Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

30.04.2010.

RIJESEN SPOR RADNIKA I RUSKIH VLASNIKA KAP-A

Riješen spor radnika i ruskih vlasnika KAP-a

Protest ranika KAP-a, Fotografije uz tekst Savo Prelević

Protest ranika KAP-a, Fotografije uz tekst Savo Prelević

 30.04.2010.
Predstavnici Vlade, uprave i radnika podgoričkog Kombinata aluminijuma, postigli su u petak konačan dogovor koji obezbjeđuje nesmetani nastavak rada najvećeg crnogorskog preduzeća. Radnici su, nakon žestoke provale nezadovoljstva, zadovoljni jer su prihvaćeni svi njihovi zahtjevi.

Sukob radnika i uprave podgoričkog Kombinata aluminijuma okončan je sporazumom, koji ustvari predstavlja pristajanje poslovodstva kompanije na sve radničke zahtjeve: poštovanje kolektivnog ugovora, ukidanje na desetine podijeljenih, odnosno planiranih otkaza i ukidanje nove cjeline 'Zelenilo', koju radnici smatraju načinom oslobađanja od viška zapošljenih.

Nakon izliva radničkog nezadovoljstva, koje je eskaliralo sukobom uprave i zapošljenih, radnici su u petak ujutro bili u iščekivanju sastanka predstavnika Vlade i Uprave kombinata, a situacija je bila potpuno mirna. Proizvodnja se odvijala bez prekida, a radnici koji nijesu upošljeni nalazili su se u fabričkom krugu ispred zgrade uprave koju su u četvrtak popodne na silu zauzeli, pošto su prethodno menadžmentu zabranili ulaz u fabrički krug.

Ministar Branko Vujović na sastanku sa radnicima KAP-a
Iako su isprva plasirane informacije da je upravna zgrada demolirana, ispostavilo se da je sve ispravno, osim stakla na jednoj vitrini, koje je, prema riječima radnika, namjerno razbio radnik obezbjeđenja KAP-a, napuštajući zgradu nakon konfrontacije sa radnicima. "Sporazumom radnika, uprave i Vlade, stvorili smo preduslove da Kombinat može normalno nastaviti sa radom", rekao je ministar ekonomije Branko Vujović nakon sastanka:

"Poslovodstvo treba da ponudi socijalni program kojeg ćemo pokušati popraviti kroz dopunska sredstva koja će se obezbijediti od prodaje nekretnina, kako bi to bilo stimulativno da radnici na dobrovoljnoj osnovi prepoznaju interes i iskoriste pravo raskida radnog odnosa sa otpremninama koje bi mogle biti interesantne za radnike. Sindikat je prihvatio da se obezbjedi normalno poslovanje u Kombinatu aluminijuma, da se odustane od štrajka koji je bio zakazan za 5. maj Mi smo uzeli obavezu kao Ministarstvo ekonomije da ćemo pomoći u pregovorima između poslovodsta i državnih organa ili kupaca da bi se na korektan način valorizovale te nekretnine koije kombinat ima. Radi se o zemljištu, poslovnim prostorima kako bi se socijalni fond dopunio."


Predsjednik uprave Kombinata Vjačeslav Krilov je dao jezgrovitu izjavu, ali je ustvari rekao da se otišlo i dalje od rješavanja trenutne situacije:

Vječeslav Krylov nakon sastanka
"Želim da se složim sa svim ovim što je gospodin ministar rekao i da dodam da ne samo što smo riješili tekuću komplikovanu situaciju u KAP-u, već smo počeli da nalazimo put za rješavanje ekonomskih pitanja i socijalnih programa."

Većinski paket akcija podgoričkog Kombinata aluminijuma je krajem 2005. godine prodat Centralnoevropskoj aliminijumskoj kompaniji ruskog tajkuna Olega Deripaske, ali se nakon nekoliko vrlo profitabilnih godina, zbog pada cijene aliminijuma na svjetskom tržištu i drastičnog poskupljenja električne energije, našao u nevoljama i prije početka svjetske ekonomske krize koja je situaciju samo pogoršala. KAP je prodat za nepunih 50 miliona eura, a prema zvaničnim podacima, Vlada je ovu kompaniju, po raznim osnovama, pomogla sa 200 miliona eura.

U međuvremenu je proizvodnja prepolovljena, radnici su štrajkovali, a sve je okončano dogovorom Vlade i Rusa koji je podrazumijevao socijalni program, odnosno šest do 15 hiljada eura svim radnicima koji dobrovoljno napuste firmu. Međutim, uprava je nastojala da se po svaku cijenu oslobodi što većeg broja zapošljenih, pa je pribjegavala i raznim metodama pritisaka i zastrašivanja radnika. Kulminacija nezadovoljstva je bila kada su radnici odlučili da na fabričkoj kapiji zabrane ulaz menadžmentu.

Predsjednik Sindikata KAP-a Zoran Milošević je, nakon današnjeg potpisivanja sporazuma sa upravom KAP-a i Vladom, izrazio zadovoljstvo rezultatom, ali i načinom rješavanja problema:

"Sve se može postići kompromisom, dogovorom. Svi naši zahtjevi koje smo dali ovdje su ispunjeni. Ovdje nema puno priče, vraćamo se nazad u KAP da radimo i što je najbitine KAP nastavlja sa proizvodnjom. Ovaj sporazum predviđa da jedanput nedjeljno, uz prisustvo gospodina Branka Vujovića, ministra ekonomije, poslodavaca i sindikata, ako ima nekih nesporazuma, da izgladimo. Mislim da je to čvrst oslonac za dalju saradnju i ovakvo rješavanje bilo kojih otvorenih pitanja."

30.04.2010.

ZBOG NEREDA 21. APRILA: UHAPSENO JOS PET OSOBA

Zbog nereda 21. aprila: Uhapšeno još pet osoba

image Protesti u Sarajevu / radiosarajevo

24SI - Federalna policija uhapsila je još pet lica zbog nasilničkog ponašanja za vrijeme održavanja protestnog skupa ispred zgrade Vlade Federacije BiH /FBiH/ 21. aprila.

Iz Federalne Uprave policije saopšteno je da su uhapšena lica čiji su inicijali M. M. /18/ iz Sarajeva, E. A. /40/, koji je rođen u mjestu Plašće - Priboj, a nastanjen u Sarajevu i T. Č. /20/ iz Sarajeva zbog nasilničkog ponašanja, napada na službeno lice u vršenju poslova bezbjednosti i oštećenje tuđe stvari.

Zbog napada na službeno lice u vršenju poslova uhapšen je S. F. /56/ rođen u mjestu Budojeviće - Plav, koji je nastanjen u Sarajevu, i S. S. /20/ iz Sarajeva zbog nasilničkog ponašanja i oštećenja tuđe stvari.

U saopštenju se navodi da postoji osnov sumnje da su se ova lica, učestvujući na protestnom skupu ispred zgrade Vlade FBiH, koji su 21. aprila organizovale federalne boračke organizacije, nasilnički ponašala i na zgradu Vlade i policijske službenike, koji su bili angažovani na obezbjeđenju, bacala kamenje i komade betona.

Ovakvo ponašanje dovelo je do ugrožavanja građanskog mira, velikog uništenja imovine, i nanošenja povreda koje su zadobila 23 policajca. Osnovano se sumnja da je M. M. iz zgrade Vlade iznosio određeni inventar, koji je zatim uništavao, ističe se u saopštenju.

Policijski službenici podnijeli su Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo prijavu protiv maloljetnog B.A. /17/, rođenog u Esenu u Njemačkoj, nastanjenog u Sarajevu, zbog nasilničkog ponašanja, napada na ovlašteno lice i oštećenje tuđe stvari. B. A. je, koristeći zakonsko pravo, odbio da da izjavu policiji i branio se ćutanjem.

Nasilničko ponašanje u neredima priznao je prijavljeni D. M. /16/, koji je rođen u Austriji, a nastanjen u Sarajevu.       
Ova lica su nakon uzimanja iskaza, predata Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo na dalje postupanje.

Zbog nereda ispred zgrade Vlade FBiH 21. aprila, federalna Uprava policije do sada je uhapsila 22 lica, a protiv još tri su podnesene prijave nadležnom tužilaštvu.
Istraga po ovom predmetu se nastavlja, potvrđeno je iz federalne Uprave policije.
Predstavnici federalne Vlade i boračkih udruženja sastali su se danas prvi put nakon protesta pripadnika boračkih organizacija pred zgradom Vlade 21. aprila, kada je više desetina učesnika demonstracija i policajaca povrijeđeno, a zgrada Vlade FBiH demolirana.

(srna)

30.04.2010.

ODBORNIK SNSD-A: MILOS MILOVANOVIC VERBALNO NAPAO NOVOIZABRANOG PREDSJEDNIKA SKUPSTINE OPSTINE SREBRENICA CVJETINOVICA

 

image Srebrenica / 24sata.info

24SI - Jutros oko 9 sati u prostorijama Skupštine opštine Srebrenica odbornik SNSD-a Miloš Milovanović verbalno je napao novoizabranoga predsjednika Skupštine opštine Srebrenica Momčila Cvjetinovića.

Držeći ga za ruke, upućivao mu je uvrede nakon čega je pozvana policija.

Napad je usljedio nakon što je većinom glasova SDA i Stranke za BiH i Saveza srpskih stranaka smijenjen SNSD-ovac Radomir Pavlović sa pozicije predsjednika Skupštine opštine.

Kako je kazao Momčilo Cvjetinović, on je pristao da se sve završi isprikom Miloša Milovanovića, što je on javno učinio. Istodobno, Momčilo Cvjetinović je izjavio da ga više od ovog izgreda plaše prijetnje koje već nekoliko mjeseci upućuju njemu i njegovoj porodci pripadnici kriminalnoga miljea u Srebrenici, koji ima podršku SNSD-a.

(ftv)   

30.04.2010.

SREBRENICA: U TOKU PRIPREMA ZA 11. JULI I DZENAZU ZA OKO 800 ZRTAVA GENOCIDA, DOLAZE PREDSJEDNICI SRBIJE, HRVATSKE...

Srebrenica: U toku pripreme za 11. juli i dženazu za oko 800 žrtava genocida, dolaze predsjednici Srbije, Hrvatske...

image Potočari / 24sata.info

24SI - U toku priprema za 11. juli, kada će u Memorijalnom centru Potočari biti obavljena dženaza za oko 800 žrtava genocida, vrše se konsultacije za uobličavanje kompletnog programa i registrovanje najava dolaska visokih gostiju.

Sa obzirom na to da će ovo biti najmasovnija zajednička dženaza, u Memorijalnom centru Potočari 11. jula očekuje se dolazak više od 50.000 članova porodica žrtava. Na današnjem sastanku Organizacionog odbora za obilježavanje 15. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice rečeno je da će u Memorijalnom centru biti i veliki broj zvaničnika. Dolazak su najavili predsjednici Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije i premijeri Turske, Hrvatske, Slovenije. Očekujemo najavu dolaska i visokih zvaničnika iz naše i zemalja Evrope i SAD-a, rekao je Sadik Ahmetović, član Organizacionog odbora.

Organizacije majki Srebrenice priredit će niz prigodnih manifestacija širom svijeta. Udruženje Srebreničke majke predložit će ideju da se mjesta stradanja Bošnjaka u Kravici, Pilici, Branjevu i još nekim lokacijama izuzmu iz ingerencije RS-a, zaštite i urede kao i Memorijalni centar Potočari, izjavila je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja.

(fena)

30.04.2010.

GORANA DAVIDOVICA 'FIRERA' CEKAJU SUDJENJA, MOGUCA ZABRANA NACIONALNOG STROJA

Davidovića čekaju suđenja, moguća zabrana Nacionalnog stroja

Goran Davidović 'Firer'

Goran Davidović "Firer"

 30.04.2010.
Nakon izručenja Srbiji na izdržavanje zatvorske kazne zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mrznje i netrpeljivosti Gorana Davidovića Firera čekaju i druga suđenja za isto delo. Istovremeno se već godinu i po dana pred Ustavnim sudom razmatra zahtev tužilaštva za zabranu njegove organizacije Nacionalni stroj.

Goran Davidović, poznat kao Firer, vođa neonacističke organizacije „Nacionali stroj“ konačno se našao iza rešetaka u Srbiji. Osim mogućnosti da izdrži jednogodišnju kaznu za upad i prekid jedne antifašističke tribine Davidović je sada postao dostupan srpskom pravosuđu i za ostala dela za koja se tereti. Državna sekretarka u Ministarstvu pravde Gordana Paulić kaže da Davidovića sada čeka još jedno suđenje.

Davidovića naime čeka sudjenje za isto delo, izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, i zbog fizičkog nasrtaja na učesnike antifašističkog marša u Novom Sadu 2007. Taj proces je bio odlagan jer se čeka pravosnažnost za jednog od Davidovićevih saučesnika koji je priznao krivicu. Novi pretres je zakazan za jun a jedan od prvih koraka biće ukidanje rešenja o sušenju Davidoviću u odsutnosti, objašnjeno nam je u novosadskom Višem sudu.

Nedim Sejdinović, generalni sekretar Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine, koje je bilo organizator antifašističkog marša, prisećajući se onoga što se dešavalo 7. oktobra 2007. u Novom Sadu kaže da je jedna grupa koja je nosila neonacistička obeležja prvo verbalno, a potom i fiziči, kamenicama napala kolonu šetača.

Napad na učesnike antifašističkog marša 
Davidović je pokušao da izbegne zatvorsku kaznu bekstvom u Italiju, gde je uhapšen u aprilu 2009. godine a puštanje na privremenu slobodu do konačne odluke o izručenju Srbiji iskoristio je za bekstvo u Nemačku gde je uhapšen početkom februara.

