godine.

Profesor međunarodnog prava Kristijan Tomušat ocijenio je da Karadžićevi branioci čine sve da bi usporili proces i da Haški tribunal ima pravo da zahtjeva svu raspoloživu dokumentaciju koja ima direktne veze sa procesom, ali da nema zadatak da "piše istoriju građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji".

"Branioci su i u ranijem procesu, koji se vodio protiv Slobodana Miloševića, imali sličnu strategiju. Zahtijevali su raznu dokumentaciju od njemačke vlade, a bivši ministri spoljnih poslova i predsjednik vlade morali su čak i da lično svjedoče. Na taj način, htjeli su da dobiju na vremenu i da istovremeno predoče opšti opis istorijskih kretanja, koja nisu imala mnogo veze sa tužbom zbog koje se vodio proces", ocijenio je Tomušat.

23.06.2010.

ALEXANDRA STIGIMAYER: TREBALO BI STO PRIJE ZAPOCETI PREGOVORE O CLANSTVU

 

Alexandra Stiglmayer

Alexandra Stiglmayer

22.06.2010.
Okupirana sopstvenim finansijskim problemima, Evropska unija ne obraća pažnju na Zapadni Balkan. Posledica toga je da gubi kredibilitet u regionu koji ponovo može skliznuti u nestabilnost. Evropski šefovi diplomatija zato hitno moraju da preispitaju svoju politiku prema Balkanu, glavni je zaključak izveštaja i preporuka Evropskog saveta za spoljne odnose pod naslovom “Nakon ‘Čekaj i prati’: put za napredak politike EU za Balkan”. 

Pregovori sa balkanskim zemljama za ulazak u EU se ne mogu završiti za tri ili četiri nego će trajati osam do deset godina, a možda i duže, kaže Alexandra Stiglmayer iz Inicijativa za evropsku stabilnost (European Stability Initiative) iz Brisela.

RSE: Koje su glavne zamerke Evropskog saveta za spoljne odnose Evropskoj uniji kad je reč o politici širenja prema Balkanu?

Stiglmayer: Evropska unija zna da bez nje nema ni budućnosti ni trajne stabilnosti u zemljama regiona. Ali, uprkos tome, ona pravi velike teškoće zemljama-kandidatima da pređu prvih nekoliko koraka ka kandidaturi. Ne dozvoljava im da podnesu kandidaturu, a kad je podnesu, od Komisije ne traži da izradi mišljenje o tome da li je zemlja spremna da počne pregovore o članstvu. To je, na primer, slučaj sa Crnom Gorom, gde je proces trajao četiri- pet meseci. Dakle, na samom početku stvara se toliko prepreka, a one su zapravo nepotrebne. Cilj bi trebalo da bude da što pre počnu pregovori o članstvu. Ne vidimo u čemu je problem, tim pre što je nesumnjivo da će i kad ti pregovori počnu, balkanskim zemljama trebati mnogo, mnogo godina do ulaska u Evropsku uniju. Neke od njih su još uvek ekonomski siromašne, neke imaju slabu administraciju, dakle, pregovori se ne mogu završiti za 3-4 nego će trajati 8 do 10 godina, a možda i duže. 

Kad bi pregovori o članstvu brzo počeli, i reforme pokrenule jer bi se Evropska komisija mnogo opipljivije uključila, zadala državama-aspirantima konkretne zadatke i rokove koji se moraju ispuniti kako bi se pojedina poglavlja zatvorila.
Poenta je u tome što bi se, kad bi pregovori o članstvu brzo počeli, i reforme pokrenule jer bi se Evropska komisija mnogo opipljivije uključila, predstavila bi aquis communitaire, komunitarno pravo, otvorila pojedina poglavlja, zadala državama-aspirantima konkretne zadatke i rokove koji se moraju ispuniti kako bi se pojedina poglavlja zatvorila. Ako uzmete, recimo, Tursku, zapazićete da je ona, iako u veoma teškom procesu približavanja Evropskoj uniji jer se neke članice otvoreno suprotstavljaju njenom članstvu u klubu, ipak u mnogo boljoj situaciji, da sprovodi reforme i to mnogo uspešnije nego neke zapadnobalkanske zemlje koje su u teškoj političkoj krizi. U tim zemljama perspektiva Evropske unije je toliko daleka, da ne igra nikakvu ulogu u njihovom političkom diskursu. 

Primera radi, situacija u Bosni i Hercegovini je veoma teška. Ili u Albaniji, gde ne prestaje borba između vlasti i opozicicije, što će imati negativan efekat na mišljenje Evropske komisije o spremnosti Albanije za pregovore.

Ili uzmite Makedoniju, gde već vidimo povratak na staru nacionalističku retoriku. U mnogim zemljama, dakle, umesto progresa imamo regresiju, a to se ne bi dogodilo da je politika proširenja Evropske unije bila realističnija i konkretnija.

Upitnik

RSE: Šta vi predlažete kako bi se promenila dosadašnja dinamika Brisela prema Zapadnom Balkanu?

Stiglmayer: Mi predlažemo da svim zemljama regiona bude dozvoljeno da apliciraju za kandidaturu: Bosni i Hercegovini, ali i Kosovu. Drugo, sve zemlje treba da dobiju i popune upitnik koji sadrži hiljade pitanja, kako bi Komisija procenila da li su spremne za početak pregovora.

RSE: Bez obzira na to da li su zemlje spremne za taj korak ili ne? Znači li to da bi Kosovo taj upitanik moglo da dobije već sutra?

Stiglmayer: Da. Srbija takođe. Kao što znamo, evropski šefovi diplomatija su prošle nedelje preporučili da se odmrzne ratifikacija Sporazuma Srbije sa Evropskom unijom o stabilizaciji i asocijaciji, ali nisu želeli da se izjasne o aplikaciji Srbije za status kandidata. Dakle, nisu hteli da upute zahtev Komisiji da Srbiji pošalje upitnik i da formira mišljenje o njenoj spremnosti. Naš stav je da sve zemlje regiona bez odlaganja treba da dobiju upitnik, da apliciraju a Komisija već sledeće godine treba da objavi mišljenje o njihovoj spremnosti. Naravno, neke od njih neće biti spremne, ali onda Komisija treba da im saopšti konkretne probleme koje moraju rešiti kako bi bile spremne da počnu pregovore o članstvu. Međutim, postoje i zemlje koje su već spremne da počnu pregovore 2012. godine i tada ti pregovori i treba i da počnu. A imajući u vidu teško iskustvo Hrvatske u pregovorima, nijedna od balkanskih zemalja ionako neće stići do članstva u EU pre 2020. godine. Što Evropskoj uniji ostavlja više nego dovoljno vremena da reši sve svoje interne probleme i da implementira Lisabonski ugovor.

Svojevrsni začarani krug


RSE: Vlasti u zapadnobalkanskim zemljama – uzmite Srbiju kao primer – osim na rečima, nisu zainteresovane za sprovođenje bolnih reformi, tako da im je ovo usporavanje širenja Evropske unije, činjenica što ih Brisel ne pritiska da ozbiljno rade, zapravo dobrodošlo.


Do pozitivnog obrta će doći ako proces širenja EU postane realističniji, konkretniji i kratkoročniji nego što je trenutno. Ako ne sam momenat učlanjenja u briselski klub, ono bar početak pregovora i zvanična kandidatura.
Stiglmayer:
Da, trenutno imamo svojevrsni začarani krug. Vlasti u zemljama regiona razmišljaju otprilike ovako: OK, Evropska unija nas ne želi, preovlađuju negativni stavovi o proširenju, istraživanja evropskog javnog mnenja pokazuju da ono nije zainteresovano za dalje širenje Unije, pa zašto bismo mi preduzimali reforme koje će zaista biti bolne po građane ako nema neposredne koristi od toga? A onda, naravno, zapadnoevropske zemlje ovo uzmu kao dobar razlog da rezonuju u stilu: e, pa vidite, oni ne rade dovoljno i ne treba im dozvoliti da postanu članice Evropske unije. Ovo jasno pokazuje da se iz pomenutog začaranog kruga mora izaći logikom koja je pozitivna. A do pozitivnog obrta će doći ako proces širenja EU postane realističniji, konkretniji i kratkoročniji nego što je trenutno. Ako ne sam momenat učlanjenja u briselski klub, ono bar početak pregovora i zvanična kandidatura.

RSE: Koliko su, po vašem mišljenju, ove preporuke u ovoj situaciji realistične?

Stiglmayer: Mi, razume se, ne očekujemo da će naše preporuke, ovakve kakve jesu, biti prihvaćene već sutra zato ssto postoji nespremnost da se nastavi proces širenja. Međutim, sada se približavamo belgijskom predsedavanju EU, koje će proširenje učiniti jednim od svojih prioriteta, a sledeće godine imaćemo dve zemlje koje su veoma zainteresovane na nastavak proširenja – Mađarsku i Poljsku. Ukoliko bar neka od naših preporuka bude prihvaćena – to će već predstavljati uspeh
23.06.2010.

BOSNA I HERCEGOVINA: POPLAVE IZAZVALE HAOS!

VIDEO / BiH: Poplave izazvale haos!

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Poplave u BiH / nezavisne

 

24SI - Drugi dan ljeta u BiH je zbog obilnih padavina izazvao opštu katastrofu, desetine kuća je poplavljeno, više saobraćajnica i mostova je zatvoreno, a u Čelincu je čak proglašeno vanredno stanje.

 

Zbog izlivanja vode na kolovoz, obustavljen saobraćaj u banjalučkoj Ulici Gorana Radulovića Bimbe, kod tvrđave Kastel, a na području ovog grada poplavljena su naselja Rosulje, Česma i Debeljaci. Voda je ušla u mnoge kuće, a Vrbas stalno nadolazi.

Saobraćaj je u prekidu na magistralnom putu Teslić - Banjaluka, u mjestu Vrela, te na regionalnom putu Čelinac-Mlinska Rijeka, zbog izlivanja Jošavke.

U mjestu Brusnica, na regionalnom putu Lopare-Brčko, u prekidu je saobraćaj na mjestu novoizgrađene obilaznice u blizini mosta, a pokrenuta su i brojna klizišta koja su oštetila puteve.

Alarmantna situacija je na području Kozarske Dubice, Teslića, Dervente, Doboja i Srpca.

Zbog odrona, na magistralnim putevima Doboj - Derventa i Prijedor - Kozarska Dubica saobraćaj se odvija otežano, naizmjenično jednom trakom.

Saobraćaj je zbog izlivanja rijeka obustavljen i na više regionalnih puteva u BiH.

U većem dijelu RS saobraća se otežano po mokrim i klizavim kolovozima, a vozači se upozoravaju na velike količine vode po kolovozu koje dodatno otežavaju i usporavaju saobraćaj.

U Federaciji BiH, zbog izlivanja vode na kolovoz, obustavljen je saobraćaj na dionici magistralnog puta Tuzla-Orašje, od Cerika do pijace "Arizona" u dužini od stotinu metara.

Zbog izlivanja rijeke Radušice obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu Tešanj - Jelah, te na regionalnom putu Gradačac - Gračanica, u mjestu Srnice Donje.

Saobraćaj na dionici magistralnog puta Tuzla - Doboj, u mjestu Donja Orahovica, obustavljen je zbog vode na kolovozu, pa putnička vozila saobraćaju obilaznicom preko Petrova, dok je za teretna vozila saobraćaj potpuno obustavljen.

Odvijanje saobraćaja zbog izlivanja vode na kolovoz obustavljeno je i na dionici magistralnog puta Tuzla - Orašje, od Cerika do pijace "Arizona", u dužini od 100 metara.

Zbog vode na kolovozu otežano se saobraća na putnim pravcima Lukavac - Gračanica, u Donjoj Orahovici, i Tuzla - Orašje, u Špionici i na području Srebrenika.

Otežano je saobraćanje i na putnim pravcima Prijedor - Kozarska Dubica.

Zbog odrona kamenja na kolovoz saobraćaj se otežano odvija i na putnim pravcima Doboj - Modriča, na ulazu u Doboj, i Bosanska Krupa - Krnjeuša, na izlazu iz Bosanske Krupe.

U Čelincu su opštinske vlasti pozvale građane da se, u skladu sa mogućnostima, stave na raspolaganje opštinskoj Civilnoj zaštiti.

Odluka je donesena na vanrednoj sjednici Opštinskog štaba Civilne zaštite kojom je predsjedavao načelnik opštine Momčilo Zeljković.

Šef Civilne zaštite Čelinac Rajko Orašanin upozorio je da nivo svih vodotoka i dalje raste. Vrbanja je već počela da plavi dijelove grada, a mnoge ulice su neprohodne.

Od sela najugroženije je Jošavka do kojeg se može stići samo seoskim putevima, uglavnom neprohodnim za automobile.

Najteže poplave do sada zadesile su ovo područje 20. juna 2001. godine.

Zbog obilnih kiša na području opštine Lopare poplavljen je privremeni most u Mjesnoj zajednici Brusnica, pa je u prekidu saobraćaj na regionalnom putu Lopare - Čelić - Brčko.

Ekipe preduzeća ''Bijeljina-put'' nalaze se na terenu, ali zbog jake kiše ovaj put neće biti prohodan tokom dana. Saobraćaj se usmjerava na putni pravac Lopare - Piperi - Čelić - Brčko.

Privremeni most u Brusnici postavljen je zbog izvođenja radova na novom mostu.

Poplave su zabilježene u sjevernom dijelu opštine Lopare u Mjesnoj zajednici Mrtvica, gdje se izlila rijeka Gnjica i poplavila njive i oranice. U nekoliko sela ovog dijela opštine u porastu su podzemne vode koje ugrožavaju bunare i vodu za piće.

Nadležni u opštini Lopare strahuju od aktivirinja starih i pojave novih klizišta tla na području opštine.

Na području opštine Prnjavor, zbog poplava, najkritičnije stanje je u Kulašima, gdje je voda prodrla u objekte Banjsko-rehabilitacionog centra, potvrdio je šef Opštinskog štaba Civilne zaštite Milenko Milivojac.

"Pošto je i banjska kuhinja u vodi, osoblje nije u mogućnosti da pacijentima priprema hranu, pa će Štab Civilne zaštite, u saradnji sa vatrogascima, u toku dana nastojati da mu pomognu", kaže Milivojac.

Sve rijeke i potoci na području opštine Prnjavor izašli su iz korita, a stanje se počelo komplikovati noćas oko 3.00 časa, kada je naglo porastao vodostaj.

Na području naselja Vijaka evakuisana je porodica Petrešin, a tokom jutra uočeno je naglo nadolaženje rječice Lišnja koja najviše ugrožava naselja Omladinsko i Ratkovac, te Ulicu Živojina Preradovića i prijeti da uđe u stambene objekte.

Saobraćaj je prekinut prema Srpcu i Derventi na području Bakule, prema Derventi u Smrtićima i na više dionica u Kulašima.

Rječica Miloševica preplavila je "Stevića most" u Orlovači kod Prijedora zbog čega je u prekidu saobraćaj na lokalnom putu Prijedor - Trnopolje, potvrđeno je u opštinskom Odsjeku civilne zaštite.

Izlivanje Miloševice u ovom dijelu dešava se u vrijeme svakih obilnijih padavina, jer još nije u potpunosti realizovan projekat regulacije vodotoka ove rječice započet prošle godine.

Prema informacijama iz opštinskog Odsjeka civilne zaštite čiji su pripadnici od jutros na terenu, u daljem toku Miloševica je u koritu, kao i ostali vodotoci na području Prijedora, osim bujičnih potoka u nekim seoskim područjima koji su se izlili po njivama.

Problem predstavlja i zadržavanje površinskih voda u naselju Topolik koje još ozbiljnije ne ugrožavaju tamošnja domaćinstva.

Obilni pljuskovi posljednjih nekoliko dana, a i kiša koja od juče pada u Prijedoru, mogli bi, ukoliko ne dođe do prestanka padavina, ugoziti dijelove opštine podložne plavljenju.

U Hidrometeorološkoj stanici su naveli da su u posljednja 24 sata pala 35,2 litra padavina na metar kvadratni.

Vodostaj Sane je u porasu i kod gradskog mosta jutros je izmjereno 350 centimetara, a kritična tačka na kojoj se rijeka izliva je na 420 centimetara mjerne ljestvice.

Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.

(nezavisne)

22.06.2010.

JUZNA AFRIKA: DOGADJAJI NA NOGOMETNOM SVJETSKOM PRVENSTVU U JUZNOJ AFRICI

VIDEO / Francuska: Od ruke sramote i Zahije do uvreda i prijetnji

 
24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Trening reprezentacije Francuske / youtube

 

24SI - U francuskoj reprezentaciji vlada totalni cirkus, a svaki dan na svjetlo dana izlaze nove informacije koje pokazuju kakvo je stanje u svlačionici "galskih pijetlova". Pojavio se i video snimak kako se kondicijski trener Robert Douverne želio obračunati sa kapitenom Patriceom Evrom.

 

U Francuskoj čupaju kosu od bijesa. Njihova nacionalna vrsta koja je u Južnoafričku Republiku stigla kao aktuelni viceprvak radi skandal za skandalom. Cijeli svijet im se smije, a sigurno su najsretniji Irci.

Naime, ugled "galskih pijetlova" ozbiljno je narušen u uzvratnoj kvalifikacijskoj utakmici protiv Irske. Tada je Thierry Henry dva puta igrao rukom i na taj način asistirao Williamu Gallasu. Francuska je prošla dalje uz blagoslov Fife, a Ircima je malo značilo što je fudbalski svijet stao iza njih, jer oni SP nisu vidjeli.

Nešto kasnije, prije nego što će "tricolori" otputovati na turnir najboljih reprezentacija, dogodio se novi sramotan trenutak za neke članove reprezentacije. Oglasila se marokanska prostitutka Zahia Dehar koja je priznala da je imala spolne odnose sa Franckom Riberyjem, Karimom Benzemom i Sidneyjom Govouom, i to dok je bila maloljetna.

Dolaskom francuske ekspedicije u JAR problemi nisu nestali, nego se dogodila erupcija nezadovoljstva. Još prije prve utakmice njihovi mediji su pisali o lošoj igri, atmosferi, ali i klanovima u svlačionici. Jedan je tako predvodio Patrice Evra, drugi Franck Ribery, a treći je bio onaj selektora Raymonda Domenecha i navodno Anelke.

Svako je želio sastavljati tim, a navodno se u taktiku počeo uplitati i legendarni Zinedine Zidane. Logično, Francuska je u prvom susretu remizirala sa Urugvajem, a zatim izgubila od Meksika, s time da nije zatresla mrežu 180 minuta.

Tada je sve puklo. Selektor Domenech je potjerao Anelku, a neko je novinarima počeo dojavljivati interne stvari iz svlačionice. Uslijedio je štrajk igrača pa nisu željeli trenirati. Sudbinu Anelke skoro su doživjeli Gallas (koji je ranije bio ljut što je kapitensku traku dobio Evra), Henry i Abidal, koji su bili začetnici pobune.

Ali to nije bilo sve. Na jednom od letova verbalno su se sukobili Ribery i Gourcuff, a na vidjelo je izašao i video gdje je kondicijski trener Robert Douverne želio šakama objasniti Evri neke stvari. Srećom, tu je Domenech bio vatrogasac.

Francuski selektor kojeg će nakon SP-a naslijediti Laurent Blanc optužio je potjerane za izdaju, imbecilnost i glupost.

I predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy zatražio je hitno rješavanje krize, da se spasi što se spasiti da, iako je obraz francuske reprezentacije teško okaljan.

(24sata.info)

22.06.2010.

POVRATAK CARLA BILDTA: PODRZAVA STRATEGIJU MILORADA DODIKA, ZASLUZAN ZA OSLOBADJANJE BILJANE PLAVSIC...

 

 
24sata.info PHOTO
image Carl Bildt / 24sata.info

 

24SI - Nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i aktuelni ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt obuhvaćen je istragom koju je otvorilo švedsko pravosuđe.

 

Istraga je otvorena zbog eventualne umiješanosti švedske naftne kompanije u ratne zločine u Sudanu u periodu od 1997. do 2003. godine.

Riječ je o kompaniji Lundin u čijem je Upravnom odboru Carl Bildt bio od 2000. do 2006. godine. Prema izvještaju ECOS-a, ta kompanija je eksploatacijom nafte izazvala velike sukobe u Sudanu u kojima je ubijeno ili je od gladi umrlo više od 12.000 ljudi.

Carl Bildt je juče odbio da komentariše otvaranje istrage, ali je stao u odbranu kompanije Lundin. Iz opozije je odmah zatraženo da podnese ostavku.

Period u kojem je Bildt bio visoki predstavnik u BiH, građani naše zemlje ne pamte po dobru. On je proteklih mjeseci ponovo bio aktivan u BiH i pokušao je da nametne neke svoje koncepte budućnosti BiH famoznim "butmirskim procesom", ali u tome nije uspio. Političaki analitičari su mišljenja da Bildt podržava političku strategiju Milorada Dodika, a poznato je da je on i najzaslužniji za prijevremeno oslobođanje ratnog zločinca Biljane Plavšić iz švedskog zatvora.

Bildt je u Srbiji razvio veliki privatni biznis, a navodno stoji i iza finansijskih ulaganja u investicioni fond Boračke organizacije Republike Srpske.

Njegova supruga Ana Marija Korace, sa kojom se vjenčao prije 12 godina u Sarajevu, zastupnik je u Evropskom parlamentu i oštar je protivnik ukidanja viza građanima BiH. Ona je u toku rata uglavnom boravila u BiH i Hrvatskoj gdje je stalno bila sa vojnicima Slobodana Miloševića. Poznate su i njene priče o tome kako je sa Miloševićevim vojnicima putovala iz Beograda u Bihać.

(san)

22.06.2010.

POSLANIK ADEM HUSKIC TRAZI OD FIFA-E MINUTU SUTNJE NA FINALU SVJETSKOG PRVENSTVA

 

U pismu Blateru navedeno da je u Evropskoj uniji 11. juli proglašen Danom sjećanja na Srebrenicu

image

Poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Adem Huskić uputio je predsjedniku FIFA Jozefu Blateru pismo u kome urgira da podrži inicijativu Društva za ugrožene narode da se 15-godišnjica genocida u Srebrenici, 11. jula, obilježi minutom šutnje na početku finalne utakmice Svjetskog prvenstva u fudbalu.

U Huskićevom pismu Blateru je navedeno da je u Evropskoj uniji 11. juli proglašen Danom sjećanja na Srebrenicu.

Huskić je izrazio nadu da će se predsjednik FIFA složiti da je minuta šutnje najmanje što se može učiniti da se oda počast žrtvama Srebrenice tog dana, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

22.06.2010.

NESLAGANJE OKO VOJNIH OBJEKATA KOCI MAP

 

Oružane snage Bosne i Hercegovine, ilustrativna fotografija

Oružane snage Bosne i Hercegovine, ilustrativna fotografija

22.06.2010.
Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić izjavio je da će BiH ući u prvi godišnji plan u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO-u, MAP, ako do seprembra registruje 69 perspektivnih vojnih objekata kao državnu imovinu.

Na tu obavezu, ovih dana je upozorila i šefica američke diplomatije, Hilari Klinton (Hillary Clinton). Klinton je, uz podsjećanje da o vojnoj imovini još ne postoji konsenzus u BiH, istakla kako je važno da „lideri prevaziđu etničke podjele i nađu zajednički jezik o pitanju koje se tiče većine građana BiH“. 
 
Od knjiženja 69 perspektivnih vojnih objekata na ime države zavisi hoće li BiH ući u prvi godišnji plan MAP-programa. Upozorenje koja je nedavno stiglo državnom Predsjedništvu a koje je uputila američka šefica diplomatije Hilari Klinton, u kojem se navodi da ove objekte što prije treba uknjižiti na državu nije ništa novo.
 
Sve to rečeno je još prije dva mjeseca na ministarskom samitu NATO-a u Talinu, kada je BiH uslovno primljena u Akcioni plan za članstvo u toj vojnoj alijansi. BiH će, dakle, u prvi godišnji plan, odnosno ciklus, koji se prijavljuje u septembru, moći isključivo ući ukoliko 69 perspektivnih vojnih lokacija registruje kao državnu imovinu. Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić:

„U ovom trenutku nismo još ušli u taj proces. Ministarstvo pokušava da stvori određene pretpostavke za to, ali se ne želim obavezati bilo kakvim obećanjem ili očekivanjem da će to u roku biti i završeno. Naravno, nastojaćemo, želimo, cijenim da možemo, a hoćemo li ili ne - vrijeme pred nama će pokazati.“

Postupak implementacije nije komplikovan

Iz Vlade RS predlažu da se vojna imovina stavi na raspolaganjne Ministarstvu odbrane, a nakon prestanka potrebe za tim lokacijama vrati entitetima. Predlažu, takođe, da se ostala - neperspektivna vojna imovina ustupi na korištenje opštinama gdje se nalazi. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik:

„Nemoguće je da će se desiti da se izdvoje 23 lokacije, a 69 uknjiže, a da ostali dio imovine ostaje neriješen. Ne, mora biti riješen sada - ko neko hoće, ako neće, šta da radimo? Ne idemo dalje u MAP, stojimo i ništa se neće desiti.“

Željko Komšić. Foto: Midhat Poturović
Problem je što se pitanje vojne imovine politizira, smatra član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Pravno gledano, situacija je čista, dodaje on:

„Ne postoji entitetska svojina. Postoji državna i privatna imovina. Ako je državna imovina, ona u zemljišnim knjigama treba da nosi tu oznaku. Sasvim je drugo pitanje ko tim praktično raspolaže. Ali sve ono što nije privatna svojina, to je državna svojina.“

Ministar odbrane Selmo Cikotić  kaže da, ipak, vjeruje da će biti političke volje da se pitanje vojne imovine riješi:

„Taj postupak implementacije te odluke, ukoliko se ona donese, nije komplikovan. Ministarstvo odbrane već vrši pripreme za implementaciju te odluke ukoliko se ona donese, tako da bismo mi, ukoliko se na političkom nivou donese ta odluka, mogli nju realizirati do septembra.“

Saveznici iz NATO-a su nam izašli u susret i pružili nam ruku: ’Otvaramo vam vrata, ali morate pokazati da ste dovoljno kredibilan partner da možete riješiti ovo pitanje kao što je pitanje vlasništva nad vojnom imovinom.’
MAP program ili Akcioni plan za prijem u NATO savez stepenica je više ka približavanju BiH ovoj vojnoj alijansi. Vojno-politički analitičar Antonio Prlenda smatra da bi bilo značajno da BiH do septembra ispuni zadate uslove, koji predstavljaju svojevrstan test u kom bi BiH trebala da pokaže mogućnost stvaranja političkog konsenzusa koji u NATO savezu smatraju vrlo značajnim:

„Saveznici iz NATO-a su nam izašli u susret i pružili nam ruku: ’Otvaramo vam vrata, ali morate pokazati da ste dovoljno kredibilan partner da možete riješiti ovo pitanje kao što je pitanje vlasništva nad vojnom imovinom.’ Nama je članstvo u Savezu iznimno važno za stabilnost zemlje, radi budućeg mira i radi budućih investicija, ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta i ovu šansu ne bismo smjeli propustiti, jer čekanje od godinu dana bi samo pogoršalo političku situaciju u zemlji.“


Ne postoje prepreke za uknjižavanje

Prije nešto više od mjesec državno Pravobranilaštvo pokrenulo je upis vlasništva vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu. To je u zemlji izazvalo burne reakcije. Najprije Ureda visokog predstavnika koji je zatražio da se ova procedura obustavi, a zatim i reakcije političkih stranaka koje smatraju da je ovakav zahtjev visokog predstavnika direktno miješanje u posao nezavisnih pravosudnih institucija u zemlji.

Šefik Džaferović, Foto Midhat Poturović
Tada se govorilo da je riječ o različitom tumačenju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donio visoki predstavnik, i međunarodnog sporazuma o sukcesiji.  A iz OHR-a su objasnili da domaće vlasti moraju uraditi svoj dio posla. Glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Mario Brkić:

“Podsticaj je na svim odgovornim i zainteresiranim stranama da što hitnije zaključe sporazum o nepokretnoj perspektivnoj vojnoj imovini u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, te da se time postigne cilj vezan za nepokretnu vojnu imovinu, kao i da se ispuni uslov koji ide uz sprovođenje Akcionog plana članstva u NATO-u.”
 

Poslanik u državnom Parlamentu i član SDA Šefik Džaferović mišljenja je da ne postoje prepreke da se vojna imovina uknjiži na državu: 
 
“Ne postoji nikakva smetnja da se 69 perspektivnih vojnih lokacija uknjiže kao vlasništvo BiH u gruntovnicama i u katastrima i da država BiH i njeno Ministarstvo odbrane budu vlasnici i da se na taj način ispuni ovaj preduslov kako bi mogao da otpočne prvi godišnji izvještaj za Akcioni plan za članstvo u NATO.”
 
*****
Pročitajte i ovo:
Prijem u MAP pokrenuće rješavanje problema
BiH dobila zeleno svjetlo za MAP
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu
22.06.2010.

VENSAN DEZER: ODNOSI SRBIJE I KOSOVA ZAVISE OD MISLJENJA MEDJUNARODNOG SUDA PRAVDE (MSP-A)

 

Delegacija Srbije na raspravi u MSP-u o legalnosti proglašenja kosovske nezavisnosti, Foto: Dragan Štavljanin

Delegacija Srbije na raspravi u MSP-u o legalnosti proglašenja kosovske nezavisnosti, Foto: Dragan Štavljanin

22.06.2010.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer izjavio je za RSE da bi u daljim koracima Beograda i Prištine trebalo sačekati mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Dok veći broj članica Unije nakon te odluke savetuje otvaranje tehničkog dijaloga, vlasti u Srbiji očekuju poziv za nove statusne pregovore o Kosovu. Predstavnici pojedinih zemalja Unije, ali i eksperti, upozoravaju da insistiranje na statusu može značajno usporiti evropski put Srbije.
 
Nakon zelenog svetla za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, Beograd čeka razmatranje kandidature za članstvo. Iako rešavanje problema Kosova nije među zvaničnim uslovima, pojedini predstavnici Zapadnih zemalja sve češće upozoravaju Beograd da evropske integracije i Kosovo nisu odvojeni koloseci, te da bi insistiranje Srbije na vraćanju statusnih pregovora moglo odvesti zaustaviti zemlju na putu ka Briselu.

Vensan Dežer, Foto: Saša Čolić
Za svaki dalji korak kada je reč o Kosovu trebalo bi sačekati odluku Međunarodnog suda pravde koji će uskoro dati mišljenje o legalnosti proglašenja nezavisnosti, to je za naš program izjavio šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer:

„Jasno je da su dobri odnosi sa susedima deo procesa evropskih integracija i da moramo doći do toga da se svih 27 članica ne može složiti oko rešenja. Imamo 22 zemlje EU koje priznaju Kosovo i pet koje ga ne priznaju, te rešenje u tom smislu mora biti pronađeno. Sada moramo sačekati da vidimo kakvo će biti mišljenje Međunarodnog suda pravde i kakav proces može poceti iz toga. Tada ćemo videti i kakvo rešenje možemo da nađemo. Postoje različiti modeli i opcije. Dakle, to je pitanje vremena, strpljenja i rada.”

Ono što bi, po mišljenju specijalnog izaslanika EU na Kosovu Pitera Fejta, trebalo da usledi nakon mišljenja Medunarodnog suda pravde jeste dijalog i jačanje kontakta Beograda i Prištine, ali je predočio da vlasti na Kosovu ne žele raspravu o statusu, niti o i podeli.

Iznalaženje makar privremenog rešenja

Direktnu poruku da razgovora o statusu neće biti uputio je britanski ambasador u Beogradu Stiven Vordsvort.

Nakon što je prvi izašao sa mišljenjem da evropske integracije Srbije i pitanje Kosova više nisu dva koloseka, Vordsvort upozorava da bi insitiranje Beograda na statusnim pregovorima, zemlju odvelo u ćorsokak. On je rekao da se od Beograda ne traži da prizna Kosovo. Međutim, kako navodi, na Srbiji je da pronađe način šta će da radi s tim što se o tom pitanju ne slaže sa 22 članice EU koje su ga priznale.

“Dalje sukobljavanje nije u interesu Srbije", rekao je Vordsvort. 

Laslo Varga, Foto: Vesna Anđić
Ovakve ocene imao je prilike da čuje i predsednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Laslo Varga:

“Ono što su nama poručili kada smo bili u Berlinu, i u Bundestagu i u Ministarstvu inostranih poslova, jeste su da bez iznalaženja makar nekog privremenog rešenja za normalizaciju odnosa teško zamislivi naredni koraci u evropskim integracijama.”

No, Beograd posle objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde očekuje poziv za nove statusne pregovore, a ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić kaže da Srbija "ni za jedan stepen neće skrenuti sa sadašnjeg kursa u politici prema Kosovu”. 

"U skladu sa procedurom, neizbežno je da se o mišljenju Međunarodnog suda diskutuje na Generalnoj skupštini UN”, kaže Jeremić. 

EU ne trebaju dodatni problemi


 Ukoliko postoji neslaganje između Beograda i najvažnijih evropskih prestonica, to znači usporavanje procesa integracija. Mislim da je to manje više svima jasno.
Iako se slaže da Beograd ne može olako odustati od zvanične državne polikite, Laslo Varga navodi da je mora ublažiti:

“Ako su vam apsolutni prioritet evropske integracije, onda cela politika treba da bude usmerena ka ostvarivanju tog cilja. To naravno ne bi trebalo da znači priznanje takozvane nezavisnosti ili neke slične korake, ali bi trebalo da se dođe do nekih rešenja kada se radi o konkretnim pitanjima. To je ono na čemu insistiraju pojedine članice Evropske unije. Svakako, ukoliko postoji neslaganje između Beograda i najvažnijih evropskih prestonica, to znači usporavanje procesa integracija. Mislim da je to manje više svima jasno.”

I Jelena Milić iz Centra za evroatlanske studije kaže da se prihvatanje kandidature za članstvo u Uniji ne može očekivati bez odustajanja od statusnih pregovora:

“Evropska unija se susreće sa mnogim svojim problemima, i verovatno da joj još dodatni problemi ne trebaju. Bilo je sasvim logično očekivati da će u jednom momentu procesa naših evropskih integracija pitanje statusa Kosova biti otvoreno i da će postati problem.”

Iako predstavnici Unije u Beogradu za Srbiju imaju samo poruke ohrabrenja, potput ove koju je izneo šef Delegacije Vensan Dežer:

“EU nastavlja da podržava Srbiju kako bi unapredila život građana i tako je učinila svojim pridruženim članom.”

Poruke uticajnih Zapadnih zemalja govore da će tajming pridruživanja zavisiti upravo od poteza koje će Beograd povlačiti posle mišljenja Međunarodnog suda pravde.

Pročitajte i ovo:
Fejt: Odluka suda o nezavisnosti Kosova biće dvosmislena
Hooper: Srbija želi razgovore o podjeli Kosova
Završena rasprava o Kosovu pred MSP
22.06.2010.

ZA MONSTRUOZNOG SILOVATELJA IZ FOCE "GOJKA JANKOVICA" SUD BiH PRISTRASAN

 

Vijeće tribunala za ustupanje predmeta odbilo Jankovićev prijedlog da mu se ponovo sudi

image Janković: Silovao bespomoćne bošnjačke djevojčice

 

Više od dvije i po godine nakon što je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio na 34 godine zatvora za zločine u Foči Gojka Jankovića on se Tribunalu u Haagu žalio na pristrasnost ovog suda te tražio ponovno suđenje - prenosi BIRN - Justice Report.

Gojko Janković je u aprilu 2010. podnio zahtjev Vijeću za ustupanje predmeta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ističući nekoliko zamjerki na suđenje u Sudu Bosne i Hercegovine, kao i osudu za zločine protiv čovječnosti. Žaleći se na pristranost džavnog suda i tužilaštva, mnogobrojne pogrešno utvrđene činjenice i da je osuđen za optužbe izvan opsega optužnice koja je potvrđena u Haagu, Janković je tražio da se njegov slučaj prebaci u Haag ili da Tribunal odredi Sudu Bosne i Hercegovine da mu ponovno sudi po prvobitnoj optužnici.

Vijeće za ustupanje predmeta je ovaj prijedlog odbilo, navodeći, među ostalim, da izmjena optužnice koju je izvršilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne predstavlja kršenje propisa i pravo na pošteno suđenje.

- Tribunal nema nadležnost da ispituje uopćene tvrdnje koje se tiču postupka protiv optuženog koji je osuđen pod tuđom nadležnošću. Vijeće za ustupanje predmeta stoga odbija da ispituje ove tvrdnje. Osuđeni čiji su slučajevi prebačeni u domaće pravosuđe treba da iznesu svoje žalbe pred nadležnim sudom - navodi se u odluci suda.

Ovo vijeće također ističe da prema pravilima postupka tužitelj, ali ne i optuženi, može tražiti ponovno prebacivanje slučaja u Haag, što ovdje nije slučaj, te da je ovakav zahtjev potrebno podnijeti prije donošenja presude.

Gojko Janković je u novembru 2007. godine pravosnažno osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora od 34 godine jer je kao vođa paravojne formacije iz Foče počinio zločine protiv čovječnosti na tom području.

Presudom je utvrđeno da je Janković od aprila 1992. bio na čelu manje paravojne formacije koja je djelovala u sastavu IV bataljona Fočanske taktičke grupe Vojske Republike Srpske (VRS) te je proglašen krivim za silovanja, mučenja i držanje u seksualnom ropstvu.