Zahtev za zabranu "Nacionalnog stroja" u Ustavnom sudu


Državni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen kaže da je Davidovićevim izručenjem poslata poruka da se neko vara ako misli da bekstvom može da izbegne kaznu:

„Čitav rezultat njegovog bekstva jeste da je preko od polovine kazne odslužio u zatvorima u Italiji i u Nemačkoj, a ostatak će služiti u Srbiji.“

Sam Davidović, iako se ne može pohvaliti time da sam poštuje ljudska prava drugih pozivao se na poštovanje svojih ljudskih prava u razgovoru za naš radio prošle godine dok je u Italiji izbegavao izdržavanje zatvorske kazne:

“Ne vraćam se u Srbiju dok se ne reši pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu pitanje mog kidnapovanja, kršenja ljudskih prava, velikih svinjarija u sudskom postpuku, krivičnom postupku …”

Pred Ustavnim sudom Srbije se od oktobra 2008. nalazi zahtev tužilaštva za zabranu Davidovićeve organizacije Nacionalni stroj. Ovaj slučaj ima prioritet u radu suda i po njemu se postupa, kaže nam Marija Petrić, portparolka Ustavnog suda:

“Odmah je određen sudija izvestilac i obrađivač predmeta ali pošto je reč o veoma osetljivoj materiji potrebno je vreme da se pribavi sva neophodna dokumentacija, validni dokazi, kako bi na njihovoj bazi sudija izvestilac mogao da sudu da odgovarajući predlog za odlučivanje. Koliko će trajati obrada predmeta to zavisi od različitih okolnosti i tempa kojim sudija izvestilac uspe da pribavi potrebnu dokumentaciju. Ono što je dosad urađeno je da su održane dve pripremne sednice. Sudeći prema onome što je predsednica Ustavnog suda rekla na godišnjoj konferenciji za medije odluka o tom predmetu mogla bi se očekivati uskoro.”

Nastojanja države da dođe do Davidovićeve ekstradicije ostavljaju utisak da se država obračunava sa desničarskim organizacijama ali književnik Filip David, podsećajući da se dugo čeka odluka Ustavnog suda primećuje i da još uvek postoje slične organizacije koje deluju:

“To što će Davidović odslužiti tu svoju kaznu je pozitivno, ali to je samo jedna kap u moru onoga što još treba učiniti. Počev od velikog broja antisemitske i rasističke literature, ni tu tužilaštvo ništa nije preduzelo. A vidimo da čak i u Rusiji zabranjuju te ekstremne desne organizacije. Ovde kod nas, nekako se meni čini, još uvek nema dovoljno političke volje iako nema dana da neki od političara ne govori kako to treba zaustaviti. A zašto se ne zaustavlja?”

Pred Ustavnim sudom nalaze se i zahtevi tužilaštva za zabranu Pokreta “Obraz” i “1389” čiji su pripadnici javnim pretnjama organizotrima Parade ponosa uspeli da izdejstvuju njeno otkazivanje, što je smatrano najozbiljnmijim porazom države pred desničarima.
 
Pročitajte i ovo:
Vođa nacionalnog stroja izručen Srbiji
Zabrana nacionalističkih organizacija zakasnela
Kolika je snaga ekstremista u Srbiji?
30.04.2010.

KOSOVO I SRBIJA NASTAVLJAJU "RAT MOBITELA": RUCNIM BACACEM NA REPETITOR MOBILNE TELEFONIJE

 

image Kosovo / 24sata.info

24SI - Samo nekoliko sati nakon što je srpska ministrica za telekomunikacije Jasna Matić izjavila da je signal mobilne i fiksne telefonije srpskih operatera vraćen na najvećem dijelu Kosova...

...iz kosovske opštine Zubin Potok stiže informacija da je tamošnji repetitor mobilne telefonije kosovske mreže IPKO jutros raznesen projektilom iz ručnog bacača, navode hrvatski mediji.

Kako prenosi beogradska agencija Beta, to je ukupno peti repetitor kosovske mobilne mreže koji je uništen ove sedmice , nakon što je kosovska telekomunikacijska agencija prošloga vikenda samoinicijativno ugasila 28 baznih postaja srpskih operatera mobilne telefonije, tvrdeći kako ti operateri nemaju valjane licence za rad na Kosovu. Tim su potezom oštećeni gotovo svi građani srpske nacionalnosti koji su, iako žive na Kosovu, radije koristili mobilne mreže "svojih" operatera.

Glasnogovornik kosovske policije na sjeveru te države Besim Hoti potvrdio je da je repetitor u Zubinom Potoku srušen jutros nešto prije šest sati i da su radnici koji rade na održavanju obližnje brane na jezeru Gazivode potvrdili da su prvo čuli rafale iz automatskog oružja, a potom i detonaciju. Prethodna četiri repetitora srušena su eksplozivnim napravama.

Iako policija nije otkrila osobe odgovorne za dosadašnja rušenja repetitora, neslužbeno se pretpostavlja da je ovo čin osvete Srba zbog ugašenih repetitora srpskih operatera.

(24sata.info)

30.04.2010.

SULEJMAN TIHIC: "BiH JE JACA S TRONOZCEM NEGO S DVONOSCEM"

Sulejman Tihić za Jutarnji list

"BiH je jača s tronošcem nego s dvonošcem"

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić u razgovoru za zagrebački Jutarnji list istaknuo je kako je prošle sedmice na sastanku s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor usaglasio ideju stvaranja posebnih odnosa između dviju BiH i Hrvatske uz mogućnost da se u to uključi i Srbija.
 

 

photo

 

Sulejman Tihic

Foto: Arhiv

 

"Govorili smo i o mogućnosti saradnje u zajedničkim projektima, poput gradnje infrastrukture u BiH, gradnji cesta i elektrana. Tu Hrvatska ima veliko iskustvo i kapacitete koje mi nemamo. Zajedno bismo mogli iskoristiti fondove EU u gradnji plovnog puta tokom Save i zajedničkom nastupu prema trećim tržištima".

U vezi sa problemima koji opterećuju odnose BiH i Hrvatske, Tihić je istakao nepotpisane sporazume u vezi sa Lukom Ploče, imovinsko-pravnim odnosima i granicama. Odgovornost je podijelio na obje strane.

BiH se ne može raspasti niti podijeliti

"Za neriješene imovinsko-pravne odnose veća je odgovornost na strani BiH, zbog blokade Republike Srpske koja je uvjetovala potpisivanje toga sporazuma vraćanjem stanarskih prava Srbima izbjeglima iz Hrvatske. Glavni je problem što se o tome premalo razgovara. Hrvatska i Slovenija iskazale su spremnost da riješe pitanje granica i ne vidim zašto ne bismo i mi", rekao je Tihić.

Na pitanje je li BiH danas nefunkcionalna država na granici raspada ili buduća članica EU koja postupno rješava svoje probleme, Tihić je decidno odgovorio da se BiH ne može raspasti niti se može podijeliti.

"No, BiH jest nefunkcionalna: iskorišteni su svi kapaciteti daytonskog Ustava, on je sad kočnica daljnjega razvoja i integracije, kako unutrašnje, tako i one s EU. Dayton je iscrpio svoje mogućnosti".

Kad je riječ o odnosima naše zemlje sa Srbijom, Tihić je naveo kako imamo zastoj u posljednje četiri godine. On je, unatoč tome što je Tadić nedavno boravio u BiH, izjavio kako u posljednje četiri godine nije bilo ni jednog službenog susreta članova Predsjedništva BiH s predsjednikom Srbije.

"Tadić je bio u BiH dok sam još ja bio član Predsjedništva BiH do 2006. i bio je u Srebrenici 2005. No, nakon toga odnosi BiH i Srbije sveli su se na odnose Srbije i entiteta Republike Srpske", smatra Tihić.

Ipak, on je istakao važnost usvajanja Deklaracije o Srebrenici te je naglasio kako je Boris Tadić u posljednje vrijeme dao dosta pozitivnih izjava
- da neće priznati bilo kakav referendum koji znači podjelu BiH i da je nacionalni interes Srbije cjelovita BiH.

Konstataciju novinarke Jutarnjeg da se od Tadića očekivalo snažno izvinjenje, a ono zapravo došlo od Ive Josipovića, Tihić je prokomentirao riječima da se Tadić izvinio još 2005. i išao u Srebrenicu.

Prošlost izaziva sukobe, svi smo pristrani

"Prošlošću se trebaju baviti sudovi i tužiteljstva. Prošlost izaziva sukobe jer na nju svaka strana drukčije gleda, svi smo pristrani. Sam sam prošao pet logora, od Bosanskog Šamca, Brčkog, Bijeljine i Batajnice do Sremske Mitrovice, gdje sam tri mjeseca bio zatvoren s Vukovarcima, ali ne želim živjeti u prošlosti ni okrivljavati jedan narod zbog onoga što sam prošao. Krivi su pojedinci i njima treba suditi", odgovorio je lider SDA.

Na neizbježno pitanje o idealnom rješenju za Hrvate u BiH, uz podpitanje je li to treći entitet spremno je odgovorio odrično.

"Smatram da entitetsko uređenje nije dobro, ni dvoentitetsko ni troentitetsko. No, isto tako smatram da moramo imati 'tronožac', jer je Bosna i Hercegovina daleko jača s 'tronošcem' nego s 'dvonošcem', što podrazumijeva punu ravnopravnost sva tri naroda".

Dodao je i kako se osnovna smetnja uspostavljanju ravnopravnosti naroda u BiH, Dayton, ne može mijenjati ili uklanjati bez pomoći SAD.

"Amerika je ta snaga koja je presudno utjecala na završetak rata i nakon Daytona sve velike reforme izvršene su uz pomoć Amerikanaca, počevši od banalnih stvari uvođenja zajedničkih autotablica do stvaranja jedne vojske u BiH", završio je Tihić.

(Sarajevo-x.com)
30.04.2010.

ANDERS FOGH RASMUSSEN: SVE ZEMLJE REGIJE ZELIMO VIDJETI U NATO-U

Rasmussen: Sve zemlje regije želimo vidjeti u NATO-u

Anders Fogh Rasmussen i Jadranka Kosor u Zagrebu, 30. travnja 2010

Anders Fogh Rasmussen i Jadranka Kosor u Zagrebu, 30. travnja 2010.

30.04.2010.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je danas u Zagrebu bosanskohercegovačke političare da nastave obrambene reforme, a visoko je ocijenio doprinos Hrvatske vojske u misiji u Afganistanu.

„Vaši vojnici rade sjajan posao u Afganistanu“, kazao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor nakon razgovora u hrvatskoj Vladi, točno na dan kada Sabor izglasava slanje dodatnih hrvatskih vojnika u tu misiju.

Rasmussen je rekao kako u budućnosti želi sve zemlje regije vidjeti u NATO-u, a uputio je i poruku bosanskohercegovačkim političarima nakon što je BiH prošlog tjedna primljena u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP).

„Potičem političke vođe u Bosni i Hercegovini da donesu potrebne odluke za nastavak reformi, jer su reforme preduvjet za postizanje punog potencijala članstva u MAP-u“
, kazao je Rasmussen. On je zahvalio hrvatskoj Vladi zbog njenih napora da olakša ulazak balkanskih zemalja u euroatlantske integracije.

Premijerka Jadranka Kosor čestitala je Bosni i Hercegovini na prijemu u Akcijski plan, i najavila dalju potporu ostalim zemljama regije na tom putu.

„Mi smo predana, vjerna i ponosna članica NATO-a. Tijekom razgovora istaknula sam gospodinu glavnom tajniku da Hrvatska u ovom trenutku sudjeluje u 14 mirovnih misija diljem svijeta.“


Hrvatska je podigla broj svojih vojnika u Afganistanu na 320, od toga će nakon unutarneg preustroja njih čak stotinu biti u svojstvu instruktora afganistanskoj vojsci i policiji.
30.04.2010.

BORCI: "MUSTAFA MUJEZINOVIC NEMA VOLJE DA RAZUMIJE NASE ZAHTJEVE"

Borci: "Mujezinović nema volje da razumije naše zahtjeve"

image Protesti boraca / 24sata.info

24SI - Predstavnici boračkih udruženja i Vlade Federacije BiH (FBiH) na današnjem sastanku nisu postigli konkretan dogovor, jer premijer FBiH...

...Mustafa Mujezinović i federalna Vlada nemaju ni minimum volje da razumiju boračke zahtjeve, izjavio je Srni predsjednik Udruženja porodica poginulih boraca FBiH Izet Ganić.

Ganić je istakao da će boračka udruženja u narednih nekoliko dana usvojiti određene zaključke, te da će nastaviti i istrajati u svojim zahtjevima koji se odnose na izmjene zakona, koji se tiču boračke populacije.

Premijer Mujezinović rekao je novinarima da su približeni stavovi sa predstavnicima boračkih organizacija, ali da nije bilo konkretnog dogovora u vezi sa izmjenama boračkih zakona.

Mujezinović je istakao da bi u narednom periodu u Parlament FBiH trebalo uputiti nekoliko zakona, prije svega zakon o platama u organima vlasti u FBiH, te da će se raditi na zakonu o cenzusu.

"Predložili smo da u zakonu o cenzusu bude i prijedlog cenzusa za administraciju, odnosno izabrane i imenovane funkcionere, koji bi trebalo da bude vezan za prosječnu platu u privredi FBiH", naveo je Mujezinović.

On je naglasio da će se raditi i na zakonu o opštim pravima demobilisanih boraca u kojem ne može biti nijedno od prava koje donosi nove materijalne troškove prema budžetu FBiH.

"Predstavnicima boračkih organizacija predložio sam da se izvrši izmjena Zakona o platama u javnim preduzećima, institucijama i ustanovama, kao i primanja članova nadzornih odbora", rekao je novinarima Mujezinović, nakon sastanka sa predstavnicima boračkih udruženja u FBiH.

Na sastanku, kojem je prisustvovao i federalni ministar za boračka pitanja Zahid Crnkić, razgovarano je o pripremljenim izmjenama boračkih zakona.

Ovo je prvi zajednički sastanak nakon velikih protesta pripadnika boračkih organizacija pred zgradom Vlade FBiH od 21. aprila, kada je više desetina učesnika protesta i policajaca povrijeđeno, a zgrada Vlade FBiH demolirana.

(srna)

30.04.2010.

ODLUKA SPC O PROGLASENJU SVECA MOZE IZAZVATI POLEMIKE

Odluka SPC o proglašenju sveca može izazvati polemike

Justin Popović

Justin Popović

30.04.2010.
Arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve proglasio je Justina Popovića i Simeona Popovića za nove svece, objavljeno je na zvaničnom internet sajtu Srpske pravoslavne crkve.

Odluka je doneta jednoglasno na jučerašnjem popodnevnom zasedanju Arhijerejskog sabora, na predlog nadležnih episkopa.

Justin Popović (1894-1979) bio je duhovnik manastira Ćelije kod Valjeva, a Simeon Popović (1854-1941) nastojatelj manastira Dajbabe kod Podgorice.
Publicista Mirko Đorđević kaže za naš program da očekuje, s obzirom da su uslovi za kanonizaciju strogo propisani i da se teško ispunjavaju, da će se o ovoj odluci razviti velika polemika i u crkvenoj i u laičkoj javnosti.

Na naše pitanje da li je tačno da je Justin Popović bio “žestoki protivnik zapadne kulture, ujedinjene Evrope, individualizma, demokratije, liberalizma, ljudskih prava, antifašističke tradicije i ekumenskog dijaloga” Mirko Đorđević je rekao:

“Sve je to, na žalost, tačno. On je objavio veliki broj spisa u kojima razvija te svoje ideje. Najpoznatiji mu je spis “Pravoslavna crkva i ekumenizam” objavljena u Solunu 1974. godine. To je programski dokument njegovih shvatanja i shvatanja Srpske pravoslavne crkve da je ekumenizam , ne samo jeres, već svejeres.A što se evropske kulture tiče, on o njoj ima, kao i njegov učitelj Nikolaj Velimirović, krajnje negativno mišljenje i Evropu naziva “Belom demonijom. Posebno, u brojnim spisima Justina Popovića dominiraju najteže optužbe na račun pape rimskog kao institucije. Stoga mislim da će to ovde biti predmet velikih rasprava.”

Crkva je 2003. godine proglasila za sveca Nikolaja Velimirovića, učitelja Justina Popovića, poznatog po svojim antimsemitskim stavovima. I tu kanonizaciju je pratila velika polemika.

Na učenja Nikolaja i Justina pozivaju se ekstremne desničarske organizacije u Srbiji.
30.04.2010.

AMNESTY INTERNATIONAL: "ZABRANA NIKABA PREDSTAVLJA OPASAN PRESEDAN I KRSI SLOBODU RELIGIJSKOG IZRAZAVANJA"

 

image Nikab / 24sata.info

24SI - Zabranu burki i nikaba, koju je gotovo jednoglasno usvojio Donji dom belgijskog parlamenta, osudile su muslimanske vođe, katolički biskup te organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, prenosi AFP.

John Dalhuisen, stručnjak Amnesty Internationala za diskriminaciju u Evropi, poručio je da "zabrana predstavlja opasan presedan i krši slobodu religijskog izražavanja".

Sa njim se slaže i potpredsjednica belgijskog Muslimanskog izvršnog vijeća Isabelle Praile, dodajući "da je danas riječ o zabrani nikaba, sutra burke, dan kasnije bit će to turbani Sikha, a onda možda i minice".

Guy Harpigny, belgijski biskup, a Belgija je tradicionalno katolička zemlja, zapitao je "ima li država zaista pravo regulisati simbole ličnih uvjerenja?"

Međutim, nacrt zakona sad ide na usvajanje u Senat i očekuje se da će tamo takođe proći te bi mogao postati zakon u junu ili julu ove godine, piše BBC.

Ali Belgija se nalazi u dubokoj političkoj krizi, pa bi pad vlade i nadolazeći izbori mogli odgoditi stupanje na snagu tog zakona, inače prvog u Evropi koji bi propisivao takvu vrstu zabrane, upozorava Reuters.

U međuvremenu, o zabrani razmišlja i Francuska, evropska država sa najbrojnijom muslimanskom populacijom. Naime, vlada u Parizu razmatrat će idući mjesec prijedlog zakona o potpunoj zabrani burke, koji bi mogao biti usvojen najkasnije do kraja godine.

(24sata.info)

30.04.2010.

KAO CHUCK NORIS: DIREKTOR RTRS-A DRAGAN DAVIDOVIC "POBJEGAO U MRAK"!

Kao Chuck Norris: Direktor RTRS-a Dragan Davidović "pobjegao u mrak"!

image Chuck Norris / 24sata.info

24SI - Predstavnici Omladine Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske radikalne stranke (SRS) RS juče su pokrenuli aktivnosti čiji je cilj da se skrene pažnja javnosti na zaboravljenu ulogu Radio-televizije Republike Srpske - ulogu javnog servisa.

Juče su predstavnici omladine pomenute tri stranke bili naumili uručiti "prigodan poklon" generalnom direktoru RTRS, Draganu Davidoviću, povodom preseljenja ove medijske kuće u nove prostorije.

U Kralja Petra I Karađorđevića 129, na trotoaru pojavili su se u dogovoreno vrijeme predstavnici stranaka i novinari. "Poklon" koji su donijeli je ustvari pakovanje sijalica sa porukom: "Upalite svjetlo na RTRS je mrak".

Nakon izjava za novinare i kritike stanja u RTRS, objasnivši svoj naum, predstavnici SDS, PDP i SRS RS su "jurišno" krenuli prema dvorištu zgrade Radija RS, noseći "poklon" i poruku gospodinu Davidoviću. Tu ih je ljubazno dočekalo službeno lice (portir), kojem uredno predaju lične karte, ali koji ih istovremeno obavještava da nisu najavljeni. Nasljednici Bosića, Ivanića i Mihajlice odgovaraju da je direktor RTRS upoznat sa njihovom posjetom.

Portir se povlači do svog radnog mjesta gdje obavlja razgovar telefonom, upisuje prisutne u spisak, a to sve traje bar 15 minuta, provedenih u iščekivanju i neizvjesnosti sa pitanjem: Da li će se prvi čovjek javnog servisa "suočiti" sa mladom krvi koalicije Zajedno za Srpsku.

Kad odjednom, svi prisutni objektivi se usmjeriše na istu stranu, ali gospodin (Dragan Davidović, direktor RTRS, prim. aut) koji uzburka atmosferu, ubrzo nestaje u ulazu zgrade radija...

Gospodin iz portirske službe nakon određenog vremena izlazi, vraća lične dokumente političarima-omladincima, obavještavajući ih da gospodin Davidović nije tu. A da nije ono bio Chuck Norris, dobaci jedan od kamermana...

Inače, Dragan Davidović je već određeni vremenski period pod posebnom pažnjom domaćih medija zbog njegove političke prošlosti. Davidović je od 20. januara 1993. pa do kraja 1997. godine u pet Karadžićevih vlada bio ministar vjere. Nakon Dejtona, prilikom reintegracije tzv. srpske Grbavice, Davidović je otpjevao svoju "omiljenu" pjesmu.

U video snimku koji se već mjesecima "vrti" na internetu, pojavljuje se današnji generalni direktori RTRS-a, a u kome pjeva pjesmu "Sprem`te se, sprem`te četnici".

(24sata.info)

30.04.2010.

GORAN DAVIDOVIC "FIRER" U SOMBORU, CEKAJU GA SUDJENJA

Davidović u Somboru, čekaju ga suđenja

Goran Davidović 'Firer'

Goran Davidović "Firer"

30.04.2010.
Nakon izručenja iz Nemačke, vođa Nacionalnog stroja Goran Davidović "Firer" sproveden je u zatvor u Somboru na izdržavanje ostatka kazne zatvora od godinu dana, na koju je osuđen zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
 
Nemačko pravosuđe usvojilo je zahtev sprskog Ministarstva pravde za njegovo izručenje, a javnost je iznenadila vest da je Davidović stigao u Srbiju, budući da datum njegovog prebacivanja nije saopštavan do poslednjeg momenta iz bezbednosnih razloga.

Davidović je na beogradski aerodrom "Nikola Tesla" sleteo u pratnji Interpol policije, odakle je sproveden u Kazneno-popravni zavod u Somboru radi izdržavanja kazne zatvora od godinu dana, na koju je osuđen zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, potvrdio je za naš program državni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen:

“Ono što je najvažnije je da je ovim poslata jasna poruka da ako neko misli da bekstvom može da izbegne kaznu, onda se grdno vara. Čitav rezultat njegovog bekstva jeste da je preko od polovine kazne odslužio u zatvorima u Italiji i u Nemačkoj, a ostatak će služiti u Srbiji. “

Davidović je uhapšen u aprilu 2009. godine u Italiji, ali je u junu pušten na privremenu slobodu do konačne odluke Apelacionog suda o izručenju Srbiji. Potom je iz Italije pobegao u Nemačku gde je u južnoj saveznoj pokrajini Bavarska uhapšen početkom februara 2010.

Pored pravosnažne presude jer je krajem 2005. godine sa svojom grupom upao na antifašističku tribinu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, gde su verbalno i fizički napali učesnike, Davidovića čeka i suđenje u Višem sudu u Novom Sadu zbog istog krivičnog dela zbog optužbe da je sa još osmoricom neonacista napao učesnike antifašističkog skupa u Novom Sadu, 2007. godine.

Iza rešetaka

Advokat Vladimir Beljanski podseća da Davidovića, osim ovog suđenja čeka i epilog procesa sa novinarom Dinkom Gruhonjićem, koji ga je tužio zbog uvreda i kleveta:

“U postupku u kome je Dinko Gruhonjić tužio Gorana Davidovića za naknadu štete zbog navoda u njegovoj knjizi koji su vređali čast i ugled novinara, je doneta prvostepena presuda. Davidović je izjavio žalbu i sada čekamo na drugostepenu presudu u tom potupku. “

Medijski izuzetno korišćeno pitanje vraćanja Davidovića u Srbiju ostavilo je utisak da bi time država zadala ključni udarac desničarskim pokretima. Da je to zabluda, ukazuje književnik Filip David, koji podseća na desetine drugih sličnih organizacija i vođa koje još uvek deluju:

“Neke od njih su pred Ustavnim sudom koji treba da odluči hoće li im se zabraniti rad. Otkada je podnet zahtev tužilaštva prošlo je više meseci, a još nikakve odluke nema. Postoje svi zakonski preduslovi da se nešto učini, međutim, svakog dana smo svedoci sve više novih incidenata, i na stadionima, među navijačkim grupama i van stadiona. To što će Davidović odslužiti tu svoju kaznu je pozitivno, ali to je samo jedna kap u moru onoga što još treba učiniti. Počev od velikog broja antisemitske i rasističke literature, ni tu tužilaštvo ništa nije preduzelo. A vidimo da čak i u Rusiji zabranjuju te ekstremne desne organizacije. Ovde kod nas, nekako se meni čini, još uvek nema dovoljno političke volje iako nema dana da neki od političara ne govori kako to treba zaustaviti. A zašto se ne zaustavlja?”

No, Davidovićeve najave koje je aprila prošle godine izneo u izjavi za naš program:

“Ne vraćam se u Srbiju dok se ne reši pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu pitanje mog kidnapovanja, kršenja ljudskih prava, velikih svinjarija u sudskom postpuku, krivičnom postupku …”

Nisu se ostvarile. Dok efikasnosti države kada je reč o njemu sličnima još uvek nema, Firer će barem pola godine biti iza rešetaka.
 
Pročitajte i ovo:
Vođa nacionalnog stroja izručen Srbiji
Zabrana nacionalističkih organizacija zakasnela
Kolika je snaga ekstremista u Srbiji?
30.04.2010.

ARAPSKA LIGA RAZMATRA PODRSKU BLISKOISTOCNIM PREGOVORIMA

Arapska liga razmatra podršku bliskoistočnim pregovorima

Palestinac gađa izraelsku policiju iz praćke u nemirima u Istočnom Jeruzalemu 25. aprila

Palestinac gađa izraelsku policiju iz praćke u nemirima u Istočnom Jeruzalemu 25. aprila

30.04.2010.
U subotu se u Kairu sastaje Arapska liga koja bi trebala dati saglasnost za početak posrednih pregovora Izraela i Palestinaca.
 
Uoči tog skupa, jordanski kralj Abdulah II upozorio je da bi situacija na Bliskom istoku mogla eksplodirati zbog izgradnje židovskih naselja u istočnom Jerusalemu.
 
Paralelno, Hezbolah upozorava Izrael da ne započinje rat protiv bilo koje zemlje na Bliskom istoku.

Abdulah II je ponovno optužio Izrael da se igra vatrom jer poduzima jednostrane akcije u istočnom Jerusalemu.
 
"Izrael mora odabrati između života u izoliranoj tvrđavi i postizanja mira sa svim arapskim i islamskim državama u skladu s Arapskom mirovnom inicijativom", rekao je jordanski kralj.

Arapski mirovni plan, usvojen na arapskom samitu u Bejrutu 2002., nudi normalizaciju odnosa Izraela sa svim arapskim državama, u zamjenu za povlačenje sa svih arapskih teritorija osvojenih u šestodnevnom ratu 1967, uključujući i istočni Jerusalem.

Ne bude li napretka u obnovi izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora, na Bliskom istoku bi ovog ljeta mogao izbiti rat, upozorio je hašemitski monarh, koji podsjeća da „niko neće biti pobjednik“.

Lider libanskog Hezbolaha, šejh Hasan Nasralah, savjetovao je izraelskim političarima i generalima da budu oprezni sa svakom vojnom opcijom.
 
On je javno upozorio da bi Izrael veoma rizikovao odlukom da počne rat protiv Libana, ili protiv bilo koje druge zemlje na Bliskom istoku.

Nasrallah je zaključio da rat nije na pomolu, uprkos svom zastrašivanju.

„Kada vidite svu tu američku i izraelsku buku, to znači da žele postići političku, psihološku i određenu sigurnosnu prednost, a ne započeti rat“, kazao je Nasrallah na kuvajtskoj TV.

Izrael je optužio Siriju i Hezbolah da su dogovorile isporuku dugometnih raketa.
 
Američki državni sekretar Hillary Clinton oštro je upozorila Siriju, poimenice predsjednika Asada, da prestane s „tom opasnom politikom“ i da ne prebacuje oružje Hezbolahu.
 