Među najtežim zločinima za koje je osuđen jeste silovanje 12-godišnje A.B. u “Karaman kući” u selu Miljevina kraj Foče te višestruko silovanje nekoliko maloljetnica od 15, 16 i 17 godina. 

Optužnica protiv Gojka Jankovića prvobitno je podignuta pred ICTY, ali je cijeli slučaj ustupljen Sudu Bosne i Hercegovine 8. decembra 2005. godine.

22.06.2010.

STO STOJI NA PUTU POMIRENJA U BiH

Što stoji na putu pomirenja u BiH

Memorijalni centar na žrtve genocida u Srebrenici 1995,  Potočari, 31 mart 2010

Memorijalni centar na žrtve genocida u Srebrenici 1995, Potočari, 31 mart 2010

22.06.2010.
novinarka Guardiana Heather McRobie (priredila Mirjana Rakela) 

Britanska novinarka ističe kako je prošlotjedno objavljivanja izvještaja Saville i vladina isprika za Krvavu nedjelju podsjetilo da postoji odgovornost svake države da prizna zločine protiv civila, ma koliko to bilo premalo ili prekasno. U Bosni, međutim, je očito da pravda još nije stigla za počinioce brutalnih zločina iz 1995. godine.

McRobie podsjeća da Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju razmatra što će se dogoditi u slučaju da optuženi bjegunac Ratko Mladić ne bude izveden pred sud prije njegova zatvaranja.

Gotovo dvadeset godina od početka rata odgovorni za zločine još uvijek izmiču pravdi, naravno u Hagu završavaju ključne figure, ali suđenja na nižim lokalnim i regionalnim sudovima su spora, a presude bi trebale pomoći obnovi povjerenja. No, još uvijek nema odgovornosti onih koji se po mnogima smatraju suodgovornima za genocid u Srebrenici – međunarodne zajednice i UN, piše novinarka Guardiana.

Presuda oficirima vojske i policije bosanskih Srba za genocid, kako je napisala Slavenka Drakulić, jest korak prema pravdi. No, istoga tjedna stigla je vijest da Mladićeva obitelj traži da ga se proglasi mrtvim kako bi se izbjegla pravda.

Inicijativa njemačke nevladine organizacije da se izradi “stup srama” koji bi trebao privući pažnju na činjenicu da su bosanski Srbi ubili 8000 nenaoružanih
Majke Srebrenice tokom jednog protesta, Tuzla 11 maja 2010. godine
Bošnjaka, odraslih muškaraca, staraca i djece u “sigurnosnoj zoni” UN.

Na stupu srama vidjeti će se pisma upućena UN, koristeći se sa 16,744 cipela koje predstavljaju žrtve Srebrenice.

Projekt kojeg podržavaju Majke Srebenice biti će predstavljen 1. jula u Hagu, i11.jula u Berlinu, 15 godina nakon pada UN-ove sigurne enklave u ruke srpskih snaga.

Heather McRobie podsjeća da su Majke Srebrenice tužile UN-ove mirovne snage da nisu spriječile genocid. No, tužba je odbačena zbog imuniteta koje imaju snage UN.

Svjetska organizacija jest priznala greške u Srebrenici, no ne želi uraditi to i legalno. Kofi Annan, bivši glavni tajnik UN svojedobno kazao da su morali upotrijebiti silu kako bi zaustavili ubijanje.

Da međunarodna zajednica izbjegava odgovornost za zločin, na neki način govori i traljavost Haškog suda koji je uništio dokaze iz Srebernice, smatra ova novinarka.

Neuspjeh međunarodne pravde dovodi do toga da se još uvijek propituju neke ključne činjenice vezane uz rat, od onoga ko je prvi započeo, pa do političara u RS koji traže “prebrojavanje” žrtava genocida.

“Guardian” podsjeća da u BiH nema koncenzusa o tome da su zločini počinjeni na svim stranama i od svih, čak se u školama djecu uči o tri verzije rata iz devedestih.

Britanskoj vladi, zaključuje Heather McRobie, trebalo je 38 godina da prizna odgovornost za Krvavu nedjelju.

Na Balkanu gdje je sukob još svjež, a broj mrtvih daleko veći, malo je nade za kretanje prema naprijed dok odgovorni za zločine, uključujući i UN ne budu dostupni Haškom sudu, i dok regionalne komisije za istinu ne budu imale jasno saznanje tko je i za što odgovoran.

****
Pročitajte i ovo:
Suočavanje s prošlošću je u prihvatanju odgovornosti
Daleko od istine o zločinima
U Parlamentu BiH još nema podrške Rezoluciji o Srebrenici
22.06.2010.

POPLAVE U CITAVOJ BiH BLOKIRALE SAOBRACAJ, STANJE ALARMANTNO

 

Panika u Čeliću, Čelinac pred potopom...

image

U Čelincu je danas, zbog poplava, proglašeno vanredno stanje.

Svi vodotoci u opštini Čelinac su se izlili iz korita i plave okolne kuće i oranice, a samo na putu Čelinac - Jošavka poplavljeno je više od dvjesto domaćinstava, te upozorio da je rijeka Vrbanja već počela da plavi dijelove grada, čineći mnoge ulice neprohodnim.

Ako ne spase most, potop

Pripadnici opštinske Civilne zaštite Čelinac, uz pomoć mehanizacije nekoliko preduzeća, pokušavaju spasiti gradski most preko Vrbanje u koji udaraju trupci nošeni nezapamćenom bujicom sa planina Borja i Vlašića.

Svi mostovi preko Vrbanje, nizvodno od Čelinca prema Banjaluci, ugroženi su jer se trupci, granje i otpadni materijal skupljaju i prave brane. Ako se na vrijeme ne obezbijedi protok vode, Čelincu prijeti potop.

Ušće Jošavke u Vrbanju pretvoreno u jezero

Rijeka Vrbanja stigla je do kritične tačke i samo nekoliko centimetara nedostaje pa da prelije oba gradska mosta i poplavi grad. Budući da su svi šahtovi začepljeni, ulicama teče voda. U gradskom području izlile su se kanalizacione vode. Ušće Jošavke u Vrbanju u Čelincu pretvoreno je u jezero i poplavilo je desetak domaćinstava čija je evakuacija u toku.

Jala nabujala u Gornjoj Tuzli

U općini Tuzla, u Gornjoj Tuzli na rijeci Jali poplavama je oštećen most, a dva stambena objekta su odsječena.

Teško i u kotorvaroškoj općini

Obilna kiša prouzrokovala je povećanje vodostaja rijeke Vrbanje i pritoka, te plavljenje kuća u nekoliko naselja u opštini Kotor Varoš. Nabujali Uzlomački potok u naselju Slatina poplavio je rano jutros više Oborinske vode izazvale su plavljenje nekoliko kuća u naseljima Donji Varoš i Ripište. Poplavljen je i put prema Tvornici "Sportek". Nabujala rijeka Vrbanja i pritoke su izazvale plavljenje kuća i poljoprivrednih površina u Mjesnoj zajednici Zabrđe. 

Poplavljena cesta Tuzla-Orašje

Zbog izlijevanja vode na kolovoz, obustavljen je saobraćaj na dionici magistralnog puta M-1.8 Tuzla - Orašje (dionica od Cerika do pijace „Arizona“, u dužini od 100 metara).

Zbog izlijevanja rijeke Radušice, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-474 Tešanj-Jelah. Iz istog razloga, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-462 Gradačac-Gračanica (u mjestu Srnice Donje), R-458 Lopare-Brčko (u Čeliću, izlijevanje rijeke Šibošnice), R-465 Maglaj-Doboj (u mjestu Bijela Ploča, izlila se rijeka Jablanica), kao i na regionalnom putu R-476 Čelinac-Mlinska Rijeka (izlila se rijeka Jošavka).

Poplavljena i banja "Kulaši" u Prnjavoru

Sve rijeke i potoci na području opštine Prnjavor izašli su iz korita, a stanje se počelo komplikovati noćas oko 3.00 časa, kada je naglo porastao vodostaj.

Najkritičnije stanje je u Kulašima, gdje je voda prodrla u objekte Banjsko-rehabilitacionog centra. Alarmantna situacija je na području Kozarske Dubice, Teslića, Dervente, Doboja i Srpca.

Miloševica preplavila Stevića most

Rječica Miloševica preplavila je "Stevića most" u Orlovači kod Prijedora zbog čega je u prekidu saobraćaj na lokalnom putu Prijedor -  Trnopolje, potvrđeno je danas  u opštinskom Odsjeku civilne zaštite.

Gradačac odsječen od ostatka Federacije

Na području Gradačca stanje je alarmantno jer su se rječice i potoci izlili iz korita. Teško stanje je i u mjesnim zajednicama Centar, Bukva i Varoš gdje poplave prijete stambenim objektima, a zbog jakih kišnih padavina zatvoreni su regionalni putni pravci Gradačac-Ormanica, Gradačac- Gračanica, te lokalni Gradačac-Zelinja, Gradačac Međiđa i Gradačac Ledenice Gornje.

Gračanica: Proglašeno stanje prirodne nepogode

Općinski štab Civilne zaštite u Gračanici ponovo je proglasio stanje prirodne nepogode. Kiša koja neprekidno pada od sinoć izazvala je nove poplave na području općine Gračanica.

Očekuje se novi plavni talas s hidroakumulacije „Modrac“ na kojoj vodostaj raste 2 cm na sat. Orahovička, Lohinjska i Pribavska rijeka već su se izlile na saobraćajnice i ugrozile gotovo 200 objekata u Sprečkom polju. Ponovo je ugrožena trafostanica preko koje se električnom strujom snabdijeva područje općine Gračanica i Doboj-Istok. Ugrožena je eko toplona, Roading, Isovood, objekti kompanije Širbegović.

Doboj Istok: Poplava odnijela most

U Doboj Istoku jučer je Stanić Rijeku, Lukavica Rijeku i Klokotnicu zahvatilo nevrijeme velikih razmjera, s kišnim padavinama, što  je u  kratkom roku uzrokovalo porast razine lokalnih vodotoka koji su poplavili oko 40 stambenih objekata, srušili jedan most i oštetili veliki broj lokalnih putnih komunikacija. Prema izvješću u jutarnjim satima poplave su se proširile i na MZ Brijesnica gdje je poplavljeno oko 50 stambenih objekata.

Bosansko Petrovo Selo: Enormno nabujali potoci

U opštini Bosansko Petrovo Selo poplavljeno je više od 300 domaćinstava, a od enormno nabujalih bujičnih potoka sa Ozrena najugroženija su naselja Kakmuž, Sočkovac, Karanovac i Bos. Petrovo Selo.

Intervencijom policije, saobraćaj preko Petrova je obustavljen, jer dva mosta preko rijeke Jadrinje imaju malu nosivost, pa je prijetila opasnost da bi mogli da se sruše.

Obilne vode sa Ozrena ugrozile su naselja u dolini rijeke Spreče, ali je najteža situacija u Kakmužu, gdje je poplavljeno nekoliko kuća. U Karanovcu se izlila rijeka Prenja, a ugroženi su i neki mostovi i preduzeće "Limeks".

Poplave i u Banja Luci

Zbog izlivanja vode na kolovoz, od jutros je obustavljen saobraćaj u ulici kod tvrđave Kastel. Na području Banjaluke poplavljena su naselja Rosulje, Česma i Debeljaci. Voda je ušla u mnoge kuće, a Vrbas stalno nadolazi.

Poplavljen put Lopare - Brčko

Poplavljen je i privremeni most u Brusnici, pa je u prekidu saobraćaj na putu Lopare - Čelić - Brčko. Privremeni most u Brusnici postavljen je zbog izvođenja radova na novom mostu.

Čelić potpuno blokiran

Prema izvješću tuzlanske Kantonalne uprave civilne zaštite, rijeka Šibošnica izlila se iz korita i poplavila nekoliko stambenih objekata i putova. Stanovništvo je u panici i vrši se evakuacija iz ugroženih područja, a oko 50 stambenih objekata je okruženo vodom. 

Čelić je u potpunosti blokiran zbog prekida prometa iz smjera Brčkog i Lopara i Tuzle.

- Stanovništvo je u panici i vrši se evakuacija stanovništva iz ugroženih područja. Do ovog trenutka, oko 50 stambenim jedinica je okruženo vodom - saopćio je zapovjednik Općinskog stožera Civilne zaštite Sead Muminović.

Brčanska naselja pod vodom

Kiša koja neprekidno od jučer pada na brčanskom području prouzročila je poplave u desetak mjesnih zajednica, uglavnom u južnom dijelu Brčko distrikta u naseljima Palanka, Cvijanovići, Gornji Rahić, Rašljanji, Jagodnjak i Bašče, odakle je otpočela je evakuacija građana.

Svakog sata Bosna naraste za 30 cm

U naseljima nizvodno od Doboja, zbog bujica koje su izazvale rječice i potoci koji se slivaju sa visinskih dijelova, poplavljeno je pedesetak kuća. Vodostaj rijeke Bosne kod Doboja jutros u 9.00 časova bio je 252 centimatra, što je za 48 centimetara niže od kritične tačke kada na snagu stupaju redovne mjere odbrane od poplava.

Nivo rijeke Bosne ima porast od oko 30 centimetara svakog sata. Prema podacima Meteorološke stanice u Doboju, u prethodna 24 časa palo je 94 centimatra kiše po metru kvadratnom.

Modriča pod vodom

Modriča je pod vodom, proglašene su mjere prvog stepena odbrane od poplava a načelnik opštine Mladen Krekić stanje je nazvao katastrofalnim i zatražio angažovanje svog raspoloživog ljudstva i mehanizacije u odbrani od bujica koje ugrožavaju grad.

U prekidu je magistralni put ka Doboju, a neprohodna je i većina lokalnih puteva.

Centar grada je neprohodan, policija preusmjerava saobraćaj kroz ulice koje su još prohodne, voda je prodrla u podrume i poslovne prostore u gradu a najugroženije je naselje Dobor kojem osim nabujale rječice Dusa prijeti i Bosna čiji je vodostaj u naglom porastu i kod Modriče je dostigao 250 centimetara.

Kalesija: Oštećen most u Hidanima

U općini Kalesija izlile su se Gribaja i Prnjavorska rijeka i poplavile jedan stambeni objekt te oštetile most u Hidanima. U općini Živinice zabilježen je porast vodotoka u naselju Ciljuge, a ugroženo je nekoliko stambenih objekata.

I Bihać trpi od obilnih kiša

Zbog obilnih kišnih padavina na području općine Bihać, došlo je do izlijevanja oborinskih voda iz odvodnih kanala što je za posljedicu imalo plavljenje nekoliko stambenih i pomoćnih objekata u naseljima Luke i Kamenica, te u ulicama: Jablanska, Radoslava Lopašića i Omera Mujadžića, dok je unaselju Turija došlo do izlijevanja potoka Mrežnica gdje je poplavljeno poljoprivredno zemljište. 

Izlijevanje potoka Mrežnica u naselju Zlopoljac, oko 00.10 sati uzrokovalo je otežano odvijanje saobraćaja na regionalnom putu R - 403 a Kamenica - Turija - Gata - Tržačka Raštela. 

Raste vodostaj Sane i Sanice

Izlila se rijeka Krušnica u svom srednjem toku i poplavila je poljoprivredno zemljište. Došlo je do izlijevanja potoka i plavljenja pomoćnih objekata u naseljima - Jezerski, Baštra, Kajtezi i Govedarnica. Općina Ključ. Nivo rijeka Sane i Sanice je u porastu. U MZ Biljani izlila se Biljanska rjeka, gdje je ugroženo 15 kuća - stambeni objekti i Osnovna škola. U MZ Sanica izlila se rijeka Trebunj gdje je ugroženo 10 kuća sa pomoćnim objektima. 

Srpcu prijeti katastrofalna poplava

Višednevne obilne padavine prouzrokovale su izlivanje više vodotoka i pojavu podzemnih voda u Srpcu, pa je nekoliko mjesnih zajednica ugroženo poplavama, a nedostaje još oko 30 centimetara da voda poplavi magistralni put Srbac - Derventa. U centru Mjesne zajednice Ćukali  poplavljena je školska zgrada, ambulanta, Mjesni ured i desetak kuća, pod vodom je i naselje Mali Sitneši i dio Poveliča gdje se iz korita izliva istoimena rijeka.

Najkritičnije je u selu Korovi, dvadesetak kilometara od Srpca. Voda je ušla u peradarsku farmu Bore Gavrića i pogušila 7 000 pilića, a mještani se od jutros bore da evakuišu piliće iz farme Dragiše Berića u koju takođe nadire voda i u kojoj se nalazi oko 12 000 pilića. Pod vodom se nalazi i benzinska pumpa u Korovima, te nekoliko stotina hektara obradivog zemljišta pored Save

22.06.2010.

KEMAL KURSPAHIC: OZBILJNIJE OD ZIVOTA I SMRTI

 

Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

21.06.2010
Čak i oni koji ovih dana najradije gledaju fudbal sami, neuznemiravani ni od najbližih ni od neznanaca u sportskim barovima, zapravo su dio najmasovnije publike koja je ikad gledala neki sportski događaj: utakmice Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi gledaju stotine miliona ljudi širom svijeta a sve procjene upućuju na očekivanje da će finalnu utakmicu gledati više od 715 miliona ljudi, koliko ih je gledalo finale u Njemačkoj prije četiri godine. To globalno interesovanje za fudbal kao da opravdava ono što je o značaju fudbalske igre napisao Bill Shankly u londonskom Sunday Timesu prije gotovo 30 godina: "Neki misle da je fudbal stvar života i smrti. Ne sviđa mi se takav stav. Mogu ih uvjeriti da je stvar mnogo ozbiljnija od toga".

Fudbal zaista ima tu moć da, okupljajući stotine miliona ljudi oko "prelijepe igre", istovremeno potcrtava najljepše i potiskuje u stranu najružnije u svijetu oko nas. Ovih dana: postajući prva afrička zemlja koja ugošćuje svjetsko prvenstvo, Južna Afrika pokazuje svijetu nasmijano lice rasne harmonije samo 16 godina nakon što je odbacila istoriju rasne disckriminacije i ugnjetavanja i niko u ponesenosti igrom neće cjepidlačiti oko prošlosti ili sadašnjih napetosti tranzicije od vladavine manjine do vladavine većine. U ljeto 1982, jedan bivši domaćin svjetskog prvenstva, a danas najrazigraniji učenik šampionata u Južnoj Africi – Argentina – ugošćujući svjetsko prvenstvo i čak postajući svjetski šampion zasjenila je pred svijetom "prljavi rat" koji je divljao u zemlji pod vojnom vlašću u kojem je bez traga nestalo hiljade politički nepoželjnih građana uglavnom lijeve orijentacije.

Iz naše balkanske perspektive, i ne mora se baš ići ni geografski ni vremenski daleko da bi se našli primjeri te moći fudbala da nas – zaokupljene igrom – udalji i od vlastite ružne stvarnosti. O tome mogu govoriti s iskustvom nekoga ko je fudbal doživljavao izbliza kao nekadašnji sportski dopisnik u Beogradu, urednik sportske rubrike u Sarajevu, i – pored ostalog – izvještač sa svjetskog šampionata u Njemačkoj 1974. i analitičar šampionata u Italiji 1990.

Dok se reprezentacija Jugoslavije u Italiji uspinjala prema vrhovima svjetskog fudbala, od poraza u prvoj utakmici protiv Njemačke u Milanu (1:4) preko uzastopnih pobjeda nad Kolumbijom (1:0) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (4:1) u Bolonji i Španijom (2:1) u Veroni – sve do poraza tek na penale s igračem manje u četvrtfinalu protiv Argentine u Firenci – u Bosni i Hercegovini i posebno u Sarajevu u oduševljenju igrama i rezltatima reprezentacije na nedjelju-dvije se potpuno zaboravilo da ona predstavlja državu u raspadanju. I prije nego što je počelo to prvenstvo, naime, Jugoslavija u vanfudbalskom životu više gotovo i nije postojala: Milošević je "olako obećanom brzinom" pod pritiskom uličnog nasilja već promijenio federalni ustav, ukinuo autonomiju pokrajina i na vlast u Crnoj Gori, Vojvodini i na Kosovu instalirao vlastite lojaliste – osiguravajući tako četiri automatska glasa za vlastitu samovolju u osmočlanom predsjedništvu države – a Hrvatska i Slovenija su nakon prvih višestranačkih izbora već obznanile da u takvoj federaciji ne žele ostati i uveliko su bile na putu osamostaljenja.

Samo fudbal mogao je učiniti da, uprkos najsumornijim perspektivama zemlje, Sarajlije nakon pobjede nad Španijom i čak i nakon herojske izgubljene utakmice s Argentinom iziđu na ulice i da, uspinjući se s državnim zastavama na krovove automobila i tramvaja, po cijelu noć nazdravljaju i pjevaju Jugoslaviji sve "od Vardara pa do Triglava". Bilo je u tom njihovom izljevu oduševljenja za zemlju koje uskoro više neće biti, i čija će armija za samo godinu i po okrenuti oružja i prema njima samima, i podosta bosanskog ponosa i patriotizma. Selektor te jugoslovenske reprezentacije bio je njihov sugrađanin Ivica Osim a među najistaknutijim reprezentativcima i brojni bosanski igrači – poput Safeta Sušića u napadu, Mirsada Baljića, Davora Jozića i Faruka Hadžibegića u odbrani, Refika Šabanadžovića u srednjem redu i Fahrudina Omerovića na klupi – i tada su u nekoj posljednjoj predstavi odumirućeg jugoslovenstva u tom Osimovom timu bili i igrači srpske, hrvatske, crnogorske, slovenačke i makedonske nacionalnosti – da spomenem samo neke: Tomislav Ivković, Dragan Stojković, Robert Jarni, Zlatko Vujović, Darko Pančev, Dejan Savićević, Srečko Katanec, Alen Bokšić, Robert Prosinečki ... – ukratko, zemlja koja se cijepala po svim šavovima bila je svjetska fudbalska velesila.

Danas, dvadeset najdužih godina kasnije, Italija 1990. blijedi kao i gondole na starim goblenima. Od tada su bivše jugoslovenske republike - a sada samostalne države – već bile i uspješne učesnice svjetskih prvenstava, posebno Hrvatska koja je u Francuskoj 1998. bila treća nakon što je pobijedila i Njemačku i Holandiju. I na šampionatu u Južnoj Africi igraju i Slovenija i Srbija a malo je nedostajalo da tamo bude i Bosna i Hercegovina. Ali, da je ona nadigrala Portugal i stigla u Južnu Afriku, to bi već bila još jedna priča o tome koliko je fudbal ljepši od stvarnosti.
22.06.2010.

ZATVORITI STRANICU DRUGOG SVJETSKOG RATA - SVAKAKO, ALI KAKO?

 

Ines Šaškor

Ines Šaškor

21.06.2010.
Odavanje počasti stradalim pripadnicima vojske NDH, jedna je u nizu gesta kojima Ivo Josipović iskazuje svoj politički projekt – suočavanje s prošlošću i uvažavanje svih žrtava, kako bi se moglo produktivno okrenuti budućnosti. Prethodno se deklarirao kao antifašist i baštinik partizanske tradicije. 

Aktualni je hrvatski predsjednik odabrao svoj, politički način. Njegov Maribor i njegov Bleiburg neodvojiv je od govora u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i poklona hrvatskim, bošnjačkima i srpskim žrtvama u toj zemlji. Posjetio je i Jasenovac i Vukovar, dva snažna simbolična mjesta stradanja u Hrvatskoj. Kao završni, i vjerojatno najteži čin, ostaje i poklon srpskim žrtvama posljednjeg rata u Hrvatskoj. Javno se založio za spomen obilježje žrtvama ratnog zločina u splitskom vojnom zatvoru u Lori.

To je projekt koji bi mogao pridonijeti smirivanju žestokih polarizacija u društvu oko nedavne prošlosti. Pod uvjetom da se te političke geste prihvate integralno, a ne parcijalno i da polazište budu činjenice.

Vrijedna misija, dostojna poštovanja. I s mnogim upitnicima.

Jedan je upitnik dodao i sam Josipović, a zove se – Bleiburg. Tamo je položio vijenac ispred spomen-ploče na kojoj piše: „U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci. Svibanj 1945“ . Koja čast? Koja slava? Koja hrvatska vojska? Riječ je o najsramnijoj oružanoj formaciji u hrvatskoj povijesti, krivoj za smrt više stotina tisuća ljudi. Spomenik su postavili preživjeli pripadnici te vojske, ustaški emigranti i svake godine u svibnju veličali svoju propalu državu i ideju, uz pripadajuću crnokošuljašku ikonografiju. Nakon uspostava nove hrvatske države, preuzela se ta emigrantska matrica, malo ublažila izravna fašistička retorika i - eto Bleiburga kao mitskog mjesta stradanja Hrvata od strane divljačkih jugokomunista.

Desetljećima prešućivena odmazda pobjednika iza Drugog svjetskog rata ustupila je mjesto interpretaciji poraženih. A ti poraženi nisu samo vojnički gubitnička strana, to je zločinačka strana. U tome je problem s Bleiburgom i s današnjom hrvatskom stvarnošću. A to nije zdrava podloga za zatvaranje stranice Drugog svjetskog rata.

Drugi svjetski rat posljednji je veliki starinski rat u kojemu su pobjednici krojili pravdu, bez milosti i bez posljedica se obračunavši s poraženima. Nitko nije niti hoće odgovarati za Hirošimu, za Dresden, za stotine tisuća silovanih njemačkih žena, za milijune deportiranih Nijemaca iz Sudeta, Mazurije, cijele istočne Pruske, s Balkana, za njihove patnje u poslijeratnim logorima. Strašno? Naravno da jest. Ali prije toga dogodili su se deseci milijuna ubijenih.

Nakon Drugog svjetskog rata, pravda i osveta su se spojile. Nirnberški sud je bio i pedagoški sud. Bilo je masovnih strijeljanja, deportacija, progona. 30.000 Francuza kolaboracionista je giljotinirano. 'Nacionalnu čast' je po hitnom postupku izgubilo na tisuće francuskih, nizozemskih, belgijskih, jugoslavenskih umjetnika-kolaboranata, kojima im je na nekoliko godina zabranjeno javno djelovanje. 70 godina je trebalo da istina o Katynu dopre na obje strane i da bude prihvaćena.

U tom kontekstu treba gledati i na poslijeratne odmazde na ovim prostorima. Njih je bilo i bile su strašne. Milijun žrtava prije toga su još strašnije.

Međutim, tu se nije radilo samo o odmazdi pobjednika i komunističkoj nakani da usput obračuna s potencijalnim političkim protivnicima. Uspostavljen je svojevrsni „pakt zaborava“, ne poput onog španjolskog iz Moncloe iz 1977. godine kojim su frankisti i ljevičari odlučili krenuti dalje, bez međusobnog progona i uspostavljajući demokratske institucije. Ovdje je bila riječ o nametnutom zaboravu za koji se držalo da će potisnuti strahote i dopustiti živima da krenu dalje. Sjećanja su živjela u obiteljskoj memoriji, dobivajući značaj koji su im pridavale privatne povijesti.

I stvorile frustraciju koja je dijelom eksplodirala 90-tih. Ali to se nije dogodilo spontano.  

Zakumflirani neofašizam

U velebitskoj zabiti, u Jadovnu iznad Gospića od 18. lipnja do konca kolovoza 1941. godine ustaše su ubile najmanje 24.000 ljudi, Srba, Židova i komunista. Dinamika ubijanja u tom logoru, s obzirom da je postojao 10 tjedana, nadmašila je jasenovačku. Samo u ljeto 1941. u Lici je ubijeno više od 4.000 Srba, na Kordunu u desetak dana kolovoza više od 1.500. U Zagrebu je u ljeto 1941. strijeljano oko 250 Židova i komunista. Tom smrtopisu kao da nema kraja.

Kada se govori o poslijeratnim odmazdama ne smiju se zaboraviti ove i stotine drugih stravičnih brojki. A one su nestale iz hrvatskih udžbenika, iz medija, iz intelektualnih rasprava, iz govora političara. Tisuće spomenika je sistematski, dinamitom srušeno, među njima i djela Vojina Bakića, Bogdana Bogdanovića, Antuna Augustinčića. I nisu obnovljeni.

U Domovinskom ratu u Hrvatskoj bilo je 15.000 žrtava. Srpske žrtve se još službeno ne pribrajaju. U najnovijim ratovima na ovim prostorima računa se da je bilo oko 100 tisuća poginulih. Strašno. I deset puta manje nego u Drugom svjetskom ratu.

Svako zdravo društvo treba se suočiti s tamnim mrljama iz svoje prošlosti i zrelo se prema njima odnositi.

Nacionalne revolucije koje su nastupile koncem 80-tih i 90-tih godina trebale su za svoje ciljeve i homogenizaciju vlastitih nacija nove mitove, one koji će najbrže razoriti tkivo dotadašnjeg društva u rasulu. Našle su ga udarom na antifašističku prošlost kao na „komunističku prevaru“. U Srbiji je kokarda zamijenila petokraku, u Hrvatskoj su poslijeratne žrtve pobjedničke odmazde postali „hrvatski domoljubi koje su likvidirali jugokomunisti kako bi zatrli sve hrvatsko“.

Srpska povjesničarka Olivera Milosavljević opisuje taj proces: „Prvi nacionalistički talas je pokušao da partizanski pokret potpuno izbriše iz istorije i da na mesto njega postavi četnički pokret... Krajnja konsekvenca rehabilitacije kolaboracionista može da bude samo rehabilitacija fašizma. Koji je uopšte cilj izjednačavanja komunizma i fašizma nego rehabilitacija fašizma, njegovo normalizovanje.“

Ova tendencija nije samo balkanski fenomen. Međunarodni Opservatorij za praćenje i analizu neofašizma ustanovio je 2009. godine da se fašizam danas javlja u kriptičkom obliku, zakamufliran iza generičkog antikomunizma.

Partizanski antifašistički pokret, predvođen komunistima, jedina je djelatna borbena formacija koji se na ovim prostorima oduprla nacifašizmu. I koja ga je pobijedila. Uz neopisiva stradanja. Priče o Draži Mihailoviću kao o antifašističkom borcu uvredljiva je zdravom razumu. Zvjerstva koja su njegovi četnici počinili nadmašuju maglovite otporaške ideje piknika na Ravnoj Gori iz svibnja 1941. godine. U NDH još je manje dokaza o bilo kakvom otporu fašizmu, osim onog partizanskog. Pokušaj da se od Alojzija Stepinca napravi uzornog antifašistu je, blago rečeno, upitan.

Ali, u javnom životu novonastalih država, revizionističke teze su se polako  udomaćile. One nisu tako agresivne kao ranih 1990-tih, ali žive paralelno sa stvarnom povijesnom istinom.

Doista, potrebno je zatvoriti stranicu koja se zove Drugi svjetski rat.

Ponajprije istinom. Tada je vladao konsenzus saveznika da nacifašizam treba pobijediti svim sredstvima, bez milosti. Današnja preispitivanja stradanja poraženih dio su civilizacijskog imperativa, koji i za najstrašnije zločince zahtijeva sudski postupak. To nikako ne treba miješati s rehabilitacijom fašizma.

Trideset i tri godine nakon Pakta iz Moncloe španjolska je vlada donijela propise kojima je s javnih mjesta uklonila sva obilježja frankizma.
22.06.2010.

BOGDAN BOGDANOVIC NIJE DOCEKAO OTREZNJENJE SRBIJE

Bogdanović nije dočekao otrežnjenje Srbije

Bogdan Bogdanović (1922- 2010), Foto: Aleksandar Anđić

Bogdan Bogdanović (1922- 2010), Foto: Aleksandar Anđić

21.06.2010.
Istaknuti intelektualac, arhitekta, i nekadašnji gradonačelnik Beograda Bogdan Bogdanović otišao je ne dočekavši, kako je i sam predvideo, otrežnjenje svog naroda, daleko od grada koji je stvarao. Kao jedan od prvih koji je ustao protiv Miloševića, živeo je u egzilu Beču, virakjući jednim okom na Beograd, kao poražen čovek jer je ‘poražena pamet ovih prostora’.

Bio je jedan od prvih ljudi koji su upozoravali da će se Jugoslavija raspasti u krvi. Među prvima je, kako je umeo da kaže, ‘kukuriknuo’ protiv Miloševića, napustivši Srpsku akademiju nauka, a potom, uz etiketu izdajnika srpskoga naroda, i svoj grad. Njegovi prijatelji i oni koji su se sa njim borili da generacijama koje dolaze ostave neku bolju stvarnost, sećaju ga se kao čoveka velike snage, kulture i obrazovanja, sa univerzalnim pogledima na svet koji ga nije razumeo.

“Imao je sve osobine koje nisu bile na ceni devdesetih godina, a nisu ni danas”, kaže književnik Vidosav Stevanović:

“Potpuno razumem njegovu potrebu da napusti grad gde je, na kući u kojoj je živeo, na stanu, stalno izlazilo ‘ustaša, ustaša, ustaša’ zato što se čovek suprotstavio ratnom ludilu onih godina.” 


On je jedan od prvih ljudi koji je izrekao nešto što se niko drugi nije usudio reći, a to je da se ne smije zanemariti čak ni kolektivna odgovornost, koja je vrlo problematična.
U Beču je od 1993., kako je sam govorio, živeo baš onako kako su ga nazivali - kao izdajnik srpskoga naroda, onakvog kakav je danas, kao poražen čovek jer je poražena pamet ovih prostora, daleko od Beograda koji za njega više nije postojao. “Bio je gorko razočran u sve, pa čak i u, kako je znao reći, samog sebe”, kaže nam pisac Mirko Kovač

“On je jedan od prvih ljudi koji je izrekao nešto što se niko drugi nije usudio reći, a to je da se ne smije zanemariti čak ni kolektivna odgovornost, koja je vrlo problematična, da se razumemo, i o kojoj se ne može govoriti tek tako. Ali on je jedan od prvih bio zgađen tom ruljom, tom masom svijeta koja je bila potpuno zaluđena. On je od svih nas najbolje definirao stvari, on je prvi nazvao Miloševića Čarli Čaplin srpske politike.”

Još 1991. godine govorio je da će se za zlodela jednog dana suditi. Za naš program 2005. pričao je o podeljenim gradovima, i onome što su ta zlodela donela:

“Ja mislim da je podela grada jedan protivprirodni zločin. To je kao i podeljen čovek. Bojim se da je ta deoba gradova kao njiva specifičnost našeg trenutka ovde.”

'Beograd otplovio niz Dunav'

Posle rata, odlazio je u Bosnu. U Sarajevo je ulazio sa strahom hoće li moći da prihvati užasne slike razorenog grada koji je toliko voleo:

“Mogu vam reći da sam, bar u krugu ljudi među kojima sam se kretao, dobio jedan veliki poklon - nadu. Ono što me je najdublje impresioniralo u ljudima u BiH jeste - praštanje. Ta tišina u ljudima kojom se prikrivaju strahote što ih svako nosi i koje kriju od onih koji dođu spolja. To je nešto, nije ni slovenska ni balkanska, nego neka dublja civilizacija.”

Vraćao se i njegovom Beogradu, ali nikada za stalno:

“Ja stalno razmišljam o povratku u Beograd. Ali, to je neki sasvim meni drugi grad, nepojmljiv, ili sam i ja već pomalo postao "Evropejac". Opet, imam utisak da se tamo u Beogradu nosi jedan osećaj greha i da li se to prikriva arogancijom, blesavošću i krajnjim odsustvom stila i ukusa, ne znam.”


Sa prijateljima se viđao u svetu. Vidosav Stevanović:

“Bio sam u Parizu kada je slavio osamdeseti rođendan. Javio sam se telefonom da mu čestitam, i da ga pitam šta misli o mojoj knjizi o Miloševiću, koji je bio naš lični neprijatelj i protiv koga smo se borili svaki na svoj način usamljenički, i kao što vidite bez uspeha. I u to vreme je on govorio ‘bojim se da se ja više nikad neću vratiti, bilo je što je bilo, Dunav je odneo, neka donese drugima, ovaj moj Beograd je otplovio niz Dunav.”

Njegova dela, posvećena žrtvama fašizma, koja su nekada zračila celom bivšom Jugoslavijom, a među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i "kameni cvet" u Jasenovcu, nagradio je svet. Bio je jedan od osnivača i članova Međunarodne akademije arhitekture i dobitnik je Herderove nagrade. No, Mirko Kovač priseća se jednog od njihovih poslednjih susreta u Beču, ratne 1995. godine:

“Još je rat bio u Bosni, upravo tog dana je, mislim, bombardiran Zagreb i do mene su dopirale te vesti da je pogođeno Narodno kazalište, da je neka balerina povređena, tako da smo o tome pričali. Malo smo se prisećali Beograda s kraja osamdesetih godina, svega onoga što smo pokušavali, što smo željeli uticati na politički duh tih godina. I tu scenu nikada ne mogu zaboraviti kada smo izašli, on nas je pratio i kako sam ja otišao taksijem, gledao sam ga u retrovizoru, on je dugo mahao, a na rastanku nekako smo svi zaplakali. I tu sliku, dok se udaljava taj taksi, vidite jednog gospodina, otmenog, koji stoji na rubu toga trotoara, u nekom gradu, negde na periferiji i dugo, dugo nam je mahao…”
Braćo, pogrešili smo, razočarali smo vas, bili smo malo ludi, pa sad praštajte. Nema druge.