Zvanični Damask je negirao sve optužbe i slanje bilo kakvih raketa bilo kojoj terorističkoj grupi.
30.04.2010.

BRISEL: ANDERS FOGH RASMUSSEN POZVAO U NATO SVE ZEMLJE BIVSE JUGOSLAVIJE!

Bruxelles: Rasmussen pozvao u NATO sve zemlje bivše Jugoslavije!

 
image Anders Fogh Rasmussen / 24sata.info

24SI - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen poziva sve države bivše Jugoslavije da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu jer pripadaju "euroatlantskoj zajednici".

Rasmussen je u Bruxellesu, uoči posjete Albaniji u četvrtak i Hrvatskoj u petak, izjavio da je širenje NATO-a "stabilizovalo Evropu i doprinijelo njenom sigurnom i mirnom razvitku".

Bosna i Hercegovina i Crna Gora pozvane su da se pridruže Akcijskom planu za članstvo (MAP), programu NATO-a kojim se otvara put za puno članstvo.

Članstvo Makedonije blokirano je zbog spora oko imena sa Grčkom, a Srbija dosad nije izrazila interes za članstvo.

NATO je bio vojno uključen u napore za okončanje rata u BiH i 1999. godine je bombardovao Srbiju zbog Kosova, prenijela je Hina.

(fena)

30.04.2010.

NEZAVISNA APLIKACIJA: PROVJERITE KOLIKO JE PRIVATAN VAS PROFIL NA FACEBOOKU

Nezavisna aplikacija: Provjerite koliko je privatan vaš profil na Facebooku

image Facebook / 24sata.info

24SI - Open Graph je podigao veliku prašinu i mnogi ljudi su se počeli pitati šta Facebook objavljuje o njima. Ovaj jednostavni alat pomoći će vam vidjeti koji su podaci u vašem profilu dostupni javnosti.

Kako biste provjerili koje su informacije iz vašeg profila javne, otvorite aplikaciju i u nju unesite svoj identifikacijski broj ili nadimak. Broj ili nadimak ćete pronaći tako što ćete otići na svoj profil i kopirati dio adrese nakon facebook.com.

Aplikacija će prikazati podatke i kategorije koji su javni na vašem profilu, a odabirom linkova možete doznati koji podaci unutar kategorija su dostupni javnosti. Javni podaci izgledat će kao na slici dole, a ako podaci unutar kategorije nisu javni, kao rezultat pregleda dobit ćete praznu kućicu.

Facebook već ima alat za provjeru izgleda vašeg javnog profila, ali lijepo je imati alat koji je nezavisan. Ako otkrijete da je vaš profil više javan nego što ste mislili, ne zaboravite promijeniti dozvole i informisati se o privatnosti profila.

(24sata.info}

30.04.2010.

JOS SITNO: BOSNJACI PRESTAJU BITI EVROPSKI INDIJANCI - SVEJEDNO, U JULU ILI U DECEMBRU

Još sitno: Bošnjaci prestaju biti evropski indijanci - Svejedno, u julu ili u decembru

 
image Evropski indijanci / ilustracija / vijesti.ba

24SI - Nakon posljednjih izjava pojedinih evropskih parlamentaraca niko više ne može niti nagađati kada će građanima Bosne i Hercegovine biti ukinute vize. Jedno je sigurno - bh. vlasti ispunile su sve tehničke uslove za ukidanje viza.

Međutim, one političke očigledno još nisu, što uostalom i nisu bili obavezni.

Nedavno smo tokom boravka Jamesa Stainberga i Miguela Moratinosa bili ohrabreni najavom da će 2. juna biti objavljeno ukidanje viza. Dan nakon ove najave stigao je demanti iz Evropske komisije. A Morastinos i Stainberg nisu bilo ko, i svakako ne treba sumnjati da znaju šta i kada da govore. Međutim, u Evropi nešto očigledno ne funkcioniše kada je BiH u pitanju. Stavovi parlamentaraca su potpuno različiti i neusaglašeni. Tanja Fajon, jedan od najvećih zagovornika ukidanja viza bh. građanima, i danas tvrdi da će se to desiti prije oktobarskih izbora.

Zabrinjavajuće vijesti u Sarajevo donosi predsjedavajući Komisije za poslove Evropske unije njemačkog parlamenta Gunther Krichbaum koji ukazuje da je postignut značajan napredak za viznu liberalizaciju, "ali treba još neke stvari provesti". Upitan koji su to uslovi BiH, da li je u pitanju namjerno odugovlačenje odluke o liberalizaciji, te da li je to podstaknuto vjerskom i nacionalnom pripadnošću onih kojima vize trebaju biti ukinute, Krichbaum kaže da želi da razbije sumnju da ovdje ulogu igra vjerska ili nacionalna pripadnost, već da se zaista radi samo o tehničkim uslovima. Na koje uslove Krichbaum misli malo je kome poznato s obzirom na činjenicu da je BiH ispunila sve uslove zadane od strane Evropske komisije.

Potvrdili su to i ministri vanjskih poslova Slovenije i Italije Samuel Žbogar i Franco Frattini te još deset šefova diplomatija zemalja članica EU uputivši pismo podrške španskom predsjedništvu Evropske unije da ubrza postupak za ukidanje viza za građane Bosne i Hercegovine. Ministri ističu da i EU mora sa svoje strane pravovremeno obaviti potrebne postupke kako bi Komisija do kraja ovoga mjeseca mogla napraviti prijedlog odluke i kako bi se cijeli postupak ukidanja viza za te dvije države, uključujući i glasanje u Evropskom parlamentu, mogao dovršiti početkom jeseni.

To svakako ne ide na ruku licemjernim Nevladinim organizacijama u BiH koje su ne tako davno lobirale za odgodu liberalizacije viznog režima za poslije izbora. Zar još neko u BiH ima bilo kakvu sumnju da taj isti NVO sektor finansira licemjerna i bijedna međunarodna zajednica koja, sasvim je jasno, opstruiše ukidanje viza i tako kažnjava bh. građane.

I kažnjavanje vladajuće garniture je potpuno nepravedno jer je ona zaslužna za ukidanje viza, desilo se to u junu ili u decembru i zato im hvala. Zato je potpuno legitimno pravo stranaka na vlasti da eventualnu odluku o ukidanju viza prije izbora koristi u predizborne svrhe. Isto je tako legitimno pravo opozicije da kritikuje vladajuće stranke zato što to nisu uspjele postići ranije. Međutim, ovdje su i jednim i drugim, jednoglasno, građani najbitniji.

A građani ove zemlje, Bošnjaci pogotovo, izdržali su i prošli kroz puno gore nevolje  pa će izdržati i narednih nekoliko mjeseci. Izdržali su i dvostruke aršine bijedne međunarodne zajednice koja je čak i Srbiji odobrila bezvizni režim dok po njoj još slobodno šeće Ratko Mladić. Putuj još kratko Evropo, a Bošnjaci - srtpiće se  još malo i dočekati dan, u julu, septembru ili decembru, kada više neće biti moderni evropski indijanci.

(vijesti.ba)

30.04.2010.

BELGIJA: PARLAMENT IZGLASAO ZABRANU NOSENJA BURKI I NIKABA!

Belgija: Parlament izglasao zabranu nošenja burki i nikaba!

 
image Burka / ilustracija / 24sata.info

24SI - Donji dom belgijskog parlamenta jednoglasno je prihvatio zakon kojim bi se muslimankama u toj zemlji zabranilo nošenje burke i nikaba. Zabrana se odnosi na sva javna mjesta poput ulica, parkova, sportskih igrališta i dr.

Kako prenosi "BBC", glavni argumenat za prihvaćanje prijedloga zabrane zastupnicima bila je sigurnost da će zabrana "pokrivala za lice" olakšati posao policiji u slučaju eventualnog počinjenja kaznenog djela. Zastupnici su utvrdili i da pokrivanje lica simobolizuje represiju nad ženama što se protivi osnovnim ljudskim pravima.

Nakon potvrde u Donjem domu, Zakon ide pred Senat. Očekuje se da će tamo biti potvrđen u junu ili julu čime će Belgija postati prva država u Evropi koja je donijela takvu zabranu.

Iako u Belgiji živi gotovo pola milona muslimana, samo tridesetak žena u cijeloj državi nosi burku ili nikab!

(24sata.info)

30.04.2010.

NAKON IZRUCENJA IZ SAD-A: SIPA UHAPSILA MARKA BOSKICA OSUMNJICENOG ZA GENOCID U SREBRENICI

Nakon izručenja iz SAD-a: SIPA uhapsila Marka Boškića osumnjičenog za genocid u Srebrenici

 
image Marko Boškić / 24sata.info

24SI - Marko Boškić (46), osumnjičen za genocid na području Srebrenice, izručen je danas pravosuđu BiH iz SAD.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu /SIPA/ preuzeli su Boškića oko 15.00 časova, nakon izručenja na sarajevskom aerodromu, a po nalogu tužioca Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH. Boškić je pod istragom Tužilaštva BiH i osumnjičen je da je kao nekadašnji pripadnik Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske, izvršio krivično djelo genocida, na području Srebrenice, u julu 1995. godine.

On je osumnjičen da je zajedno sa drugim pripadnicima ovog odreda lično učestvovao u strijeljanju i ubistvima bošnjačkih muškaraca i dječaka, zarobljenih nakon pada zaštićene zone Srebrenica.

Boškić je bio nedostupan pravosudnim organima BiH, sa obzirom da se iselio u SAD, gdje je procesuiran zbog imigracione prevare, jer je utvrđeno da je američkim imigracionim vlastima prešutio podatke o svom učešću u oružanim snagama tokom rata u BiH.

Nakon što je za to procesuiran, Boškić je deportovan u BiH, gdje je uhapšen na zahtjev Tužilaštva BiH.

Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predat postupajućem tužiocu Tužilaštva BiH, koji će ispitati osumnjičenog, i nakon toga odlučiti o upućivanju prijedloga za određivanje pritvora, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

(srna)

29.04.2010.

PRISTINA I BEOGRAD USKORO ZA ISTIM STOLOM?

Priština i Beograd uskoro za istim stolom?

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

29.04.2010.
Priština i Beograd mogli bi se, prvi put nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, naći za istim stolom na konferenciji u Sarajevu, koju organizuje špansko predsedništvo Evropske unije. U to uverava šef italijanske diplomatije Franco Frattini, koji je posetio Prištinu i Beograd.

Fratini je, podsetimo, izjavio nakon razgovora sa kosovskim kolegom Skenderom Hisenijem da je Priština pristala da na skupu u Sarajevu učestvuje bez isticanja državnih simbola. Pre toga je u Beogradu, posle razgovora sa šefom srpske diplomatije Vukom Jeremićem rekao da je Beograd pokazao interesovanje za takozvanu formulu “Gymnich”, koja predviđa prestavljanje učesnika skupa samo ličnim imenom.

Na sastancima po modelu "Gimnih", koju povremeno koriste i šefovi diplomatija EU, razgovara se o određenom broju aktuelnih tema posle kojih se ne izdaju formalni zaključci već učesnici na kraju obično odrze pres konferenciju.

Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Catherine Ashton, izjavila je, međutim, za Radio Slobodna Evropa da nema potvrđene informacije o tome da je pronađena formula prihvatljiva i za Beograd i za Prištinu.

“Ja znam samo to što sam videla na agencijama, ništa drugo”.


RSE: Da li je tačno da visoka predstavnica Catherine Ashton i komesar Štefan Fuele neće doći na konferenciju ukoliko ne dođu sve zemlje Zapadnog Balkana?

Kocijančič: Zasad je to još otvoreno. Naša agenda je takva da u ovom trenutku još nemam potvrđeno da li će ona doći ili ne.

RSE: Od čega ce zavisiti njeno učešće?

Kocijančič: Od više elemenata, ali ono što je za nas najbitnije jeste da konferencija postigne svoju svrhu.

Obe strane svesne važnosti sastanka

Srbija nije pod pritiskom da odustane od svoje politike da Kosovu ne dozvoljava da se na međunarodnim skupovima pojavljuje kao samostalna država, ističe potpredsednik srpske vlade za evropske integracije Božidar Đelić, ali i naglašava da se od Beograda očekuje da unapređuje regionalnu saradnju.

“Da, formula jeste takozvana Gymnich formula, koja je već primenjivana, ali važno je da se 2. juna govori o supstanci i da se da veća konkretnost toj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Moj predlog je tu bio da radimo na pripremi projekata u pet domena – to su infrastruktura, energetika, ekologija, socijalna pitanja i ekonomija znanja - gde bismo mi, zemlje Zapadnog Balkana, predložili projekte Evropskoj uniji”, kaže Đelić.

Politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Borko Stefanović izjavio je da će Srbija u Sarajevu učestvovati na konferenciji EU-Zapadni Balkan ukoliko organizatori obezbede elemente asimetrije za delegaciju Prištine i poštovanje Rezolucije 1244, što je, kaže, moguće ostvariti po “Gymnich” formuli.

Ivan Vejvoda
Realizovalo bi se tako što bi delagacija Kosova bila u pratnji šefa UNMIK-a, koji bi govorio pre njenih predstavnika.
 
Načelno gledano, italijanski predlog kompromisa mogao bi biti dobitna kombinacija, ocenjuje za naš program Ivan Vejvoda, izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju.
 
“Čim ministar Frattini o tome na taj način govori, znači da su se strane veoma približile rešenju, odnosno, pristajanju na prihvatljivu formulu, ali ne može se sa definitivnoscu reći da je to već postignuto. Ukoliko, međutim, i nije poslednji detalj rešen, sigurno će biti udvostručeni napori da se ti poslednji detalji do skupa u Sarajevu reše. Čini mi se da su obe strane svesne da je važno, kako za njih pojedinačno tako i za region u celini, da do tog sastanka dođe”,
ocenjuje Vejvoda.

Pročitajte i ovo:
Model Gimnik prihvatljiv za Kosovo
29.04.2010.