Otišao je, kako je i predvideo, ne dočekavši otreženje svog naroda:

“To pročišćavanje svesti i savesti naroda, dugo će trajati, ali je moguće. Koliko ja poznajem svoju braću Srbe oni bi najviše voleli da dođe neki Brant pa da to kaže umesto njih. To mora neko od njih, ali tu ne može da se izdvaja ličnost, mora se krenuti iz naroda: braćo, pogrešili smo, razočarali smo vas, bili smo malo ludi, pa sad praštajte. Nema druge.”
22.06.2010.

SLOBODAN HOMEN: SRETKO KALINIC MOZDA U SRBIJI VEC POCETKOM JULA

 

Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde

Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde

 21.06.2010.
Sporazum o međusobnom izručenju državljana osumnjičenih i optuženih za krivična dela korupcije i organizovanog kriminala, koji Beograd i Zagreb potpisuju najverovatnije 28. ili 29. juna, počeće da se primenjuje od trenutka potpisivanja, i izručenje Sretka Kalinića, odbeglog pripadnika zemunskog klana osuđenog za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića i niz drugih ubistava, očekuje se već početkom jula.

Kalinić će biti ispitan samo u vezi sa krivičnim delima koja nisu procesuirana.

Ovaj Sporazum će omogućiti da se odbegli pripadnik zemunskog klana Sretko Kalinić uskoro nađe u najbezbednijem zatvoru u Srbiji, u okviru požarevačke Zabele, jer njegova primena počinje samim potpisivanjem, kaže za naš radio Slobodan Homen, državni sekretar u Ministarstvu pravde:

“Neće se čekati ratifikacija u Skupštinama do prvih ekstradicija, a ono što je nama najvažnije to je slučaj Kalinić, možemo da očekujemo njegovo izručenje već u prvoj polovini jula.“

U međuvremenu Beograd pregovara o sporazumu o međusobnom izručenju državljana sa još dve države, SAD i Italijom, rekao nam je Homen.

Sporazum sa Hrvatskom je prvi koji Srbija zaključuje od promene Ustava 2006. iz koga je izbačena odrednica o zabrani izručenja, i nakon izmene Zakona o međunarodnoj saradnji u krivičnim stvarima. Dosadašnja saradnja u međunarodnoj pravnoj pomoći govori da Srbija i Hrvatska na godišnjem nivou imaju podjednak broj zahteva za izručenja. Međutim, sada se očekuje porast tog broja, kaže Homen:

„Radi se o oko nekih desetak lica. Ono što možemo da očekujemo je da posle potpisivanja sporazuma i uklanjanja te barijere zvane državljanstvo, taj broj lica će da poraste. Naravno, ne značajno, možemo da pričamo o još pet do deset lica na godišnjem nivou“.

Može da se desi da zemlja koja je dobila zahtev za izručenje pronađe, odnosno njen sud da utvrdi, da prema domaćim propisima izručenje nije moguće ili da tako nešto uopšte nije krivično delo ili da postoji neki viši interes zemlje da se izručenje ne sprovde.
Nakon potpisivanja sporazuma sam proces ekstradicije Sretka Kalinića, koji je u Srbiji osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva premijera Zorana Đinđića i niza drugih ubistava, trebalo bi da bude obavljen brzo i u kratkom sudskom postupku, objašnjava Bogoljub Milosavljević, profesor ustavnog prava univerziteta Union:

“Uobičajena je praksa da sud vodi takozvani predekstradicioni postupak u kome utvrđuje da li postoje ti opšti, načelni uslovi za izručenje. Tek na osnovu takve odluke suda, na koju uhapšeno lice ima i pravo žalbe, sprovodi se izručenje. Međutim, može da se desi da zemlja koja je dobila zahtev za izručenje pronađe, odnosno njen sud da utvrdi, da prema domaćim propisima izručenje nije moguće ili da tako nešto uopšte nije krivično delo ili da postoji neki viši interes zemlje da se izručenje ne sprovde. To je pomalo i kršenje međunarodnih obaveza“.
 
Moguće ispitivanje i za druge slučajeve

Kalinić  je od kada ga je 8. juna u Zagrebu ranio pripadnik zemunskog klana Miloš  Simović, priznao hrvatskoj policiji, prema navodima hrvatskih medija, ubistva dvojice drugih pripadnika te kriminalne grupe koji su zvanično u bekstvu, Milana Jurišića i Ninoslava Konstantinovića.

Egzekutor "Zemunskog klana" govorio je o likvidaciji nekih zaštićenih svedoka, poput Zorana Vukojevića Vuka, tvrdeći da ga je ubio po nalogu Milorada Lukovića Legije. I Kalinić, i Miloš Simović, koga je pri pokušaju ilegalnog prelaska hrvatsko – srpske granice, uhapsila srpska policija, mogu biti ispitani samo u vezi sa krivičnim delima koja nisu procesuirana jer je reč o pravosnažno osuđenim osobama na višedecenijske kazne zatvora.
Rajko Danilović, Foto: Danas

Rajko Danilović, advokat porodice ubijenog pemijera Đinđića:

“Postoji mogućnost da policija ispituje Sretka Kalinića o svim drugim spornim i sumnjivim slučajevima o kojima je govorio ili on sam ili uhapšeni Miloš Simović. Može biti ispitivan za sve takve slučajeve i eventualno procesuiran. Na primer za ubistvo zaštićenog svedoka Vuka Vukojevića”.


Inače, Sporazum koji će potpisati Hrvatska i Srbija odnosiće se isključivo na krivična dela organizovanog kriminala i korupcije, i njime se ne mogu tretirati osobe osumnjičene ili osuđene za ratne zločine, objašnjava Slobodan Homen iz Ministarstva pravde:

“Mi smo preliminarnim predlozima kao Republika Srbija tražili da se odnosi i na pitanja ratnih zločina, naročito imajući u vidu da se odvija dobra saradnja između dva tužilaštva za ratne zločine kada je u pitanju razmena dokaza i ustupanje krivičnih gonjenja. Na žalost to će ostati za neku sledeću fazu, ja se nadam da će se vrlo brzo u narednih godinu dana i to pitanje otvoriti“.


Sporazum bi prema najvama trebalo da potpišu ministri pravde dve zemlje Snežana Malović i Ivan Šimonović.

*****
Pročitajte i ovo:
Hrvatska postala sklonište kriminalaca iz Srbije
Kompletan 'zemunski klan' uskoro u zatvoru

Srbija i Hrvatska zajedno protiv organizovanog kriminala
Uskoro formiranje operativnih timova policija Hrvatske i Srbije
Moć balkanskih mafija
Legija namerava da pobegne?
Politička pozadina ubistva
22.06.2010.

POLOZAJ BOSNJAKA U SRBIJI

Položaj Bošnjaka u Srbiji

21.06.2010.
U Srbiji su nedavno održani izbori za nacionalne savjete. Radi se o nekoj vrsti predstavničkog tijela nacionalnih manjina koje će se, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, baviti rješavanjem pitanja iz oblasti obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma. Hoće li nacionalni savjeti doprinijeti boljem položaju nacionalnih manjina u toj državi, znaće se već u narednom periodu.

Ali, ono što je sada poznato je postojeći odnos države i većinskog naroda prema nacionalnim manjinama. Iako je diskriminacija manja u odnosu na devedesete godine prošlog vijeka, većina Bošnjaka smatra kako su u Srbiji građani drugog reda, a neki od njih, prilikom posjete Beogradu, kriju svoje ime. 

Bajrakli džamija u Beogradu, Foto: Saša Čolić
U Srbiji živi 136.000 Bošnjaka i druga su nacionalna manjina po brojnosti u toj državi. Više od 90 posto njih nastanjeno je na području Sandžaka. Većina ih smatra da su u državi u kojoj su rođeni građani drugog reda i da nemaju ista prava kao većinski narod. Aida Ćorović, predsjednica nevladine organizacije „Urban in“, kaže kako je komunikacija na relaciji Sandžak - Beograd loša, prvenstveno zbog sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, ali i zbog odnosa postojeće vlasti prema nacionalnim manjinama:

„Mi, nažalost, i dalje imamo i u medijima i u literaturi taj govor mržnje. Ja sam bila zapanjena - ja sama nisam imala dobru percepciju o tome - kad smo radili jedan okrugli sto, jedno istraživanje vezano za nacionalnu startegiju mladih kad sam čula od svojih mladih članova da nerado putuju, nastranu što je nedostatak novca, jer se ne osećaju prijatno i da sebe izbegavaju da zovu svojim imenima, dakle da kažu ime npr. Muhamed ili Esma, nego se zovu srspkim imenima. To je jedan ozbiljan problem i njime se niko ne bavi. Te mlade ljude nema ko da čuje.“ 

Muslimanka biti u nemuslimanskoj sredini to je prilično teško. Vi ste kao musliman lišeni mnogih stvari u odnosu na druge koji su većina ili ko nije izabrao da praktikuje islamske principe.
Lejla Alomerović
prije dvije godine pokrenula je „Gajret“, kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Srbiji, s ciljem prezentacije islamske kulture o kojoj se, kako kaže, u toj državi vrlo malo zna. Prema njenim riječima, diskriminacija prema Bošnjacima bila je vidljiva na svakom koraku tokom proteklog perioda, ali je danas sve manja. Ipak, kaže, zvati se Lejla u Srbiji nije lako:

„Muslimanka biti u nemuslimanskoj sredini to je prilično teško. Vi ste kao musliman lišeni mnogih stvari u odnosu na druge koji su većina ili ko nije izabrao da praktikuje islamske principe, počev od ishrane koja mora da bude halal ishrana, počev od načina oblačenja. Ja, naravno, nisam imala do sada neprijatnosti, ali neko jeste, kada hodate po gradu pokriveni.“ 


"Čovjek je neprijatelj onoga što ne zna"

Bajrakli džamija, jedina je islamska vjerska bogomolja u Beogradu i uvrštava se u red najstarijih nacionalnih spomenika u Srbiji. Sagrađena je 1575. godine kao jedna od 273 džamije, koliko ih je u tom gradu bilo u tursko doba. Prije šest godina zapaljena je nakon martovskih nemira na Kosovu - kao „odgovor“ na paljenje srpskih crkava na Kosovu. Suđenje o odgovornosti za paljenje džamije nikada nije pokrenuto. Srbijanski muftija Muhamed Jusufspahić:

„Ljudima je lakše da odu da se u krugu tramavaja dvojke iskale svoj bes, nego ako baš hoće zaista da se bore za svoje Kosovo ili za svoju teritoriju, da odu dole: alui nama su ovde hteli da pale džamiju i onda kada se Crna Gora referendumom odvojila.“


RSE: Otkud taj animozitet, prema vašoj ocjeni?

Muhamed Jusufspahić, Foto: Saša Čolić
Jusufspahić:
Iz neznanja. Čovek je neprijatelj onoga što ne zna.

I dok predstavnici nevladinog sektora kažu kako postoji neka vrsta diskriminacije, a vjerski službenici da je problem neznanje većinskog naroda o drugom i drugačijem, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava tvrde suprotno. Državna sekretarka Aniko Muškinja - Hajnrih ističe da Srbija brine o nacionalnim manjinama:

„Ovo ministarstvo u nekoliko navrata je posećivalo predstavnike ove nacionalne manjine i učestvovalo u razgovorima, ali ovo ministarstvo je nadležno generalno za razvijanje i unapređenje prava pripadnika nacionalnih manjina, tako da ćemo mi na svaki signal reagovati u okvirima naše nadležnosti.“

Ponovo Lejla Alomerović:

„Primer: godišnjica paljenja džamije je bila. To je bila godišnjica paljenja kulturno-istorijskog spomenika ovoga grada. To je jedan od najstarijih, ako ne i najstariji spomenik u gradu Beogradu. Apsolutno niko iz gradske vlasti i republičke nije se odazvao pozivu da to obeležimo, jer to je nešto što treba da podseti da se takve stvari ne događaju ne samo prema Barakli džamiji nego prema kulturno-istorijskim spomenicima i da ih trebamo čuvati i negovati.“

Građane Beograda pitali smo da li se država dovoljno brine o nacionalnim manjinama:

„Država ne brine ni o kome, pa tako ne brine ni o svojim nacionalnim manjinama.“
„Ne treba ni više manje. Kakva je situacija u Srbiji - dovoljno je.“
„Država više nego dobro brine o njima.“
„Pa ja mislim da se relativno dovoljno brine.“
„Brine se i previše. I kad smo se brinuli previše, izgubili smo sve.“
„Ne treba toliko da se brine - treba manje da se brine."
22.06.2010.

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI VLADE RH I VIJECA MINISTARA BiH

 

Jadranka Kosor i Nikola Špirić prilikom susreta u Sarajevu, 03.11.2009. Foto: Midhat Poturović

Jadranka Kosor i Nikola Špirić prilikom susreta u Sarajevu, 03.11.2009. Foto: Midhat Poturović

21.06.2010.
U splitskoj Villi Dalmacija u ponedjeljak poslijepodne je održana prva zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem hrvatske premijerka Jadranke Kosor i predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića.

Nakon sjednice,  koja je bila zatvorena za javnost potpisan je sporazum o suradnji Vlade RH i vijeća ministara BiH u području informacijskog društva i elektronskih komunikacija, te je parafiran Sporazum Vlade RH i Vijeća ministara BiH o polciijskoj suradnji.

Jadranka Kosor je nakon toga istakla: 

“Ono što mi se čini osobito važnim je ocjena da je suradnja medju ministarstvima vrlo intezivna i da će biti još intezivnija nakon danađnje sjednice.”
 
Predsjedavajući su naglasili  povezanost dviju država kroz  dugu zajedničku granicu.

Dokazujemo da to nije nešto što nas razdvaja, rekla je Kosor, a Špirić je dodao da granice ne moraju uvijek razdvajati, ali i da to zavisi i od političara i od vlada, te da će i same granice, kao složenije pitanje doći na dnevni red. 

“Imamo najdužu granicu s Republikom Hrvatskom, imali smo pravna pitanja radnika koji su ostali bez posla, kao  pitanje stare devizne štednje,” rekao je Špirić.

Inače, ministri  Hrvatske i Bosne i Hercegovine razgovarali su o gospodarskoj suradnji, o suradnji u području zananosti i kulture, te o imovinsko-pravnim odnosima, izgradnji infrastrukture,  primjerice o koridor V C i zgradnji mostova na Savi, te o drugim pitanjima od zajedničkog interesa.

Premijerka Kosor je istaknula da Hrvatska snažno podupire jedinstvenu BiH, i tamošnje Hrvate kao sponu između dvije države. Naročito podupire euroatlantski  put BiH te je izrazila radost što je BiH dobila MAP -Akcijski plan za NATO.

Naglasila je da se i ona za to posebno zalagala u nedavnom razgovoru s američkim predsjednikom Barackom Obamom u aprilu u Pragu.

Praktična pomoć Bosni i Hercegovini je i poklon od 100.000 stranica prijevoda pravne stečevine EU na hrvatski jezik, rekla je Kosor, a na čemu je Nikola Šprič zahvalio i podvukao zajedničke europske ciljeve obje zemlje. Nakon današnje sjednice najavljen je slijedeći sastanak hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH u Brčkom.
21.06.2010.

DVE PROSLAVE BITKE NA SUTJESCI

Dve proslave bitke na Sutjesci

Ranjeni Josip Broz Tito tokom bitke na Sutjesci, maj 1943. - iz arhive

Ranjeni Josip Broz Tito tokom bitke na Sutjesci, maj 1943. - iz arhive

21.06.2010.
Obilježavanje bitke na Sutjesci, koja je označila i prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, u BiH je ponovno prošlo s podjelama. Predstavnici udruženja Narodnooslobodilačkog rata iz FBiH i RS nisu mogli naći zajednički jezik oko toga kako obilježiti manifestaciju, pa su to uradili svako po svom i na različite datume. Da li je i ovaj put za podjele u BiH i među partizanima kriva politika, prekrajanje istorije ili nešto treće?   

„Hajde, komesaru, mi moramo proći!“

Ovako je u filmu „Sutjeska“ posljednji put govorio Sava Kovačević, legendarni komandant koji je poginuo u proboju partizanskih snaga u bici na Sutjesci. Krv sa Kovačevićevog lica posljednja je obrisala tada 12-godišnja Milena Vujović

„Maramicom, nemam drugo ništa: maramicom kupim mu krv. A on dođe, pa ovako me za ruku. A ja, kao dijete - ’Šta je’, rekoh, ’šta se trzaš?’ Kaže: ’Umire čovjek!’“ 



Insert iz filma Bitka na Sutjesci

Od 15. maja do 15. juna 1943. godine trajala je Peta neprijateljska ofanziva i odnijela više od 7.000 partizanskih života. U ovoj bici ranjen je i Josip Broz Tito. Šest puta slabije partizanske snage, uz veliku cijenu, izvojevale su bitku. Bila je to poruka svim jugoslovenskim narodima da se u borbi protiv fašizma vrijedi žrtvovati, kaže direktor sarajevskog Instituta za istoriju  Husnija Kamberović

„U toj bici u kojoj su pratizani izgubili gotovo polovinu svojih snaga, bilo je partizana iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije - iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije. Bilo je čak iz inostranstva itd. I, naravno, u nacionalnom pogledu jako mješoviti. U tom smislu ja bih htio reći da su partizani svojom žrtvom u toj bici pokazali da vrijednosti antifašizma za koje su se oni borili su snažne i da u toj bici za pobjedu antifašizma vrijedi puno toga žrtvovati.“ 

Uvod u tužnu sadašnjost

Ovaj kratki čas istorije zapravo je uvod u tužnu sadašnjost. Šezedest sedam godina kasnije preživjeli partizani ovu bitku obilježavaju odvojeno. Razlozi zbog kojih su i partizani podijeljeni u podijeljenoj BiH nisu najjasniji, tim prije što se svi slažu u tome da je na Sutjesci pružen herojski otpor fašizmu. Najprije će biti da su u pitanju nedostatak komunikacije s jedne i autonomije u djelovanju s druge strane.

Predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata RS Blagoje Gajić kaže kako su zvali kolege iz FBiH na centralno obilježavanje, ali do dogovora nisu došli: 

„Savez udruženja boraca RS učinio je sve što je moguće bilo da ove godine zajedno obilježimo ovaj veliki istorijski događaj.“ 

Predsjednik SUBNOR-a BiH Jure Galić kaže kako je za sve kriva politika, koja je pod svoje okrilje stavila i obilježavanje bitke na Sutjesci. Od organizacije iz RS su tražili da zajedničkim programom obilježe bitku, ali to je bilo nemoguće: 

„Međutim, oni ne sastavljaju taj program. Program sastavlja Vlada RS, jer oni imaju tamo nekakvu komisiju koja se stara o proslavi borbe srpskog naroda kroz istoriju - od Kosova pa do današnjih dana. Oni u tom sklopu obilježavaju i Sutjesku i Kozaru. Oni su stvaili ovo što se događalo u ovome našem ratu u sasma drugi kontekst, ne u onaj u koji mi to stavljamo. Bitka na Sutjesci je bitka i srpskog naroda, ali je i hrvatskog, bošnjačkog, crnogorskog, slovenačkog. Uopšte nije ta bitka vođena u tome kontekstu u kojemu to oni danas hoće i kako oni to danas prekrajaju. Oni sve prekrajaju. Kod njih je sad i Draža Mihajlović antifašista.“ 


Gojko Vukadinović, jedan od najmlađih učesnika NOR-a i nekadašnji generalni sekretar SUBNOR-a BiH, kaže kako je ovakav odnos prema jednoj od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu žalostan i mladim generacijama šalje lošu poruku: 

„Nacionalisti su uticali na jedan dio tih boraca da se oni odvojeno sad sastaju. To je neobjašnjivo. Najžalosnije je što se i mlada generacija pogrešno indoktrinira na takvu jednu podjelu u jednoj zemlji.“ 


Suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna.
Mišljenje dijeli i Kamberović, uz napomenu da iza svega leži pokušaj revizije istorije: 

„Ta revizija pogotovu je tragična s obzirom da se upravo pokušava realizirati kroz reviziju Neretve i Sutjeske - i da je to u pravom smislu tragično. To pokazuje da suvremeni politički odnosi imaju jako velikoga utjecaja čak i na kreiranje prošlosti, iako mi znamo da prošlost se ne može promijeniti, ali ta percepcija koja se nudi kroz novu reviziju je, zapravo, po mom mišljenju tragična i žalosna.“   

Šta onda danas reći djeci ko je bio Sava Kovačević? Jure Galić: 

„Sava Kovačević je bio Crnogorac. Sava Kovačević je bio revolucionar, borac protiv okupatora crnogorskog naroda i hrvatskog naroda i srpskog naroda - jer ta borba koju je vodio Sava Kovačević je donijela kao rezultat AVNOJ, to je posljedica pobjede na Sutjesci. Imao si i ZAVNOBIH. Tu, na tim mjestima je svaki narod ozakonio da svaki narod ima svoju slobodu, pravo na državu, pravo na nezavisnost. Tu je vođena borba za slobodu svakog naroda. Ja nisam nikad kao Hrvat razmišljao o tome da li ja sad vodim borbu samo za hrvatski narod, a za ostale šta me briga. Ovaj pristup kojega danas imamo meni nije padao na pamet - jer se podrazumijevalo da svi mi budemo slobodni.“       
21.06.2010.

RAZLICITA TUMACENJA O POSJETI IVE JOSIPOVICA BLEIBURGU

Različita tumačenja Josipovićevog posjeta Bleiburgu

Ivo Josipović - ilustrativna fotografija, Foto: Boris Miljević

Ivo Josipović - ilustrativna fotografija, Foto: Boris Miljević

21.06.2010.
U Hrvatskoj različite reakcije na nedjeljni posjet predsjednika države Ive Josipovića Bleiburgu. Opća je ocjena da je riječ o vrijednom koraku u smanjivanju unutarnjih hrvatskih prijepora i liječenju traumatskih mjesta iz Drugog Svjetskog rata, no, neki smatraju da se hrvatski predsjednik trebao pokloniti samo nevinim žrtvama tog Križnog puta na mjestima stradanja u Hrvatskoj i Sloveniji, a ne i pred spomenikom na Bleiburškom polju, koji je postao simbolom neoustaštva i rehabilitacije NDH.

„Mislim da smo, evo, zatvorili jednu priču, naravno, da će se povjesničari još dugo baviti, ne samo Bleiburgom nego i Drugim svjetskim ratom u cjelini, ali mislim da bi Hrvatska politika trebala zaključiti Drugi svjetski rat i da bi se trebala okrenuti budućnosti Hrvatske,“ izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u nedjelju nakon polaganja vijenca na spomenik na Bleiburškom polju gdje su se u svibnju 1945, u bijegu pred partizanima, predale tisuće ustaških i drugih poraženih vojski s područja ondašnje Jugoslavije, nad kojima je kasnije Titovi partizani počinili zločine, ne štedeći ni civile.

Povjesničar Ivo Banac:

„Vrlo je važno da je to prvi hrvatski predsjednik koji je otišao na Bleiburg, to nije napravio ni Tuđman, nije napravio ni Mesić, Josipović jest i to znači da je to veliki korak naprijed. Naravno, nastavlja dr Banac, Josipović se i 'amortizirao' kako bi zaštitio svoj 'lijevi bok' , on je sa sobom odveo i predstavnike SAB-a i predstavnike SDSS-a, koji su, prema Bančevom mišljenju, davali izjave koje nisu bile prikladen ni za Tezno, ni za Bleiburg.“

Milorad Pupovac, Foto: Enis Zebić
Naime, u odavanju počasti bleiburškim žrtvama s hrvatskim su predsjednikom u mjestu Tezno u Sloveniji, gdje je pobijeno od 15-20 tisuća uglavnom pripadnika ustaško-domobranskih jedinica, ali i hrvatskih civila, bili i predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske i saborski zastupnik iz redova srpske manjine dr Milorad Pupovac, no, oni nisu željeli produžiti s Josipovićem za Bleiburg, jer kako su izjavili 'nemaju tamo što tražiti'.

„Predsjednik zna za što ide, a ja znam zašto ne idem," izjavio je Pupovac.

"Sasvim je jasno da Bleiburg nije mjesto stradanja, Bleiburg je mjesto obnove ideologija koje su htjele oživjeti one vrijednosti  i ona shvaćanja koja su i dovela do ovakvih zločina.“


Vrijedan korak

 I antifašisti su se zaustavili samo u Teznom.

„Samo u Teznom gdje je bilo i nevinih žrtava, ali nikako na Bleiburg gdje ova proustaška linija pokušava rehabilitirati NDH,"
kaže Ivan Fumić.

Poznati publicist i antifašista Slavko Goldstein:

„Mislim da je odlazak na Tezno i Bleiburg predsjednika Josipovića, a na Tezno i Saveza antifašističkih boraca, jedan vrijedan korak prema liječenju traumatskih mjesta i rana koje još uvijek tište ovo društvo. Dakle, vrijedan korak, mislim da će imati dobrog odjeka, ali time nije završena rasprava niti konfliktna situacija.“


Predlažem da Hrvatski Sabor čak odustane i od pokroviteljstva tih komemoracija u Bleiburgu, pogotovo pred spomenikom na kojem piše 'u čast i slavu pobijene Hrvatske vojske' koja nije bila ni časna, ni hrvatska, a ni slavna.
IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin:

„Ja sam apsolutno siguran da je predsjednik Josipović deklarirani humanist, demokrata, nadasve antifašist. Ja sam svjestan, nastavlja Kajin, i da su njegove namjere iskrene, ali kad bi se mene pitalo ja nikad u Bleiburg ne bih išao. I, predlažem da Hrvatski Sabor čak odustane i od pokroviteljstva tih komemoracija u Bleiburgu, pogotovo pred spomenikom na kojem piše 'u čast i slavu pobijene Hrvatske vojske' koja nije bila ni časna, ni hrvatska, a ni slavna. Ako se želi odati pošta nevinim ljudima, a treba je odati, onda neka se to radi u Hrvatskoj i Sloveniji. Nema nikakve dvojbe da je zločina bilo, ti se  zločini komunističke vlasti ne smiju skrivati, nedužne žrtve treba rehabilitirati, kršćanski pokopati i oplakati. Ali, da su baš, za razliku od Jasenovca, svi bili nevini, ta teorija je 'nategnuta'."

Potrebna gesta

Povjesničarka Zorica Stipetić također ističe da je Bleiburg mjesto simbolike, a ne stvarne grobnice, a kad je nešto mjesto simbolike, kaže dr Stipetić, onda se treba vidjeti kojim se to simboilima i vrijednostima odaje poštovanje:

„Čini mi se da je predsjednik Josipović gotovo zadovoljavajuće obrazložio svoj dolazak na Bleiburg, ali ipak ne previše decidirano, jer,tamo su ga, potsjeća dr Stipetić, dočekali ljudi s kojima se pozdravio, kao Ilija Abramovič, predsjednik Počasnog bleiburškog voda, koji su godinama slavili  upravo NDH i to jest mjesto obnavljanja te ideologije. Ima kontroverzi, kaže dr Stipetić, i u  medijskom naglašavanju i obrazloženjima kako je predsjednik 'išao nevinim žrtvama'. Nisu sve nevine žrtve nevine dok im se to ne dokaže, jer bi po toj logici onda i Hitler bio nevina žrtva, i Mussolini. Osvetu moramo osuditi i svako nasilje nad čovjekom, ako nije suđen, ali režirati to uz 'nevinost' je jedna manipulativna stvar.“
Osvetu moramo osuditi i svako nasilje nad čovjekom, ako nije suđen, ali režirati to uz 'nevinost' je jedna manipulativna stvar.

Josipovićevo polaganje vijenca na spomenik u Bleiburgu osudio je u priopćenju u ponedjeljak i Centar za društvena istraživanja 'Branko Horvat' i Margelov institut u Zagrebu.

Iz redova vladajućeg HDZ-s  pohvale. Saborski zastupnik Andrija Hebrang Josipovićevu gestu smatra 'velikim iskorakom u konačnom pomirenju na hrvatskoj sceni.'

Drago Pilsel, Foto: Saša Čolić
Novinar i teolog Drago Pilsel smatra, međutim, da je riječ o 'trulom kompromisu' :

„Mislim da je gesta potrebna i da kraj svađa ustaša i partizana treba doći, ali mislim da je predsjednik Josipović napravio jedan 'truli kompromis'.U trenutku kad on postavlja cvijet na spomenik na kojem piše 'u čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci' on nastavlja hraniti jedan mit, htio on to ili ne, jer tamo nije poginula hrvatska vojska, tamo se predala hrvatska vojska.“

Nakon mirotvornih inicijativa i poteza u Bosni i Hercegovoni hrvatski je predsjednik, zaključuje kolumnist Marinko Čulić, očito smatrao da i u samoj  Hrvatskoj treba završiti s prijeporima o Bleiburgu, na žalost, cijela stvar nije dobro osmišljena:

„Previše je tu otvorenih stvari da bi čovjek mogao staviti ruku u vatru, kako je to nekakav čin koji će definitivno staviti točku na prijepore oko Bleiburga, a najmanje da će to biti jamstvo Hrvatske kao moderne države.“
21.06.2010.

FIRMA POVEZANA S CARLOM BILDTOM POD ISTRAGOM ZBOG RATNIH ZLOCINA U SUDANU

 

Švedska naftna kompanija Lundin, u čijem upravnom odboru je bio Bildt, mogla bi biti saučesnik u izvršenju zločina

image

Švedsko pravosuđe je saopćilo u ponedjeljak da otvara preliminarnu istragu o eventualnoj umiješanosti u ratne zločine u Sudanu jedne naftne kompanije povezane s ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom.

Tužitelj Magnus Elving "odlučio je danas otvoriti preliminarnu istragu koja se odnosi na zločine protiv humanitarnog prava počinjene u Sudanu između 1997. i 2003. godine", navodi se u saopćenju državnog tužitelja, prenosi AFP.

Odluka o pokretanju istrage je donesena nakon što je 8. juna objavljen izvještaj ECOS-a, nevladine organizacije koja okuplja evropske organizacije "koje rade za mir i pravdu u Sudanu".

Prema ovom izvještaju, švedska naftna kompanija Lundin, u čijem upravnom odboru je bio Bildt, njen malajski partner Petronas Carigali Overseas i austrijski OMV Exploration "mogli bi biti saučesnici u izvršenju ratnih zločina i zločina protiv humanosti u Sudanu".

ECOS smatra da je eksploatacija nafte u politički nestabilnoj zoni favorizirala sukob između pobunjenika i vlade u Kartumu.

ECOS procjenjuje da je oko 12.000 ljudi ubijeno ili umrlo od gladi, od iscrpljenosti i bolesti povezanih s ratom između 1997. i 2003. godine u regiji u kojoj se provodilo inkriminirano vađenje nafte.

"Preliminarna istraga ima za cilj da provjeri ima li osoba povezanih sa Švedskom koje bi mogle biti osumnjičene za umiješanost u ove zločine", navodi se u saopćenju.

Bildt nije naveden, ali je ovaj bivši premijer bio član upravnog odbora Lundina između 2000. i 2006. godine.

On je u ponedjeljak odbio komentirati slučaj iako se poslije objavljivanja izvještaja zauzeo za odbranu Lundina.

Neki glasovi iz opozicije su zatražili njegovu ostavku.

Socijaldemokratski poslanik i bivši ministar pravosuđa Thomas Bodstroem savjetovao je Bildta da napravi političku "pauzu", jer se još nikada neka sudska istraga povezana s tako ozbiljnim činjenicama nije "odnosila na tako visoko pozicioniranog političara".

Premijer Fredrik Reinfeldt je za sada odbio komentirati ovaj slučaj.

21.06.2010.

SARADNJA OSCE-A I EU KLJUCNA ZA STABILNOST JUGOISTOCNE EVROPE

 

24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Saradnja OSCE-a i EU ključna / 24sata.info

 

24SI - Saradnja i partnerstvo između OSCE-a i Evropske unije ključna je za stabilnost u Jugoistočnoj Evropi, zaključili su učesnici OSCE-ovog godišnjeg regionalnog skupa, koji je započeo danas u Sarajevu, saopćavaju iz OSCE-a.

 

 

Na dvodnevnom sastanku organiziranom od strane Centra za prevenciju konflikata OSCE-ovog Sekretarijata u Beču, u suradnji sa Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini, okupili su se šefovi OSCE-ovih terenskih operacija unutar Jugoistočne Evrope. Sastanku je prisustvovao i ambasador Herbert Salber, direktor Centra za prevenciju konflikata.



Učesnici će razgovarati o trenutnom i budućem radu misija OSCE-a u regiji i značaju suradnje i partnerstva između OSCE-a i Evropske unije u Jugoistočnoj Evropi.

“Obje organizacije cijene demokratiju i osnovne slobode kao vrijednosti koje dijelimo sa svakom od država u kojoj radimo,” izjavio je ambasador Gary D. Robbins, šef Misije OSCE-a u BiH. “OSCE, sa svojim članstvom i konceptom sveobuhvatne sigurnosti istinsko je mjesto za dijalog i suradnju svih.“

(24sata.info)

21.06.2010.

ZAJEDNICKA SJEDNICA VLADA HRVATSKE I BiH: GRANICA NAS NE RAZDVAJA, VEC SPAJA

 

 
24sata.info PHOTO
image Sjednica Vlada Hrvatske i BiH / index

 

24SI - U Splitskoj Vili Dalmacija zajedničku sjednicu održale su Vlade Hrvatske i BiH. Sjednicom su predsjedali Jadranka Kosor i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić.

 

Tema rasprave je saradnja Hrvatske i BiH na više različitih nivoa, s naglaskom na policiji i pravosuđu, euroatlantskim integracijama, gospodarstvu i saobraćaju. "Uvjerena sam da ćemo dokazati kako granica nije nešto što nas razdvaja, već mjesto susreta ljudi i ideja", rekla je Jadranka Kosor na početku sjednice istakavši kako Hrvatska upravo sa BiH ima najdužu granicu, navodi Index.

Kosor je podržala put Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama i najavila da će Hrvatska maksimalno olakšati put svojih susjeda prema Evropskoj uniji. Podsjetila je kako je u tu svrhu Špiriću predala i prijevode pravne stečevine EU na hrvatski jezik. Iste je te prijevode Kosorica nedavno uručila i srpskom premijeru.

Nikola Špirić podržao je Kosoričinu poruku, kazavši kako se slaže sa tvrdnjom da nas granica može spajati, a ne samo razdvajati. Izjavio je da su odnosi Hrvatske i BiH u usponu, i izrazio nadu da će se odnosi u budućnosti samo dodatno razvijati.

(24sata.info)

21.06.2010.

JOHN WILSON: SRPSKA ARTILJERIJA NESELEKTIVNO I NEPRIMJERNO GADJALA SARAJEVO

 

"Napadi na grad bili su intenzivni i trajali su i po 16 sati. Takvu intenzivnu vatru kao u Sarajevu nisam iskusio ni tokom ratova u Vijetnamu i Libanu", kazao je svjedok

image

 

Suđenje bivšem vođi pobunjenih bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je danas u Haškom tribunalu izvođenjem novog svjedoka tužilaštva, australijskog generala Johna Wilsona, koji je rekao da su srpske snage, koje su držale položaje oko Sarajeva 1992, artiljeriju koristile "neselektivno i neprimjereno".

Napadi na grad bili su intenzivni i trajali su i po 16 sati, kazao je svjedok, naglasivši da takvu intenzivnu vatru kao u Sarajevu nije iskusio ni tokom ratova u Vijetnamu i Libanu.

Wilson je od početka 1992. godine predvodio tim oficira za vezu u okviru mirovnih snaga UN u Hrvatskoj i BiH i učestvovao u pregovorima za otvaranje sarajevskog aerodroma i deblokadu i evakuaciju kasarni JNA.

On je posvjedočio da su se od 14. maja do 24. juna 1992. godine, tokom njegovog boravka u Sarajevu, vodile teške i intenzivne borbe sa kratkotrajnim prekidima.

Upitan da opiše odnos snaga OSBiH i srpskih snaga, wilson je ukazao da je taj odnos bio nesrazmjeran i da su srpske snage imale oko 200 i više minobacačkih cijevi i artiljerije, dok su snage OSBiH raspolagale, prema njegovim saznanjima, sa samo desetak komada teškog oružja.

Wilson je posvjedočio da su srpske snage 28. maja granatirale Sarajevo od pet popodne do jedan ujutro i da je naglasak bio na bombardovanju centra grada.

Karadžić je sugerisao svjedoku tužilaštva da primirja nisu uspijevala jer je, kako je rekao, "muslimanska" strana željela da ona propadnu i da to dospije na naslovne strane svjetskih medija, a Wilson je na to odgovorio da su za prekide primirja bile krive sve tri strane u sukobu i da se ne može kriviti samo jedna strana.

Svjedok je u svom iskazu naveo da je vidio velika oštećenja i spaljene kuće u Bijeljini te kretanja paravojnih grupa, a Karadžić ga je upitao da li ima neki od tih izvještaja, na šta je Wilson rekao da nije zadržao nijedan izvještaj ali da je u iskazu opisao sve čega se sjeća i da je bio vrlo dobro informisan.

Karadžić ga je upitao da li zna da su sukob u Bijeljini 1. i 2. aprila 1992. godine inicirali "muslimanski ekstremisti" bacanjem bombe na srpski kafić i da je dosta Srba poginulo u Bijeljini, svjedok je odgovorio da mu to nije poznato.

Upitan da li zna za ubijanje Srba u dolini Neretve, odakle su bježali u februaru i martu 1992. godine, Wilson je rekao da je znao da su Bošnjaci bili protjerivani i etnički čišćeni i da nije upućen u to da su i Srbi bili etnički čišćeni.

Karadžić je tvrdio da su prije aprila 1992. godine isključivo Srbi bili ubijani i etnički čišćeni.

Wilson je rekao da mu je bila poznata kampanja da se muslimani protjeraju iz sjeveroistočne Bosne i da mu je bio poznat stav Predsjedništva RBiH da želi integrisanu zajednicu u kojoj će svi živjeti zajedno.

21.06.2010.

MILORAD DODIK: BEZ OBZIRA NA PISMO HILLARY, UVJET RS CE SE ISPUNITI ILI BiH NE IDE U MAP!

 

Premijer manjeg entiteta zamjera američkom državnom sekretaru i to što kaže da očekuje da će se “brzo formirati vlada BiH”

image

Predsjednik Vlade RS i SNSD-a Milorad Dodik ponovio je da je jasan stav RS o pitanju vojne imovine u BiH, ističući da je RS spremna da 23 od ukupno 69 lokacija perspektivne vojne imovine u BiH stavi na raspolaganje Ministarstvu odbrane, ali pod dva uvjeta.

On je ovo izjavio danas novinarima u Banjoj Luci komentirajući pismo koje je američka državna sekretarka Hillary Clinton uputila Predsjedništvu BiH u kojem je pozvala sve strane u BiH da nastave s traženjem rješenja za problem vojne imovine da bi omogućili zemlji da u ovoj godini započne godišnji nacionalni program i iskoristi sve pogodnosti koje pruža Akcioni plan o članstvu u NATO-u.

Prvi uvjet o kojem govori Dodik jeste da se te 23 lokacije u RS, i kada se stave na raspolaganje Ministarstvu odbrane, ne mogu prometovati i da kada prestane potreba za vojne svrhe da se daju entitetima u kojima se nalaze, a drugi uvjet RS je i da se ostala vojna nepokretna imovina “automatski” dodijeli lokalnim zajednicama, entitetima, školskim, zdravstvenim i drugim ustanovama.

"Ne može se desiti da se izdvoje te 23 lokacije, a da ostali dio imovine ostane neriješen", rekao je Dodik i dodao da se može prihvatiti taj uvjet RS, a ako ne, onda "ne idemo u MAP i ništa se neće desiti".

A ako se ispune ta dva uvjeta, kazao je, RS će pristati na dogovor o pitanju rješenja za problem vojne imovine u BiH.

“Promjenu našeg stava o ovom pitanju neće izmijeniti ni pismo Hillary Clinton”, kategoričan je entitetski premijer i napominje da treba razgraničiti pojmove “upisati” i “staviti na korištenje” tu imovinu.

Dodao je i da je pitanje vojne imovine poznat problem još odranije, te da “niko ne može da spriječi da se za njega interesiraju i poznate ličnosti svijeta, pa stoga razumije” i interes Hillary Clinton.

“Ipak mislimo da je ta inicijativa došla od  jedne zainteresirane strukture iz BiH”, dodao je Dodik.

Zamjera i na tome što se u pismu Hillary Clinton vide “suštinske greške”, gdje ona kaže, kako navodi, da očekuje da će se “brzo formirati vlada BiH”.

Dodik na to kaže da vlada BiH “ne postoji, te nije definirana Ustavom ni u Dejtonskom sporazumu”.

Ako je Hillary Clinton, kako kaže, napravila grešku, može to da razumije, ali napominje da u BiH postoji Vijeće ministara BiH koje ima “svoju ustavnu poziciju, ali nije vlada”.

21.06.2010.

AGRESIVNI TIGRASTI KOMARCI IZ HRVATSKE I CRNE GORE STIGLI I U BiH

 

Ubod izaziva jaku i bolnu imunološku reakciju s plikovima promjera i do 12 centimetara

image Tigrasti komarac: Agresivna vrsta

Agresivni tigrasti komarci koji, kako prenose hrvatski i crnogorski mediji, prenose više vrsta tropskih bolesti i virusa, pronađeni su i u BiH, potvrdio nam je docent Suvad Lelo, evolucionist zoolog s Odsjeka za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

- Tigrastih komaraca ima u svim dijelovima BiH gdje teren omogućava stvaranje mediteranske mikroklime. Tačno je da su oni jako agresivni, brže i lakše dolaze do hrane od domaćih vrsta, lako se adaptiraju i stanište im može biti bilo gdje, što znači da su u prednosti u odnosu na autohtone vrste - objašnjava Lelo.

Oni koje je ugrizao tigrasti komarac tvrde da im je mjesto uboda oteklo čime se formirao krug promjera 12 centimetara s tamnijim žarištem, a sve je praćeno dosta jakim bolovima.
Lelo ističe da je to moguće i da se radi o jakoj imunološkoj reakciji.

- Normalno je da organizam tako reagira jer se nikada prije nije susreo s proteinom koji nam ubacuje taj komarac. Zbog toga organizam ubrzano proizvodi antitijela kako bi mu se suprotstavio i to izaziva burnu reakciju, ali se ona relativno brzo smiruje - kaže Lelo i dodaje da je i on pretrpio ubod tigrastog komarca i da je bilo vrlo neprijatno.

Kako se zaštititi


Lelo ističe da ne postoji kvalitetan način odbrane od komaraca bilo koje vrste, osim upotrebe repelenata, odnosno sredstava koja ih odbijaju.

- Komarci su dobri letači, mogu prijeći kilometre kada osjete čovjeka. Zabluda je da se razmnožavaju samo u stajaćim vodama, jer naprimjer komarac malaričar voli brze i čiste vode - kaže Lelo.

21.06.2010.

GRADJANI BiH I DALJE SUOCENI SA REDOVIMA PRED AMBASADAMA

Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama

Redovi za vize ispred ambasada - ilustrativna fotografija, Foto: Vesna Anđić

Redovi za vize ispred ambasada - ilustrativna fotografija, Foto: Vesna Anđić

20.06.2010
Evropski parlament otvorio je ovih dana put za ulazak Rumunije i Bugarske u Šengenski prostor do marta 2011. godine.

Inače, velika evropska ideja ukidanja međusobnih granica nastala je 14.  juna prije tačno 25 godina i danas je znamo kao „šengenski režim“. Tada su Francuska, Njemačka i tri zemlje Beneluksa odlučile ukinuti međusobne granice kako bi stvorile zajednički prostor, kojem su se poslije priključivale i druge zemlje.

Četvrt vijeka nakon potpisivanja Šengenskog sporazuma, građani BiH koji se odluče na putovanje u zemlje Evropske unije suočeni su s redovima pred ambasadama i konzulatima, komplikovanom papirologijom i dugim čekanjem viza, s neizvjesnim ishodom.

Šengenski prostor danas obuhvata 27 država, a unutar njega, više od 400 miliona građana bez pasoša mogu da putuju - od Finske do Grčke i od Portugala do poljske granice.  Sloboda kretanja zagarantovana je na teritoriji koji ima više od 40.000 kilometra spoljašnje morske i gotovo 8.000 kilometara kopnene granice. Upravo ta sloboda kretanja, nepoznanica je za najveći broj građana BiH – dugogodišnja izolacija prema Evropi i svijetu uticala je i na njihovu svijest.

Rat se začinje u glavama ljudi, tako da će i ove rampe i prepreke Šengen uistinu otvoriti. To se moramo nadati. Malo će duže trajati – sa ovim preprekama u glavama, u mentalitetima.
Da li će se nešto promijeniti nakon što se granice otvore i BiH dospije na bijelu šengensku listu, pitali smo profesora na sarajevskom Filozofskom fakultetu, Uga Vlaisavljevića:

„Čuven je onaj stav koji je u UNESCO-voj povelji. Oni čak imaju odjel za filozofiju koji govori o ratu. Rat se začinje u glavama ljudi, tako da će i ove rampe i prepreke Šengen uistinu otvoriti. To se moramo nadati. Malo će duže trajati – sa ovim preprekama u glavama, u mentalitetima.“


Opšta beznadežnost

Šengenski sporazum potpisan je na brodu "Princeza Mari-Astrid", u mjestu Mozel, pored Šengena, malog mjesta u Luksemburgu. Nakon Njemačke, Francuske i tri zemlje Beneluksa, pristupila mu je većina članica EU.

Cilj sporazuma bilo je ukidanje i harmonizacija graničnih prelaza između zemalja potpisnica. Kontrola je svedena samo na vanjske, šengenske granice. Sve zemlje obuhvaćene sporazumom imaju zajedničku graničnu i viznu politiku za zemlje izvan šengenske zone. Irska i Velika Britanija su 1992. tražile izuzeće od sporazuma i zadržale kontrolu svojih vanjskih granica. 

Neke od novoprimljenih članica, kao što su Kipar, Rumunija i Bugarska, još nisu uskladile zakonodavstvo i operativnu kontrolu spoljnih granica Evropske unije, tako da još nisu priključene zoni Šengena.

Svake godine oko deset miliona ljudi dobije šengensku vizu, s kojom mogu putovati u većinu članica EU-a, Norvešku, Island i Švicarsku.

.“

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju
21.06.2010.

JOS UVIJEK NIKO NIJE ODGOVARAO ZA RATNU PROPAGANDU

 

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

20.06.2010
Od kada postoji novinarstvo, postoje i novinari koji izvještavaju u korist nečijeg interesa. Koliko god kodeks profesije zabranjivao, u ratovima se i novinari znaju svrstati na neku od strana. Postoje, nažalost, i oni koji se direktno uključuju u ratno-huškačku propagandu, što se naročito zorno pokazalo u posljednjim ratovima na Balkanu. Slučajevi su više nego brojni, a da stvar bude gora, niti jedan novinar, ali ni medijska kuća nisu odgovarali - ni krivično, ni moralno. 
 
Iako je i u proteklom bh. ratu novinarska riječ povremeno bila ubojitija od metka, a njene žrtve brojne, za takav zločin još niko nije odgovarao. U BiH, ali i regionu, nije zabilježen nijedan slučaj da je novinar optužen ili kažnjen za podstrekivanje zločina, podsjeća glavna urednica sarajevskog Oslobođenja Vildana Selimbegović:

„Činjenica je da smo opredijeljeni za kratka pamćenja i bojim se da je sve ono što je u ovim siromašnim godinama uslijedilo jako puno novinara, medija dovelo u takvu ovisnost od političkih partija - da li onih istih za koje su radili u ratu ili one koje su pronašli nakon rata, da bismo trebali početi pričati o vraćanju dostojanstvu profesije, pa vjerovatno da bismo došli i do te teme,.“


Ovim teškim pitanjem malo se bavila i sama profesija. Među rijetkim objavljenim djelima na ovu temu izdvaja se knjiga „Kovanje rata“, autora Marka Thompsona, a film slične sadržine priprema i bh. dugogodišnnji novinar i direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić. U BiH, ali i regionu, u svim poslijeratnim godinama nije bilo dovoljno snage da se o ovome govori, dodaje Kontić:

„Ja sam našao primjera novinarstva koje je, zapravo, uzrokovalo teške posljedice, uključujući i smrtne posljedice po ljude, ali nije bilo snage u ovdašnjoj javnosti, a posebno novinarskoj, da se ta tema zaista otvori. Uradio je i Kemal Kurspahić, ja bih rekao - možda i najbolje djelo iz te oblasti. Ono je govorilo o novinarstvu na prostoru bivše Jugoslavije od 1945. do 2000., u kojem je on baš na više načina upravo otvorio ovo pitanje i ostavio nekoliko karakterističnih primjera ne samo iz bosanskohrecegovačkog nego posebno iz srpskog, hrvatskog i crnogorskog novinarstva. Ali sve su to stvari koje su prošle na neki način ugluho.“

Mašinerija koja je ostavljala krv i suze

Ugledni teoretičar novinarske etike Claude Jean Bertrand postavio je opšta načela izvještavanja kojih se treba pridržavati i u ratu. To su poštovati život i afirmisati solidarnost među ljudima. Temeljne zabrane u izvještavanju jesu: ne lagati, ne prisvajati tuđa dobra i ne nanositi nepotrebnu bol.

Novinari su odigrali značajnu ulogu u toj mašineriji. Zašto nisu ušlu u sudnice, ja sad ne znam, ali mislim da je i do profesije.
Veliki broj novinara u BiH, ali i šire, tokom burnih 90-tih na Balkanu radio je upravo suprotno, smatra dugogodišnji novinar koji je trenutno na čelu Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Sinan Alić:

„Značajna imena bili su transmisija te mašinerije koja je na ovim prostorima ex-Jugoslavije ostavljala krv i suze iza sebe. Novinari su odigrali značajnu ulogu u toj mašineriji. Zašto nisu ušlu u sudnice, ja sad ne znam, ali mislim da je i do profesije. Mislim da profesija nije smogla snage da se uhvati u koštac, pa ajko ništa drugo, da napravi neku bijelu, žutu, zelenu - ili ne znam ni ja kako bih je nazvao - knjigu, da nakon istraživanja evidentira kako su se ponašali neki novinari, pa i neke redakcije, u tim najtežim trenucima.“   


U nekim predmetima za ratni zločin koji su procesuirani identifikovani su pojedini mediji kao ratno-huškački, podsjeća Alić: 

„Gdje je tačno konstatovano da je djelovanje Kozarskog vjesnika i tadašnjeg Radio Prijedora imalo za posljedicu zločin. Pa čak i da ne budu kažnjeni sudski, ponašanje nekih novinara, šagoljizam, je postao sinonim za to ratno-huškačko novinarstvo. Ili tamo raznorazne milijane. Dakle sadašnji novinari koji rade taj posao treba da shvate da tako kako su radili nečasni ljudi u to vrijeme ne može se raditi.“   

Pitanje je da li bi sudski proces i na koji način, gdje, pred kojim sudom da bide vođen, doprinio da se to više ne ponovi, ili možda da znamo više o tome čija je odgovornost veća - da li politike i političara, da li novinara i medija.
U trenutku kada se pravda i bosanskohercegovačko, pa i regionalno pravosuđe čine nemoćnim da procesuiraju direktne izvršioce i egzekutore ratnih zločina, malo je vjerovatno da će se ratno-huškačko novinarstvo i novinari ikada naći pred licem pravde, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:

„Pogotovo što se uvijek tada otvara niz pitanja da li su novinari bili samo, a činjenica je da jesu, marionete u rukama politike i političara. Prema tome, odgovornost novinara svakako postoji. Ona je vrlo velika i vrlo ozbiljna. Oni snose sigurno odgovornost za brutalnost, koja je neviđena nakon Drugog svjetskog rata u Evropi. Oni snose odgovornost za dehumanizaciju etničkih grupa koje su na taj način postale žrtve nasilja koje se činilo maltene dozvoljenim. Ali pitanje je da li bi sudski proces i na koji način, gdje, pred kojim sudom da bide vođen, doprinio da se to više ne ponovi, ili možda da znamo više o tome čija je odgovornost veća - da li politike i političara, da li novinara i medija.“   

Za sada, gotovo dvije decenije nakon početka rata na prostorima bivše Jugoslavije jedino je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije pokrenulo je istragu o odgovornosti medija i novinara za podstrekivanje ratnih zločina početkom devedesetih. Istraga o odgovornosti medija pokrenuta je nakon izjava svjedoka tokom suđenja za masakr 200 Hrvata na farmi Ovčara kod Vukovara 1991. godine, i za ubistvo 25 Bošnjaka u Zvorniku 1992. Iz  Tužilaštva je potvrđeno da su se na ovim suđenjima mogli čuti i iskazi nekih od okrivljenih u kojima navode da su ih upravo pojedini tekstovi i izveštaji elektronskih medija stimulisali da učestvuju u zločinima.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

NVO podsećaju na obavezu hapšenja Mladića
Na svakom daljem koraku biće Mladić
Još uvijek niko nije odgovarao za ratnu propagandu
Oboljeli od PTSP-a izloženi stalnoj retraumatizaciji
Lalović i Škiljević osuđeni za zločine na Kuli
Phillips: CIlj Sarajevsko-romanijskog kopusa bila je blokada Sarajeva

21.06.2010.

KIRSTEN GILEN: ZA BiH POSTOJI SAMO JEDAN PUT

 

Kirsten Gilen, Foto: Midhat Poturović

Kirsten Gilen, Foto: Midhat Poturović

20.06.2010
Ambasada Danske u BiH zatvara se u septembru naredne godine, potvrdila je ambasadorica ove zemlje, Kirsten Gilen (Geelan). U intervjuu za RSE kaže kako bi voljela da u BiH više učešća u političkom životu imaju NVO i civilno društvo, te poziva mlade ljude da izađu na izbore i, prije nego zaokruže listić, odluče šta je za njih važno.

RSE: Mnogo građana BiH živi u Danskoj i čini se da su više nego zadovoljni načinom na koji je organizovana, njenom vladavinom zakona i socijalnom skrbi. Možete li to uporediti sa prilikama u BiH? 

Geelan: Uvijek je teško porediti zemlje. Jedino u pogledu mogućnosti koje jedna zemlja nudi u odnosu na drugu. Kad pogledate situaciju u BiH jasno je da je u Danskoj jedna od pozitivnih stvari aktivno učešće nevladinih organizacija i civilnog društva u političkom životu. To je veoma važna dimenzija danskog političkog života. Toga bih ja voljela da vidim više u BiH. 

RSE: Koje su političke prednosti ulaska u EU?

Geelan: One su brojne. U širem kontekstu - otvaraju se brojne mogućnosti za individue, ekonomiju i zemlju u cjelini. Ljudi mogu putovati, kompanije  imaju pristup jedinstvenom tržištu, tu je povećanje stranih investicija, gradnja infrastrukture. Često govorimo o vladavini zakona, borbi protiv korupcije i unapređenju standarda za ljudska prava, što su samo neke od mogućnosti koje pruža članstvo u EU. 

RSE: Trebaju li bh. političari promjeniti način razmišljanja ukoliko žele u EU? 

Pozitivan korak bi bio da što više ljudi glasa, naročito mladih i da budu iskreni i da odluče šta je to za njih važno i da prema tome glasaju.
Geelan:
Mi smo svi svjesni da izbori dolaze u oktobru. Mislim da su ovi izbori za BiH važni u mnogim aspektima, a najvažnija poruka koja se sada može ljudima dati jeste ona da je važno glasati. Svaki glas je bitan. Mislim da je potrebno i da se razmišljanje ljudi promijeni. Ovdje se često govori da postoji politička apatija, neću to negirati, ali bih voljela to istaći. Pozitivan korak bi bio da što više ljudi glasa, naročito mladih i da budu iskreni i da odluče šta je to za njih važno i da prema tome glasaju. 

RSE: Šta je to što je najneophodnije za Bosnu i Hercegovinu da u ovom trenutku napravi? 

Geelan:
Svi u BiH razumiju kakav je to okvir neophodan. Ali postoje političari koji za vlastite potrebe igraju na evropsku kartu. Veoma se često u ovoj zemlji susrećemo s retoričkim pitanjem zašto nije odobrena vizna liberalizacija. Put ka EU je težak i glavna odgovornost leži na svakoj zemlji ponaosob - i vladi i političarima - u smislu prihvatanja evropskih standarda, te  usklađivanja domaće legislative s evropskom. 

RSE: A šta ukoliko bh. političari i u narednom periodu ne ispune ono što im je zadato? 

Geelan: Ovo nije vrijeme da se tako razmišlja. Mislim da za BiH postoji samo jedan put – to je da se vrati gdje pripada. BiH je evropska zemlja, ona pripada evropskoj porodici i što se tiče moje Vlade, mi ne mislimo da je mapa Evropske unije kompletna bez Bosne i Hercegovine u njoj. 

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju

21.06.2010.

SEJDIJU I TACI: NAKON ODLUKE U HAGU NOVA EPOHA ZA KOSOVO

 

24sata.info PHOTO
image Fatmir Sejdiu / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik i premijer Kosova Fatmir Sejdiju i Hašim Tači izjavili su danas da će se nova epoha na polju evroatlantskih integracija za Kosovo otvoriti poslije objavljivanja mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu.

 

"Ne prejudiciramo odluke ili mišljenja Međunarodnog suda pravde, ali su do sada, Kosovo i druge zemlje koje podržavaju nezavisnost dostojanstveno predstavile svoje argumente za", rekao je Sejdiju u Prištini po povratku iz Malavija.

Tači, koji se danas vratio iz Brisela, rekao je da je nezavisnost Kosova nepovratna i da pitanje nezavisnosti neće biti ponovo otvoreno.

"Želim da uvjerim građane da ni u kakvim okolnostima neće biti povratka unazad i neće biti otvaranja pitanja statusa, kao ni pitanja teritorijalnog integriteta Republike Kosova", rekao je Tači.

Predsjednik Kosova je rekao da je dobio podršku Malavija - predsjedavajućeg Afričkoj uniji, u procesu lobiranja za nova priznavanja nezavisnosti Kosova.

Tači je naveo da je u Briselu dobio podršku za nastavak procesa evroatlantskih integracija.

"Potpuno sam uvjeren da će EU poslije objavljivanja mišljenja suda biti jedinstvena oko budućnosti Kosova i integracija u NATO i EU", rekao je Tači.

Tokom posjete Briselu Tači se sastao sa visokim predstavnicima EU, uključujući visoku predstavnicu za spoljne poslove Ketrin Ešton i komesara za proširenje Štefana Filea, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fogom Rasmusenom.

(24sata.info)

21.06.2010.

U POJAS GAZE ULAZI SVE OSIM NAORUZANJA I VOJNE OPREME

 

Blokada uvedena pošto su hamasovci 2006. pobijedili na izborima, a sljedeće godine je pojačana, kada je Hamas silom preuzeo kontrolu od Fataha

image Netanijahu: Ublažavanje blokade (Foto: AFP)

Izraelska vlada odobrila je danas korake ka ublažavanju kopnene blokade pojasa Gaze, pošto je u četvrtak objavljena neobavezujuća deklaracija kojim se takav potez podržava.

U današnjem saopćenju kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, izdatom nakon glasanja ministara, naglašava se da se ova promjena neće kositi s politikom Izraela da "brani svoje građane od terora, raketne vatre, niti bilo koje neprijateljske aktivnosti iz Gaze".

Jedan neimenovani zvaničnik je precizirao da se ublažavanje blokade ogleda u tome što je lista proizvoda dozvoljenih za isporuku pojasu Gaze zamijenjena listom zabranjenih, koja se ograničava na oružje i materijal koji se može iskoristiti u vojne svrhe.

To praktično znači da sve ono što se ne smatra vojnom opremom može slobodno da uđe u Gazu, a u prethodne tri godine dozvoljen je transfer samo osnovnih humanitarnih zaliha. Nova lista zabranjenih proizvoda, međutim, nije izdata, ali je najavljeno da će se to učiniti što je moguće brže i da će uključiti svo oružje.

"Svaki proizvod koji nije na listi moći će da uđe u Gazu", navedeno je u saopćenju. To znači da će na osnovu nove politike biti dozvoljena isporuka građevinskog materijala za projekte koje je odobrila Palestinska uprava (PU) ili one pod međunarodnim nadzorom, uključujući škole, zdravstvene ustanove, vodovod i drugu osnovnu infrastrukturu.

Izmjena politike takođe ima za cilj da se poboljša ekonomska aktivnost u pojasu kojim vlada islamistički Hamas i da se humanitarna pomoć efikasnije doprema.

Izrael će razmotriti dalje ublažavanje blokade, ako se situacija na terenu poboljša, a već sada olakšati i putovanja ljudi iz humanitarnih i zdravstvenih razloga.

Ta zemlja će takođe nastaviti da provjerava svaki proizvod koji se dopremi u luku Ašdod, a namijenjen je pojasu Gaze.

U saopćenju se ističe da odbrambeni režim duž granice s Gazom ostaje na snazi i da Izrael i dalje smatra Hamas terorističkom organizacijom.

Blokada Gaze uvedena je pošto su hamasovci 2006. pobijedili na palestinskim općim izborima, a sredinom sljedeće godine je pojačana, kada je Hamas silom preuzeo kontrolu nad Gazom od umjerenijeg rivalskog Fataha.

Fatah, predsjednika PU Mahmuda Abasa, vlada sada samo Zapadnom obalom.

Glavni cilj blokade je bio da se spriječi naoružavanje Hamasa, ali su UN upozoravale da su Palestinci u tom području suočeni s humanitarnom krizom, što je Izrael poricao.

Pritisci na jevrejsku državu da ukine blokadu porasli su nakon smrtonosnog upada izraelskih mornaričkih komandosa na konvoj brodova koji su nosili 10.000 tona pomoći Gazi, 31. maja, prenosi Tanjug.

U sukobu s komandosima poginulo je devet propalestinskih aktivista, turskih državljana. Upad je naišao na osude širom svijeta

21.06.2010.

ISTRAGA POKAZALA PROPUSTE U PLANIRANJU PREUZIMANJA KONVOJA ZA GAZU

 

Izrael je oštro kritikovan širom svijeta zbog upada na turski brod, kada je ubijeno devet turskih državljana

image

Unutrašnja izraelska vojna istraga preuzimanja kontrole nad konvojem brodova, koji su 31. maja nosili pomoć pojasu Gaze, pokazala je da je bilo propusta u planiranju i načinu na koji su mornarički komandosi upali na plovila, javio je danas Radio Izrael.

Izrael je oštro kritikovan širom svijeta zbog upada na turski brod, kada je ubijeno devet turskih državljana, i pod pritiskom međunarodne zajednice odlučio je da ublaži kopnenu blokadu pojasa Gaze, što je danas zvanično odobrila izraelska vlada.

Fotografije i video snimci objavljeni poslije tog krvavog incidenta pokazali su da su se na jednom od šest brodova komandosi sukobili sa propalestinskim aktivistima naoružanim metalnim šipkama i noževima.

Sudeći po rezultatima istrage, komandosi koji su učestvovali u akciji kritikovali su pogrešne obaveštajne informacije uoči upada, u kojima nije uzeta u obzir mogućnost da bi ih aktivisti mogli napasti. Komandosi su takođe postavili pitanje zašto pripreme za napad na njih nisu primjećene prije nego što su poslani na brodove.

Vojna istraga koju je predvodio generalmajor u rezervi Giora Eiland je ispitivala operativne aspekte preuzimanja flotile na kojoj je bilo 10.000 tona pomoći za Palestince.

Jedna druga izraelska komisija, koju predvodi bivši sudija Vrhovnog suda, osnovana je naknadno da ispita legalnost izraelske blokade pojasa Gaze i preuzimanja kontrole nad flotilom. U njoj su i dva strana posmatrača.

Vojna istraga je pokazala da jedinica komandosa nije bila adekvatno pripremljena, da nije imala dovoljno obavještajnih informacija i da je na pogrešan način prišla najvećem brodu u konvoju koji je plovio pod turskom zastavom.

"Vojnici su željeli da nose svoje ceremonijalne uniforme, oni su očekivali da sa putnicima razgovaraju, to je bilo pogrešno", rekao je jedan izraelski vojni zvaničnik Radio Izraelu, dodavši da su se kasnije prilagodili situaciji.

Komisija za istragu je takođe zaključila da je na brod trebalo upasti tak nakon što su aktivisti potisnuti vodenim topovima i dimnim bombama.

"Glavni propust u pripremama i sakupljanju informacija bio je da nismo znali da ćemo se suočiti sa desetinama pobunjenika", rekao je visoki vojni zvaničnik koji je učestvovao u upadu, naglasivši da se radilo o planiranom terorističkom napadu na vojnike

20.06.2010.

HILLARY CLINTON UPUTILA PISMO PREDSJEDNISTVU BiH: NASTAVITE SA TRAZENJEM RJESENJA ZA PROBLEM VOJNE IMOVINE

 

24sata.info PHOTO
image Hillary Clinton / 24sata.info

 

24SI - Američki državni sekretar Hillary Clinton uputila je pismo Predsjedništvu BiH u kojem je pozvala sve strane u BiH da nastave sa traženjem rješenja za problem vojne imovine da bi omogućili zemlji da u ovoj godini započne Godišnji nacionalni program (ANP) i iskoristi sve pogodnosti koje pruža Akcioni plan o članstvu u NATO (MAP).

 

U pismu, koje objavljuju "Nezavisne novine" u sutrašnjem broju, Clinton je navela da je zadovoljna što je NATO na ministarskom sastanku u Talinu odlučio da pozove BiH u MAP, uz očekivanja da će ta odluka biti katalizator za dalje reforme.

"Kao što znate, 69 lokacija perspektivne vojne imovine mora biti registrovano na državu, tačnije na korištenje Ministarstvu odbrane BiH prije nego BiH preda svoj ANP i iskoristi sve prednosti MAP procesa ove jeseni", podsjetila je Clintonova.

Ona je navela da je svjesna da još ne postoji konsenzus kako bi to trebalo da bude riješeno unutar postojećeg zakonskog okvira, ali da je veoma važno da sve strane nastave da teže praktičnom rješenju koje će omogućiti BiH da započne ANP proces ove godine.

Clinton savjetuje da je veoma bitno da lideri pređu preko etničkih podjela i pronađu zajednički jezik kada je riječ o pitanjima koja se tiču svih građana.

Američki državni sekretar je rekla da mora priznati da je ohrabrena napretkom koji je postignut na uništenju viška naoružanja i municije, ističući da će State Departmentu biti zadovoljstvo da podrži ova nastojanja, kako finansijski, tako i uz tehničku pomoć.

"Ovo je, naravno, izborna godina u BiH. Predsjednik (SAD) Barack Obama i ja pozivamo sve političke lidere u BiH da tu kampanju iskoriste da javnost podsjete na potrebu za političkim i ekonomskim reformama, ali i na sve koristi koje donose evropske i evroatlantske integracije", napisala je Clinton, izrazivši nadu da će se političari uzdržati od "provokativne retorike koja je karakterisala izborne kampanje prethodnih godina".

Ona je pozvala sve političke lidere u BiH da po završetku izbora i formiranja vlasti nastave sa izuzetno važnim procesom ustavnih reformi.

"Predsjednik i ja imamo puno povjerenje u našeg ambasadora u Sarajevu i mnoge druge diplomate koji su zaduženi za provođenje naših inicijativa i za pomaganje vašoj zemlji da postigne i ostvari svoje ciljeve", napisala je američki državni sekretar.

Clinton je poručila da su SAD i njeni NATO i EU partneri spremni da podrže BiH, ali da volja, energija i napor moraju doći od naroda i lidera BiH.

(srna)

20.06.2010.

SUTRA POCETAK LJETA

 

Ljeto nastupa u 13.28 sati po našem vremenu

image

Astronomski (kalendarski) početak ljeta ove godine je 21. juna iza podne, tačnije u 13.28 sati po našem vremenu.

Dan je tog datuma najduži, a noć najkraća.

Ljeto počinje u momentu kada Sunce u svom prividnom godišnjem kretanju dostigne sjevernu obratnicu. Trenutak kada Sunce dostigne tu tačku zove se ljetni solsticij ili ljetnja dugodnevnica. U tom istom trenutku za stanovnike južne Zemljine polutke počinje zima.

Sunce će se na prvi dan ljeta prividno nalaziti u sazviježđu Bika. Ljeto će trajati sve do 23. septembra kada nastupa jesen.

20.06.2010.

IVO JOSIPOVIC NA BELIBURGU: "POLITICKI KRAJ OVE PRICE"

 

 
24sata.info PHOTO
image Ivo Josipović / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović položio je danas vijenac i zapalio svijeće kod Spomen-obilježja na Bleiburškom polju, odavši počast žrtvama stradalima u tragičnim događanjima iz maja 1945. godine.

 

Josipović, koji je Bleiburg i Tezno kod Maribora danas posjetio u sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj, u izjavi novinarima na Bleiburškom polju izrazio je nadu da će se ovim činom jedna bolna tema iz hrvatske prošlosti ostaviti historičarima kako bi se mogli okrenuti sadašnjosti i budućnosti.

"Moja je želja da se priča iz Drugog svjetskog rata zaokruži, da se sukob koji postoji unutar korpusa ne samo hrvatskog naroda, nego i hrvatske države, na neki način stavi u okvire historijske istine i humanizma, odnosno prava svakoga na svoj grob", naglasio je predsjednik Republike.

Izrazio je zadovoljstvo što su mu se pridružili i prijatelji antifašisti kao i pripadnici manjinskih naroda i, kako je kazao, tako pokazali snagu pobjednika koji prepoznaje i stradanje onih koji su bili na drugoj strani u ratu.

Kao prvi hrvatski predsjednik koji je odao počast nevinim žrtvama na Bleiburškom polju, Josipović je izrazio nadu da će se ovim činom zaokružiti jedna bolna tema iz hrvatske prošlosti kako bi se kao moderna zemlja, utemeljena na antifašizmu i Domovinskom ratu, okrenula budućnosti.

Na Bleiburško polje su se u maju 1945. godine, nakon pobjede jugoslavenske partizanske vojske, povukle hiljade vojnika NDH i hrvatskih civila, nadajući se predaji savezničkim snagama.

Ali, vraćeni su i predani jugoslavenskim komunističkim vlastima pa ih je velik dio ubijen na tzv. križnim putevima, a samo manji dio stradao je na samom Bleiburškom polju.

Na novinarsko pitanje hoće li i iduće godine doći na Bleiburg, Josipović je rekao da nije riječ o tradiciji, već o tome da se "politički ova priča zaključi i prepusti historičarima".

Predsjednika Josipovića na Bleiburškom polju pozdravio je predsjednik Počasnog bleiburškog voda Ilija Abramović, izrazivši zadovoljstvo što je nakon 65 godina čekanja jedan hrvatski predsjednik odao počast bleiburškim žrtvama.

U odavanju počasti na Bleiburgu predsjedniku Josipoviću su se pridružili predstavnici antifašista, romske nacionalne manjine, Savjeta branitelja, u ime Vlade RH ministar uprave Davorin Mlakar i Sabora saborski zastupnik Nenad Stazić.

Prije dolaska u Bleiburg predsjednik Josipović prijepodne je položio vijence i kod spomenika i grobnice na groblju Dobrava u mariborskom prigradskom naselju Tezno.

Većina predstavnika Saveza antifašističkih boraca, kao i predstavnici srpske manjine na čelu sa saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem, nisu nakon Teznog produžili za Bleiburg, jer, kako su rekli novinarima, nemaju tamo što tražiti.

(fena)

20.06.2010.

GERALDINE MATTIOLI: EVROPSKA UNIJA MORA NASTAVITI PRITISAK NA SRBIJU

 

Zasjedanje Evropskog parlamenta - ilustrativna fotografija

Zasjedanje Evropskog parlamenta - ilustrativna fotografija

20.06.2010
I prethodnih nekoliko dana EU je imala pune ruke posla sa Zapadnim Balkanom - počelo je zelenim svjetlom za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, a završeno usvajanjem još jedne rezolucije o BiH, uz poziv svim kojih bi se trebala ticati bh. budućnost da konačno preuzmu odgovornost za nju.

Stav većine evropskih članica da je Srbija predugo držana na ledu, kad su u pitanju evropske integracije, dobio je početkom prošle sedmice dodatne argumente u pozitivnom izvještaju šefa haških tužitelja o saradnji Beograda sa Tribunalom. Nakon što su primili na znanje stav kako, bez obzira što još uvijek nema bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića u haškom pritvoru, saradnja napreduje dobro, evropski su ministri odlučili, a visoka predstavnica EU, Catherine Ashton saopštila:
 
"Konstatovali smo da Srbija nastavlja saradnju sa Haškim sudom, sa ciljem da ostvari dodatne rezultate, te smo zbog toga dogovorili da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom može ratifikovati. Uz ovo smo pozdravili opredjeljenje Beograda prema EU i aplikaciju za kandidaturu podnijetu decembra prošle godine. Želimo ići naprije i ovom pitanju ćemo se opet vratiti."
 
EU mora da pojača pritisak na Srbiju, jer, kao što reče šef haških tužitelja, on nema razloga da vjeruje kako je Mladić izvan Srbije, kao što vjeruje da se može učiniti više od strane policije i obavještajnih službi u Srbiji, kako bi se osnažilila potraga za Mladićem i koja bi se okončala njegovim hapšenjem.

Međutim, Geraldine Mattioli iz HRW je uvjerena da EU, odustajanjem od uslovljavanja napredovanja Srbije prema evropskim integracijama punom saradnjom sa Hagom, gubi efikasan mehanizam koji je do sada pred Haški sud doveo najveći broj optuženih:
 
"EU mora da pojača pritisak na Srbiju, jer, kao što reče šef haških tužitelja, on nema razloga da vjeruje kako je Mladić izvan Srbije, kao što vjeruje da se može učiniti više od strane policije i obavještajnih službi u Srbiji, kako bi se osnažilila potraga za Mladićem i koja bi se okončala njegovim hapšenjem. Snažno smo uvjereni da se to neće dogoditi ako EU ne nastavi sa pritiskom na Srbiju."

 
Fule: Bh. politički lideri treba da pokažu odgovornost


A čini se da je aktuelna bh. politička elita postala imuna na pritiske sa evropske strane - tako se nisu ni počešali kada je Evropski parlament konačno usvojio novu rezoluciju, koja malo kome donosi novosti - stanje sve lošije, političke prilike nikada gore, reforme na čekanju. Takav pogled dijeli i Evropska komisija, ustvrdio je i komesar za proširenje, Stefan Fule, koji smatra da je danas važnije nego ikada do sada reći:
 
"Posebno je važno - Dayton mora u cjelosti biti poštovan, posebno njegov dio koji se odnosi na bh. teritorijalni integritet. Izazovi u tom smislu nisu prihvatljivi. Prioritet je da politički lideri pokažu odgovornost primjenjujući presudu Evropskog suda za ljudska prava. Naredni amandmani na Ustav su neophodni kako bi BiH postala funkcionalnija država, ali i kako bi odgovorila članu 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tražio sam od premijera Špirića da uspostavi tijelo koje će se baviti ustavnim promjenama i koje će biti aktivno i nakon izbora. Jer, kao što naglašava i rezolucija EP, pridruženje EU znači prihvatanje njenih pravila i vrijednosti. Sve zemlje regiona će marta naredne godine organizovati popis stanovništva. Urgentno je da BiH usvoji zakon o popisu, jer je riječ o ključnom dijelu socijalno - ekonomskog razvoja i evropskih integracija."
 