VODJA NACIONALNOG STROJA "GORAN DAVIDOVIC 'FIRER" IZRUCEN SRBIJI

Vođa "Nacionalnog stroja" izručen Srbiji

Goran Davidović

Goran Davidović

29.04.2010.
Vođa neonacističke organizacije "Nacionalni stroj" Goran Davidović, zvani Firer, izručen je Srbiji, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu pravde. 

Državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen rekao je za RSE da je Davidović izručen u 16.30 iz Nemačke po zahtevu Ministarstva pravde i da se u ovom trenutku nalazi u "policijskoj nadležnosti". 

"Nakon toga očekujemo da će se naći na izdržavanju kazne u Kazneno-popravnom zavodu u Somboru", rekao je Homen. 

Interpol Beograd je za Davidovićem raspisao poternicu radi izdržavanja kazne zatvora od jedne godine na koju je osuđen u junu 2008. godine zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.

Davidović je uhapšen u aprilu 2009. godine u Italiji, ali je u junu pušten na privremenu slobodu do konačne odluke Apelacionog suda o izručenju Srbiji.

Potom je iz Italije pobegao u Nemačku gde je u južnoj saveznoj pokrajini Bavarska uhapšen početkom februara 2010. 

Homen navodi da je njegovim izručenjem poslata jasna poruka da “ako neko misli da bekstvom može da izbegne kaznu, onda se grdno vara”.

“Čitav rezultat njegovog bekstva jeste da je preko od polovine kazne odslužio u zatvorima u Italiji i u Nemačkoj, a ostatak će služiti u Srbiji’,
kaže Homen.

Davidović je pravosnažno osuđen jer je krajem 2005. godine sa svojom grupom upao na antifašističku tribinu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, gde su verbalno i fizički napali učesnike.

Davidovića čeka i suđenje u Višem sudu u Novom Sadu zbog istog krivičnog dela zbog optužbe da je sa još osmoricom neonacista napao učesnike antifašističkog skupa u Novom Sadu, 2007. godine. Oni se terete da su započeli verbalni i fizički sukob sa učesnicima skupa, bacajući kamenice i tvrde predmete na njih. 

Pročitajte i ovo:
Zabrana nacionalističkih organizacija zakasnela
Kolika je snaga ekstremista u Srbiji?
29.04.2010.

EKSTREMNI DESNICARI PRETE DVANAESTOGODISNJAKU

Ekstremni desničari prete dvanaestogodišnjaku

Rastko Pocesta, Fotografije uz tekst: Vesna Anđić

Rastko Pocesta, Fotografije uz tekst: Vesna Anđić

29.04.2010.
Mladi Beograđanin Rastko Pocesta ovih dana jedna je od najpoznatijih ličnosti u Srbiji. Autor je dve knjige, priprema i treću, istaknuti je član jedne od antifašističkih grupa, vodi kampanju protiv rasizma i neonacizma, i učesnik je debate o ulasku Srbije u NATO. Međutim, zbog svojih liberalnih stavova našao se na meti ekstremnih desničara i ultranacionalista koji mu upućuju ozbiljne pretnje preko interneta. Možda za Srbiju sve to ne bi bilo neobično, da Rastko nema samo 12 godina.    

Na prvi pogled, Rastko Pocesta liči na većinu dece iz svoje osnovne škole, ali ono što ga izdvaja su posebna interesovanja za njegov uzrast. Dok se pripremamo za razgovor u njegovoj sobi, u kojoj je glavna „igračka” kompjuter, Rastko posebno naglašava da sebe smatra nezavisnim aktivistom za ljudska prava, i ističe da ga politika više ne zanima.

Dok mamu, uz čiji pristanak smo napravili ovaj razgovor, pita da za intervju ipak obuče odelo, jer tako najviše voli, na naše insistiranje priču počinjemo o trećoj knjizi koju priprema, uz podsećanje da je već napisao Hall of presidents, o američkim predsednicima, i drugu pod nazivom Čovek koji nije preživeo holokaust.

"Počeo sam i treću knjigu, ali ona sigurno neće skoro biti završena. To je knjiga koja se bavi reakcijom i posledicama Srebrenice, suđenjima u Hagu, protestima zbog hapšenja Radovana Karadžića i tako dalje..."

"Neću odustati"

RSE:
Odakle to interesovanje za politiku, prilično je netipično da deca od dvanaest godina imaju interesovanja koja ti imaš?
Rastko Pocesta

Pocesta: Pa, ni meni nikako nije jasno zbog čega su interesovanja za te teme toliko retka. To me zanima i zato se i bavim ljudskim pravima. Kao prvo, ne vidim zbog čega se ljudi uopšte dele na osnovu uzrasta ili nečeg sličnog. Smatram da je to nepotrebno, kao što mislim da je nepotrebno i da se, na primer, trebaju uskratiti politička prava nekome ko je maloletan. 

Nikako neću odustati, zato što bi to onda bila apsolutna pobeda nacionalističke i šovinističke Srbije, huligana i ekstremne desnice.
Međutim, jedna lepa priča o dečaku koji zna mnogo i želi više, prerasla je u mračnu svakodnevicu kada je Rastko Pocesta svoje stavove počeo da iznosi na društvenoj mreži Facebook, i kada se o njemu čulo u medijima. Kako kaže, dok nam pokazuje svoj novi internet profil, u poslednje vreme počele su da mu stižu najstrašnije pretnje:

"Pa, to nije baš tako prijatno kada vam pošalju poruku u kojoj piše „zaklaću te“, ili „sačekaću te u školi u ponedeljak i ubiću te tamo“. Upravo pre sat vremena saznao sam da mi je Facebook blokirao nalog zato što je bilo previše prijava od strane nacionalista koji su link do mog profila postavljali na sve moguće sajtove. Verovatno misle da će tako da promene moje mišljenje, ili da će da me nateraju da ućutim. A to je nešto što se poslednje može očekivati od mene. Dakle nikako neću odustati, zato što bi to onda bila apsolutna pobeda nacionalističke i šovinističke Srbije, huligana i ekstremne desnice." 


Najlakše izmanipulisati mlade ljude

RSE:
Kako reguju tvoji vršnjaci na sve što radiš, kako to doživljavaju?
Rastko Pocesta u razgovoru sa novinarom RSE Zoranom Glavonjićem

Pocesta: Većina reakcija su negativne. Viču mi da sam ustaša, da sam šiptar i slično… Zato što je nacionalizam vrlo popularan među mladima, zato što je najlakše izmanipulisati mlade ljude. Međutim ima i onih koje politika ne zanima ali me se klone zato što mi neki prete, pa da i oni ne bi nastradali. 

Na sve ovo regovali su policija i tužilaštvo, ali mali Rastko, kako nam je pokazala njegova mama, najbezbednije se oseća iza specijalne reze koja je posle svega postavljena na ulaznim vratima njihovog stana. Na kraju, Rastko Pocesta rekao nam je da osim pomenutih stvari, kao i ostali šestaci voli i tenis ili, na primer njegovog omiljenog junaka iz sveta fima, na kog neodoljivo podseća:

"Pa da, možda fizički podsećam na Harija Potera. Gledao sam sve te filmove, i naravno da mi se sviđaju. Ali ipak izgleda da nemam život običnog dvanaestogodišnjaka, što je i meni dosta čudno." 

RSE: Da li ti to prija, ili bi voleo da budeš, ono što se kaže, sasvim, sasvim običan dečak?

Pocesta: Ne znam, stvarno ne znam. Ne znam kako bih onda i ja, a i moje okruženje izgledali. Kada bi se to desilo… Tako da nemam odgovor na to pitanje.
29.04.2010.

POCELO ISPITIVANJE SUMNJIVE LOKACIJE U MEDVEDJI

Počelo ispitivanje sumnjive lokacije u Medveđi

Mapa područja na jugu Srbije gde se nalazi Medveđa

Mapa područja na jugu Srbije gde se nalazi Medveđa

29.04.2010.
U Medveđi, opštini koja se graniči sa Kosovom, predstavnici Komisija za nestala lica Kosova i Srbije su zajedno sa predstavnicima lokalne vlasti otišli na mesto koje je albanska strana locirala kao moguću lokaciju masovne grobnice kosovskih Albanaca.
 
Sa predsednikom Komisije za nestala lica Vlade Kosova Prenkom Đetajem razgovarali smo dok je obilazio lokaciju i on nam je najpre opisao gde se nalazi:

„Mi se trenutno nalazimo u Sijarinskom logoru blizu sela Tupale na izviđanju mesta gde postoje sumnje da se nalazi masovna grobnica.

RSE: Ima li indicija koliko bi moglo biti pokopanih tela?

Đetaj: Ne, to ne znamo.

Gvozden Gagić iz Komisije za nestala lica Srbije precizirao je da je sastanak i obilazak lokacije dogovoren na inicijativu kosovske Komisije i EULEKSA, a na osnovu dokumentacije koju su razmenile dve strane. Šta dalje sledi, pitao je Gagića naš dopisnik Miloš Ivanović.

„Biće uključen Sud, Tužilaštvo i ostale institucije kao i međunarodni subjekti koji učestvuju u traganju za nestalim licima."

RSE: Da li postoji verovatnoća da se na tom mestu zaista nalazi masovna grobnica?

Gagić: To ćemo znati tek kada, nakon mesec-dva, budemo izvršili i one druge dodatne radove koji podrazumevaju otvaranje lokacije.

Beograd je kooperativan

Predsednik opštine Medveđa Slobodan Drašković očekuje da će brzo početi radovi na sumnjivoj lokaciji. „Za deset-petanest dana, ne znam tačno kada će se nastaviti dalji radovi."

RSE: Da li su ubedljivi dokazi koji su doneti iz Prištine ?

Drašković: Pa, to su karte, slike... postoji svedok ali on nije sada došao, videćemo kad bude došao.

O kakvom svedoku je reč, pitali smo Prenka Đetaja:

„Svedok je sada u Prištini, a inače je odavde."

RSE: Znači, on je video šta se tu događa?

Đetaj: Da, on je video, opisivao je da je bilo kretanje vozila, kopanje, transport, noću se radilo, pod reflektorima...

Pored Medveđe, kosovska strana tvrdi da postoji sumnja i za još dve lokacije u Srbiji. Naš sagovornik iz Prištine precizira gde se sumnjiva mesta nalaze:

„U regionu Raške, mesto zvanom Rudnica i jezero Perućac."

RSE: Da li imate dogovor kada ćete da radite na tim lokacijama?

Đetaj: Zavisi od delegacije Beograda , kad će oni biti spremni da dozvole opservaciju tih lokacija.

RSE: A kakva je vaša saradnja sa kolegama iz Beograda?

Đetaj: Oni su kooperativni, sarađuju sa nama, nemamo nikakvih primedbi.

*****
Pročitajte i ovo:
Moguće postojanje neotkrivenih masovnih grobnica u Srbiji
29.04.2010.

GRADSKO VIJECE SARAJEVA PODRZALO INICIJATIVU O ZABRANI SKUPA U DOBROVOLJACKOJ

29.04.2010
Gradsko vijeće Sarajeva jednoglasno je danas prihvatilo izjavu kojom kao etički ocjenjuju prijedlog gradonačelnika Alije Behmena da se skup u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici najavljen za 3. maj zabrani. Gradski vijećnici uputili su zahtjev svima u BiH da ne dozvole, kako se navodi u ovoj izjavi, “političku demonstraciju i manipulaciju  žrtvama“. Na vanrednoj sjednici Gradskog vijeća, zakazanoj zbog najavljenog skupa u Dobrovoljačkoj, ocjenjeno je da svakoj žrtvi treba odati počast, ali da je u ovom slučaju riječ o predizbornoj kampanji Vlade RS.  

Vijećnici okupljeni u Gradskom vijeću Sarajeva, skup u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, koji su najavili predstavnici Vlade RS kako bi 3. maja obilježili stradanje vojnika JNA,  ocijenili su kao političku manipulaciju žrtvama i dali punu podršku gradonačelniku Aliji Behmenu koji je dan ranije zatražio da ovaj skup bude zabranjen

U izjavi koju su usvojili,  gradonačelniku predlažu da pozove porodice stradalih vojnika Jugoslovenske Narodne Armije da budu gosti Sarajeva i odaju počast ubijenima. Gradsko vijeće insistira da sarajevski MUP prati situaciju i postupi u skladu sa svojim profesionalnim procjenama.  Predsjedavajući gradskog vijeća Željko Ler:

 „Prepoznavajući politički čin provokacije i pokušaj revidiranja povjesti agresije na Sarajevo i BiH, tražeći gest pomirenja i iskazivanja pijeteta prema žrtvama, Gradsko vijeće sugerira gospodinu gradonačelniku da pozove obitelji ubijenih da budu gosti grada Sarajeva i odaju počast ubijenima, ali ne samo ovim koji su bili pripadnici JNA, već i drugima koji su tada poginuli na tom mjestu.“


Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen juče je uputio hitan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo da zabrani obilježavanje godišnjice  stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

Politička manipulacija?