Doris Pack, Foto: Midhat Poturović
Dayton je uzalud potrošio 15 godina, vjeruje njemački demohrišćanin, Bernd Posselt, pozivajući na novo federalno ustrojstvo države:
 
"15 godina nakon Daytona BiH nije stigla daleko. Bilo je nekog napretka, ali ograničenog. Govorimo o Daytonu i kažemo: tu je, treba ga samo dosljedno primjeniti. Međutim, to nije tako - struktura BiH kakva je sada, ne funkcionira. Ta zemlja bi trebala biti stvarna federacija tri etničke skupine - sa efikasnijim oblikom organizovanja regiona."
 

Autorica rezolucije, izvjestiteljka za BiH, Doris Pack:
 
„Ne postoji čak ni zajedničko tržište u zemlji, nema zajedničkog snabdijevanja strujom, nema zajedničkih institucija, a ustav zemlje, kakav je sačinila međunarodna zajednica u Daytonu, nije dobra osnova za funkcioniranje pravne države. Što se tiče kršenja ljudskih prava i presude Suda za ljudska prava, želimo snažniju intervenciju Evropske komisije i, ako je neophodno, sankcije koje bi provele evropske institucije. Politika koja bi bila blaža od toga neće donijeti rezultat. Oni koji imaju vlast u BiH su navikli na drugačije tonove i takve tonove koriste prema nama. Nadamo se da će konačno doći bezvizni režim, dok, kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, tu smo daleko od pobjede: takva borba na mnogim mjestima nije čak ni počela! A vlast i politika su dio toga, što, uz slabašan pravosudni sistem, odbija investitore, pa tako mladi ljudi u zemlji nemaju šansu da nađu posao."

 
A sada dobra vijest - do kraja godine se očekuje da se u parlamentima evropskih članica dovrši ratifikovanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH, što znači da on stupa na djelo.

No, to je odmah i loša vijest po ustrojstvo bh. države - jer, upozoravaju Evropljani, ovako neefikasna, troma i komplikovana, nikada neće moći odgovoriti zahtjevima kakve pred nju budu stavljale evropske integracije. Nešto se, i to hitno, mora mijenjati. A to već nije vijest.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Preko sto hiljada raseljenih u BiH čeka svoj dom
Gilen: Za BiH postoji samo jedan put
Građani BiH i dalje suočeni sa redovima pred ambasadama
Mattioli: EU mora nastaviti pritisak na Srbiju
20.06.2010.

SERGE BRAMMERTZ: RATKO MLADIC JE ZIV I U SRBIJI SE MORA PROSIRITI POTRAGA ZA NJIM

 

Glavne evropske prijestonice moraju učiniti dodatni pritisak na Srbiju. Još prije šest godina dato mišljenje da je premalo elemenata za krivično gonjenje Ejupa Ganića

image Bramerc: Mladićevo hapšenje je prioritet za moj ured

Glavni tužilac Tribunala u Hagu Serž Bramerc (Serge Brammertz) dao je u Njujorku ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz" odmah poslije sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je dostavio svoj novi polugodišnji izvještaj.

Bramerc je ustvrdio da njegovo prepoznavanje napora koje čine vlasti u Beogradu u vezi sa saradnjom s tužilačkim uredom u Hagu, nije davanje zelenog svjetla Srbiji za Evropu.

Nijansirana ocjena

Naprotiv, glavne evropske prijestonice, ustvrdio je glavni haški tužilac za naš list, moraju učiniti dodatni pritisak na Srbiju kako bi se pred lice pravde priveo zločinac Ratko Mladić, koji ostaje na slobodi čak 15 godina poslije genocida u Srebrenici.

Vi, znači, ne prihvatate pokušaj da Ratko Mladić bude proglašen mrtvim?

- Naravno! On je živ i nema razloga da na ovaj ili onaj način promijenimo ubjeđenje da se on tu negdje još skriva, što se poklapa s izvještajima koje nastavljamo primati od operativnih službi iz Srbije, koje ga i dalje traže.

Dakle, ponavljam, Mladićevo hapšenje je prioritet za moj ured.

Ipak, čini se da neko u Srbiji, uz svu medijsku politizaciju u vezi s Mladićevom navodnom smrću, pokušava igrati igru sa svijetom, i to u trenutku dok Vi dajete zeleno svjetlo toj državi u njenom približavanju EU. Šta kažete na to?

- Tu ima nekoliko stvari i hajdemo to raščlaniti.

Mislim da je na koncu do članova familije i do legalnih savjeta koje primaju da bi ostvarili sve ono što oni misle da bi trebalo učiniti u vezi s tim, a što je njihovo pravo. Ali, ja ovo ne uzimam kao inicijativu srbijanskih vlasti. Držim da je ovo, ipak privatna, porodična inicijativa.

Sada, što se tiče ocjene o saradnji Srbije s mojim uredom, mislim da se mora prepoznati da je ta ocjena nijansirana, a kada su bjegunci u pitanju, čak više kritična nego prošli put.

Ja sam i ranije želio, kao u svim našim prošlim izvještajima, odvojiti područja gdje je postignut određeni napredak i ona gdje je poboljšanje neophodno.

U ovom izvještaju prilično smo pozitivni u opisu "dnevnih interakcija", a pod tim podrazumijevam zahtjeve da nam se pomogne u kontaktima sa svjedocima, zaštiti tih svjedoka, i realnost je da mi na tom polju nemamo zahtjeva na koje nije odgovoreno. Pozitivan razvoj događaja je i to što smo primili Mladićeve ratne dnevnike.

Pritisak na Srbiju

Ali, postoji li onda opasnost da se previše hvaleći Srbiju, zapravo stvara dojam da joj se uprkos neizručenju Mladića, i to čak 15 godina poslije genocida u Srebrenici, gleda kroz prste u Evropi?

- Trebate znati da sam bio vrlo jasan pred ministrima vanjskih poslova EU prošlog ponedjeljka (14. juni, op. a.). Tada sam im rekao da, kada je riječ o bjeguncima, samo je nekoliko rezultata postignuto i da se više mora učiniti.

Mislim da sam bio dovoljno kritičan s tim u vezi. Mi smo obznanili da operativne službe u Srbiji rade, da je potraga u toku, ali da, u nedostatku opipljivih rezultata poslije dvije godine traganja za Mladićem i Hadžićem, tamo moraju preispitati način svog traganja te da se, uz preispitivanje vlastite metodologije rada, u Srbiji mora proširiti potraga za ovom dvojicom.

Brže putovanje

Kako onda odgovarate na kritičke opaske da Vi, ipak, podržavate Srbiju da uz sve "breme" Mladića na slobodi putuje brže ka EU i bez ispunjenja tog uvjeta bez kojeg se ne može - Mladića iza rešetaka?


- Vidio sam medijske izvještaje na koje se pozivate. Želim ovdje biti veoma, veoma jasan. Molim vas, shvatite da nije do nas da kažemo ko se priključuje Evropskoj uniji, a ko ne.

Napravili smo ovaj izvještaj koji reflektira realnost u smislu saradnje, sa svim pozitivnim i negativnim elementima. Želim da znate da sam evropskim ministrima, Evropskoj komisiji i u Vijeću sigurnosti UN-a rekao jasno i glasno da bez pritiska izvana uz sve prisutne podstreke Srbiji, ništa se ne dešava u vezi s tom saradnjom.

Znači, samo je do političkih faktora koji trebaju ocijeniti ovaj izvještaj. Ne bih se, dakle, složio s vama da smo mi bili instrument ili da je naša uloga da ubijedimo nekoga ko treba donijeti bilo kakvu političku odluku o tome.

Ako je Srbija toliko uznapredovala, kao što neki tvrde, moram Vas onda pitati kako gledate na izdavanje srbijanskih potjernica, mislim konkretno na slučaj dr. Ejupa Ganića, kojeg je Haški tribunal oslobodio odgovornosti, a britansko pravosuđe - upravo na zahtjev vlasti u Beogradu - već mjesecima sudski progoni?

- Za mene je teško da komentiram ovaj slučaj, jer ne znam sadržaj "fajle" koja je spremljena u Srbiji, koja se koristi za zahtjev za ekstradiciju. Također ne znam trenutni status procesa u Velikoj Britaniji.

Tačno je, međutim, da su prije više godina bh. vlasti poslale originalnu "fajlu" o Ganiću u naš ured i da smo mi dali mišljenje da u tom dosjeu ima premalo elemenata (za krivično gonjenje, op. a.).

Mislim da je to bilo prije šest godina. Zato mi je teško to komentirati, ali u svakom slučaju, to je van naše jurisdikcije.

Vidite li, ipak, da je ovaj pokušaj Srbije da se dr. Ganiću iznova sudi za "ratne zločine", nakon što ga je Tribunal oslobodio sumnji, ipak uvreda za vaš sud?

- Ne smatram to uopće nepoštivanjem Tribunala. To je stvar koja se tiče sudskih vlasti u Srbiji. Doista ne znam koji su činjenični i legalni elementi sadržani u tom zahtjevu.

Ali, ono što sam rekao na našim radnim sastancima s tužiocima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, kako je veoma važno da se poboljšaju komunikacije i interakcije između tužilačkih ureda u regionu, da bi se osiguralo da se poruke razumiju.

I u općem smislu, ta komunikacije i saradnja između regionalnih tužilaca trebala bi se unaprijediti, upravo da bi se izbjegle paralelne istrage, koje, prema mom mišljenju, ne služe u svrhu pravde.

Suđenje Karadžiću do 2014.

- Postoji doista više objektivnih elemenata na koje ne možete utjecati, posebno kada je u pitanju odbrana optuženih koju oni sami vode kao u pitanju Radovana Karadžića, a tu je i zdravstveno stanje optuženika koje ne možete predvidjeti.

Četiri slučaja bit će završena u 2012., pri čemu će Karadžić biti posljednji, vjerovatno do kraja 2012., a možda čak i malo duže, uz apelacione procese koji će ići do 2013., možda do 2014. godine. I to su sadašnje pretpostavke.

Ali, kao što to stalno ponavljamo, mislimo da je veoma važno da preostala dva bjegunca, Mladić i Hadžić, budu uhapšena i da im se sudi pred Haškim tribunalom. Znate, upravo zbog ovakvih zločina, koje je navodno počinio general Mladić, ovaj tribunal je napravljen.

Okončanje procesa

Nije samo ruski ambasador izrazio zabrinutost zbog dužine sudskih procesa i izlazne strategije Tribunala, koja nije više onakva kao što smo inicijalno planirali. I mi bismo voljeli da smo bili brži, ali većina razloga za kašnjenje je van naše kontrole.

Priznali smo da imamo dodatna kašnjenja, ali i predsjednik Tribunala i oba tužioca (i na Sudu za Ruandu, op. a.) izrazili smo jasno opredjeljenje da dovršimo sve procese.

Treba ići u Srebrenicu

Hoćete li ići u Srebrenicu na obilježavanje 15. godišnjice genocida?

- Bio sam u Srebrenici prije tri mjeseca i proveo nekoliko sati sa žrtvama. To su bili vrlo značajni sastanci za mene.

Znate, kad god govorim s političarima i kad neko od njih spomene: "To se desilo prije 15 godina, moramo ići naprijed", uvjek kažem: "Idite i probajte tako razgovarati sa žrtvama! Idite u Srebrenicu! Pričajte s preživjelima tamo."

Tek tamo se političari mogu uvjeriti da su zločini koji su počinjeni, uključujući za neke i traganje za tijelima najmilijih, svakodnevno u centru pažnje tih ljudi.

Ako, dakle, oni koji donose (političke, op. a.) odluke imaju neke sumnje, neka odu u Srebrenicu. Sigurno će se s tim sumnjama oprostiti, već u trenutku kad budu odlazili iz tog mjesta.

Nema alternative

- Vrlo je važno to što je prošle sedmice donesena presuda u slučaju "Popović i ostali", upravo u vezi s genocidom koji je počinjen u Srebrenici. A to su bili ljudi koji su radili za generala Mladića, znači oni su osuđeni, a njihov šef još je na slobodi. I to je ono što je neprihvatljivo i ja potpuno razumijem da žrtve tog genocida i njihove organizacije ne mogu prihvatiti tu realnost, kao što je i mi ne želimo prihvatiti.

Zato smo iz Vijeća sigurnosti iznova snažno obnovili poziv Srbiji da bjegunci budu uhapšeni, jer nema alternative njihovom hapšenju.

20.06.2010.

20. JUNI - SVJETSKI DAN IZBJEGLICA: U BiH 113.000 LJUDI NEMA SVOJ DOM

 

24sata.info PHOTO
image Izbjeglice / 24sata.info

 

24SI - 20. juni obilježava se kao Svjetski dan izbjeglica. Ovaj dan prilika je da se sjetimo svih onih koji su još uvijek raseljeni u BiH, navedeno je u saopštenju UNHCR-a.

 

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je dom, i UNHCR podsjeća da dom nije tek puka zgrada, već mjesto gdje se čovjek osjeća sigurno kao u utočištu i gdje mu je udobno. Tim povodom, UNHCR je organizovao interaktivni umjetnički performans na temu dom gdje je na tlocrtu na trgu ispred BBI centra u Sarajevu postavljeno 180 cigli za 180 mjeseci od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a tokom kojih raseljeni čekaju na razrješenje njihove situacije. U BiH još uvijek ima oko 113 hiljada raseljenih ljudi, različitih nacionalnosti, koji ni dan-danas nemaju svoj dom, uključujući oko 7.000 krajnje ugroženih koji žive u kolektivnim centrima širom zemlje.

(ftv)

20.06.2010.

MILORAD DODIK: DEJTONSKA BiH NIJE, ALI SVAKA DRUGA BiH JESTE PROBLEM ZA RS I BORIT CEMO SE PROTIV TOGA

 

Dejtonski sporazum najbolje što je ponuđeno srpskom narodu, kazao je Dodik. Dok postoji RS, BiH nikad neće priznati nezavisnost Kosova i Metohije

image Dodik: Na radnoj mapi nema BiH

Milorad Dodik izjavio je danas da Bosna i Hercegovina, dok je RS, neće priznati nezavisnost Kosova i Metohije. Obraćajući se prisutnima na svečanoj sjednici Socijalističke partije RS, Dodik je istakao da "dejtonska BiH nije problem, a svaka druga BiH jeste problem" i da je za RS Dejtonski sporazum najbolje što je ponuđeno srpskom narodu na tom prostoru.

"Nikada neću prestati da se zalažem za RS, ona je uslov mog političkog angažmana. Da li će na mojoj radnoj mapi biti Bosne i Hercegovine, to ćemo tek da vidimo. Ja nisam siguran da će je biti", rekao je Dodik.

On je rekao da će se zalagati da one promjene Dejtonskog sporazuma koje su "izdejstvovali stranci budu preispitane u dogledno vrijeme".

"Mi podržavamo Dejtonski sporazum i želimo da se vratimo njegovim izvornim principima. Mi smo legalisti i u tom pogledu nikakvi zahtjevi za ustavne promjene mimo Dejtona u BiH ne mogu da prođu", rekao je Dodik.

Govoreći o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova, Dodik je rekao da "nema potrebe da promišljamo neku novu politiku u tom pogledu" i da Bosna i Hercegovina, dok je RS, neće priznati nezavisnost Kosova i Metohije

"Podržavamo cjelovitost Srbije i nismo i nećemo podržati da BiH prizna nezavisnost Kosova. Nećemo to nikada uraditi i u tom smislu pratit ćemo zvanični Beograd", rekao je Dodik.

20.06.2010.

SPREGA VLASTI I KRIMINALA U SRBIJI NIJE NESTALA

 

Ilustrativna fotografija, arhiv

Ilustrativna fotografija, arhiv

 19.06.2010.
Organizovani kriminal dostigao je makro-ekonomske razmere, postao globalno umrežen i preti čak i suverenosti država, ocena je koja se navodi u izveštaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC). Jedna od zemalja na ruti trgovine heroinom od Avganistana do Rusije i Evrope je i Srbija.

Kako se ukazuje u izveštaju UN, od Turske su dva puta kretanja heroina ka Evropi, a značajna količina te droge se prebaci preko Makedonije, Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije i dalje na sever. Podseća se na podatke iz 2008, prema kojima u Nemačkoj medju uhapšenima zbog trgovine kokainom ima i državljana Srbije.

Srbi, kao i Albanci, navode se i u delu koji se odnosi na grupe koje kokain unose na italijansko tržište, takodje prema podacima iz 2008. godine.

A prema statistici iz 2006, Srbija je peta zemalje po pocentu građana koji poseduju vatreno oružje -ima ih nešto manje od 40 odsto.

William Infante, foto: Saša Čolić
“Naravno, kriminal i korupcija prete svim segmentima države, ekonomije i društva”, ocenjuje William Infante, stalni koordinator Ujedinjenih nacija u Srbiji i dodaje:

“Srbija je postigla napredak, ali, kao i sve druge zemlje u regionu, ona mora činiti mnogo više.”


Premijer Srbije Mirko Cvetković i direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Zorana Marković potpisali su memorandum o razumevanju i o saradnji u ispunjavanju obaveza iz strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za njenu primenu.

A o tome da bi taj papir morao da se pretoči u ozbiljno delanje, govori podatak da je Srbija po korumpiranosti na neslavnom 83. mestu od 180 zemalja na listi “Transparency internatinal”.

Opasnost još postoji


Iako su organizovani kriminal i korupcija ozbiljni problemi regiona, ova dva zla, prema jednom broju posmatrača, ne mogu ugroziti samo postojanje suverenih država. Prošla su vremena kada je organizovani kriminal mogao da ugrozi funkcionisanje država u regionu, smatra Drago Kos, predsednik Komisije za sprečavanje korupcije pri Savetu Evrope), ali i upozorava:

“Ta opasnost još uvek postoji tamo gde postoji povezivanje organizovanog kriminala i najviših predstavnika vlasti. Tamo stvarno postoji opasnost da organizovani kriminal preuzme odredjene funkcije države.”


Slobodan Beljanski, arhiv
Najveći broj zemalja Zapadnog Balkana prošao je kroz neke faze kroz koje države retko prolaze – kroz ratove u kojima su pojedine vladajuće garniture činile stvari koje u normalnim vremenima ne bi činile: povezivale su se sa organizovanim kriminalom koji im pomagao da sačuvaju i vlast i sebe, podseća funkcioner Saveta Evrope i dodaje:

“Neke zemlje na tlu bivše Jugoslavije su s tim raskrstile, a neke josš uvek nisu. Mislim da će te zemlje imati velike probleme da konačno počnu da funkcionišu kako treba. Podvlačim da se ovo što sam rekao ne odnosi na Srbiju”, kaže Kos.

Nisu, medjutim, sva mišljenja ovako optimistična.

Opasnost od organizovanog kriminala je zaista velika i realna, ali ona takva ne bi bila da taj kriminal nema spregu sa vlašću, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Slobodan Beljanski, član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije.

“Otuda borba protiv organizovanog kriminala podrazumeva i suzbijanje političke korupcije. Ta borba kod nas je u jednoj meri stvarna, principijelna, ali u značajnoj meri ona je još uvek kampanjska, selektivna i deklaratorna”
, opominje Beljanski.

Tužilaštvo pod kontrolom


Verica Barać, ahriv, foto: Imre Szabo
Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije Verica Barać uzburkala je nedavno srpsku javnost podnošenjem krivične prijave protiv 17 aktera u preuzimanju Luke Beograd. Nije se zaustavila na tome, već je pravosuđu predat i predmet „C xafsa“, a najavljeno je da će biti procesuiran slučaj Nacionalne štedionice, „Sartida“, kao i nedozvoljenog izvoza šećera poznat kao „šećerna afera“.

Pred sudom bi se tako uskoro mogla pojaviti do sada nedodirljiva imena iz sveta biznisa, ali i mnogi političari.

O tome u kojoj je meri tužilaštvo pod kontrolom izvršne vlasti i finansijskih moćnika, prema rečima Verice Barać, svedoči činjenica da čak i tamo gde su vršene istrage, na primer u slučaju “Sartida” i Nacionalne štedionice, koje je detaljno istražio UBPOK, tužilaštvo nije pokrenulo postupke.

Slobodana Beljanskog pitamo veruje li da će tužilaštvo imati hrabrosti da podigne neke optužnice po krivičnim prijavama Saveta za borbu protiv korupcije.

“Ja pre svega ne verujem da je naše pravosudje nezavisno, a to znači da nije u ovom trenutku spremno na takve poteze.”


O tome da su se tajkuni koje poslednjih dana predsednik Srbije proziva kao nepristojno bogate, zbog ekonomskog nepatriotizma i off-shore kompanija, enormno obogatili ne za vreme Miloševićeve vladavine nego posle nje, za vreme demokratskih vlada, govorio je jedan od njih sasvim otvoreno. Milan Beko, naime, kaže da ako su on i njemu slični uopšte nečiji tajkuni, onda su pre Đinđićevi, Koštuničini i Tadićevi nego Miloševićevi tajkuni.

To u jednom od poslednjih intervjua lokalnim medijima potvrđuje i Verica Barać.

“Kad je DOS došao na vlast, ti ljudi su bili nepoželjni na Zapadu zbog svoje bliskosti sa Miloševićem. Za proteklih 10 godina oni su kroz spregu sa novim vlastima oprali i novac i biografije, tako da su to danas poželjni investitori na Zapadu”
, podseća predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, koju poslednjih dana u Srbiji prozvaše “narodni heroj Verica Barać”.
20.06.2010.

"KEWSER" IZ SARAJEVA U SREBRENICI POZDRAVLJEN DUGOTRAJNIM APLAUZOM

 

Članice Ženske edukacione organizacije priredile večer ilahija i kasida

image Foto: Arhiv

Članice Ženske edukacione organizacije „Kewser“ iz Sarajeva priredile su danas u Kulturnom centru Srebrenica kulturno-zabavni program. Sarajke su se predstavile nizom ilahija i kasida, što je publika u Srebrenici pozdravljala dugotrajnim aplauzom.

„Bila nam je čast da se bar jedan dan u godini družimo sa Srebreničanima i da povratnicima pokažemo da nisu zaboravljeni i da nisu sami. Mi već 16 godina pripremamo kulturne programe u trajanju od po sedam dana, a jedan dan, evo, poklonili smo Srebrenici", izjavila je Mediha Džakmić, dopredsjednica „Kewsera“.

Gostima je zahvalio glavni srebrenički imam Damir ef. Peštalić, koji je, između ostalog, rekao da se na ovaj način pokazuje kakav odnos Bošnjaka treba da bude prema Srebrenici i povratnicima u ovom gradu.

20.06.2010.

TJENTISTE: OBILJEZENA 67. GODISNJICA BITKE NA SUTJESCI

 

Na obilježavanju se okupilo oko 2.000 antifašista, nekadašnjih boraca i učesnika bitke iz BiH, Crne Gore, Slovenije, Srbije, Dalmacije

image

Na Tjentištu je danas, u organizaciji SUBNOR-a BiH, obilježena 67. godišnjica Bitke na Sutjesci, jedne od najvećih bitaka naroda ovih prostora u borbi protiv fašizma.

Na obilježavanju se okupilo oko 2.000 antifašista, nekadašnjih boraca i učesnika bitke na Sutjesci iz BiH, Crne Gore, Slovenije, Srbije, Dalmacije.

Prisutni borci su poručili kako tekovine antifašizma, za koje su borili i na Sutjesci, poprimaju novu vrijednost, te nikada neće izgubiti na značaju.

 

20.06.2010.

U SRBIJI POSTOJI STRAH OD SVJEDOCENJA RATKA MLADICA

U Srbiji postoji strah od Mladićevog svedočenja

Zgrada Tribunala u Hagu, arhivska fotografija, foto: Branko Vučković

Zgrada Tribunala u Hagu, arhivska fotografija, foto: Branko Vučković

19.06.2010
Eric Gordy, ekspert za jugoistočnu Evropu sa Univerzitetskog koledža u Londonu, kaže da Srbija i Kosovo, ako imaju minimum političke volje, mogu naći kompromisno rešenje za Mitrovicu koje bi podsećalo na distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini. A kako suđenje Karadžiću bude odmicalo, veruje da će se pred Srbiju sve ozbiljnije postavljati zahtev da izruči Mladića.

Razlog što Beograd odugovlači njegovo hapšenje i isporuku Hagu, ocenjuje Gordy, verovatno leži u strahu vlasti u Srbiji od onog što bi Mladić rekao na svom suđenju u Tribunalu.

RFE
: Evropski savet je preporučio svojim parlamentima da odmrznu proces ratifikacije Sporazuma Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji, ali je istovremeno holandski šef diplomatije Martin Verhagen rekao da se Srbija neće pomeriti ni korak dalje u evrointegraciji ukoliko ne uhapsi i isporuči Mladića. Kako vi sagledavate poziciju u kojoj se sada Srbija nalazi?
 
Gordy: To je stav Holandije, ali i Belgije i Nemačke. Mislim da će zahtevi da se Mladić isporuči postajati sve glasniji i odlučniji kako bude odmicalo suđenje Karadžiću. Osim toga, Tribunal je prošle nedelje izrekao još dve presude za genocid, tako je jasno da Sud želi da završi suđenja optuženima za genocid u Srebrenici. Što se tiče Srbije, situacija je veoma teška. Postoji dovoljno dokaza da su neki ljudi u vojnim i bezbednosnim službama znali Mladićeve putanje kretanja i skrivanja bar do 2003. godine, tako da će tvrdnje Beograda da ne zna gde je Mladić postajati sve manje uverljive. Zatim će se veoma oštro postaviti pitanje zašto se on uporno ne hapsi. Mislim da je odgovor na to pitanje najverovatnije strah Beograda od toga šta bi Mladić rekao u svojoj odbrani u Hagu. Zato što bi njegova najbolja odbrana bila da kaže da ili on nije bio direktni komandant ili da nije bio jedini koji je imao komandu. Ukoliko bi se suđenje Karadžiću i Mladiću spojilo, vrlo je verovatno da bi njih dvojica bacali krivicu jedan na drugoga. Ako se setite onog što je Kosta Čavoški pisao kao deo odbrane Karadžića, njegov argument je bio da Karadžić nije komandovao snagama u Srebrenici nego je upro prstom u
Mislim da će zahtevi da se Mladić isporuči postajati sve glasniji i odlučniji kako bude odmicalo suđenje Karadžiću.
 Mladića, ali i u Miloševića i Jugoslovensku narodnu armiju. Mislim da se srpska vlada pribojava upravo takvih tvrdnji i dokaza ako bi se Mladiću sudilo u Hagu.

RFE:
Čak iako zna da neisporučivanje Mladića može doneti blokadu dalje evrointegracije zemlje?
 
Gordy: Da, može uslediti blokada, ali moguće je da Srbija kalkuliše ovako: pošto ionako nije verovato da će u bliskoj budućnosti biti primljena u Evropsku uniju jer Evropska unija nije raspoložena za dalje širenje, to je zapravo perfektna prilika da se kupi još nekoliko godina i sačeka na dalji razvoj događaja. Ima još jedan pravac razvoja u koji vlada polaže mnogo nade, posebno od predsedničkih izbora u Hrvatskoj. Od tada se dogodilo mnogo aktivizma u smeru politike pomirenja između Srbije i Hrvatske. Vremenom, takva politika mogla bi se pretvoriti u argument vlada u regionu da nema mnogo smisla baviti se beskonačno samo otpuženicima za ratne zločine nego da se treba usredsrediti na sadašnjost. Razume se, svi napori regiona ka pomiranju moraju se pozdraviti kao veoma pozitivni pomaci.

RFE:
Verovatno znate da je gospodin Sulejman Tihić posetio Beograd i da je doneo veoma pomirljive poruke. Kako ocenjujete značaj te posete?
 
Gordy: Mislim da je to veoma pozitivan korak, kao i činjenica da je bilo moguće da se nešto ranije dogodi sarajevski samit. Smatram da svi političari u regionu postaju polako svesni činjenice da moraju da teže ka saradnji i pomirenju i da je to i u interesu svih njih.

RFE:
U kom pravcu očekujete da će se u narednih par godina razvijati srpska politika prema Kosovu? Možete li anticipirati kuda bi takva politika mogla voditi?
 
Gordy: Siguran sam da među ozbiljnim političarima u Srbiji postoji svest da politika prema Kosovu Srbiji neće biti od pomoći, ali s druge strane, velika prepreka da se bilo šta u kosovskoj politici promeni jeste njihov strah da će izgubiti političku podršku među biračima. Međutim, nužnost da se nađe kompromis neće moći da se zaobiđe i ja se nadam da će do njega i doći jer je u interesu i Srbije i Kosova da uspostave odnose saradnje. Ako bih morao da anticipiram, rekao bih da je prostor gde bi se mogao tražiti kompromis verovatno Mitrovica. Tu bi kompromisno rešenje možda moglo biti ili da se status Mitrovice ostavi otvorenim ili da se uspostavi distrikt, poput distrikta, odnosno neutralne administrativne jedinice, koji postoji u Brčkom.
Verovatno bi s takvim rešenjem političari i u Prištini i u Beogradu mogli izaći pred svoje birače i reći: rešili smo problem i rešenje nas nije skupo koštalo.
Siguran sam da među ozbiljnim političarima u Srbiji postoji svest da politika prema Kosovu Srbiji neće biti od pomoći, ali s druge strane, velika prepreka da se bilo šta u kosovskoj politici promeni jeste njihov strah da će izgubiti političku podršku među biračima.


RFE:
Kao što znate, u Srbiji se mnogo nade polaže u odluku Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova iako nije jasno zašto se toliko očekuje od nečega što je samo savetodavno mišljenje i što neće moći da promeni stanje na terenu. Gde onda vidite taj prostor za manevar, za pronalaženje kompromisa o kome govorite?
 
Gordy: Ja očekujem od Međunarodnog suda pravde kompromisno rešenje, ono koje će i jednoj i drugoj strani ostaviti polupunu čašu. Ovaj sud je poznat po tome da u veoma kontroverunim slučajevima inklinira upravo takvim rešenjima. To je uradio i u slučaju tužbe Bosne protiv Srbije za genocid. Izašli su sa presudom u stilu – da, jeste bilo nešto genocida, ali niko nije bio označen kao konkretno odgovoran. To se zaista moglo shvatiti skoro kao poruka da se ne očekuje od Suda da rešava takve probleme, a s druge strane, kao poziv političarima da sami traže rešenja. Očekujem, dakle, da će Sud i u slučaju Kosova doneti sličnu odluku – da je proglašenje nezavisnosti bilo delimično legalno, a delimično nelegalno, da politička realnost utiče na međunarodni status i da političari treba da ulože napor da nađu rešenje. Takva odluka, međutim, uz malo političke volje Prištine i Beograda, može otvoriti vrata za kompromis.
20.06.2010.

NAKON PUNIH 95 GODINA, RAZGLEDNICA STIGLA U SARAJEVO

20.06.2010.

WOLFRAM MASS: SRBIJI PRIZNANJE NEZAVISNOSTI KOSOVA NIJE USLOV ZA CLANSTVO U EVROPSKU UNIJU

 

24sata.info PHOTO
image Kosovo / 24sata.info

 

24SI - Ambasador Njemačke u Srbiji Wolfram Mass izjavio je večeras da Evropa ne postavlja kao uslov Srbiji priznanje nezavisnosti Kosova za napredovanje prema članstvu u Evropskoj uniji.

 

"To je bila i jeste naša pozicija i ne mogu da zamislim da bi taj stav mogao da se promijeni", rekao je Mass.

Govoreći o kandidaturi Srbije za članstvo u EU, Mass je ukazao da postoji određeno razilaženje u stavovima unutar Unije.

"To nije prosto tehničko nego i političko pitanje, ali ne predviđa dodatne kriterijume kao što je priznanje Kosova", naglasio je Mas za televiziju "B92".

Ambasador je ocijenio da je teško reći koliko će vremena biti potrebno Njemačkoj da ratifikuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Srbije sa EU, jer ta procedura ide kroz parlamet.

"Za to morate da zadužite određene komitete, pa da iznesete pred parlament, a procedura ratifikacije međunarodnih ugovora po mojoj procjeni traje oko godinu dana", naglasio je on.

Prema njegovim riječima, početak procesa ratifikacije SSP je dokaz povjerenja da je Srbija izbrala put da sarađuje sa Haškim tribunalom.

(24sata.info)

19.06.2010.

SKANDAL POPRACEN SRCANIM UDAROM, SUDSKOM TUZBOM.../ HARIS DZINOVIC: U ZAGREBU PREMA MENI PONASALI SU SE KAO PREMA PSU

 

24sata.info PHOTO
image Haris Džinović / 24sata.info

 

24SI - Nakon otkazivanja koncerta u zagrebačkoj Areni, jedan je od organizatora pretrpio je srčani udar, a njegova supruga blagi moždani.

 

Pjevač tvrdi da je on prevarena i ponižena strana, dok organizatori tvrde suprotno.
Bosanskohercegovački pjevač narodne muzike, Haris Džinović imao je zakazan koncert 18. juna u zagrebačkoj Areni, ali je isti na sam dan otkazan, navodi Net.

Kao razlog otkazivanja Haris je optužio organizatore koncerta gospođu Jasnu Marić iz firme Dar s neba i gospodina Safeta Kahrić iz firme Extra dar.

"Očigledno ja sam pas! Niti me ko dočekao kao čovjeka, niti se ko prema meni ophodio kao prema čovjeku. Zbog svega toga sam veoma uvrijeđen, i veoma povrijeđen, i psihički i fizički i mentalno. Ovo mi se nikada nije desilo u karijeri, na ovakav način da se mora otkazati koncert, zato što nema ozvučenja, nema rasvjete, nema bine i ni organizator se ne pojavljuje bilo gdje!", izjavio je Džinović, javlja Dnevnik.hr.

Gospođa Marić na optužbe pjevača odgovara: "Haris Džinović, kojem smo već unaprijed bili isplatili 3o hiljada eura njegovog honorara koji iznosi 65 hiljada eura, nas je nazvao nekoliko dana prije koncerta i tražio da sjednemo u automobil i donesemo mu ostatak honorara, plus 20 hiljada eura koliko su bili troškovi njegove produkcije, to jest bine, razglasa i rasvjete koja je trebala osigurati, dovesti i sastaviti firma Megatron, sve zajedno 55 hiljada eura. Kako su to veliki novci rekli smo da nismo u mogućnosti to odmah napraviti, a on nije htio ni čuti da kada ih skupimo da mu uplatimo na neki račun, nego je baš želio da mu ih donesemo. Mi smo kao organizatori ispunili sve uslove."

U nastavku je dodala keko ih je Džinović prevario i da je gospodin Safet Kahrić zbog stresa koji je pretrpio u zadnjih nekoliko dana doživio infarkt, i da se trenutno nalazi u bolnici!

Organizatori i Džinović najavljuju sudske tužbe jednim protiv drugih zbog neispunjenih obaveza, čini se da će ovaj muzičko-koncertni skandal dobiti svoj sudski epilog.

(24sata.info)

19.06.2010.

"POKRSTAVANJE MUSLIMANA": SRBIJANSKI LIST PRIKAZAO MUFTIJU SA KRSTOM NA GLAVI!

''Pokrštavanje muslimana'': Srbijanski list prikazao muftiju sa krstom na glavi!

24sata.info PHOTO
image muftija Muamer Zukorlić / blic.rs

 

24SI - Mešihat Islamske zajednice (IZ) u Srbiji najoštrije je osudio fotomontažu muftije Muamera Zukorlića u pravoslavnoj svešteničkoj odori sa krstom na glavi objavljenu u današnjem Blicu i zatražio izvinjenje uredništva uz "simboličnu nadoknadu" od 100 miliona eura, javlja RSE.

 

"Od uredništva i vlasnika lista Blic tražimo izvinjenje uz simboličnu nadoknadu od 100 miliona eura, u protivnom će se suočiti sa krivičnom prijavom i parničnim postupkom pred nadležnim sudom. U tom slučaju, Mešihat će pozvati sve građane, a posebno muslimane na bojkot distribucije i kupovine lista Blic", navodi se u saopštenju Mešihata IZ.

U saopštenju se navodi da je takvim činom nanesena uvreda muslimanima i Islamskoj zajednici i da se javnosti šalje poruka o pokrštavanju muslimana, pri čemu nije pošteđen ni najviši vjerski autoritet.

(24sata.info)

19.06.2010.

KUPUJE LI VLADA REPUBLIKE SRPSKE MEDIJE PRED IZBORE?

 

Zgrada Vlade RS u Banjaluci, arhiv

Zgrada Vlade RS u Banjaluci, arhiv

 19.06.2010.
Vlada RS donjela je još jednu odluku o dodjeli pet miliona KM kao pomoć medijima u RS. Krajem prošle godine Vlada je, takođe, izdvojila pet miliona maraka za 70 medijskih kuća u ovom bh. entitetu. I dok entitetska opozicija smatra da je ovo direktno kupovanje medija pred izbore, mediji tvrde da dodjela sredstava ne utiče na njihov rad.