Alija Behmen
Nakon sjednice Gradskog vijeća je rekao da su vrata Sarajeva otvorena porodicama žrtava, ali da se ne može dozvoliti manipulacija događajima iz proteklog rata, naročito opsadom Sarajeva:  

„Ako je iko – to je grad Sarajevo – dužan da šalje poruku mira. Ali grad Sarajevo i građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine su veoma senzibilni kad je u pitanju manipulacija žrtvama, i to osuđujemo. Mi ne možemo dopustiti da se na ovom mjestu, u ovo vrijeme, vrši homogenizacija po bilo kom osnovu, a ovdje je osnova laž.“ 


Građani Sarajeva ne mogu isključiti emocije kada govore o događajima iz 2. i 3. maja 1992. godine, smatra jedan od vijećnika, Gradimir Gojer. Inicijativa Vlade RS da u Sarajevu obilježi 18 godina stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj je prema njegovom mišljenju jedna od najmračnijih političkih manipulacija:

„Kada se desi izvinjenje svim žrtvama u gradu Sarajevu, svim žrtvama u BiH, kada dođe do brantovskog gesta predsjednika Srbije, koji treba da se pokloni žrtvama agresije na državu BiH u gradu Sarajevu, na Vječnoj vatri, onda možemo dozvoliti čak i ovu vrstu političkog demonstriranja.“


Sličnog je mišljenja i Suljo Agić, takođe vijećnik u Gradskom vijeću Sarajeva

„Mi znamo zašto je ovo. Ne treba tu biti puno promućuran pa procijeniti zašto ovo nije prošle godine obilježavalo. Pa zato, gospodo draga, što je ostalo još pet mjeseci do izbora. Mi znamo kako je gospodin Dodik prošle izbore dobio.“


U RS nezadovoljni odlukom

Ovakvim stavom Gradskog vijeća i gradonačelnika Sarajeva  Alije Behmena nezadovoljni su u Republici Srpskoj. Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić smatra da ovakav stav gradske vlasti u Sarajevu dodatno zaoštrava odnose u BiH:

„Znajući prilike u RS, ne vjerujem da će se odustati od obilježavanja toga i bojim se da od cijelog slučaja može zaista da se desi vrlo incidentna situacija. Ali, ključnu odgovornost ipak je na sebe uzeo gospodin Behmen, bez ikakvog razloga i potrebe.“


Mladen Ivanić
Predsjednik  Demokratske partije Dragan Čavić:

„Ova odluka Gradskog vijeća, kao i Behmenova odluka i Behmenov prijedlog, je isključivo političkog karaktera. Najgore je sad što te poruke koje dolaze imaju zapaljiv i huškački karakter, iako naizgled ne djeluje tako. Ali, u suštini, na svaku akciju dolazi reakcija. Akcija – reakcija, akcija – reakcija, i ishod može da bude svakakav.“


Predstavnici Vlade RS okupljeni u  Pododboru za obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici najavili su mirnu šetnju, polaganje cvijeća i paljenje svijeća za 3. maj u Sarajevu. Policija, ako procijeni da može biti ugrožavanja učesnika javnog okupljanja ili drugih građana, može razmišljati o zabrani skupa, što je moguće uraditi 48 sati prije održavanja skupa. Dragan Mioković iz MUP-a Kantona Sarajevo, nakon svih reakcija, najavljenu manifestaciju ocjenjuje kao rizičnu:

„S obzirom na karakter ovoga skupa i na reakciju javnog mnijenja, u šta apsolutno ubrajamo i pismo gradonačelnika Behmena, mi procjenjujemo da se ovdje radi o rizičnom skupu i u skladu s tim se ponašamo.“ 


Svaka žrtva u proteklom ratu zaslužuje da joj se oda počast, ali ne i da se njihova imena koriste u svrhu politike i predizborne propagande, smatra većina sarajevskih vjećnika, među njima i Igor Stojanović: 

„Očigledno je Vlada RS postigla cilj, a postigla je cilj na taj način što je ponovo upalila emocije, što se ponovo priča o nekim skroz drugim stvarima koje Bosnu i Hercegovinu drže u mraku već dvadeset godina. Iskreno smatram da je ovo sve u službi predizborne kampanje i da se u suštini samo ponovo homogenizira nacionalno tijelo i da se pripremaju nacionalistički izbori.“  


*****
Pročitajte i ovo

Behmen traži zabranu obilježavanja stradanja u Dobrovoljačkoj

Slučaj Dobrovoljačka ponovo u centru pažnje
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića

Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?

Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka" 
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti

29.04.2010.

ZAVRSENA KONFERENCIJA "INTERKULTURALNI DIJALOG I UNUTRASNJA BEZBJEDNOST"

Završena konferencija „Interkulturalni dijalog i unutrašnja bezbijednost“

Sarajevo - ilustrativna fotografija

Sarajevo - ilustrativna fotografija

29.04.2010.
Ministarstvo bezbijednosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa Saveznim ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Austrije, organizovalo je dvodnevnu konferenciju: „Interkulturalni dijalog i unutrašnja bezbijednost“. Konferencija je danas okončana potpisivanjem Sarajevske deklaracije. Zajedničke evropske vrijednosti i međukulturalni dijalog u svakodnevnom životu osnov su ove deklaracije, koju su usaglasili ministri zemalja Zapadnog Balkana i Salzburg foruma.

Na konferenciji o bezbijednosti Zapadnog Balkana održanoj u julu 2008. godine ministri zemalja Zapadnog Balkana zajedno sa ministrima unutrašnjih poslova članica Salzburg foruma, u kojem su Austrija, Bugarska, Češka, Poljska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska, Slovenija i Slovačka, usaglasili su se da pokrenu ovaj projekat. Razmjena iskustava  kao i unapređenje dijaloga u Evropi, sa posebnim osvrtom na područje Jugoistočne Evrope, ciljevi su projekta.

Upravo ukidanjem viznog režima za preostale dvije zemlje regiona, BiH i Albaniju, jedan od načina poboljšanja multikulturalnog dijaloga. Slovenija će povući potez da ove dvije države što prije dobiju viznu liberalizaciju, kaže ministrica unutrašnjih poslova Slovenije, Karatina Kresal:

„Članovi Salzburškog foruma, u kojem sudjeluju Slovenija, Češka, Rumunija, Bugarska i Poljska, zajedno sa partnerima iz zemalja Zapadnog Balkana, dogovorili su se da napišu pismo koje će uputiti Evropskoj komisiji, u kojem će podsjetiti na ovu zajedničku obavezu, kako se ovaj proces ne bi zaustavio i kako bi se obećanje koje je dato prošle godine ispunilo ove godine.“ 


Religija se ne smije zloupotrijebiti


U Sarajevskoj deklaraciji ministri su istakli da se posebno treba zalagati za široko promicanje međukulturalnog dijaloga na svim razinama, te omogućiti ljudima da žive zajedno u slozi što u konačnici ima pozitivan uticaj na unutrašnju bezbijednost.

Moramo omogućiti religijske slobode i pokušati da se borimo protiv svakog pritiska koji se na pojedinca vrši u ime neke religije.
Kada je u pitanju religija, navodi se da je sloboda vjere pravo svakog pojedinca kojeg treba poštovati unutar jedne, ali i između različitih vjerskih zajednica. 

Religija može biti graditelj mostova, ali ne smije biti predmetom manipulacije, smatra ministrica unutrašnjih poslova Republike Austije Maria Fekter:

„Mi, kao država, moramo omogućiti religijske slobode i pokušati da se borimo protiv svakog pritiska koji se na pojedinca vrši u ime neke religije. Religija se nikada ne smije zloupotrijebiti kako bi pomoću nje bio vršen politički pritisak, ili protiv ljudskih prava.“


Ivica Dačić, Foto: Vesna Anđić
Prevencija radikalizacije i vrbovanja igra ključnu ulogu u borbi protiv međunarodnog terorizma. Interkulturalni dijalog može pomoći da glasovi umjerenosti preovladavaju nad glasovima esktremizma i ukloniti faktore koji podržavaju radikalizaciju. 

Bez regionalne saradnje nema stabilnosti u čitavom regionu, kaže ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić:

„Treba da se što više razvijaju ljudska i građanska prava i slobode i da se tako pravi jedno bezkonfliktno društvo koliko god je to moguće, da raznolikost ne bude mana, nego vrednost jedne zajednice.“


Međukulturalni dijalog je bitan

Prema riječima ministra Dačića, on će 7. maja u Beogradu, zajedno sa kolegom - ministrom unutrašnjih poslova Hrvatske, Tomislavom Karamarkom, razgovarati o stvaranju regionalnog centra za borbu protiv organizovanog kriminala. 

Tomislav Karamarko
A za trajniju stabilizaciju čitavog regiona, sve zemlje moraju imaju evropsku budućnost, navodi Dačić:

„To znači da se nastavi taj tok pridruživanja Evropskoj uniji, gde upravo sektor ministarstva unutrašnjih poslova i ministarstva pravde, znači borba protiv kriminala, pravosuđe, jeste jedna od možda najvažnijih tema koje će nas pratiti u procesu pridruživanja.“


Slično mišljenje dijeli i ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, Tomislav Karamarko:

„Međukulturalni dijalog je nešto što je bitno, što je u fundamentu dobrih odnosa. Mi koji vodimo Ministarstvo unutarnjih poslova i ljudi koji vode policiju, u tome gledaju i priliku da definiramo jednu dobru prevenciju – smanjivanje rizika od opasnosti ugrožavanja sigurnosti itd.“


Ministar bezbijednosti BiH Sadik Ahmetović je kazao da će slijedeća aktivnost biti radionica o saradnji i koordinaciji u borbi protiv terorizma zemalja Jugoistične Evrope, a koja je planirana za oktobar 2010. godine.  
29.04.2010.

DOBROVOLJACKA ULICA: OBILJEZAVANJE POGIBIJE VOJNIKA JNA KOJI SU SARAJEVO DRZALI U OPSADI!

Dobrovoljačka ulica: Obilježavanje pogibije vojnika JNA koji su Sarajevo držali u opsadi!

image Vojnici JNA, maj 1992. godine / youtube

24SI - Gradsko vijeće Grada Sarajeva danas je na vanrednoj sjednici jednoglasno usvojenom izjavom podržalo zahtjev gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena, koji je uputio jučer ministru unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo,...

...da se zabrani obilježavanje pogibije vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, najavljeno kao veliki skup 3. maja.

U izjavi Gradsko vijeće traži da se ne dozvoli politička demonstracija i manipulisanje žrtvama. Vijeće je potcrtalo da u najavljenom događaju prepoznaje politički čin provokacije i pokušaj revidiranja historije agresije na Sarajevo i BiH.

Tokom diskusije o najavljenom skupu mogla su se čuti različita mišljenja gradskih vijećnika, iako su u osnovi svi podržali zahtjev gradonačelnika da se najavljeni skup zabrani.

Većina je bila mišljenja da je skup politički motivisan, sa predizbornim karakterom, te da u osnovi ima namjeru podstaći međunacionalnu netrpeljivost i isprovocirati građane Sarajeva, kao grada sa najdužom opsadom u historiji ratovanja.

Većinski je stav bio takođe da članove porodica bilo kojih žrtava ne treba spriječiti da posjete i obilježe mjesto stradanja njihovih najmilijih, ali da to u skupu najavljenom za 3. maj nije slučaj.

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen je u uvodnom obraćanju naglasio da u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju KS-a cijeni da skup ima karakter visokog rizika te da se emocije građana Sarajeva ne mogu kontrolisati.

"Tog 2. i 3. maja odbranjeni su Sarajevo i BiH i ovim se pokušavaju redefinisati historija i činjenice. Iskreno žalim za svakom kapi prolivene krvi, ali je ta ista vojska kasnije grad držala u opsadi. Zahtjev za zabranu skupa napisao sam u najiskrenijoj namjeri da ukažem kolika se nepravda time čini građanima Sarajeva", kazao je Behmen.

Prezentujući stavove Ministarstva unutrašnjih poslova KS-a, njegov predstavnik Dragan Mioković naglasio je da uprava MUP-a  za sada ne raspolaže bilo kakvim podacima koji bi ukazivali da se priprema fizičko ili bilo kakvo drugo ugrožavanje učesnika skupa.

On je potcrtao da MUPKS-a ima ovlaštenja da 48 sati prije početka skupa, ukoliko do tada dobije drugačije informacije o sigurnosnoj situaciji, njegovo održavanje zabrani.

Vijećnik Gradimir Gojer skup je nazvao pokušajem revidiranja historije o Sarajevu i BiH, te ocijenio da se radi o najcrnjem vidu političkog manipulisanja ljudima u RS-u.

Da je skup izuzetno rizičan i da udara na temelje države BiH smatra Almedin Miladin, koji je kazao da neko želi građanima Sarajeva govoriti šta se u gradu dešavalo tokom rata.

"Ovaj će događaj imati negativne posljedice na političko stanje u državi. Potpuno uvažavam pravo svakog čovjeka da izrazi žaljenje za žrtvom koja joj je bliska. Ali, ne možemo dozvoliti da se ratni sukobi izjednačavaju sa civilnim i žrtvama iz logora", kazao je Mustafa Resić.

(fena)

29.04.2010.

REAKCIJA EUFOR-A NA DODIKOVO OTCJEPLJENJE RS: "IZOLOVAN POTEZ BEZ PODRSKE BORISA TADICA"

Reakcija EUFOR-a na Dodikovo otcjepljenje RS: "Izolovan potez bez podrške Borisa Tadića"

image Pusti otok / ilustracija / 24sata.info

24SI - "Sigurnosna situacija u BiH je stabilna, ali su nedavni protesti boračkih organizacija pokazali da apsolutne sigurnost i stabilnosti nema. Među borce su se umiješali huligani, a EUFOR je svo vrijeme bio u stanju borbene gotovosti",...

...kaže austrijski general-major i komandant EUFOR-a Bernard Bair u intervjuu za list "Die Presse".

S obzirom na najnovije prijetnje Dodika otcjepljenjem i bojazan Bosanaca da bi mogao izbiti novi rat, on priznaje da se unutrašnjo-politička retorika zaoštrava. Kaže da je stanovništvo uznemireno i da je rat još uvijek duboko urezan u svijest ljudi, tako da i sahrane bivših vojnih komandanata izazivaju probleme kod drugih etničkih grupa. General major Bair smatra da se mora puno više raditi na pomirenju, ali da su tome pokušali da doprinesu srbijanski i hrvatski predsjednik Tadić i Josipović, izvinjavajući se za zločine u BiH.

Na pitanje da li se pribojava većih sukoba između Federacije BiH i RS, general major odgovara da su vojni sukobi isključeni, jer je reforma vojske jedina reforma koja je uspješno provedena kao i da multietnička saradnja u tom domenu funkcioniše. Istovremeno je upozorio da postoji veliki arsenal lakog naoružanja i eksploziva, ali je dodao da u tom kontekstu prisutnost EUFOR-a djeluje umirujuće. Odluku o primanju BiH u MAP, komandant EUFOR-a smatra ekstremno važnom, jer ona zemlji daje perspektivu. Smeta mu što su lokalni političari neinventivni i nemaju ideja, što pokazuje da klima za razgovore nije dobra.