Novom odlukom Vlade RS o dodjeli pet miliona maraka pomoći medijima TV stanice u RS-u iz budžeta će dobiti 2,250.000 KM, pisani mediji 2,200.000 i radiostanice 550.000 KM. Kako je saopšteno iz Vladinog biroa za odnose s javnošću, sredstva će se dodjeljivati na osnovu projekata koje medijske kuće dostave na javni poziv, a treba da imaju za cilj “unapređenje informisanosti građana, te da budu od opšteg društvenog interesa“.

Prethodnih pet miliona maraka ili nešto više od 2,5 miliona evra, dodijeljeno je i javnim i privatnim radio i tv stanicama, ali i štampanim medijima.

Tri najjače opozicione parlamentarne stranke iz RS - Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Srpska radikalna stranka, okupljene u koaliciju Zajedno za Srpsku, pribojavaju se da će nakon ove odluke Vlade opozicija biti u još neravnopravnijem položaju uoči opštih izbora u BiH. Predsjednik SDS-a Mladen Bosić:

Opozicioni lideri SDS-a, PDP-a i SRS-RS, Mladen Bosić, Mladen Ivanić i Milanko Mihajlica, potpisuju sporazum o koaliciji 28. marta 2010, Foto: Erduan Katana
„Mi smo razmatrali i demokratsku i medijsku situaciju pred predstojeće izbore i ponovo konstatovali da je situacija sa javnim servisom RTVRS veoma nepovoljna za opoziciju, odnosno da je javni servis u svom informativno-političkom programu više nego očigledno u funkciji vladajućeg SNSD-a i Milorada Dodika.“

Bojkot javnog servisa


U znak protesta ove tri stranke čak su najavile da u narednih 20 dana ovoj medijskoj kući neće davati izjave. Sredstva iz budžeta mogla su se iskoristiti u mnogo pametnije svrhe, kaže funkcioner Partije demokratskog progresa Zoran Đerić:

„A imamo situaciju da nismo u stanju platiti 500.000 maraka i nabaviti protivgradne rakete, gdje su u Semberiji i u Posavini višemilionske štete nanesene našim poljoprivrednicama, a daje se pet miliona za medije. Ovo je još jedan od pokazatelja da je Vlada RS izgubila totalno kompas i da Vlda RS, na čelu sa premijerom Dodikom, neće prezati od svih mogućih stvari koje će koristiti u prljavoj kampanji da bi se očuvali na vlasti.“

Predsjednik Odbora Naše stranke za RS Damir Miljević smatra da je pozadina ove odluke Vlade RS da se umanji kritički odnos medija prema aktuelnoj vlasti pred izbore:

„Ja mislim da je to još jedan pokušaj da se na fin način diciplinuju mediji, pogotovu što je rok za prijavu projekata 90 dana i završava u pola predizborne kampanje. Samim tim, raspisujući sad taj poziv za finansiranje medija, dajući rok od 90 dana da se prijave projekti, Vlada na neki način poručuje medijima: ’Treba da budete dobri u predizbornoj kampanji. Ako ne budete dobri, nećete dobiti novac.“

Mediji odbacuju tvrdnje o kupovini

BN televizije iz Bijeljine u prvoj vladinoj pomoći medijima dobila je sredstva. Direktor BN-a Vlado Trišić kaže da to nije uticalo na rad ove medijske kuće i da nije bilo direktnih pritisaka od strane vlade na uređivačku politiku:

Milkica Milojević, arhiv
„Nismo ni u jednom trenutku osjetili neki pritisak koji smo mogli povezati sa sredstvima koja je Vlada donirala u prethodnom periodu. Uglavnom, ako je i bilo takvih pritisaka, a bilo ih je, dolazili su od nekih lokalnih, beznačajnih pojedinaca iz struktura vlasti SNSD-a, ali nije bilo pritisaka opd strane Vlade.“

Generalni direktor novina Press RS Goran Rosić, takođe, tvrdi da uzimanje sredstava Vlade nije uticalo na iznošenje kritičkih stavova prema Vladi RS:

„Mi smo dobili sredstva prije pola godine i kritikovali smo u tih pola godine Vladu i pojave u društvu koje su postojale. Niti me ko zvao kad, niti je ko vršio pritisak kakav poslije tog dodjeljivanja sredstava.“

Uzimanje sredstava od Vlade, ipak, može uticati na rad medija, upozorava predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević:

„Ja i dalje tvrdim da će to uticati na naš rad upravo onoliko koliko budemo dozvolili da utiče - i mi pojedinačno kao novinari, a naročito naši poslodavci.“

Enes Osmančević
, komunikolog iz Tuzle, mišljenja je da dodjeljivanje sredstava iz budžeta medijima predstavlja ubijanje novinarske profesije po drugi put u RS u vrlo kratkom vremenu:

„A ovo je neka vrsta eutanazije novinarstva, odnosno potčinjavanje novinarstva političkim oligarhijama, što se ponavlja bez ikakvog, čini mi se, otpora.“

Praksa da vlada dodjeljuje novac iz budžeta medijima postoji i u demokratskim zemljama, dodaje Osmančević:

„Međutim, to treba razlikovati od ovih stvari koje su direktno politički motivirane. Ovakva vrsta prakse da se to događa neposredno pred izbore nije poznata u demokratskim društvima. Dakle, ona je proizvod nekih drugih sistema, i to je nešto što će sasvim sigurno imati dalekosežne posljedice na izborni rezultat.“
19.06.2010.

SVJETSKI DAN IZBJEGLICA: "NIKO NEMA PRAVO KAZATI DA JE ANEKS 7 ZATVORENO POGLAVLJE"

 

24sata.info PHOTO
image Safet Halilović / 24sata.info

 

24SI - Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović uputio je poruku svim izbjeglicama izvan domovine i raseljenim osobama unutar BiH povodom 20. juna, koji se u svijetu obilježava kao Dan izbjeglica.

 

Poručio je kako je Svjetski dan izbjeglica poseban datum koji podsjeća sve nadležne domaće i međunarodne institucije u BiH i predstavnike civilnog društva da još postoji grupa obespravljenih građana u BiH za čije je trajno rješenje potrebno angažirati sve raspoložive resurse i naći dodatne mogućnosti kako bi ovaj izuzetno složen problem bio trajno i sistemski riješen.

Halilović navodi kako je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u posljednje tri godine sve svoje stručne potencijale maksimalno angažiralo kako bi unaprijedili proces povratka.

- Radili smo, između ostalog, paralelno na dva kolosijeka: osigurati što više sredstava za pomoć povratnicima i revidirati strateški dokument za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma. Danas možemo konstatirati da smo imali značajnog uspjeha u ove obje, veoma zahtjevne aktivnosti - naveo je ministar Halilović u svojoj izjavi.

Ističe kako je osigurano za tri godine više od 150 miliona KM za različite projekte pomoći povratnicima, te da je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio prije nekoliko dana Revidiranu strategiju za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma.

Izrazio je očekivanje da će Revidiranu strategiju sljedeće sedmice usvojiti i Dom naroda Parlamenta BiH, čime će ovaj dokument postati važeći.

Halilović navodi “da Ministarstvo ni u jednom trenutku nije bilo obeshrabreno ne tako rijetkim opstrukcijama procesa povratka, niti često javno plasiranim dezinformacijama da je ovaj proces u BiH završen”.

- Niko nema pravo kazati da je Aneks 7 zatvoreno poglavlje, sve dok i posljednjoj izbjegloj ili raseljenjoj osobi koja to želi ne osiguramo uvjete za povratak u prijeratni dom. U bazi podataka Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH trenutno je evidentirano oko 45.000 porodica ili oko 150.000 osoba koje se žele vratiti u svoje domove. Da bismo im osigurali to pravo, kao jedno od temeljnih ljudskih prava, potrebno je u naredne četiri godine osigurati oko 200 miliona KM na godišnjem nivou - kazao je ministar Halilović.

Prema njegovim riječima, ta je sredstva moguće osigurati većim izdvajanjem na svim nivoima vlasti u BiH i kreditinim zaduženjem.

Halilović podsjeća da su u posljednje tri godine na državnom nivou osigurana višestruko veća sredstva nego što je to činjeno od 2000. do 2007. godine. Realizirani su ili je u toku realizacija nekoliko stotina odobrenih projekata pomoći povratnicima, ukupne vrijednosti više od 150 miliona KM.

Ovogodišnji Svjetski dan izbjeglica u svojim domovima širom BiH, obnovljenim u posljednjoj godini, dočekat će 557 porodica. Također, obnovljeno je 65 stambenih zgrada u 19 općina u BiH, u 22 općine širom BiH električnu energiju je dobilo 339 povratničkih porodica, realizirana su 73 projekta održivog povratka u 42 općine.

Ministar Halilović naglašava i da je u potpunosti realiziran projekt razvoja i oporavka Srebrenice, vrijedan deset miliona KM.

- I sve ono što je pripremano i dogovoreno u uredima Ministarstva provjeravali smo na terenu. Posjetili smo više od dvije trećine općina u BiH, s njihovim povratničkim naseljima. Ministarstvo je svih pet radnih dana u sedmici otvoreno za sve osobe u BiH kojima su na bilo koji način ugrožena ljudska prava. Posebno su mogućnost neposrednog kontakta sa odgovornim osobama u Ministarstvu koristili povratnici i raseljene osobe, navodi ministar Halilović.

(fena)

19.06.2010.

HOCE OTCJEPLJENJE REPUBLIKE SRPSKE: U BANJA LUCI "OBILJEZEN" RODJENDAN RATNOG ZLOCINCA RADOVANA KARADZICA!

 

 
24sata.info PHOTO
image ''Srećan ti rođendan predsjedniče'' / blogspot

 

24SI - U organizaciji nevladine organizacije Srpski narodni pokret (SNP) „Izbor je naš“ danas je na ulicama Banje Luke "obilježen" rođendan bivšeg predsjednika Republike Srpske i haškog optuženika Radovana Karadžića.

 

Ova nevladina organizacija iz Banje Luke je, kao i ranijih godina, organizirala povorku od desetak automobila, a centralno mjesto imao je kamion na čijoj je ceradi bila zastava Srbije, profil Radovana Karadžića i čirilično ispisana čestitka "Vjerujemo da nisi kriv, srećan ti rođendan predsjedniče".
 
Zatim su prodefilovali ulicama Banje Luke uz skandiranje Karadžiću, a sa ozvučenja su se čule nacionalističke pjesme koje veličaju Kosovo u Srbiji, te srpski narod.
 
Inače, Srpski narodni pokret "Izbor je naš" je nevladina organizacija poznata po tome što se zalaže za izdvajanje RS-a iz BiH, za koju kažu da je „nametnuta“ država.
 
Osim podrške Karadžiću, izjašnjavali su se i protiv priključenja BiH NATO savezu, prikupljali potpise za referendum o otcjepljenju RS-a iz BiH, ali ta inicijativa nikada nije razmatrana iako su je predali Narodnoj skupštini RS-a prije nekoliko godina.

(fena)

19.06.2010.

OD SRBIJE TREBA TRAZITI ODSTETU ZA UNISTAVANJE GLAVNE POSTE I JOS 30 OBJEKATA U BiH

 

Nihad Halilbegović izračunao da bi samo za Poštu trebalo zatražiti 144 miliona KM

image Halilbegović: Ispostaviti račun (Foto: O. Kadribegović)

Nakon što je Srbija zatražila izručenje Ejupa Ganića i to zbog dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici i napada na kolonu JNA 3. maja 1992. godine u Sarajevu, čime su i oficijelno priznali agresiju na BiH, mi im moramo odgovoriti istom mjerom, te ispostaviti račune za više od 30 objekata koje je JNA uništila samo 2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu, ali i odštetu za sve nevino ubijene civile.

Izvršena diverzija

Ovo je za "Avaz" kazao Nihad Halilbegović, autor nekoliko knjiga o agresiji na BiH.

Posljednja je "Diverzija u Glavnoj pošti u Sarajevu i telekomunikacijska deblokada BiH", u kojoj je autor detaljno opisao događanja u Sarajevu početkom maja 1992.

- U saradnji s nekoliko stručnjaka izračunao sam da bi od Srbije trebalo zatražiti 144 miliona maraka odštete samo za Glavnu poštu u Sarajevu. Toliko je koštala šteta u pošti, njena obnova, te izgubljeni prihod tokom devet godina - kazao je Halilbegović.

On u svojoj knjizi piše da je 2. maja Sarajevo ličilo na bure baruta koje je tek eksplodiralo. Od objekata koji su tog dana uništeni posebno mjesto imala je Glavna pošta, u kojoj je izvršena diverzija, podmetnut je požar i zgrada je zapaljena.

U isto vrijeme trajao je napad na Predsjedništvo iz pet pravaca, tenkovima i transporterima JNA, koji su goloruki sarajevski branioci uspjeli nekako zaustaviti.

- Uništavanjem Pošte, telefoni su zanijemili, grad je ostao bez komunikacije. JNA i srpske snage su i na ovaj način željele umrtviti grad. Predsjedništvo, Skupština, općine, komanda bosanske armije, bolnice, Hitna pomoć i drugi ostali su bez telefonske veze. Svako se snalazio na svoj način. Jedina veza bili su kuriri i radiostanice - priča Halilbegović.

Niški specijalci

Halilbegović je knjigu napisao na osnovu detaljne dokumentacije, ali i vjerodostojnih opisa događaja. Diverzija na Poštu, opisuje on, planirana je tako što je Simo Zubanović u noći sa 1. na 2. maj došao u Poštu i zaključao čuvara Mevludina Čanića. Dok je Čanić bio zaključan, grupa niških specijalaca, koja je tih dana ubačena u Sarajevo, a koja se skrivala u prodavnici vojne opreme "22 decembar", ušla je u Poštu te uređaje polila hemikalijama koje nisu podložne gašenju klasičnim sredstvima. Plamen je Poštu zahvatio 2. maja između 13 i 14.30 sati.

Van funkcije bilo 45.600 priključaka

Kada je vatrena stihija u Pošti savladana, bilans je bio tragičan. Od pošte je ostao samo kostur, unutrašnjost je potpuno izgorjela. U zgradi su uništene rejonske centrale, ukupno 45.600 telefonskih priključaka bilo je van funkcije. Uništeni su i drugi TT kapaciteti, uređaji za napajanje, računarska oprema... Uništen je ili znatno oštećen veliki broj kablovskih izvoda.

19.06.2010.

VLASTI NE ZELE PROCESUIRATI KRIMINAL: ZASTO BiH KAO HRVATSKA NE UKINE ROK ZASTARE ZA RATNE PROFITERE I MAFIJU?

 

Hrvatska u Ustav stavila odrebu o procesuiranju ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala. U BiH nastupa zastara za 20, deset i pet godina

image Sabor Hrvatske: Mjere protiv kriminala

Korumpiranim vlastima u Bosni i Hercegovini ne pada na pamet da, kao što je to prije samo nekoliko dana učinio Sabor Hrvatske, u Ustav unesu odredbu prema kojoj ratno profiterstvo i privatizacijski kriminal nikada ne bi zastarijevali u sudskim procesima.

Prema važećim krivičnim zakonima u BiH, kriminal iz oblasti ratnog profiterstva i nezakonite privatizacije ima rokove kojima može pravno zastarjeti, čime bi počinioci bili amnestirani od sudskog gonjenja.

Politička podrška

Na taj način privatizacijska mafija i ratni profiteri mogu, uz političku podršku i lobiranje, odgoditi procesuiranje svog kriminala sve do isteka roka zastare.

No, u Hrvatskoj, gdje vlasti očito pokazuju ozbiljne namjere da se bore protiv kriminala i korupcije, Sabor je prije nekoliko dana odlučio u najviši zakonodavni akt države - Ustav - uvrstiti odredbu kojom zločini ratnog profiterstva i kriminalne privatizacije nikada ne zastarijevaju, jednako kao i ratni zločini.

Sudija Suda BiH Izo Tankić za naš list kaže da u BiH postoje rokovi zastare i da oni zavise od visine kazne koja se može izreći za određeno kriminalno djelo.

- Što je kazna veća, to je duži rok zastarijevanja, koji može biti i do 20 godina u slučaju teških krivičnih djela. Za manja djela apsolutni rok zastare može biti i pet do deset godina - kaže Tankić.

Pitanje vrijednosti

Govoreći o odluci susjedne države da za profiterstvo i privatizacijski kriminal ukine rok zastare, sudija Tankić kaže da je tu riječ o političkoj odluci u usmjerenju zakonodavnog tijela.

- To je pitanje vrijednosti, šta je kome vrijedno, postoji li saglasnost da je nešto toliko vrijedno da se uvrsti u Ustav ili ukine rok zastare. O tome svakako trebaju odlučiti građani, odnosno njihovi predstavnici u parlamentu - navodi Tankić.

 

19.06.2010.

SRBIJA TRAZI ODGODU ISELJENJA IZ AMBASADA

 

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, arhiv, foto: Radovan Borović

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, arhiv, foto: Radovan Borović

 18.06.2010.
U četvrtak je objavljena vest da su zemlje sukcesori bivše Jugoslavije, Hrvatska, BiH, Slovenija i Makedonija poslale prostestno pismo Srbiji što je u poslednjem trenutku otkazala sastanak Komisije za sukcesiju diplomatsko konzularnih predstavništava u svetu zakazan za 17. jun.

Ambasadori i otpravnici poslova 4 države saopštili su da su na prvom delu sastanka 21. maja srpskoj strani jasno izneseni stavovi o tome da je ona, od potpisivanja Zagrebačke rezolucije krajem 2006. godine, imala dovoljno vremena za primopredaju dogovorenih objekata, odnosno za preseljenje svog diplomatsko-konzularnog osoblja.

Reč je o 24 objekta iz kojih bi trebalo da se odmah iseli osoblje srpske diplomatije. Srbija, kako se saznaje, traži rok do naredne godine.

Na naše pitanje zašto je odložen sastanak Komisije Mirjana Živković, generalni skeretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, nam je rekla:

“Jednostavno, stavovi u Srbiji se još uvek usaglašavaju u vezi sa dinamikom predaje tih objekata. Kada budemo imali usaglašeni stav, pozvaćemo ostale predstavnike i naravno pokušati da se usaglasimo međusobno.”

Dakle, ni posle pune četiri godine od dogovora, Srbija ne samo što se nije iselila iz 24 objekta, već ne zna ni kada će to učiniti. Poziva se na krizu i besparicu. Da li je ovakav način otkazivanja sastanka, s obzirom na oštru reakciju četiri države koje čekaju da Srbija ispuni dogovor još iz 2006. te godine, suprotan dobrim diplomatskim manirima?

Bivši ambasador Srbije u Hagu i profesor međunarodnog prava Radosav Stojanović:

“Mislim da to nije u redu, da se otkazuje sastanak na kome se razgovara o sukcesiji. Mislim da Srbija treba da bude fleksibilnija.”


Upletena i imovina Kraljevine


Podsetimo, diplomatsko konzularna imovina bivše Jugoslavije se sastoji od 123 objekta - 67 ambasada i generalnih konzulata, 33 rezidencije, 17 stanova i kuća i pet građevinskih parcela. Sporazum o sukcesiji iz 2001. godine nalagao je da zemlje potpisnice najkasnije šest meseci od parafiranja, kao akt dobre volje izvrše podelu pet objekata.

Tako je 2001. godine BiH preuzela Ambasadu u Londonu, Hrvatska Ambasadu u Parizu, Makedonija zgradu nekadašnjeg konzulata u Parizu, Slovenija Ambasadu u Vašingtonu, a SR Jugoslavija rezidenciju u Parizu.

Potom dolazi rezolucija potpisana 2006. godine u Zagrebu. Od 44 objekta diplomatske mreže SFRJ, Srbiji je pripalo 20. I iza toga - nikom ništa. Ostali sukcesori čekaju da Srbija izađe iz ambasada, predstavništava itd., koji joj više ne pripadaju.

Profesor međunarodnog prava Radosav Stojanović podseća da mnogo toga još nije rešeno između zemalja sukcesora, da je u pitanju veliko bogatstvo u posedu bivše jugoslovenske države koje treba da podele razvedeni partneri i navodi neke primere.

“Koliko znam, Srbija je spremna da napusti jedan broj zgrada. Znam da je Ambasada u Hagu na prethodnim razgovorima bilo dogovoreno da pripadne Hrvatskoj. Hrvati došli da vide zgradu, kad su je videli, rekli su: nećemo to!.
Tu imate upletenu i imovinu Kraljevine Srbije. Na primer, u Parizu je deo imovine stekla još pre Prvog svetskog rata. To nije ušlo u imovinu Jugoslavije. Zato su u Parizu dali Hrvatima ambasadu koja je sagrađena kao administrativna zgrada pri ambasadi. To je dato Hrvatima. I oni to uživaju danas. Ima niz problema koji treba da se reše zajedno. Nije to tako jednostavno.”

Povodom novih nesporazuma o podeli imovine, neko se prisetio da sve ambasade skandinavskih zemalja dele jednu zgradu u Berlinu. Možete li zamisliti tako nešto sa balkanskim zemljama?

“Bićemo komšije, i to najbliže u nekom od gradova sveta, sigurno, ali da delimo zgrade… to ne verujem”,
rekla je naša sagovornica Mirjana Živković jednim domaćim novinama.
19.06.2010.

SVETLANA CENIC: DOK GOD SE SIRE TENZIJE, EKONOMIJA CE TONUTI

 

Svetlana Cenić, arhiv

Svetlana Cenić, arhiv

 18.06.2010.
Za RSE govori bosanskohercegovačka ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Ova ugledna ekonomistica, koja spade u red najotvorenijih i najkritičnijih prema vladajućoj nomenklaturi, iznosi stanovišta o ekonomskim problemima koji pritišću Bosnu i Hercegovinu, te očekivanja u predizbormnom periodu.

RSE: Iako još uvijek zvanično nije počela predizborna kampanja, uočljivo je da se predstavnici političkih stranaka nekoliko mjeseci prije izbora bave pitanjima Ustava. Niko od njih ne pominje da li će i kada obezbijediti otvaranje novih radnioh mjesta. Zbog čega - prema vašoj ocjeni?

CENIĆ
: Ako se može upotrijebiti riječ tradicionalno, vrlo su loši ekonomski programi koje stranke dostavljaju. Što se tiče sadašnjeg stanja, situacija je zaista, ne čudna, tragično smiješna, jer u momentu kad zemlja toliko ekonomski tone zadužuju se ti isti koji su nam obećavali svašta - ja vam mogu sad izlistati svaki od programa tih stranaka tačno kako izgleda i ko je kad mijenjao, ali je strašno da sada kad govorimo o zaduženju kod MMF-a, budžetskoj podršci Svjetske banke, katastrofi od ekonomske situacije, niko težište nema na tome osim deklarativno. Ja nigdje nisam vidjela ni strategiju, ni viziju, ni platformu, ni pokazatelje, niti bilo šta, niti iko nudi objašnjenje ovom napaćenom stanovništvu kako ćemo mi to riješiti. Pri tome kad pitam privatno neke od tih lidera gdje je ekonomski program, kako misle riješiti probleme, kažu:“Hajde, bogati, kao da to ko čita.“ To je bukvalno takav odgovor. A to jesmo mi. U ovoj zemlji, ponavljam, niko ne pita uopšte: „ Gdje su moje pare? Šta vi radite sa mojim parama?“
Možete vi imati 15 posto rast GDP-a, ali ako on nije usmjeren u razvoj nego je usmjeren na to da se otvori više mjesta u administraciji, onda o kakvom razvoju BiH mi govorimo.


RSE: Činjenica je, također, da BiH zaostaje za zemljama u regiji kada je riječ o ekonomskom razvoju. Može li sa ovakvim GDP-om biti konkurenatn u regiji i u budućnosti dio EU?

CENIĆ: Ne može biti - da budemo iskreni, da pričamo otvoreno. Mi smo se mnogih godina rastom GDP-a. Prvo startna osnova nam je bila nula, nismo dostigli GDP BiH od prije rata. A nije samo imati rast. Možete vi imati 15 posto rast GDP-a, ali ako on nije usmjeren u razvoj nego je usmjeren na to da se otvori više mjesta u administraciji, onda o kakvom razvoju BiH mi govorimo. Sa ovakvim načinom razmišljanja, sa ovakvim odnosom prema javnom dobru, sa nerazmišljanjem od čega ćemo sutra živjeti i šta ćemo jesti, a da se pri tome prodalo maltene sve ono porodično srebro, pa je sad samo ostalo da mlatimo energetikom kao svjetskim čudom, nemamo mi šta tražiti u jednom takvom društvu.

Štancovanje diploma


RSE: Je li jedna od posljedica svega što ste nabrojali gubitak radnih mjesta. Kako uopšte ojačati tu socijalnu komponentu i mogu li to ovdašnji političari?

CENIĆ
: Ne mogu. Ja to zovem tragedijom. Prvo se naobećavalo svašta i veteranima, i invalidima i svima, a onda je rečeno: „ Mi nemam
Ko ovdje cijeni obrazovanje? I ko ovdje cijeni obrazovanje u funkciji privrede? Mi štancujemo doktorate, štancujemo diplome. Ako se to favorizuje, ako je to opredjeljenje, kako možete očekivati da će ova garnitura rješavati nagomilane socijalne probleme
o para.“; jer niko se nije pobrinuo da zaradi te pare da bi ispunio svoja obećanja. Sad samo kažemo da nema. A s druge strane, ko ovdje cijeni obrazovanje? I ko ovdje cijeni obrazovanje u funkciji privrede? Mi štancujemo doktorate, štancujemo diplome. Ako se to favorizuje, ako je to opredjeljenje, kako možete očekivati da će ova garnitura rješavati nagomilane socijalne probleme? U RS se snimi film o velikom vođi na teret budžetskih sredstava, pa još se zakupljuju termini po televizijama na teret budžetskih sredstava. Što ne bi to dobio neko ko zaista ima socijalne potrebe? Drugo, nije samo obećati nekom: „Dobićeš socijalnu pomoć“, nego treba dati pare da se otvore radna mjesta u jednom partnerskom odnosu sa privredom, u favorizovanju znanja, struke, u povezivanju privrede i obrazovanja, a ne da štancuju nešto što privredi uopšte ne treba.

RSE: Statistike pokazuju da većina mladih ljudi žele napustiti BiH, otići u inostranstvo jer ne mogu nakon završenog fakulteta naći posao. Zbog čega se političari na to ne obaziru i kakva je uopšte perspektiva mladih ljudi u BiH?

CENIĆ: Mi šaljemo taj mladi svijet da čisti tanjire, da uređuje bašte, da šeta pse - i moramo se s tim suočiti. Jer koje to priznanje imaju te diplome? Recite mi zemlju koja tamo prepoznaje diplomu npr. menadžera nevladinog sektora. Naravno, da se na to politika, odnosno vlast ne obaziru, jer znaju da su trajno ovakvim obrazovanim sistemom osakatili te mlade ljude. Ja ne znam uopšte do kog koljena ćemo to trpjeti.

RSE: Kada će Bosanci i Hercegovci u ekonomskim smislu moći osjećati sigurnost? Ima li neka eventualno procjena koliko je to godina?

CENIĆ
: Hoću da kažem da se može uraditi mnogo toga ako se smanji korupcija, ako hoće ozbiljno da se radi - i da ozbiljno kažemo ljudima koliko ima para, koliko nema para, a ne da im šarene laže šaljemo svaki dan. Dok god je profitabilno širiti tenzije, strah, mržnju, netrpeljivost, pričati o glupostima, dotle će nam ovako biti, dotle će ekonomija samo tonuti dublje i dublje. Vraćamo se opet na početak priče - koga znate uopšte od glasača da je pročitao ekonomski program, da zna kud ta stranka goni, vodi i šta je? I sad na sceni opet gledamo borbu za opstanak na vlasti i s druge strane borbu da se dođe na kandidatsku listu, borbu gdje će se naći taj koji će povući glasove da bi što više njih ušlo u parlament. Samo ono što ne vidimo jeste - daj da vidimo rješenja koja su.
19.06.2010.

POBJEDA NAD NJEMACKOM: VISE SE SLAVILO U REPUBLICI SRPSKOJ NEGO U SRBIJI!?

 

 
24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Slavlje u Banja Luci / glassrpske

 

24SI - Širom Republike Srpske, u svim gradovima proslavljena je u petak poslijepodne pobjeda Srbije nad Njemačkom na Svjetskom fudbalskom prvesntvu u Južnoj Africi.

 

Građani Banjaluke, Trebinja, Bijeljine, Doboja, Prijedora, Gradiške, Istočnog Sarajeva, Novog Grada, Brčkog... izašli su na ulice da proslave trijumf "orlova" Radomira Antića uz povike "Srbija, Srbija...", "Šampioni, šampioni...", prenosi Glas Srpske.

Kolone automobila, sirene, srpske zastave, pjesme, "topovski udari" te hektolitri piva obilježili su pobjedu "orlova" u Banjaluci i svim drugim gradovima u RS.

Klicalo se strijelcu Milanu Jovanoviću, Milošu Krasiću i svim izabranicima Radomira Antića, ali najviše ovacija na pomen njegovog imena dobio je golman Vladimir Stojković, koji je odbranio jedanaesterac Lukasu Podolskom.

"Osijedio sam za ovih 90 minuta, izgubio barem godinu života, ali mi nije žao! Daće Bog da razbijemo Australiju i idemo u osminu finala", izjavio je jedan od navijača na Trgu Krajine u Banjaluci.

Saobraćaj u strogom centru Banjaluke bio je blokiran više od sata, jer su automobili išli i Gospodskom ulicom, nastalo je neopisivo slavlje i metež, a prema informacijama, nije bilo povrijeđenih.

U Istočnom Sarajevu odmah poslije susreta stvorila se kolona automobila na kojima su bile srpske zastave i šalovi, slike srpskih reprezentativaca. Okupljanje fanova "orlova" bilo je ispred hotela "Beograd".

Bijeljina je takođe slavila. Na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića okupilo se nekoliko stotina navijača uprkos paklenoj vrućini. Oni su uzvikivali imena izabranika selektora Radomira Antića, skandirali Srbiji, pjevali srpske pjesme..., navodi Glas Srpske.

Uprkos temperaturi koja se približila 40 stepenu, Trebinjci su proslavili pobjedu Srbije nad Njemačkom. Trebinjci su posebno ponosni na "svoga" golmana Vladimira Stojkovića, koji je branio boje trebinjskog Leotara u kvalifikacijama za Ligu prvaka 2003. godine i koji je odbranio penal Podolskom. Javnog gledanja utakmice nije bilo, a u petak uveče kada je sunce zašlo Trebinjci su izašli na ulice da još jednom proslave veliki trijumf.

(24sata.info)

19.06.2010.

KLUB UJEDINIO MOSTARSKE KNJIZEVNIKE

Klub ujedinio mostarske književnike

Mostar, arhiv, foto: Midhat Poturović

Mostar, arhiv, foto: Midhat Poturović

 18.06.2010.
Prigodnim književnim programom u četvrtak uveče je u Ćorovića kući u Mostaru upriličeno prvo službeno predstavljanje novoosnovanog Književnog kluba Mostar. Ovo udruženje će raditi i na uvezivanju mostarskih autora sa književnim organizacijama, časopisima, festivalima i drugim autorima u Bosni i Hercegovini, ali i inozemstvu.

Simbolično, u Spomen-kući najvećeg hercegovačakog pripovjedača Svetozara Ćorovića sinoć je predstavljen Književni klub Mostar, koji je prvi put nakon rata okupio književnike mlađe i starije generacije iz svih dijelova Mostara.

Šta je to Književni klub? Goran Karanović, incijator Kluba, za naš radio kaže:

„Skoro svi ljudi koji pišu u Mostaru skupljeni na jedno mjesto, u jedno udruženje kako bi se međusobno znali, pomagali i družili, i kako bi nastupali kao reprezentacija prema vani i na taj način pristupali kulturnim institucijama, književnim časopisima, književnim festivalima i zajednički doveli Mostar tamo gdje treba da bude - na prvo mjestu ili među prva mjesta književne scene regiona.“


U Mostaru, koji je u mnogim segmentima političkog, društvenog, ali i kulturnog života i dalje podijeljen grad, stvaranje Književnog kluba, potpomognuto vlastitom željom i potrebom, a ne kako to uobičajeno biva - naporima međunarodne zajednice, veliki je događaj za ovaj grad. Miljenko Buhać, mostarski pjesnik, dodaje:

„Ja na moju sreću poznajem samo jedan Mostar i ja takav Mostar pamtim. Ovaj sadašnji Mostar, sa nekakvim njegovim slabostima i jednom nagalavačkoj okrenutosti, nastojim skrivati iza te slike Mostara koju pamtim. Ja se u tom kontekstu i ponašam i osnivanje ovoga našega kluba također vidim u tome smislu.“


Klub okupio 'lijeve i desne'


Vjerovatno najnagrađivanji bh. autor mlađe generacije - Veslin Gatalo pomalo ironično dodaje de je Klub okupio i lijeve i desne, antifašiste i one koji su još uvijek u zavadi sa komunuizom. Svi oni, podvlači, dijele jedno - ljubav prema pisanoj riječi i gradu Mostaru:

„Mislim da se radi o stvari važnoj za Mostar - isto koliko bi bilo važno da imamo kino. U gradu u kome nema kina, nema književnog kluba, Književni klub je napredak. Postoje sela u Srbiji i u Hrvatskoj koja imaju svoje čitateljske i književne klubove.“

RSE: Koliko je ovo neki odgovor, uslovno rečeno, umjetno stvaranim nacionalnim književnim torovima u Mostaru, koji i dan-danas postoje?

Gatalo
: Nisu to nacionalni torovi. To su ideološki torovi, što je možda još gore. Jer nekad se nacionalni zovu ideološkim, ideološki nacionalnim - zapravo je sve to isto. Jer poslije, znate kako je, rata izvjesna materija ispliva. Dobri pisci su odjednom postali loši. Recimo, Nedžad Ibrišimović je postao, eto, loš pisac, Miljenko Jergović dobar. Takve stvari kojima u nemaju neki ljudi konkurencije su nas natjerale da napravimo neki krug u kojem će se moći profilirati ne samo drukčije nego i bolje.

Pored Karanovića, Buhača i Gatala, svoje stihove i djela čitalo je 30-ak autora, između ostalih i 28-godišnja Sanela Kuko, za koju kritičari ocjenjuju kako njeno vrijeme tek dolazi. S ponosom kaže - u boljem društvu odavno nije bila, pravom mostarskom:

„Taj entuzijazam ovih mladih ljudi koji su se okupili sa tom idejom da naprave Književni klub Mostar i da povežu sve ljude od pera na nivou čitavog grada koji pišu poeziju i prozu je genijalna stvar. I samo to govori jako puno i o ljudima i o energiji koja je spremna da napravi pomak i da, zapravo, promijeni kulturnu scenu i u Mostaru, pa i u regiji.“


Bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, političko opredjeljenje svi su dobro došli u Književni klub Mostar koji će, sigurni su mostarski umjetnici, prerasti granice Mostara i dokazati da se normalan život i u ovom gradu dešava i nije slučajnost.
19.06.2010.

SRBIJA MORA INTENZIVIRATI POTRAGU ZA RATKOM MLADICEM I GORANOM HADZICEM

Srbija mora intenzivirati potragu za Mladićem i Hadžićem

Serge Brammertz, arhiv

Serge Brammertz, arhiv

18.06.2010.
Srbija, Hrvatska i BiH sarađuju sa Haškim tribunalom, ali i dalje ostaje nerešeno pitanje haških begunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića, kao i topničkih dnevnika, izjavio je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz) podnoseći u petak polugodišnji izveštaj u Savetu bezbednosti UN-a.

Bramerc je rekao da ni jedan proces više nije u fazi pripreme za suđenje, jer su svi u toku:

„Desetog juna izrečene su presude u procesu koji mi smatramo veoma važnim jer su vezane za zločine počinjene protiv bosanskih muslimana za vreme i nakon pada Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine. Sud je proglasio krivim Vujadina Popovića, Ljubisu Bearu i šest drugih lica, visokorangiranih srpskih oficira, pripadnika vojnih ili policijskih snaga za genocid i zločine protiv čovečnosti. Dvojica prvooptuženih osuđeni su na doživotnu kaznu zatvora. Smatramo to važnom presudom, ne samo sa stanovišta našeg odnosa prema žrtvama, već i zbog drugih slučajeva koji se vode pred ovim sudom.“


On je istakao da su oni koji su osuđeni u ovim procesima delovali pod komandom drugih osoba, preciznije, pod komandom Ratka Mladića koji je još nedostupan Haškom sudu:

„Presude za genocid, izrečene u slučaju Vujadin Popović i Ljubisa Beara, još su jedno podsećanje koliko je važno da se pred sudom nađu preostali begunci, pre svega Ratko Mladić.“


Da bi ispunio svoju dužnost i misiju, Haški tribunal u velikoj meri zavisi od saradnje sa zemljama regije kao i od drugih međunarodnih institucija, kazao je Bramerc:

„U proteklih šest meseci Srbija adekvatno odgovara na naše zahteve u vezi sa pristupom dokumentima, arhivama i svedocima. U ovom momentu nema nijednog zahteva koji je na čekanju. Vlasti Srbije su obezbedile stotine stranica ratnih beleški Ratka Mladića kao i elektronske zapise. Tu dokumentaciju je u svojoj istrazi pribavio tim iz Srbije u februaru 2010. godine. Materijal je veoma vredan, mi smo to analizirali i biće od koristi u procesima koji se sada vode u Haškom tribunalu.”

Sudu u Hagu treba politička podrška

Bramerc je podsetio da hapšenje preostalih begunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, ostaje najviši prioritet Tužilaštva:

“Od mog poslednjeg izveštaja Srbija nastavlja napore da uhvati preostale begunce, međutim, rezultati su izostali. Zato smo uvereni da treba analizirati dosadašnju strategiju Srbije i sugerisali smo da se proširi istraga, da se potraga intenzivira. Odlučnost političkih struktura i intenzivna akcija su neophodno za njihovo hvatanje begunaca.”


Kada je reč o Hrvatskoj, Bramerc je istakao da je u proteklom periodu ona uglavnom bila kooperativna:

“Međutim, ostaje sporno pitanje dokumenata vezanih za akciju Oluja iz 1995. godine koji nam nisu dostavljeni.”


Glavni tužilac je kazao da vlasti u Bosni i Hercegovini nastavljaju saradnju sa Sudom:

“Ja u svakoj prilici ohrabrujem zvaničnike da preduzmu sve potrebne mere protiv mreže podrške koju uživaju haški begunci.”


Bramerc je ukazao da su nedavni gestovi pomirenja lidera u regionu otvorili prostor za novi i konstruktivni dijalog:

“U julu se navršava 15 godina od genocida u Srebrenici. Od tada je suđeno velikom broju visokopozicioniranih optuženika za ova zbivanja. Ostvaren je i napredak u procesima pred domaćim pravosuđem. Međutim, bolno poglavlje najnovije istorije može biti zatvoreno na pravi način samo ako svi odgovorni budu izvedeni pred sud."


Predsednik Haškog Tribunala Patrik Robinson je u svom izveštaju naveo da je neophodno formiranje fonda za pomoć žrtvama ratnih zločina.

On je rekao da je moguće da dođe do usporavanja nekih procesa zbog velikog opterećenja osoblja suda kao i njihovog nerešenog statusa. Robinson je istakao da je sudu u Hagu potrebna i "jaka politička podrška".

*****
Pročitajte i ovo
Bramerc predlaže izmene taktike u potrazi za Mladićem

Neko podmetnuo dokumente Hagu?
Pretres Mladićeve kuće - presecanje finansijske pomoći
Zašto Mladić nije u Hagu?
Hapšenje više želja nego verovatnoća
Ko je odgovoran što Mladić nije uhapšen
18.06.2010.

NOVE EVROPSKE KRITIKE VLASTIMA BOSNE I HERCEGOVINE

Nove evropske kritike vlastima BiH

Sjedište Evropskog parlamenta u Strazburu, arhiv

Sjedište Evropskog parlamenta u Strazburu, arhiv

 18.06.2010.
Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o BiH koju je predložila izvjestiteljica za ovu zemlju Doris Pak. U njoj se upućuju snažne kritike na račun vlasti u BiH, te na stagnaciju na evropskom putu u posljednje četiri godine. Jačanje nacionalističke retorike, također, je oštro kritikovano, uz neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Tri su kratkoročna prioriteta EU izdvojena za BiH: usklađivanje ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, zakon o popisu i prevazilaženje preostalih prepreka za viznu liberalizaciju. No, bh. političari podijeljenog su mišljenja o efektima Rezolucije.

U Rezoluciji Evropskog parlamenta o BiH, čije se usvajanje moglo i predvidjeti, oštro je kritikovana nacionalistička retorika, te konstatovano da se u susret izborima situacija u BiH dodatno pogoršala. Autorica Rezolucije za BiH Doris Pak izrazila je nezadovoljstvo napretkom BiH ka EU i podijeljenošću zemlje:

Doris Pack, arhiv, foto: Midhat Poturović
„Sve je učinjeno nemogućim. Ne postoji ni zajedničko tržište u zemlji, zajedničko snabdijevanje energijom, nema zajedničkih institucija, a ustav zemlje koji je nastao u Dejtonu nije dobra osnova za funkcionalnu državu. Što se tiče kršenja ljudskih prava, to je jasno kazano u presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - tražimo jaču intervenciju EU i sankcije ako je to neophodno. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala daleko je od dobijene, i na mnogom mjestima nije ni počela. I, nažalost, administracija i politika su dio ove korupcije. Slab pravosudni sistem odvlači investitore i tako se sprječava kreiranje radnih mjesta naročito za mlade. Sistem obrazovanja, također, je loš i neefikasan.“

O odluci Suda razmatraće se nakon izbora, kaže članica parlamentarne komisije za evropske integracije BiH i zastupnica SNSD-a Milica Marković. No, od Rezolucije ne vidi koristi:

„Nisam nešto primijetila da su rezolucije koje su se dosad donijele bitno pomogle napretku stanja BiH na njenom unutrašnjem planu, pa tako ne vidim ni da će ova sad koja je izglasana. Više mi to djeluje da je to nekakva politčka afirmacija i politički angažman evropskih parlamentaraca, prije svega gospođe Doris Pak koja je kandidovala tu rezoluciju. Ne vidim da ima neki poseban značaj i da će bitno pomoći stanju u BiH.“

Pritisak na lidere


Dejtonski mirovni sporazum se mora poštovati, a izazovi u pogledu teritorijalnog integriteta zemlje su neprihvatljivi, istakao je komesar za proširenje EU Štefan File:

Stefan Fule, arhiv
„Bosna i Hercegovina treba da uspostavi pouzdanu državnu strukturu kako bi implementirala i usvojila zakone kompatibilne s EU. Vizna liberalizacija je dokaz da konsenzus donosi opipljive rezultate. Naša je misija da vršimo pritisak na odgovorne lidere i da građanima damo konkretan dokaz da je njihova budućnost u EU.“

Zastupnik SDA u državnom Parlamentu Husein Nanić se slaže sa Fileovom ocjenom i podržava načela Rezolucije:

„BiH se nalazi u situaciji kada njene institucije, od Predsjedništva, Parlamenta do Vijeća ministara, nemaju zaista kapacitete koji bi preuzeli obaveze i u nekom bržem ritmu rješavali ova pitanja koja se od institucija BiH traži. U tom smislu je neophodno jako brzo doći do ustavnih promjena kako bi BiH dobila kapacitet, kako bi imala vladu, kako bi imala prohodan parlament kroz koje mogu brzo prolaziti propisi, kako bi dogovorili kako bi ti tzv. E propisi mogli brzim procedurama prolaziti kroz parlamente i biti donošeni.“


Predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Doma naroda Parlamenta BiH i zastupnik HDZ BiH Ivo Miro Jović, također, podržava rezoluciju, te naglašava da je ustavna reforma najneophodnija:

„Jačanja ne može biti ukoliko ostane situacija u Ustavu situacija ovakva kakva jeste. Mora se stvoriti upravo ono što je gospođa Doris Pak rekla kod donošenja Rezolucije - mora se napraviti pravednija, funkcionalnija i jeftinija država.“


Tri su kratkoročna prioriteta izdvojena za BiH: usklađivanje ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, zakon o popisu i prevazilaženje preostalih prepreka za viznu liberalizaciju. U protivnom - zajednički je stav - građani moraju kazniti političare na narednim izborima.
18.06.2010.

PROMOVISANA MONOGRAFIJA O RATNIM ZLOCINIMA NA KOSOVU

Promovisana Monografija o ratnim zločinima na Kosovu

Naslovnica Monografije, Foto: Amra Zejneli

Naslovnica Monografije, Foto: Amra Zejneli

18.06.2010.
Nevladina organizacija Savet za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Prištini objavila je prvo izdanje Monografije o ratnim zločinima na Kosovu tokom 1998-1999. godine, koja, kako je rečeno, svedoči drastično kršenje ljudskih prava pre i tokom rata na Kosovu.

Tokom promocije Monografije “Ratni zločini na Kosovu 1998-1999, održane u petak, akademik Pajazit Nushi, predsednik Saveta, izjavio je za RSE da je cilj ove organizacije bio da se prikažu sve dimenzije onoga što se dešavalo tokom rata na Kosovu, bez obzira na nacionalnost ili veroispovest.

“Monografija je specifična u tom smislu zato što ona čini izdanje koje je posvećeno monumentu oslobođenja ljudi koji su žrtvovali i koji su dali najviše što čovek može da da”
, kaže Nushi.

Važnost prvog izdanja ove monografije o ratnim zločinima na Kosovu su istakli i predstavnici Vlade Kosova, koja je finansijski podržala ovaj projekat. Zamenik premijera Kosova Hajredin Kuqi podstakao je organizaciju da nastavi sa radom na ovom projektu.

“Sigurno će biti prilike da se ovi zločini vide i na prizmi istoričara, pravnika i ne samo onih koji pišu istoriju, već i onih koji grade mir”
, kazao je Kuci.

Ubijeno više od 8.200 osoba


Prvi deo monografije obuhvata opšte podatke ubijenih i nestalih osoba i kompletne podatke žrtava u 11 opština na Kosovu. Potpredsednik Saveta Zejnullah Gruda o podacima u ovom delu monografije:

“Podaci govore da je na Kosovu tokom ovog perioda ubijeno oko 8.214 osoba, od kojih 6.804 muškaraca i oko 1.400 žena. Od tog broja 7.900 su bili albanski civili a 280 srpski.”


Akademik Nushi navodi da se na prikupljanju materijala radilo svih ovih godina, dok je intezivni rad za proveravanjem podataka trajao četiri godine. U ovom prvom izdanju monografije obrađeno je 11 opština, a kako bi se dobio celokupan pregled svih događaja tokom rata, potrebno je da se obrade još 16.

Nushi takođe navodi da su ih, tokom perioda pripreme monografije, poteškoće pratile od početka do kraja.

“Bilo je slučajeva da je bilo registrovanih ljudi da su bili izgubljeni a ustvari nisu bili registrovani ni kao rođeni. Bili su registrovani po istim imenom i prezimenom dva-tri lica iz istog mesta. Bili smo prinuđeni da idemo od čoveka do čoveka, od imena do imena, od opštine do opštine dok smo došli do konstatacije o opštim kvantitativnim podacima. Tako da to što je bilo registrovano po imenu i prezimenu i provereno u opštinama, to je našlo mesto i u opštim zaključima koje smo prezentovali u ovoj monografiji”
, navodi Nushi.

Monografija sa više od 1200 stranica za sada je objavljena samo na albanskom jeziku, ali Nushi naglašava da, kada bude bilo finansijski moguće, ona se mora prevesti i na engleski i srpski jezik.
18.06.2010.

SERGE BRAMMERTZ: PORUKA JE JASNA - UHAPSITE RATKA MLADICA!

 

Nedavna presuda oficirima Vojske Republike Srpske kojom je potvrđen genocid u Srebrenici je "kamen međaš" u praksi Tužilaštva i Tribunala

image Brammertz: Par opipljivih rezultata

Glavni tužilac Tribunala u Hagu Serž Bramerc (Serge Brammertz) izjavio je danas u Njujorku da taj sud, kao i srbijanske vlasti, rade pod pretpostavkom da je haški bjegunac Ratko Mladić i dalje živ.

Bramerc je to rekao na konferenciji za novinare, poslije redovnog polugodišnjeg izvještaja Vijeću sigurnosti UN, odgovarajući na pitanje novinara da li se sud protivi zahtjevu Mladićeve porodice da se taj haški bjegunac proglasi mrtvim.

On je rekao da Haški tribunal "radi pod pretpostavkom da je Mladić još živ" i da nadležne vlasti u Srbiji imaju saznanja zbog kojih smatraju da se on "i dalje krije".

Tužilac je ponovio da hapšenje bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića ostaje najviši prioritet Tužilaštva.

- Poruka je jasna, nema alternative za hapšenje Mladića - poručio je on.

Bramerc je prethodno pred SB UN izjavio je da su u proteklih šest mjeseci vlasti Srbije nastavile sa operativnim aktivnostima za hapšenje Mladića i Hadžića, ali da su one dale "par opipljivijih rezultata", zbog čega je neophodno da Beograd razmotri sadašnji način potrage, proširi istragu i pojača napore da se Mladić nađe i uhapsi.

On je također kazao da su u proteklih šest mjeseci vlasti Srbije nastavile sa operativnim aktivnostima za hapšenje Mladića i Hadžića, ali da su one dale tek "par opipljivijih rezultata".

Proširiti istragu

Stoga je neophodno da Beograd razmotri sadašnji način potrage, proširi istragu i pojača napore da se Mladić nađe i uhapsi.

- Hapšenje bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića ostaje najviši prioritet Tužilaštva. Od mog posljednjeg izvještaja, operativne službe u Srbiji nastavile su napore u potrazi za bjeguncima. Ti napori, međutim, dali su do sada tek par opipljivijih rezultata. Mi stoga snažno vjerujemo da sadašnja operativna strategija Srbije mora biti ponovo razmotrena - naznačio je Bramerc.

On je podvukao da je "nedavno zatražio od srbijanskih vlasti da osnaže napore u potrazi tako što će proširiti istragu, pojačati operacije pretraživanja i povećati svoje operativne kapacitete".

- Odlučna i pojačana akcija operativnih službi i političkih vlasti je od ključne važnosti za postizanje hapšenja dvojice bjegunaca - naglasio je Bramerc.

Presuda za genocid je kamen međaš

Ocjenivši da je nedavna presuda oficirima Vojske Republike Srpske, kojom je potvrđen genocid u Srebrenici, "kamen međaš" u praksi Tužilaštva i Tribunala, Bramerc je istakao da je ta presuda ponovo ukazala na "hitnu neophodnost" da Mladić bude uhapšen.

Presudom kojom su oficiri VRS Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni na doživotni zatvor zbog genocida nad srebreničkim Bošnjacima, utvrdila je da su oni i drugi "radili po naređenjima drugih optuženih, poput Ratka Mladića, koji je još na slobodi - rekao je Bramerc.

18.06.2010.

SRBIJA MORA POJACATI NAPORE I UHAPSITI HASKE BJEGUNCE

 

Nedavna presuda oficirima Vojske Republike Srpske, kojom je potvrđen genocid u Srebrenici, je "kamen međaš" u praksi Tužilaštva i Tribunala

image Brammertz: Par opipljivih rezultata

 

Glavni tužilac Tribunala u Hagu Serž Bramerc (Serge Brammertz) rekao je danas pred Vijećem sigurnosti UN da je neophodno da Srbija pojača napore za nalaženje i hapšenje preostalih bjegunaca, Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

U redovnom polugodišnjem izvještaju Vijeća sigurnosti, Bramerc je izjavio je da su u proteklih šest mjeseci vlasti Srbije nastavile sa operativnim aktivnostima za hapšenje Mladića i Hadžića, ali da su one dale tek "par opipljivijih rezultata".

Stoga je neophodno da Beograd razmotri sadašnji način potrage, proširi istragu i pojača napore da se Mladić nađe i uhapsi.

- Hapšenje bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića ostaje najviši prioritet Tužilaštva. Od mog posljednjeg izvještaja, operativne službe u Srbiji nastavile su napore u potrazi za bjeguncima. Ti napori, međutim, dali su do sada tek par opipljivijih rezultata. Mi stoga snažno vjerujemo da sadašnja operativna strategija Srbije mora biti ponovo razmotrena - naznačio je Bramerc.

On je podvukao da je "nedavno zatražio od srpskih vlasti da osnaže napore u potrazi tako što će proširiti istragu, pojačati operacije pretraživanja i povećati svoje operativne kapacitete".

- Odlučna i pojačana akcija operativnih službi i političkih vlasti je od ključne važnosti za postizanje hapšenja dvojice bjegunaca - naglasio je Bramerc.

Bramerc je konstatovao da je Srbija u proteklih šest mjeseci nastavila da sarađuje sa Tužilaštvom u omogućavanju pristupa dokumentima, svjedocima i arhivama i da toj saradnji "sada nema otvorenih pitanja".

Tužilac je kazao i da su srbijanske vlasti zaplijenile i u Hag dostavile obimne ratne bilješke generala Mladića, koje će biti upotrijebljene kao dokazni materijal u tekućim suđenjima.

Ocjenivši da je nedavna presuda oficirima Vojske Republike Srpske, kojom je potvrđen genocid u Srebrenici, "kamen međaš" u praksi Tužilaštva i Tribunala, Bramerc je istakao da je ta presuda ponovo ukazala na "hitnu neophodnost" da Mladić bude uhapšen.

Presudom kojom su oficiri VRS Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni na doživotni zatvor zbog genocida nad srebreničkim Bošnjacima, utvrdila je da su oni i drugi "radili po naređenjima drugih optuženih, poput Ratka Mladića, koji je još na slobodi - rekao je Bramerc.

18.06.2010.

NETACNO JE DA JE U RS-U VRACENA IMOVINA SVIM PRIJERATNIM VLASNICIMA

 

Prema Aneksu VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, izbjegle i raseljene osobe, ne samo da imaju neotuđivo pravo na vraćanje imovine, već imaju i pravo na naknadu imovine koja se ne može vratiti

image Kadrić: Dovoljno je proći kroz RS i očima vidjeti da imovina nije vraćena

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Remzija Kadrić demantirao je navode Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske (RS) da je u ovom entitetu vraćena imovina svim prijeratnim vlasnicima. 

 

 

- Imovinsko-pravni odnosi podrazumijevaju da se imovina smatra vraćenom jedino ukoliko je vraćena onakva kakva je bila u prethodnom stanju, odnosno u stanju kakva je bila prije nego što je porušena, zapaljena ili devastirana, saopćio je Kadrić. 

 

 

Kadrić navodi da su teze o potpuno izvršenom povratu imovine u RS-u koje, osim Vlade RS, zagovaraju i određeni predstavnici međunarodne zajednice, "veoma opasne, jer impliciraju da je u RS u potpunosti implementiran jedan segment Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, što jednostavno nije tačno".

 

 

- Prema Aneksu VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, izbjegle i raseljene osobe, ne samo da imaju neotuđivo pravo na vraćanje imovine, već imaju i pravo na naknadu imovine koja se ne može vratiti, zbog čega se nikako ne može prihvatiti da je u RS izvršen potpuni povrat imovine, dodaje se u saopćenju. 

 

 

Osim toga, kako se navodi, situacija u manjem bh. entitetu ne stvara klimu za siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, zbog etničkog porijekla, vjeroispovijesti ili političkog uvjerenja - kako se navodi u Aneksu VII - zbog čega se informacija Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS ne može tretirati nikako drugačije nego kao "samoreklamerstvo i propaganda". 

 

 

Ističe se da je dovoljno proći kroz RS i očima vidjeti da imovina nije vraćena, što, uostalom, "najbolje znaju prognanici i izbjeglice kojima je ona oduzeta".

 

 

18.06.2010.

DVA TURSKA RATNA BRODA UPLOVILA U NEUM

 

Turska pomorska operativna grupa se sastoji od 4 fregate, jednog tankera za naftu i helikoptera pod komandom kontraadmirala

image

Turski ratni brodovi TCG Kemal Reis i TCG Giresun, iz Turske pomorske operativne grupe na Mediteranu, uplovili su danas u Neumski zaljev, javio je dopisnik Agencije ONASA.

 

 

Turska pomorska operativna grupa se sastoji od 4 fregate, jednog tankera za naftu i helikoptera pod komandom kontraadmirala.

 

 

- Grupa provodi širok raspon aktivnosti na Mediteranu, uključujući glavne aktivnosti pomorskog ratovanja, pomorske sigurnosne aktivnosti i posjete lukama. Osnovni cilj operativne grupe je demostrirati obavezu stabilnosti i sigurnosti Mediterana, rekao je komandant operativne grupe admiral Ismail Tajlan (Ismail Taylan). 

 

 

Delegacija predvođena komandantom operativne grupe posjetiće Generalni konzulat Republike Turske u Mostaru, kao i predstavnike vlasti Hercegovačko–neretvanskog kantona (HNK), Mostara i Neuma. 

 

Turski pomorski bend će 19. maja održati koncert u Mostaru, dok će 21. juna dvije fregate napustiti Neum i ponovo se priključiti operativnoj grupi.

 

18.06.2010.

MARJAN MIJAJLOVIC: NECE MENE MILORAD DODIK OTJERATI!

 

24sata.info PHOTO
image Marjan Mijajlović / bh dani

 

24SI - Radio-televizija Republike Srpske je, prosto, ukinula Marjana Mijajlovića već nakon jednog poluvremena susreta ekipa Južne Afrike i Meksika, uz obrazloženje da su se gledatelji žalili na njegov profesionalizam!?

 

Dobro je poznato i svima je znano - kako je govorio Slobodan Milošević u Haagu - da je RTRS bastion profesionalizma još od svog nastanka. U temelje te medijske kuće ugrađene su novinarske veličine poput Riste Đoge i Ilije Guzine, dok odredima novinara i kamermana danas komanduje Dragan Davidović, ministar vjera u Vladi RS-a u doba miniranja džamija i povremeni, ali predani izvođač ravnogorskih hitova, poput "Spremte se, spremte, četnici".

Kad krene, onda baš krene: em što, barem do sada, gledamo neopisivo dosadan fudbal na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Africi, em više ne postoji mogućnost da monotone utakmice zabavnijim učini rođeni Tuzlak Marjan Mijajlović. Najpopularniji i, prema mnogim mišljenjima, najbolji sportski komentator - u anketi portala *** SPAM ***, na uzorku od 2.228 učesnika, njih preko 1.800 je Marjana proglasilo najboljim - odlučio je prekinuti saradnju sa Federalnom televizijom i, kako kaže, prestati raditi kao TV komentator.

Podsjetimo, Radio-televizija Republike Srpske - kao dio poola u kojem svaki od javnih emitera daje komentatore utakmica kako se ne bi dešavalo da tri novinara na tri kanala prenose isti meč - je, prosto, ukinula Mijajlovića već nakon jednog poluvremena susreta ekipa Južne Afrike i Meksika, uz obrazloženje da su se gledatelji žalili na njegov profesionalizam!?

Dobro je poznato i svima je znano - kako je govorio Slobodan Milošević u Haagu - da je RTRS bastion profesionalizma još od svog nastanka. U temelje te medijske kuće ugrađene su novinarske veličine poput Riste Đoge i Ilije Guzine, dok odredima novinara i kamermana danas komanduje Dragan Davidović, ministar vjera u Vladi RS-a u doba miniranja džamija i povremeni, ali predani izvođač ravnogorskih hitova, poput "Spremte se, spremte, četnici".

Treba biti ili potpuna neznalica ili totalna budala, pa povjerovati kako je Davidović ugasio Mijajlovića nakon hiljada telefonskih poziva razjarenih gledatelja - ljutih što moraju slušati bosanskog Srbina koji će za reprezentaciju BiH reći da je i njegova, a za, recimo, Mehmeda Alispahića da je "naš" reprezentativac. Ako je uopće neko i zvao RTRS, onda je to mogao biti samo Milorad Dodik, direktor Republike Srpske i glavni i neodgovorni urednik svih tamošnjih medija. No, prije će biti da je Dragan znao šta Mile misli i prije nego mu se na displayju mobitela ispisalo da ga zove Šef.

Takvo što moguće je samo u ovoj nesretnoj zemlji: da novinarski profesionalizam mjere likovi poput pjevača amatera i četnika po opredjeljenju, a da im aplaudiraju mediokriteti koji kontaminiraju medijski prostor, čuvajući poziciju koju, u normalna vremena, ne bi smjeli ni sanjati.

Marjan Mijajlović je za nekih godinu i po dana upoznao sve ljepote Bosne i Hercegovine: nacionalizam, mržnju, jal, spletkarenje, trač... i to toliko da se do sada barem tri puta mogao pokajati zato što je napustio Beograd. No, žilavo je to stvorenje i uporno onoliko koliko su njegovi komentari bolji od komentara većine ostalih sportskih novinara, sposobnih uspavati i najfanatičnije navijače, navodi magazin "BH Dani" za koje je Mijajlović dao opširan intervju.

- Da li je Vaša odluka da se više ne bavite komentatorskim poslom na televiziji definitivna i šta je dovelo do nje?

To što se meni dogodilo je, pre svega, udar na profesiju jednog novinara, bez obzira da li taj novinar radi na televiziji, na radiju ili u novinama. Desilo se nešto jako čudno: po svim istraživanjima, moji prenosi utakmica na FTV-u su najgledaniji i ne znam kako je bilo moguće da nakon najgledanijih prenosa toliko upropastim utakmice. Ja sam, inače, planirao da tokom Svetskog prvenstva plasiram manje informacija nego što to radim, očekujući dinamičan fudbal. Međutim, prvenstvo je takvo da čovek ima vremena da priča priče od Kulina bana. Toliko se ništa ne dešava na terenu. Nemam više ni volje da pričam o tome da je u mojim komentarima svaki nefudbalski podatak plasiran u momentima kada se ništa ne dešava na terenu. Ako neko nađe da ja pričam o porodici nekog igrača za vreme gol šanse, onda svaka čast. Dakle, sve što je dovelo do skidanja mog komentara ima neku drugu pozadinu. Takođe, kada su komentatori tih televizija radili prenose, niko nije imao zamerki na njihov rad. Ja o tome neću suditi: svako radi onako kako misli da treba i ima svoj stil koji ja ne mislim komentarisati, samo hoću da pokažem da se ovo što se desilo sa mnom ne može raditi i ja to neću podnositi.

- Govorite o, da tako kažem, dvije strane iste krive linije: odluci menadžmenta RTRS-a da prekine Vaš komentar utakmice Južna Afrika - Meksiko, odnosno o odnosima s kolegama na FTV-u. Da li je, što je puno važnije, odluka RTRS-a, prema Vašem mišljenju, političke prirode?

Navodno postoji informacija kako je još nakon mog komentara utakmice Belgija - BiH u Genku, koja je bila na Mreži plus, redakcija bila, kako se to kaže, zatrpana nekakvim pozivima ljudi iz Republike Srpske. Jedna stvar je dosta simptomatična: dok sam radio na Sport klubu u Beogradu, ja sam dosta hvalio naše igrače. Mislim da nisu bila dva poziva nezadovoljnih gledalaca. Ma neka je bilo i pet, ali to, je li, nije ništa strašno. Javljaju mi se, također i sada, gledaoci iz Crne Gore. Da se razumemo, ne vole svi ni u Federaciji to kako ja radim i to je normalno. Nema čoveka koji radi javni posao, a da ga svi vole. Međutim, zbog ljudi koji vole moje komentare ja neću da radim ovaj posao s manjkom koncentracije. Neću da rušim ni dignitet gledalaca niti ono što sam do sada napravio. Ja sam stvarno nabrijan ušao u Svetsko prvenstvo, pružena mi je čast da radim otvaranje, a evo, dozvolio sam sebi da mi primitivci upropaste jedan od najlepših trenutaka u karijeri.

- Kajete li se nakon svega što ste napustili posao u Srbiji, odselili iz Beograda u kojem ste odrasli i doselili se ovdje da bi, prvo, s Hayata otišli na jedan ružan način, pa evo sada i s FTV-a, dok Vas u Republici Srpskoj doživljavaju kao uljeza...? Je li bilo pametnije ostati na Sport klubu, ići kod mame na ručak, šetati Knez Mihajlovom i nemati sve ove šokove?

Da, mogao sam tamo lepo biti, raditi za neku platu, ići kod mame na ručak, ali postoje neke druge, važnije i veće stvari. Ja sam fighter, makar to nekada drugačije izgleda. Ima svako pravo da mi kaže da upravo sada, ovom odlukom, nisam povukao fajterski potez, ali ja sam ga povukao kada je trebalo. Ne želim se kajati i neću se kajati: sve što čovek doživljava su epizode života koje traju kraće ili duže. U punoj sam snazi, mogu da nađem posao gde god hoću, imam ponude i za rad izvan medija, jer se ljudima sviđa moja profesionalnost. Moja devojka je jednom rekla da sam ja privatno Bosanac, a profesionalno Nemac. Istina, sada ispada da sam ja neka konfliktna ličnost i razumem svakoga ko me tako doživljava zbog svega što se dešavalo. Da sam ja drugačiji, pokazuje moj odnos s ljudima u Sarajevu, zatim s kolegama iz raznih medija s kojima sarađujem ili se družim. Ništa od toga ne uklapa se u priču o meni kao konfliktnoj ličnosti. U ovoj situaciji mi je najviše žao ljudi koji su mi pomogli, jer ja nisam neko ko zaboravlja podršku, nego razmišljam kako da se odužim.

- Jeste li čuli komentare koji kažu kako Bošnjacima niste valjali zato što ste Srbin, a Srbima ne valjate zato što ste Bosanac?

Ja znam da je to moj usud. Ne volim da budem patetičan, ali budimo realni: u ovoj situaciji u kojoj se ja nalazim pokazuje se moj fajterski karakter. Najlakše bi bilo sada otići, evo čim završimo ovaj razgovor: imam veliku kuću u Beogradu, mogu naći posao, ali šta je s mojom odgovornošću prema nekim ljudima i prema sebi? Neću tim da se bavim niti da pravim planove. Bio sam oprezan i kada sam dolazio na FTV i nisam puno očekivao niti sam mislio kako će mi neko ponuditi ugovor na četiri godine, zaštitu... Nismo mi Švedska. Ja samo neću neke stvari da podnosim. Znam, međutim, kako nekima ne odgovara to što su me Bošnjaci u većini lepo prihvatili, pa je iskonstruisana i priča da sam neki plaćenik, a ja sam plaćenik koji kasni s kirijom dva meseca, nemam auto...

- Zašto ne govorite o imenima ljudi i ne dajete precizne definicije? Očito je da je potez RTRS-a politički i da je možda povučen po nalogu Milorada Dodika, dok Vas je FTV ostavila samog na ledini. Kao da su neke Vaše kolege jedva dočekale da budete sklonjeni, pa makar za to bio zaslužan i crni đavo?

Apsolutno se slažem. Jest, reč je o političkom potezu, a ja to ne ističem jer neću da se spuštam na taj nivo. Ma ko stajao iza toga, ja se neću povući i neće me oterati. Ostaću u Sarajevu, pa makar radio u prodavnici, jer ovo više nije pitanje samo posla, nego su puno veće stvari u pitanju. Što se tiče sportske redakcije FTV-a, ja nju neću ni da pominjem, da na te ljude trošim svoj glas i vaše vreme. Kada je posao u pitanju, nema ljubavi i mržnje: za mog direktora je bitan rejting, a ja sam ga imao. Da su gospoda bolje radila, ja tamo ne bih bio ni angažovan. Victor Hugo je govorio o tome: ljudi koji su na visokim planinama imaju vedar pogled i bistri su. S druge strane su ljudi koji su u močvari, a močvara izaziva podmuklost.

- Vrijeđa li Vas to što, koliko ja znam, niko iz cehovskih udruženja, pa i iz uredništva FTV-a i BHT-a nije ili nije dovoljno glasno stao u Vašu zaštitu, iako bi bilo normalno, jer ste Vi, prosto, cenzurirani?

Ljudima iz sportske redakcije bilo je bitno da mene nema i oni će, kako ste i rekli, napraviti pakt s bilo kim, samo da me se riješe, ne znajući koliko me i ovo jača, jer ja ovde nisam došao samo radi komentarisanja.

- Imam osjećaj da ste Vi, dolazeći ovdje, došli u neku svoju idealnu, nepostojeću Bosnu i da niste ni znali koliko su duboko podijeljena ova naša društva. Istina, već na početku boravka ste u Banjoj Luci imali jedan neugodan susret u kojem ste, ironično naravno, nazvani "kraljem Federacije".

Imao sam i neki problem u Lukavici gde su me tri čoveka fizički napala. Ma znao sam naravno kakva je Bosna i koliko je podeljena. Sreo sam, istina, i ovde neke kolege koji su mislili da zbog toga što sam bio u Beogradu, recimo, nemam pojma ko je igrao za reprezentaciju i da nisam navijao za Bosnu pre. Ali to sada nije bitno. Ima, međutim, i druga strana priče. Meni je danas kolega Miljenko Karačić, dopisnik zagrebačkih Sportskih novosti iz Mostara, poslao poruku podrške. Stvari se ovde menjaju, sporo, ali se menjaju. I ako sam ja pomogao da se pomaknu nabolje za jedan milimetar, ja sam sretan. Kao što sam ponosan na to što u engleskoj Wikipediji piše da sam ja "give the name Dragons" i to mi niko ne može oduzeti. Ima ovde mnogo, na hiljade ljudi, koji žele da stvari idu napred. Kao što ima i puno, jako puno talentovanih ljudi. Uostalom, tu su dvojica momaka koji su bolji komentatori od mene i ja ću im pomoći da to pokažu.

- Pored ostalih poruka, dobili ste, koliko znam, i jednu iz Banje Luke u kojoj se tvrdi da nije bilo nikakvog pritiska gledalaca, na što se pozivao RTRS ukidajući Vaš prenos?

Ta je poruka na mom Facebooku. Budimo realni, postoje tamo ljudi koji vole kako ja radim, kao što u Banjoj Luci živi puno Srba koji navijaju za Bosnu i Hercegovinu. Jedan moj prijatelj kaže kako smo u ovom momentu Milan Pavlović, Zvjezdan Misimović i ja najveći neprijatelji tog koncepta podele. Meni je majka kada sam polazio ovamo rekla: "Ti ideš među svoje ljude i biće sve u redu." Oni koji misle i govore drugačije prave problem mojim roditeljima, ocu koji je imao dva moždana udara, ali ja zbog njih i zbog sebe neću da se plašim. Ja sam odrastao čitajući knjige o velikim ljudima. Ne kažem da sam ja velika ličnost, ali će neko dete pitati oca ko je rekao da smo mi Zmajevi, a on će mu reći da je bio tamo neki Marjan koji je mnogo voleo Bosnu. Istina, boli me sve ovo malo, ali će proći, pa ću opet dalje i žešće. Ne pada mi na pamet da menjam opredeljenje i shvatanje ove zemlje zbog bilo koga i bilo čije odluke, pa nek' se zove kako hoće - Milorad Dodik ili... ne znam ni ja više. Kome smeta to šta sam i kakav sam, njegov problem.

- Kako komentirate do sada viđeno na Svjetskom prvenstvu u fudbalu? I slažete li se s tezom da je riječ o jednom od najdosadnijih otvaranja Mundijala u posljednjih, barem, dvadeset godina?

Apsolutno. Danas sam video kako petnaestoro dece pije kafu u kafiću i niko, ali niko ne gleda utakmicu Obala Slonovače - Portugal. Poštujem ja taktičke varijante trenera, ali valjda se fudbal igra zbog nečega drugog. Zbog emocije, adrenalina, lepote...

- Šta je, prema Vašem mišljenju, uzrok ovako lošeg fudbala na Mundijalu?

Svi pričaju o nekom umoru nakon dugih sezona. Ako je tako, neka se nešto menja. Istina, ni grupna faza Lige prvaka kod mnogih ne izaziva euforiju. Bude nekoliko grupa u kojima se već nakon dva kola sve zna: i ko ide dalje, ko u Ligu UEFA, ko će ispasti... Treba gledati celu priču s druge strane: svaki utorak ili sredu igraju se evropski kupovi, vikendom domaće lige, zatim su tu utakmice reprezentacije. Dakle, može biti da ima previše utakmica u sezoni, ali ako je tako, pa neka ih smanje. Što se tiče našeg odnosa prema svemu, setite se kako smo mi nekada čekali famoznu Sportsku sredu. Bile su ligaške utakmice vikendom i, ali ne uvek, međunarodna nadmetanja sredom. Danas su ljudi prezasićeni fudbalom, puno je utakmica u prenosima, priliv informacija je neograničen... Došli smo u situaciju da možeš proći Čaršijom, a ne čuti kako neko priča o Svetskom prvenstvu.

- Hrvatski novinar Tomislav Židak je jedan svoj tekst iz Afrike naslovio sa: Osveti im se Diego. Vjerujete li Vi...

Verujem! I bićemo prvaci zato što smo ludi i romantični. Nije sve u taktici! Didi Pereira, trener Perua na Svetskom 1970. u Meksiku - Cubillas, Gallardo, Baylon, Leon i Challe je bio kvintet ludih Peruanaca koji su došli do četvrt finala - je rekao: "Igrajmo lepo, golovi dolaze sami po sebi. I ne igrajmo nikada protiv vremena." To jeste suludi romantizam i danas bi završio na lomači iako publika voli baš takvu igru, igru duplog pasa. Gledao sam Čile na nekim kasetama i čini mi se da oni igraju tako, a ako tako i bude, onda ću da navijam za njih.

- Da li je realno očekivati bolji fudbal kako bude odmicalo prvenstvo?

Tek će s osminom finala da krenu kalkulacije. Treba se setiti prošlog Mundijala i utakmice Ukrajina - Švajcarska na kojoj niko nije napadao, nego su se čekali penali. Posle 120 minuta Ukrajina, ni kriva ni dužna, ulazi u četvrt finale. Tako da ja nisam baš neki optimista.

(bh dani)

18.06.2010.

VUK DRASKOVIC: KRIVAC ZA KOSOVSKU STVARNOST JE KATASTROFALNA POLITIKA SLOBODANA MILOSEVICA

 

24sata.info PHOTO
image Vuk Drašković / 24sata.info

 

24SI - Predsjednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković ocijenio je u intervjuu za srbijanski list "Danas" da bilo kakvo mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) o nezavisnosti Kosova ne može promijeniti realnost na Kosovu.

 

Drašković je izrazio sumnju u mogućnost novih pregovora o njegovom statusu.

"I bez mišljenja ICJ, Beograd i Priština moraju se dogovarati. Ne vjerujem da su mogući novi pregovori o statusu Kosova. Niti novi pregovori o statusu, niti bilo kakva inicijativa u UN, ne mogu promijeniti realnost. Po Ustavu Srbije, Kosovo je pokrajina u sklopu suverene države Srbije. Ni ta ustavna odredba nije u stanju promijeniti kosovsku realnost. Krivac za tu stvarnost je katastrofalna politika Slobodana Miloševića", smatra Drašković.