"Ukoliko bi Dodik ostvario svoje prijetnje i otcijepio RS kako bi reagovao EUFOR"?, pitao je novinar lista "Die Presse", na šta je general major odgovorio:

"I za Dodika je nezamislivo da provede svoju prijetnju. Srbijanski predsjednik Tadić je jasno rekao da to ne bi podržao. Bio bi to dakle izolovani potez Dodika, tako da bi međunarodna zajednica tu ipak mogla zadržati kontrolu nad situacijom. EUFOR bi dakle morao biti prezentan, ali sa napadom na EUFOR ne računamo".

S obzirom na odluku mnogih zemalja da povuku svoje vojnike iz BiH, general major Bair se ne boji da ostane bez vojnika. Stoga, kako kaže, uskače Austrija. Austrijski ministar odbrane Darabos najavio je masovno povećanje broja vojnika, prije svega kako bi zamijenio španske vojnike, koji se povlače. EUFOR je na taj način spreman da nastavi sa svojim mandatom u BiH. Pod komandom austrijskog general-majora Bernarda Baira u svojstvu komandanta EUFOR-a u BiH je 2000 vojnika iz 25 zemalja, među kojima su Britanci, Francuzi i Turci.

(24sata.info)

29.04.2010.

HITNO SPROVESTI ODLUKU SUDA U STRAZBURU

Hitno sprovesti odluku Suda u Strazburu

 

 29.04.2010.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope danas je, nakon hitne debate o potrebi za ustavnim reformama u BiH radi implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH", usvojila Nacrt rezolucije i preporuka, u kojima se se bh vlasti ponovo pozivaju da, bez daljnjeg odlaganja, ozbiljno pristupe izmjenama Ustava.

Izvjestitelj o ovoj temi Kimo Sassi iz Finske istakao je da je jasno da BiH mora izmijeniti Ustav, ali da nije siguran da postoji ozbiljan pokušaj bh. vlasti da to i urade.

On je podsjetio da je Vijeće ministara formiralo Radnu grupu za izradu amandmana na Ustav BiH i izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH radi provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH", ali da njen rad nije dao rezultate.

Političari u BiH moraju preuzeti u vlastite ruke odgovornost za budućnost ove zemlje, rekao je Sassi, dodajući da bosanskohercegovački političari tvrde da se ne mogu dogovoriti, kao i da ne mogu ništa uraditi jer se bliže izbori, što su tvrdili i prije prošlih lokalnih.

Sassi je takođe rekao da je, ako odluka Evropskog suda za ljudska prava ne bude implementirana do općih izbora u BiH u oktobru, potrebno inicirati novi ozbiljan institucionalni proces radi donošenja ustavnih amandmana.

Prema njegovim riječima, ovo bi trebao biti "domaći proces", u kojem bi, osim političara, sudjelovali stručnjaci i predstavnici civilnog sektora u BiH.

Sud u Strazburu presudom iz decembra prošle godine zatražio je od BiH da promijeni način izbora članova Predsjedništva i delegata u Domu naroda Parlamenta BiH kako bi i pripadnicima nacionalnih manjina bilo omogućeno kandidovanje za ove funkcije.

Od provedbe odluke Suda u Strazburu, već je izvjesno, neće biti ništa. Radna grupa koju je formiralo Vijeće ministara za pripremu ustavnih amandmana i izmjena Izbornog zakona BiH u skladu sa odlukom Evropskog suda do sada nije učinila ništa, osim što su članovi ove grupe konstatovali da se ne mogu dogovoriti.

U međuvremenu, zakonski rok za izmjene Izbornog zakona BiH prije izbora istekao je 15. aprila, a već za nekoliko dana, 6. maja, je krajnji rok za raspisivanje izbora.

Od bh. vlasti zatraženo je još jednom da bez odgađanja i svakako prije oktobarskih izbora ove godine pokrenu ustavne promjene i provedu odluku Suda u Strazburu.

Ukoliko vlasti BiH ne ispune traženo, o daljim potezima Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, navodi se, odlučivaće na prvoj narednoj sesiji nakon oktobarskih izbora u BiH, odnosno u aprilu ili junu 2011.

Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, u čiju korist je Evropski sud za ljudska prava u decembru prošle godine donio presudu i naložio Bosni i Hercegovini da ukloni diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama iz Ustava i Izbornog zakona, za RSE su kazali da nisu zadovoljni onim što je do sada urađeno.

*****
Pročitajte i ovo:
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
29.04.2010.

KAKO LIJECITI TRAUME BH. DRUSTVA

Kako liječiti traume bh. društva

Nadežda Savjak

Nadežda Savjak

28.04.2010.
Specijalista kliničke psihologije Nadežda Savjak posljednjih godina radi kao voditeljka brojnih seminara o pomirenju i opraštanju u Bosni i Hercegovini. Govoreći upravo o tim temama, Savjakovu smo zamolili da, metaforički i profesionalno, da dijagnozu pacijenta zvanog Bosna i Hercegovina.   

Uz napomenu da je kolektivnu dinamiku države teško svoditi na individualnu, klinički psiholog Nadežda Savjak smatra da bi Bosni i Hercegovini odgovarala analogija iz domena porodične terapije. Tu bi se onda moglo govoriti, kaže Savjak, o nekoj vrsti disfunkcionalne porodice:

„U kojoj su roditelji u hroničnom konfliktu, pritom jedan bračni partner razmišlja o razvodu kao najboljem rješenju, a drugi insistira da se brak nastavi, ali pritom očekuje da krivicu preuzme za probleme samo onaj drugi. Pritom svaki član je projektivan u tom smislu da vidi samo ono gdje onaj drugi griješi i pritom ne sagledava sopstvenu odgovornost za problem.“  

Svi partneri u bh. porodici nespremni su da saslušaju i da saosjećaju. A djeca, u ovoj analogiji narod, uplašena su, pasivna i osjećaju se bespomoćnim - objašnjava Savjak: 
U ovoj zemlji malo ko plače i istinski tuguje. Većina ljudi je ili uplašena ili agresivna. Znači, zaglavili su se u jednoj fazi procesa tugovanja u kome se još uvijek traži krivac za nanesni bol


„Ne vjeruju roditeljima. Jednim dijelom ih mrze, ali su im isti takvi roditelji potrebni jer ne mogu bez njih. U takvoj porodici djeca često osciliraju između neke vrste tuposti koja je nastala potiskivanjem bola i pretjeranih osjećajnih izliva kad potiskivanje popusti.“ 


Kolektivna traumatizacija u BiH, objašnjava klinički psiholog Nadežda Savjak, manifesituje se snažnim emocionalnim reakcijama u situacijama koje podsjećaju na originalne traume. Bijes i gorčina češći su nego tuga i strah. Druga manifestacija je emocionalna otupjelost, kao posljedica potrebe da se izbjegne suočavanje sa bolom zbog gubitaka, kaže Savjak:

„U ovoj zemlji malo ko plače i istinski tuguje. Većina ljudi je ili uplašena ili agresivna. Znači, zaglavili su se u jednoj fazi procesa tugovanja u kome se još uvijek traži krivac za nanesni bol.“ 

Za pomirenje potrebno prihvatanje odgovornosti


Kada govorimo o pomirenju, Savjakova naglašava da je to izuzetno složen proces čija je suština, s jedne strane, pomirenje sa samim sobom, odnosno, obnavljanje doživljaja lične i kolektivne vrijednosti. Drugi segment pomirenja, prema njenom mišljenju, čini uspostavljanje povjerenja - da „onaj drugi“ ima dobre namjere i da ima moć da ih ostvari:

„Kompetencija za pomirenje znači u osnovi mogućnost da prihvatimo i ličnu odgovornost i odgovornost svog naroda za ono što se zbivalo, za zločine koji su počinjeni onoj drugoj strani, i da eventualno dođemo do procesa opraštanja. Ali ovo je put kojim se rjeđe ide, ovo je put koji je rezervisan za rijetke, prosvijetljene i hrabre pojedince.“    


Nadežda Savjak podsjeća da proces pomirenja naroda mora biti pokrenut iznutra a podržan spolja, a ne obratno, kao što je do sada rađeno. Jedna od najvećih prepreka u tom procesu u BiH je nespremnost da se sasluša i saosjeća, zaključuje Savjakova. 

Na pitanje šta danas spaja suprotstavljene strane u Bosni i Hercegovini, kaže da je to patnja, ali u kojoj svi ostaju začahureni, autistični za one druge. Objašnjava da je danas u BiH teško tražiti sličnosti koje spajaju narode jer su, tokom procesa izgradnje nacionalnih identiteta, razlike etničkih skupina stavljane u prvi plan:

„Prema tome, vrlo ćete teško raditi na spajanju, na uočavanju sličnosti ako ste fokusirani na razlike. A pogledajte, i mediji i vladajuće strukture ustvari nas usmjeravaju da gledamo razlike. Dalje, projekcija sopstevnog zla u onog drugog onemogućava spajanje – jer ako sebe doživljavam kao dobrog i svoje, kako onda mogu biti slična nekom u koga sam isprojektovala sopstveno zlo i ko je pritom odgovoran za moju patnju?“  


Dok god „onoga drugog“ smatramo neprijateljem, dok ga dehumanizujemo - na kolektivnom nivou teško je naći zajednički jezik, zaključuje specijalista kliničke psihologije Nadežda Savjak. 
28.04.2010.

LIGA PRVAKA: BARCELONI POBJEDA, A INTERU FINALE!

Liga prvaka: Barceloni pobjeda, a Interu finale!

image Jose Mourinho / 24sata.info

24SI - Fudbaleri Intera iz Milana postali su drugi finalisti Lige prvaka u fudbalu nakon što su večeras u Barceloni izborili minimalan poraz od 1:0 (ukupan rezultat 3:2).

Veliki Jose Mourinho je na kraju uspio. Još od 28. minute Inter je sa igračem manje, zbog dva žuta kartona Motte, uspio do kraja utakmice odolijevati napadima Barcelone.

Messi i Ibrahimović bili su skoro neprimjetni. Tek se ulaskom Krkića, a izlaskom Eto'a, Barcelona uspjela malo bolje posložiti, što je i rezultiralo pogotkom Piquea u 84. minuti. Međutim, to je bilo sve što smo vidjeli od "lepršave" igre Barcelone večeras.

image

Tako ćemo 22. maja u Madridu gledati njemačko-italijansko finale u kome će se susresti Bayern i Inter.

image

(24sata.info)

28.04.2010.

SLABA ZASTITA OBESHRABRUJE SVJEDOKE ZLOCINA

Slaba zaštita obeshrabruje svjedoke zločina

Sudnica Suda BiH

Sudnica Suda BiH

 28.04.2010.
Zaštita svjedoka na suđenjima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini djelotvorna je samo na državnom nivou, dok na lokalnim sudovima ne postoji, zbog nemogućnosti pružanja odgovarajuće zaštite svjedocima.
 
Upravo zbog toga je UNDP pokrenuo projekat Podrške procesuiranju slučajeva ratnih zločina u BiH. Njim se uspostavlja partnerski odnos sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem i Ministarstvom pravde BiH na stvaranju funkcionalnijeg mehanizma za podršku svjedocima, prije svega na entitetskim i drugim lokalnim sudovima. Projekat je vrijedan 1,5 miliona dolara. 

Iako postoje zakoni koji regulišu ovu oblast, zaštita svjedoka na lokalnim sudovima otežana je zbog nepostojanja mogućnosti pružanja adekvatnih zaštitnih mjera. Svjedocima ratnih zločina ova činjenica stvara dodatno traumatsko iskustvo.
 
Kroz jedno takvo prošao je Ismet Hotić koji je pred Okružnim sudom u Bosanskom Novom svjedočio 2003. godine na suđenju osobama koje su ubile njegovog oca i majku. Kaže da je teško sa onima koji su mu ubili najrođenije sjediti u istoj prostoriji:
Ja sam metar od njih, gledam ih, znam šta su napravili... To je farsa od suda


“Ja sam metar od njih, gledam ih, znam šta su napravili. Jedan od njih mi je čak silovao majku. Osuđen je na deset godina, ležao godinu i po dana. 75 godina staru ženu je silovao. Ubio mi je oca. Natjerao je oca da gleda to i onda je ubio i oca u 72. godini. Majku su toliko tukli da su zidovi bili krvavi. Deset godina je osuđen, za godinu i po dana pušten je. To je farsa od suda.“

Na problem neadekvatne zaštite svjedoka upozorila je u svom izvještaju i organizacija Amnesty International. Posebno na zaštitu svjedoka u procesima koji se vode za ratni zločin silovanja.
 
Ova organizacija upozorava da neadekvatna zaštita svjedoka dovodi do toga da oni nisu spremni da svjedoče, što može da dovede do neuspješnog krivičnog gonjenja i nekažnjavanja počinilaca seksualnih zločina tokom rata.
 
Puna zaštita

U posljednjem izvještaju se dodaje i to da pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu nisu dovoljno profesionalni i da su u nekim slučajevima otkrivali javnosti imena svjedoka i nisu bili u stanju da brzo reaguju kada je bila ugrožena sigurnost svjedoka. Enisa Salčinović i sama je bila svedok na suđenjima. Kaže da se dešavalo da nakon toga dobija prijetnje:

„Ja sam dobila par anonimnih poziva iz RS poslije svjedočenja - znate, ti iz SIPE koji dolaze da uzimaju izvještaje i da provjeravaju i da vide... Zašto? Iz koga razloga? Znamo zašto se odaju identiteti i zašto se to radi. Da se napravi strah ponovo.“

Da bi mehanizam podrške i zaštite svjedoka bio obezbijeđen u cijeloj BiH, te pomogao državi da osigura provođenje zakona iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava, UNDP je pokrenuo projekat Podrške svjedocima tokom sudskih postupaka u BiH.
 