Prema njegovoj ocjeni, nakon što ICJ objavi mišljenje o legalnosti kosovske neovisnosti, države koje su tu neovisnost priznale neće od toga odustati, niti će Srbija, u slučaju da mišljenje ICJ ne bude odgovaralo odredbama srbijanskog ustava, to mišljenje prihvatiti kao obavezujuće.

Beograd i Priština moraju se, kako je rekao, dogovarati i uspostaviti najbolje moguće odnose, a predstavnici srbijanske vlade trebaju razgovarati sa predstavnicima vlade Kosova.

"Države koje priznaju nezavisno Kosovo nazivaće to odnosima dvije susjedne države, a mi ćemo to tretirati kao odnose unutar Republike Srbije. Riječ je o krupnoj terminološkoj razlici, bez praktičnih konsekvenci. Mačka će loviti miševe, iako će ona za nekoga biti crna, a za nekog drugog bijela", istakao je Drašković čija je stranka u sastavu aktualne vladajuće koalicije u Srbiji.

Upitan da li je u tom kontekstu potrebno mijenjati ustav, Drašković je sadašnje ustavne odredbe nazvao "okovom za budućnost Srbije", i to, kako je rekao, nevezano za kosovsko pitanje.

Ukazujući na to da mnoge ustavne odredbe treba promijeniti, on je kao primjer naveo to da ustav zabranjuje regionalizaciju, što je, kako je objasnio, uslov za evropske integracije i ravnomjeran razvoj države.

(fena)

18.06.2010.

GATES: IRAN MOZE POSLATI STOTINE RAKETA NA EVROPU

 

Bijela kuća je odlučila u septembru zamijeniti plan protivraketnog štita u Evropi koji je trebalo da odgovori na prijetnju od iranskih raketa dugog dometa

image Gates: Neće se raditi o jednoj ili dvije rakete

Iran je u stanju da napadne Evropu s "desecima ili čak stotinama" raketa, što je navelo Sjedinjene Američke Države da razmotre svoj sistem protivraketne odbrane, izjavio je u četvrtak američki sekretar za odbranu Robert Gates.

Bijela kuća je odlučila u septembru zamijeniti plan protivraketnog štita u Evropi, koji je trebalo da odgovori na prijetnju od iranskih raketa dugog dometa, sistemom koji bi više štitio njene saveznike iz NATO-a od balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa.

- Jedan od elemenata koji je doprinio ovoj odluci je svijest o tome  da ako Iran izvede raketni napad na Evropu, neće se raditi o jednoj ili dvije rakete, kazao je Gates prilikom saslušanja u Senatu, prenio je AFP.

- Prije bi se radilo o salvi, desecima ili stotinama raketa, kazao je on i dodao da podržava novi plan "koji može da zaštiti naše trupe, naše baze, naša postrojenja i naše saveznike u Evropi".

Gates i američka državna sekretarka Hillary Clinton pokušali su u četvrtak uvjeriti Senat kako novi sporazum START o nuklearnom razoružanju neće oslabiti planove za protivraketnu odbranu Sjedinjenih Američkih Država.

Novi sporazum START je predvidio velike redukcije američkih i ruskih nuklearnih arsenala. Rusija je ipak zadržala pravo da se povuče iz sporazuma ako Washington nastavi s razvijanjem protivraketnih  sistema u istočnoj Evropi na način koji ne bi odgovarao Moskvi.

18.06.2010.

MEDIJSKA SIZOFRENIJA: KOMENTATORI "SLUGE" IZABRANI PO NACIONALNOM KLJUCU!?

 

 
24sata.info VIDEO
Video VIDEO / Bh. sportski komentator / 24sata.info

 

24SI - Nije lahko biti dobar komentator. U zemlji stručnjaka za sporedne stvari. Tamo gdje prosječan gledalac o fudbalu zna mnogo više od tebe. Kako ljudima reći nešto novo i zanimljivo? Kada svi kuže ionako sve. I svašta.

 

Zna se ko tvrdo - a ko mehko igra. Šta god na terenu da se dogodi, šuplje historijske analogije nalaze se nadomak ruke. O Gani, Englezima, Sjevernoj i Južnoj Koreji, Dancima, Brazilu, Novom Zelandu, Slovačkoj, Australiji. Odmah pokraj pepeljare i hladne pive. U ljetnim baštama. U kojima muškarci dlakavih nogu, u znojnim papučama mudruju o strategijama selektora i mutnim mentalitetima igrača. Kako biti dobar komentator? Kada je svaka riječ unaprijed plitka. Kao tanki plazma televizor. Kupljen na kredit.

U Bosni i Hercegovini situacija nije nimalo bolja. Gora nego u Njemačkoj. Ovdje se komentator takmiči sa nepreglednom masom samoukih stručnjaka koji, zahvaljujući manjku pametnijeg posla, raspolažu nevjerovatnim viškom beskorisno bitnih informacija. Kakvom statistikom, kojim podatkom zadovoljiti takve gledaoce? Ako ne pričom o porodičnoj situaciji tog i tog sudije, koji je svoj prvi internacionalni meč svirao te i te godine, koji se završio tako i tako.

"Možda još spomenuti i to da je djed od sudijine supruge takođe bio sudijac", hrapavim glasom rekao bi Marjan Mijajlović, Srbijanac, vatreni fan reprezentacije Bosne i Hercegovine. Komentator, koga je javni emiter iz Republike Srpske izbacio u poluvremenu prve utakmice svjetskog prvenstva. Navodno zbog žalbi gledalaca. Medijska šizofrenija. Ljudi u Marjanu Mijajloviću čuju svoj glas, koji njima ne pripada.

Javni emiteri Bosne i Hercegovine u eter šalju glasove preuzbuđenih komentatora, koji nažalost nisu otputovali u Južnu Afriku, već čuče u betonskim zgradama domaćih radio-televizija. Iz njihovih glasova izbija čežnja gledalaca da postane dio velikog fudbalskog svijeta. Učesnik u FIFA-inoj fikciji. Komentatori izabrani po nacionalnom ključu moraju biti zrno luđi od deformisane sportske javnosti kako bi opravdali svoje radno mjesto. Gledaoci tako tjeraju komentatora da bude veći fudbalski freak od njih. On je njihov sluga. Njihov glas. Kakvi komentatori - takav narod.

(deutsche welle)

18.06.2010.

REGIONALNA SARADNJA KJLUC ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE

 

Sa Okruglog stola „Borba protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi i savremeni izazovi“ u Beogradu, 17. jun 2010, fotografije uz tekst: Saša Čolić

Sa Okruglog stola „Borba protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi i savremeni izazovi“ u Beogradu, 17. jun 2010, fotografije uz tekst: Saša Čolić

17.06.2010
U borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala niko neće biti zaštićen bez obizra na političke i rođačke veze, kao ni na funkciju koju obavalja ili ulogu u društvu, izjavio je predsednik Srbije Boris Tadić na otvaranju regionalnog skupa „Borba protiv korupcije u jugoistočnoj Evropi i savremeni izazovi“.

Ovim povodom u Beogradu su se okupili predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Bugarske i Mađarske. Skup sa koga je upućen poziv na regionalno uvezivanje u cilju zajedničke borbe protiv korupcije protekao je u senci istraga koje javnost u Hrvatskoj i Srbiji intezivno prati.

Bez konkretnih imena i primera u trenutku u kom se čitav region bavi raskrinkavanjem mreže regionalno čvrstu uvezanih najopasnijih kriminalaca, učinilo je raspravu o korupciji pomalo suvoparanom, pa su s toga i medijski radnici skup visokih predstavnika pravosuđa država Balkana uglavnom iskoristili kako bi pokušali da rasvetle misterije vezane za delovanje „Zemunskog klana“.

Pitanja vezana za dalju sudbinu jednog od osuđenih za ubistvo premijera Zorana Đinđića potisnula su izlaganja o korupciji, čak i obećanje, a može se reći i upozorenje predsednika Srbije Borisa Tadića, da niko neće biti pošteđen. Precizirajući šta želi da kaže on je prepričao razgovor sa državnom tužiteljkom Srbije:

„Nekoliko kratko razmenjenih rečenica sa Zagorkom Dolovac. Dolazeći na ovaj skup pitao sam je – šta smatrate da je bitno da kažem vašim kolegama tužiocima i predstavnicima međunarodnih institucija. Ona mi je rekla da poručim samo da ćemo hapsiti sve kriminalce i ljude koji učestvuju u korupciji bez obzira na cenu. Niko neće biti zaštićen bez obzira na svoju partijsku pripadnost, na svoje rođačke veze, na ulogu u
Boris Tadić, Ivica Dačić i Milorad Veljović na skupu u Beogradu
društvu u svim prethodnim decenijama. I kao što vidite u Srbiji niko nije zaštićen, ni ljudi koji su na neki način nacionalne ikone i predstavljaju žive spomenike u našem društvu nisu zaštićeni.“

Nadovezao se predstavnik Saveta Evrope Ivan Koedjikov:

„Prava borba protiv korupcije počinje kada građani vide nekoga ko je veoma moćan, uticajan i ima dobre veze u društvu, ko je blizak vlasti, a da je suočen sa posledicama uključenosti u dela korupcije. Predsednik Tadić je rekao da niko nije pošteđen, pa ni ličnosti koje u društvu imaju satus ikone, ali dodajem ne zato što su oni žive ikone nego zato što u sistemu vladavine prava čak i žive ikone moraju odgovarati za svoje prekršaje.“

No, upravo akutelni događaji poput otkrića da su neki od učesnika u ubistvu Zorana Đinđića imali dokumente sa lažnim imenima (što ostavlja prostora za sumnje da su ih dobili ilegalnim kanalima u institucijama) kao pitanje iznad svih postavlja ono o kvalitetu saradnji država u regionu na suzbijanju korupcije.

Stoga je sasvim logično pitanje koje je jedna novinarka uputila šefu hrvatskog Ureda za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Dinku Cvitanu:

“Ko bolje sarađuje hrvatska i srpska mafija ili policija i tužilaštvo?”

Cvitan: Mi sarađujemo sjajno.

“A oni?”

Cvitan: E to ćemo videti. Očekujemo da ćemo to pohapsiti pa ćemo ipak biti bolji.

Međutim, preovladava utisak da se vodeći predstavnici pravosuđa država regiona uzdržavaju od konstatovanja onoga što je većini jasno. Činjenice da saradnja nije zadovoljavajuća, što biranim rečima priznaje državni tužilac Bosne i Hercegovine Milorad Barašin.

Milorad Barašin
„Sarađujemo, ali tu saradnju bi trebalo podići na mnogo veći i efikasniji nivo. Mora postojati princip reciprociteta. Ako BiH putem Međunarodne pravne pomoći i saradnje udovoljni državama u okruženju efikasno i brzo, takođe zahtevamo da i države u regionu budu efikasne u rešavanju naših problema",
rekao je on.

Kako bi dokazao dobre namere Srbije ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je sve zainteresoavne da se priključe regionalnoj inicijativi.

„Pokrenuli smo zajedničku inicijativu koju sam izneo svim ministrima unurašnjih poslova država u regionu, a koju je prvo prihvatilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske. Reč je o inicijativi za stvaranje regionalnog centra za borbu protiv organizovanog kriminala, za prikupljanje operativnih podataka, pre svega na području bivše Jugoslavije odnosno našeg regiona. Sedište centra bi bilo u Beogradu, a na čelu tog centra bi mogao da bude policijski službenik iz neke drugde države, na primer, iz Hrvatske“, rekao je Dačić.

Inicijativa koja je tek začeta, sačekaće jedno vreme za potpuni odgovor iz regiona, ali je nesumnjivo da će dobiti podršku u Briselu. Donekle je to podvukao i predstavnik Evropske unije Andrijano Martines.

„Borba protiv korucije i vladavina prava jeste uslov za priključenje Evropskoj uniji, ali bitnije od toga je da je to uslov za stvaranje prosperitetne perspektive za građane. To je sasvim dovoljan razlog da se preopozna problem o kom govorimo, odnosno nužnost vođenja politike nulte tolerancije prema korupciji“, rekao je Martines.

Nevladin „Transparensi internešnal“ Srbiju na primer smešta na 83 mesto na globalnoj listi korupcije. Navodeći ovaj podatak srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević pozvao je na, pre svega, razvijanje svesti po kojoj je „institucija mita sramotna za svakog profesionalca".
Vladimir Vukčević sa srpskom ministarkom pravde Snežanom Malović

"Dominacija pravne države, prevlast struke nad politikom, nezavisnost i samostalnost u radu tužilaca su jedini put kojim se ide ka cilju koji smo odredili“, rekao je Vukčević.

Ali i cilju koji će biti ne tako lako ostvariv uz manjak motivacije, što je faktor o kome je jasno govorio Boris Tadić:

„Mi naravno za predstavnike državnih institucija koji se bore protiv kriminala ne možemo obezbediti najviši nivo primanja koji bi doprinosio efikasnosti i nezavisnosti rada državnih institucija. Moramo podsticati ljude koji imaju relativno niska primanja da daju sve od sebe kako bi se borili protiv jedne od najvećih pošasti savremene ekonomije i razvoja.“


Izazov je velik, a ambicije onih koji bi trebalo da ga dosegnu često su male i opterećene nizom sistemskih problema. U suzbijanju korupciji ti faktori biće najozbiljnije kočnice, čini se, u svim državam regiona.

****
Pročitajte i ovo:
Korupcija u Srbiji od politike do bolnice
Korupcija među glavnim preprekama u evropeizaciji Crne Gore
Velika očekivanja od Josipovića: "EU i korupcija glavni ciljevi"
Istraživanje Univerziteta: korupcija u obrazovanju nije izražen problem
Korupcija najveće zlo današnjice
18.06.2010.

ZASTITNICI UBICA ZORANA DJINDJICA BILI U VRHU VLASTI

Zaštitnici Đinđićevih ubica bili u vrhu vlasti

Zoran Đinđić i njegov telohranitelj Milan Veruović koji je povređen prilikom atentata na pokojnog premijera, fotografija iz januara 2003. godine

Zoran Đinđić i njegov telohranitelj Milan Veruović koji je povređen prilikom atentata na pokojnog premijera, fotografija iz januara 2003. godine

17.06.2010.
Saradnja srpskih i hrvatskih policijskih i pravosudnih organa je odlična, zbog čega se uskoro očekuju značajne informacije o likvidacijama koje su izveli pripadnici zemunskog klana, osuđeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića.

Hrvatska i srpska policija zajedno rade na kriminalističkoj obradi pokušaja ubistva „zemunca“ Sretka Kalinića, a operativni timovi sastali su se u Beogradu kako bi razmenili najnovije podatke.

Policijski operativci iz Zagreba na sastanku su beogradskim kolegama preneli najnovija saznanja do kojih su došli saslušavajući Sretka Kalinića, ranjenog pripadnika zemunskog klana, ali je njihov sadržaj za javnost još zvanično tajna.

Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije, izjavio je da veruje da će Sretko Kalinić iz Hrvatske uskoro biti izručen Srbiji.

“Očekujemo da se iz njegovih izjava rasvetle mnoga ubistva koja su se dogodila u proteklim godinama. Ali, sa druge strane, nikome se ne može verovati samo na reč. Moraju postojati određeni dokazi, naročito kada se govori o tome da neko nije živ. Trebalo bi proveriti da li je to istina, ili možda samo namera da se nekome pomogne da promeni identitet”, kaže on.

Ministar Dačić otkrio je da se Kalinićeve izjave formalno pravno za sada ne mogu koristi jer još nisu date u odgovarajućoj formi, ali je rekao da veruje da će ti iskazi na pravi način moći da se koriste po njegovom izručenju.
Ivica Dačić, foto:Vesna Anđić


Tokom boravka u Beogradu mnogo rečitiji o detaljima nije bio ni Dinko Cvitan, šef hrvatskog USKOK-a, Ureda za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, koji je rekao da očekuje skoro izručenje Kalinića Srbiji, ali nije hteo da govori o tome šta ranjeni „zemunac“ priča islednicima.

“Imam neke informacije za specijalnog tužioca, ali o tome ne mogu govoriti. Mogu samo da vam kažem da se rasvetljavaju pojedine okolnosti vezane za pojedina ubojstva u Srbiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, a pokušava se razriješiti i jedno ubojstvo u Republici Hrvatskoj”, rekao je Cvitan.

Ipak, kako se nezvanično saznaje, nadležnom Specijalnom tužiocu u Beogradu kolege iz Hrvatske donele su pisanu Kalinićevu izjavu, što bi mogao da bude i najznačajniji rezultat poslednjeg sastanka.

Hrvatski organi imaju i saznanja o tome sa kim su "zemunci" sarađivali u toj zemlji, a takođe ima novih informacija i o osobama koje su pomagale tamošnje skrivanje pripadnika zemunskog klana.

U prilog ovome govori izjava Miljka Radisavljevića, tužioca Srbije za organizovani kriminal, koji je rekao da je saradnja sa hrvatskim organima perfektna i da od njih upravo očekuje važne informacije.

Kako nezvanično navode mediji, egzekutor zemunskog klana policajcima u zagrebačkoj bolnici pričao je o svojih 20 ubistava, uglavnom ljudi iz kriminalnog miljea, među kojima je bio i zaštićeni svedok u procesu ubicama premijera Zorana Đinđića.

Kalinić je navodno opisao da je žrtve ubijao vatrenim oružjem, postavljao eksplozive, ali i da je neke leševe tranžirao, i mleo u mašinama za meso i spaljivao.
Nedavno uhapšeni Miloš Simović

Nakon što je sedam godina posle ubistva premijera Zorana Đinđića iz ilegale izronio Sretko Kalinić, zajedno sa kolegom i prijateljem Milošem Simovićem, u srpskoj javnosti provlači se i pitanje da li je bilo opstrukcije u potrazi za ovim najokorelijim kriminalcima.

Kao medijska bomba ovih dana odjeknula je izjava Bore Banjca, nekadašnjeg nacelnika UBPOK-a, Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije, da je smenjen kada je 2004. otkrio da se u Grčkoj krije Dejan Milenković Bagzi, pripadnik zemunskog klana, i to preneo tadašnjem ministru policije Draganu Jočiću.

“Ja sam mu ispričao da smo tamo našli Bagzija, da smo sigurni da je on u Grčkoj, da bi on mogao da rasvetli određena ubistva i još neke stvari… Predložio sam mu da se čuje sa grčkim ministrom policije i da pošaljemo naše ljude tamo. On mi je tada rekao: „Gospodine generale, nisam zadovoljan Vašim radom. Vi ste smenjeni.“ Bio sam u šoku, zahvalio sam mu i poručio mu da mi je mnogo učinio.“ 

Pravi trenutak za otkrivanje političke pozadine ubistva

Ministra policije Ivicu Dačića pitali smo da li je nešto preduzeto povodom ove izjave, na šta je rekao da će svi iskazi biti razmotreni, iako je teško govoriti o nečemu što se događalo u prošlosti.

“Imamo cilj da uhapsimo sve one koji izbegavaju pravdu, pa i naravno sve pripadnike zemunskog klana. Pozitivna je činjenica da se krenulo sa tim, ali evo prošlo je sedam godina od ubistva Zorana Đinđića. Tu se zaista postavlja pitanje šta se radilo do sada, i da li je moguće da proteklih godina nije bilo informacija gde se oni nalaze. Trebalo bi proveriti da li je uopšte postojala namera da se oni traže i hapse ili je to bilo samo deklarativno”, odgovorio je ministar.
 

U vreme kada je bivši general policije Banjac otkrio gde se krije „zemunac“ sa kriminalnim nadimkom Bagzi, na vlasti je bila vlada Vojislava Koštunice.

Novinar Miloš Vasić, koji je u nedeljniku Vreme objavio transkripte razgovora advokatice Dejana Milenkovića koja je sa njim pregovarala o uslovima predaje, kaže za naš program da očekuje da se konačno utvrdi odgovornost onih zbog kojih su ubice Zorana Đinđića tako dugo bile na slobodi, pa i prvookrivljeni Milorad Ulemek Legija.

“Režimu Vojislava Koštunice najviše je odgovaralo da je Zoran Đinđić bio ubijen, kako se proturala priča, iz patriotskih razloga i tako dalje… I
Miloš Vasić
 to je osnovni razlog zašto ih uopšte nije zanimalo gde se Legija skrivao četrnaest meseci. Da su se potrudili da to otkriju mi bi danas mnogo više znali i ne bi bilo potrebe da Miloš Simović puca na Sretka Kalinića, već bi ih pohvatali na vreme”,
kaže Vasić.

On zaključuje da je ovo prava prilika da se otvori priča i o političkoj pozadini ubistva Zorana Đinđica.

“Još nismo došli do političke pozadine. Samo smo došli do političkog pokrivanja glavnih aktera. Sada vidimo da su to bili ministar policije Dragan Jočić i tadašnji šef Državne bezbednosti Rade Bulatović. Sada bi trebalo videti da li su to oni radili iz nekih svojih razloga ili je tu bio još neko iza njih, znači uz sugestiju ili moguće prisiljavanje.“

Još trojica pripadnika zloglasnog zemunskog klana su nedostupni potrazi. Za Vladimira Milisavljevića zvanog Budala postoje informacije da se krije u južnoj Americi, dok se smatra da se Ninoslav Konstantinović Nino i Milan Jurišić Jure kreću u regionu i zapadnoj Evropi. Za poslednju dvojicu Sretko Kalinić navodno tvrdi da ih je tokom bekstva surovo ubio - prvog u Beogradu, a drugog u Španiji.

*****
Pročitajte i ovo:
Uhapšen Miloš Simović, Kalinić i dalje u Hrvatskoj
Tadić objavio rat kriminalu

Godišnjica ubistva Đinđića: Najtiši 12. mart
18.06.2010.

LIDERI EVROPSKE UNIJE USVOJILI NOVI SET SANKCIJA PROTIV IRANA

 

Iranskim pomorskim i zračnim kompanijama za prevoz tereta bit će zabranjeno djelovanje na teritoriji EU

image Catherine Ashton

Lideri Evropske unije usvojili su u četvrtak novi set sankcija protiv Irana u dodatnom naporu da se prekine njegov sporni nuklearni program.

Ograničenja, koja će se uvesti osim sankcija koje je već odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, odobrena su tokom samita koji je prvenstveno bio usmjeren na ekonomske teme, saopćila je glasnogovornica Maja Kocijančić, prenosi AP.

U njenoj izjavi se navodi da su sankcije usmjerene protiv programa koji mogu imati dvostruku upotrebu u okviru iranskog nuklearnog programa i naftne i gasne industrije - uključujući "zabranu novih ulaganja, tehničke pomoći i transfera tehnologije".

Iranskim pomorskim i zračnim kompanijama za prevoz tereta bit će zabranjeno djelovanje na teritoriji EU, a nove zabrane izdavanja viza i zamrzavanje sredstava bit će nametnute iranskoj Revolucionarnoj gardi. Sankcije se također uvode na trgovinska osiguranja i finansijske transakcije.

Mjere imaju za cilj osnažiti ostale sankcije koje je namjetnula EU u reakciji na ranije rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Vijeće je prošle sedmice usvojilo vlastite sankcije nakon što je Iran odbacio plan da prekine obogaćivanje urana i razmjeni svoje zalihe nisko obogaćenog urana za šipke s gorivom.

One su također u skladu sa sličnim mjerama koje je usvojila Obamina administracija, koja je u srijedu odobrila kaznene mjere protiv novih pojedinaca i institucija za koje tvrdi da pomažu Iranu da razvije svoje nuklearne i raketne programe i izbjegne međunarodne sankcije. 

Britanski premijer David Cameron izjavio je u čretvrtak kako Evropa treba igrati punu ulogu u međunarodnim naporima u suočavanju s iranskim nuklearnim porogramom.
 
"To znači da moramo osigurati da imamo snažan paket sankcija protiv Irana. Mi smatramo da je to nevjerovatno bitno", izjavio je Cameron.

Nove sankcije EU sada će biti proslijeđene vladinim tehničkim ekspertima da razrade pojedinosti koje će kompanije i proizvodi biti metom restrikcija i na koji način. To bi mogla biti osjetljiva procedura, uzimajući u obzir ekonomske interese država članica EU.

Rusija: Sankcije SAD i EU prema Iranu neprihvatljive

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je u četvrtak  da su dodatne sankcije SAD i Evropske unije Iranu, poslije mjera usvojenih u Vijeću sigurnosti UN-a, "neprihvatljive".

"Pokušaj stavljanja sebe iznad Vijeća sigurnosti, na ovaj način, za nas je neprihvatljivo", navodi rusko Ministarstvo vanjskih poslova u saopćenju.

Dodatne sankcije samo bi pomogle da se umanje napori koji se ulažu u cilju saradnje povodom rješavanja tenzija nastalih oko iranskog nuklearnog programa, dodaje se u saopćenju ministarstva, prenosi Reuters.

18.06.2010.

DORIS PACK: "USTAVNA REFORMA U BiH NEMA ALTERNATIVE"

Pack: "Ustavna reforma u BiH nema alternative"

24sata.info PHOTO
image Doris Pack / 24sata.info

 

24SI - Reforma ustava u Bosni i Hercegovini nema alternative i trebala se već prije obaviti, a svi politički faktori moraju pokazati veći stepen odgovornosti...

 

...rekla je u četvrtak parlamentarna izvjestiteljica za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack pošto je Evropski parlament izglasao rezoluciju o našoj zemlji.

"Ustavna reforma već dugo kasni i ona nema alternativu", rekla je Pack prema saopštenju iz njene kancelarije.

"Svi politički čelnici moraju pokazati veći smisao za odgovornost. Temelj za stabilnosti i prosperitet je u saradnji između svih entiteta".

U rezoluciji Evropskog parlamenta, bh. vlastima se prigovora zbog "nestabilne političke atmosfere i nedostatka zajedničke vizije" kod svih političkih faktora u zemlji.

"Evropa želi da svi narodi u Bosni i Hercegovini uzmu budućnost u svoje ruke. To uključuje širenje mogućnosti za obrazovanje, povratak izbjeglica, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava. To je jedini put prema stvaranju stabilnog okvira koji je potreban za privredne investicije, zapošljavanje i prosperitet", istakla je Pack.

Socijalistička zastupnica u Evropskom parlamentu Ermine Bozkurt istakla je kako je "perspektiva članstva u EU" faktor koji može najbolje ujediniti građane i narode BiH.

Bozkurt je istakla važnost regionalne saradnje i pomirenja i posebno izdvojila nedavne izjave čelnika zemalja ovog područja, naročito hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.

"Nedavno izvinjenje hrvatskog predsjednika Ive Josipovića za hrvatsku ratnu politiku u BiH, predstavlja važan gest i korak prema etničkom pomirenju na Balkanu", istakla je Bozkurt.

(fena)

17.06.2010.

SLAVKO KUKIC: HRVATI U BiH SVOJU BUDUCNOST TREBAJU TRAZITI KOD SVOJE VLASTITE KUCE, "BOSNE I HERCEGOVINE!"

 

24sata.info PHOTO
image Slavo Kukić / 24sata.info

 

24SI - Parlament Hrvatske usvojio je promjene Ustava kojima je predviđeno da hrvatski državljani bez prebivališta u ovoj zemlji ubuduće na izborima biraju tri poslanika u Saboru.

 

Dva HDZ-a iz BiH ocjenjuju to kao redovne aktivnosti Hrvatske na putu prema EU, dok opozicione hrvatske partije smatraju da su ove izmjene diskriminacija za Hrvate u BiH.

Na narednim izborima za hrvatski Sabor i predsjednika države hrvatski državljani u BiH imaće pravo glasa samo na četiri mjesta - u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u BiH.

Profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić naglašava da promjena Ustava u Republike Hrvatske u suštini ništa nisu promijenile jer je i dalje osnovno pitanje treba li Hrvate iz BiH, kako konstitutivan narod, tretirati kao dijasporu Republike Hrvatske.

"Prema tome, suštinsko je pitanje da li ih uopšte trebalo svrstavati među Hrvate Australije, Amerike, Gradišćanske i tako dalje", kazao je Kukić za RSE.

Odluke hrvatskog Sabora za Kukića su, ipak, važne jer se radi o svojevrsnoj poruci Hrvatima u BiH da se okrenu svojoj domovini.

"Hrvatima BiH ovo jeste znak da svoju budućnost trebaju tražiti ne po bijelom svijetu nego kod svoje vlastite kuće", zaključuje on.

(24sata.info)

17.06.2010.

MIRSAD SALKIC PO DOLASKU U SARAJEVO: "LAZI I DEZINFORMACIJE DOKAZANE SU NA SUDU"

 

24sata.info PHOTO
image Mirsad Salkić / ftv

 

24SI - Okružni sud u Beogradu oslobodio je Mirsada Salkića, pripadnika Oružanih snaga BiH, nakon što je tužilac Okružnog tužilaštva u Beogradu odustao od daljnjeg krivičnog gonjenja.

 

Salkić je uhapšen u subotu, 12. juna na graničnom prijelazu između Hrvatske i Srbije. Osumnjičen je za krađu oružja i borbenih sredstava. Optužnicu je protiv njega podiglo zagrebačko Vojno tužilaštvo SFRJ još 1991. godine, a reaktiviralo je Okružno tužilaštvo u Beogradu.

Saklić je kazao da je optužba glasila kao "protivpravna imovinska korist protiv JNA", pokrenuta negdje u januaru 1992. godine, prenosi FTV.

"Sve što je pisalo u optužnici su laži i dezinformacije što je i dokazano na sudu", kazao je Salkić. On je posebno naglasio pomoć ambasadora BiH u Srbiji Boriše Arnauta i ljudi koji rade u Ambasadi, našeg vojnog atašea koji je pri ambasadi u Beogradu.

Kazao je i da je na današnjem ročištu pobio čitavu optužnicu. Prema njegovim riječima, sudija je svoj posao profesionalno odradio, vidio je da u optužnici nema nikakvih elemenata krivice tako da je on danas oslobođen.

Salkić će prenoćiti u Sarajevu gdje bi se trebao obratiti medijima, nakon čega će otputovati u Bihać.

(24sata.info)

17.06.2010.

U SRBIJI POSTOJI STRAH OD SVJEDOCENJA RATKA MLADICA

U Srbiji postoji strah od Mladićevog svedočenja

Zgrada Tribunala u Hagu, arhivska fotografija, foto: Branko Vučković

Zgrada Tribunala u Hagu, arhivska fotografija, foto: Branko Vučković

17.06.2010.
Eric Gordy, ekspert za jugoistočnu Evropu sa Univerzitetskog koledža u Londonu, kaže da Srbija i Kosovo, ako imaju minimum političke volje, mogu naći kompromisno rešenje za Mitrovicu koje bi podsećalo na distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini. A kako suđenje Karadžiću bude odmicalo, veruje da će se pred Srbiju sve ozbiljnije postavljati zahtev da izruči Mladića.

Razlog što Beograd odugovlači njegovo hapšenje i isporuku Hagu, ocenjuje Gordy, verovatno leži u strahu vlasti u Srbiji od onog što bi Mladić rekao na svom suđenju u Tribunalu.

RFE
: Evropski savet je preporučio svojim parlamentima da odmrznu proces ratifikacije Sporazuma Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji, ali je istovremeno holandski šef diplomatije Martin Verhagen rekao da se Srbija neće pomeriti ni korak dalje u evrointegraciji ukoliko ne uhapsi i isporuči Mladića. Kako vi sagledavate poziciju u kojoj se sada Srbija nalazi?
 
Gordy: To je stav Holandije, ali i Belgije i Nemačke. Mislim da će zahtevi da se Mladić isporuči postajati sve glasniji i odlučniji kako bude odmicalo suđenje Karadžiću. Osim toga, Tribunal je prošle nedelje izrekao još dve presude za genocid, tako je jasno da Sud želi da završi suđenja optuženima za genocid u Srebrenici. Što se tiče Srbije, situacija je veoma teška. Postoji dovoljno dokaza da su neki ljudi u vojnim i bezbednosnim službama znali Mladićeve putanje kretanja i skrivanja bar do 2003. godine, tako da će tvrdnje Beograda da ne zna gde je Mladić postajati sve manje uverljive. Zatim će se veoma oštro postaviti pitanje zašto se on uporno ne hapsi. Mislim da je odgovor na to pitanje najverovatnije strah Beograda od toga šta bi Mladić rekao u svojoj odbrani u Hagu. Zato što bi njegova najbolja odbrana bila da kaže da ili on nije bio direktni komandant ili da nije bio jedini koji je imao komandu. Ukoliko bi se suđenje Karadžiću i Mladiću spojilo, vrlo je verovatno da bi njih dvojica bacali krivicu jedan na drugoga. Ako se setite onog što je Kosta Čavoški pisao kao deo odbrane Karadžića, njegov argument je bio da Karadžić nije komandovao snagama u Srebrenici nego je upro prstom u
Mislim da će zahtevi da se Mladić isporuči postajati sve glasniji i odlučniji kako bude odmicalo suđenje Karadžiću.
Mladića, ali i u Miloševića i Jugoslovensku narodnu armiju. Mislim da se srpska vlada pribojava upravo takvih tvrdnji i dokaza ako bi se Mladiću sudilo u Hagu.

RFE:
Čak iako zna da neisporučivanje Mladića može doneti blokadu dalje evrointegracije zemlje?
 
Gordy: Da, može uslediti blokada, ali moguće je da Srbija kalkuliše ovako: pošto ionako nije verovato da će u bliskoj budućnosti biti primljena u Evropsku uniju jer Evropska unija nije raspoložena za dalje širenje, to je zapravo perfektna prilika da se kupi još nekoliko godina i sačeka na dalji razvoj događaja. Ima još jedan pravac razvoja u koji vlada polaže mnogo nade, posebno od predsedničkih izbora u Hrvatskoj. Od tada se dogodilo mnogo aktivizma u smeru politike pomirenja između Srbije i Hrvatske. Vremenom, takva politika mogla bi se pretvoriti u argument vlada u regionu da nema mnogo smisla baviti se beskonačno samo otpuženicima za ratne zločine nego da se treba usredsrediti na sadašnjost. Razume se, svi napori regiona ka pomiranju moraju se pozdraviti kao veoma pozitivni pomaci.

RFE:
Verovatno znate da je gospodin Sulejman Tihić posetio Beograd i da je doneo veoma pomirljive poruke. Kako ocenjujete značaj te posete?
 
Gordy: Mislim da je to veoma pozitivan korak, kao i činjenica da je bilo moguće da se nešto ranije dogodi sarajevski samit. Smatram da svi političari u regionu postaju polako svesni činjenice da moraju da teže ka saradnji i pomirenju i da je to i u interesu svih njih.

RFE:
U kom pravcu očekujete da će se u narednih par godina razvijati srpska politika prema Kosovu? Možete li anticipirati kuda bi takva politika mogla voditi?
 
Gordy: Siguran sam da među ozbiljnim političarima u Srbiji postoji svest da politika prema Kosovu Srbiji neće biti od pomoći, ali s druge strane, velika prepreka da se bilo šta u kosovskoj politici promeni jeste njihov strah da će izgubiti političku podršku među biračima. Međutim, nužnost da se nađe kompromis neće moći da se zaobiđe i ja se nadam da će do njega i doći jer je u interesu i Srbije i Kosova da uspostave odnose saradnje. Ako bih morao da anticipiram, rekao bih da je prostor gde bi se mogao tražiti kompromis verovatno Mitrovica. Tu bi kompromisno rešenje možda moglo biti ili da se status Mitrovice ostavi otvorenim ili da se uspostavi distrikt, poput distrikta, odnosno neutralne administrativne jedinice, koji postoji u Brčkom.
Verovatno bi s takvim rešenjem političari i u Prištini i u Beogradu mogli izaći pred svoje birače i reći: rešili smo problem i rešenje nas nije skupo koštalo.
Siguran sam da među ozbiljnim političarima u Srbiji postoji svest da politika prema Kosovu Srbiji neće biti od pomoći, ali s druge strane, velika prepreka da se bilo šta u kosovskoj politici promeni jeste njihov strah da će izgubiti političku podršku među biračima.


RFE:
Kao što znate, u Srbiji se mnogo nade polaže u odluku Međunarodnog suda pravde o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova iako nije jasno zašto se toliko očekuje od nečega što je samo savetodavno mišljenje i što neće moći da promeni stanje na terenu. Gde onda vidite taj prostor za manevar, za pronalaženje kompromisa o kome govorite?
 

Gordy: Ja očekujem od Međunarodnog suda pravde kompromisno rešenje, ono koje će i jednoj i drugoj strani ostaviti polupunu čašu. Ovaj sud je poznat po tome da u veoma kontroverunim slučajevima inklinira upravo takvim rešenjima. To je uradio i u slučaju tužbe Bosne protiv Srbije za genocid. Izašli su sa presudom u stilu – da, jeste bilo nešto genocida, ali niko nije bio označen kao konkretno odgovoran. To se zaista moglo shvatiti skoro kao poruka da se ne očekuje od Suda da rešava takve probleme, a s druge strane, kao poziv političarima da sami traže rešenja. Očekujem, dakle, da će Sud i u slučaju Kosova doneti sličnu odluku – da je proglašenje nezavisnosti bilo delimično legalno, a delimično nelegalno, da politička realnost utiče na međunarodni status i da političari treba da ulože napor da nađu rešenje. Takva odluka, međutim, uz malo političke volje Prištine i Beograda, može otvoriti vrata za kompromis.
17.06.2010.

OKRUZNI SUD U BEOGRADU: MIRSAD SALKIC PUSTEN NA SLOBODU, U VECERNJIM SATIMA OC