Za to će biti izdvojeno 1,5 miliona dolara koji će prije svega biti namjenjeni podršci entitetskim, kantonalnim i okružnim sudovima i tužilaštvima koji sada nemaju mogućnost zaštite svjedoka. Alma Dedić, predstavnica UNDP u BiH:

„Ovaj izvještaj koji smo danas promovirali, prvi ovakav u BiH, daje minimalan pregled fizičkih uvjeta za sudove na kantonalnom i okružnom nivou koji su potrebni da jedan sud ima, kako bi mogao procesuirati veći broj predmeta, recimo preko četiri predmeta ratnih zločina na tim nivoima.“

U Bosni i Hercegovini postoji zakon o zaštiti svjedoka koji je nametnuo visoki predstavnik, a zatim usvojio državni Parlament. I entiteti imaju slične zakone. Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut:

„Ovdje govorimo o načinu da se osposobe sudovi u BiH. Sada imamo jedan sud koji pruža podršku svjedocima, a treba da se osposobe sudovi u Bih da i oni, kad već zovu svjedoka više puta, da se izbjegnu te frustracije, da takvo svjedočenje prati odgovarajuća podrška.“

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novaković, vjeruje da će projekat UNDP-a obezbijediti punu zaštitu svjedoka pred entitetskim, kantonalnim i okružnim sudovima, koji bi u budućnosti trebali da preuzmu veliki broj slučajeva ratnih zločina:

„Cilj je podrška za uspostavljanje mehanizama za pomoć žrtvama i svjedocima, na entitetskim nivoima i podrška državnom Odjelu za ratne zločine na Sudu BiH, jačanje kapaciteta za ratne zločine pri Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, a posebno izgradnja tih kapaciteta na kantonalnim, odnosno okružnim sudovima i tužilaštvima.“
28.04.2010.

OKRECE LI TADIC LEDJA DODIKOVOJ POLITICI?

Okreće li Tadić leđa Dodikovoj politici?

Haris Silajdžić, Abdulah Gul i Boris Tadić u Istanbulu

Haris Silajdžić, Abdulah Gul i Boris Tadić u Istanbulu

 28.04.2010.
Da li bi usvajanje kakve-takve rezolucije o Srebrenici u srpskom parlamentu i, posebno, nedavni istanbulski susret Tadića i Silajdžića, mogli predstavljati odskočnu dasku za normalizaciju odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i za redefinisanje odnosa Srbije prema srpskom entitetu u BiH? Takvo u kojem se Banjaluka ne bi tretirala kao ekskluzivni bosanskohercegovački sagovornik Beograda, što je, prema mnogim viđenjima, do sada bila.

Posle nekoliko godina gotovo potpunog prekida regularnih međudržavnih odnosa, dogodio se istanbulski susret između predsednika Srbije Borisa Tadića i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića, koji je veoma važan za uspostavljanje normalne komunikacije između Bosne i Hercegovine i Srbije, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Boriša Arnaut, ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji.

“Susret u Istanbulu je jako značajan u budućim odnosima između Bosne i Hercegovine i Srbije. Poznato je da su ti odnosi već tri godine na najnižem nivou, da nije bilo ambasadora BiH u Srbiji, kao i da nije bilo zvaničnih posjeta predsjednika Srbije Bosni i Hercegovini, odnosno, predsjedavajućeg Predsjednistva Bosne i Hercegovine Beogradu. Ti susreti su sada dogovoreni, tako da će vrlo brzo doći do posjete predsednika Predsjedništva Bosne i Herecegovine Srbiji i da će predsjednik Srbije dolaziti u Bosnu i Hercegovinu. Naravno, ti sastanci će se nastaviti. Kao što je poznato, 2. juna će se održati samit u Sarajevu, gde će ponovo doći do susreta predsednika. Dakle, stvari idu uzlaznom putanjom. Evo, ja sam tu u Beogradu, tako da očekujem da će nakon ovog susreta u Istanbulu i u pogledu mog ambasadorskog rada u Beogradu situacija biti puno bolja“ - ocenjuje za Radio Slobodna Evropa ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Boriša Arnaut.

U sličnom tonu deklaraciju o Srebrenici i istanbulsku deklaraciju ocenjuje i ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini Grujica Spasović.

“Ja sam siguran da posle deklaracije o Srebrenici i deklaracije iz Istanbula ništa više neće moći da se vrati na staro. Mislim da je definitivno učinjen veliki korak napred bez obzira na neke pokušaje da se stvari problematizuju, da se dovedu u pitanje, da se govori o tome neko lažno predstavljao ili da je neko izašao izvan ustava i dogovora itd. Ja očekujem da sledeća stvar budu posete na najvišem nivou i u Beogradu i u Sarajevu. Uopšte nije važno gde će se prvi susret dogoditi – važno je da se što pre dogodi”, ističe za naš radio Grujica Spasović, ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini.

Panika u RS-u


Boris Tadić i Milorad Dodik
Poslednjih godina normalna međudržavna komunikacija između BiH i Srbije drastično se pogoršavala. Istovremeno je sve intenzivnija postajala razmena zvaničnih i nezvaničnih susreta, neretko praćenih grljenjima i tapšanjima između predstavnika srpskog entiteta BiH – pre svih premijera Dodika – i najviših zvaničnika Srbije, uključujući i prvog čoveka Srbije – predsednika Tadića.

Dodik je svako malo bivao u Beogradu, a srpski zvaničnici propuštali su prilike da se jasno distanciraju od njegovih izjava o referendumu o otcepljenju Republike Srpske i omalovažavajućih replika upućivanih visokim međunarodnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini.

Posle subotnjeg potpisivanja deklaracije u Istanbulu, u srpskom entitetu u BiH kao da je zavladala panika. Na na novinarsko pitanje da li deli utisak prisutan u javnosti da Srbija polako okreće leđa srpskom entitetu Milorad Dodik je u Banjaluci ovako odgovorio:

"Niko ne može ni očekivati da mi imamo stopostotno identično gledanje na određene stvari. Nikakav zastoj odnosa na bilo kom planu nije se desio između Republike Srpske i Srbije, to samo neki špekulanti pokušavaju da nam to nametnu”, rekao je Dodik.

Prve Dodikove reakcije daju argumente za utisak da postaje nervozan, kaže za naš radio Slavo Kukić, profesor Sveučilišta u Mostaru, i ovako obrazlaže svoj utisak:

“Ja mislim da Tadić naprosto ima pred sobom dva scenarija o kojima je razmišljao: ići prema Banjaluci na način kako se išlo sve ove godine i time amortizirati posljedice gubitka Kosova ili pak podvući crtu i pokušati učiniti sve da se Srbiji priskrbi društvo evropskih naroda. Po ovom šta on čini moglo bi biti da je izabrao ovaj drugi scenarij – ne žrtvovati evropski put Srbije zbog ambicija Milorada Dodika. I ako je tako, onda se bojim da Dodika ne čekaju lijepi mjeseci i godine.”

Josipovićev uticaj


Reagujući na nezadovoljstvo u Republici Srpskoj zbog uspostavljanja komunikacije između Beograda i Sarajeva, Vehid Šehić, predsednik Foruma građana Tuzle kaže za naš program da svi koji se zalažu za poštovanje Dejtonskog sporazuma moraju imati na umu da je njime Sarajevo označeno kao glavni grad Bosne i Hercegovine, a ne Banjaluka ili Mostar:

Boris Tadić i Ivo Josipović u Opatiji, 24. marta 2010
“Mi se moramo naučiti da je Bosna i Hercegovina međunarodno-pravno priznati subjekt, da ukoliko su države, odnosno, njeni predstavnici, ozbiljni, oni moraju da razgovaraju sa sebi ravnima, što znači da ministar vanjskih poslova jedne države razgovara sa ministrom vanjskih poslova druge države, predsjednik sa predsjednikom, premijer sa premijerom i tako dalje. To apsolutno ne može ugroziti interese, konkretno evo, dva entiteta u Bosni i Hercegovini jer oni su sastavni dio Bosne i Hercegovine i sve što se radi radi se u korist čitave Bosne i Hercegovine, pa time i samih entiteta. Zato ne treba nikom da smeta što predsjednik, konkretno, Srbije Boris Tadić razgovara sa sebi u rangu ravnim u Bosni i Hercegovini, ali sigurno ne treba nikom da smeta ni kada on posjeti Banjaluku i razgovara sa predstavnicima vlasti Republike Srpske”, naglašava Šehić.

Upitan da li smatra da Beograd prilikom donošenja važnih odluka u poslednje vreme sve manje pita Banjaluku, Miodrag Živanović, profesor Banjalučkog univerziteta, za naš radio kaže:

“To je možda i dobro. Čini mi se da tu treba pomenuti još jednu ličnost, još jednu susjednu državu. Riječ je o Hrvatskoj i o predsjedniku Josipoviću, koji je, zapravo, poslao poruku da se neće miješati u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Ja mislim da je i pod uticajem jedne takve poruke kakvu je poslao gospodin Josipović došlo do toga da se i Beograd sve manje miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, a i Republika Srpska je sastavni dio te države. Čini mi se da će možda ovi procesi koji su započeti, bez obzira na početna kriva tumačenja i politizacije, ipak donijeti nečega boljega na ovim prostorima.”

Da li će Srbija “resetovanjem” odnosa sa Bosnom i Hercegovinom automatski redefinisati i odnose sa srpskim entitetom u BiH, tako što Republika Srpska neće biti njen glavni bosanskohercegovački sagovornik nego će to postati centralna vlada BiH, pitamo Aleksandra Popova, predsenika novosadskog Centra za regionalizam i člana igmanske inicijative.

“Posle Istanbula se definitivno videlo da je Beograd izgradio novu regionalnu strategiju, gde će ta osovina Beograd-Zagreb biti osovina stabilnosti regiona. Mislim da se sad nazire jedan model obnove razumevanja i poverenja u regionu i da je Bosna i Hercegovina u tom procesu važan činilac. Razume se da to podrazumeva i drugačiji odnos Beograda i prema Banjaluci. Promena će pre svega ići na to da se upozorava da se ništa što je antidejtonsko ne sme odande lansirati, kao i na to da se sama Banjaluka mora konstruktivnije ponašati. Videli smo kako se ponašao premijer Dodik kad je reč o butmirskom procesu - na kraju nije hteo ni da ide na te sastanke i totalno je ignorisao medjunarodnu zajednicu. Ja mislim da to Beograd više neće tolerisati i ovo je jasan signal Banjaluci da će morati da menja ponašanje”, uveren je Aleksandar Popov.

Više o istanbulskom samitu u tekstu Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu.
O reakcijama iz RS više pročitajte u tekstu RS negoduje zbog Istanbulske deklaracije
28.04.2010.

ANKARA: PODRSKA HRVATSKE I TURSKE U PROCESU EVROPSKE INTEGRACIJE BiH

 

 
image Sven Alkalaj, Ahmet Davutoğlu i Gordan Jandroković

24SI - Trilateralni sastanak ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Svena Alkalaja, ministra vanjskih poslova Republike Turske Ahmeta Davutoğlua i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Jandrokovića održan je danas u Ankari.

Kako je saopšteno iz MVPBiH, radi se o drugom po redu trilateralnom sastanku u ovom sastavu, nakon prvog održanog 14. januara 2010. godine u Zagrebu, navodi Fena.

Prema zajedničkoj ocjeni ministara vanjskih poslova, obavljeni su vrlo konstruktivni i konkretni razgovori, sa posebnim naglaskom na efikasnom funkcionisanju trojnog mehanizma konsultacija ministara vanjskih poslova, premijera tri države i kontinuiranih dogovora na marginama međunarodnih skupova.

Ministri su postigli saglasnost i izrazili čvrsto opredjeljenje da je ovaj format razgovora u direktnoj funkciji jačanja regionalne saradnje, kao i napretka Bosne i Hercegovine i napretka cijelog regiona jugoistočne Evrope.

Pri tome su naročito naglasili da je jačanje stabilnosti i napretka BiH od krucijalne važnosti za stabilnost jugoistočne Evrope.

Dogovorili su se i o saradnji i zajedničkim aktivnostima u okviru SEECP-a (Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi), a posebno tokom predsjedavanja Republike Turske.

Republika Turska i Republika Hrvatska su izrazile snažno opredjeljenje da međunarodnoj zajednici upute poruku o kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini, posebno na njenom putu prema evropskim i evro-atlantskim integracijama i potvrdile spremnost da nastave pomagati Bosni i Hercegovini u tom smislu.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj je izrazio zahvalnost i visoko ocijenio doprinos i podršku Republike Turske i Republike Hrvatske u dosadašnjem procesu evropske i euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, a posebno prilikom dodjeljivanja statusa MAP za Bosnu i Hercegovinu od strane NATO-a.

Ocjenjujući neophodnim održavanje dijaloga između tri konstitutivna naroda, tri ministra su uputila apel narodima BiH da zajedničkim naporima grade svjetliju budućnost.

Polazeći od toga da ekonomski razvoj, pored ostalog, daje snažan poticaj i jačanju povjerenja među narodima Bosne i Hercegovine, ministri su se dogovorili o zajedničkom nastupu u projektima obnove i razvoja Bosne i Hercegovine. Naročit značaj dat je koridoru Vc, obnovi kulturnih i historijskih objekata, posebno u funkciji razvoja turističke ponude Bosne i Hercecgovine, kao i saradnji u oblasti energetike.

Republika Turska i Republika Hrvatska su ponovile svoj čvrst stav u pogledu bezrezervne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

Dogovoreno je da se naredni trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova BiH, Republike Turske i Republike Hrvatske održi u Sarajevu.

(24sata.info)

28.04.2010.

I PRISTINA I BEOGRAD NA KONFERENCIJI U SARAJEVU

I Priština i Beograd na konferenciji u Sarajevu

Franco Frattini

Franco Frattini

 28.04.2010.
Ministar spoljnih poslova Italije Franko Fratini potvrdio je danas u Prištini da je u načelu dobio saglasnost zvanične Prištine i Beograda za učešće na konferenciji u Sarajevu, koja treba da se održi početkom juna ove godine.

Šef italijanske diplomatije je izjavio da će se na konferenciji koristiti model Gimnik, koji je primenjen na prošlogodišnjoj konferenciji u Pragu, koju je organizovala Evropska unija i koji podrazumeva da se ispred imena učesnika neće koristiti državni simboli i atributi.

On je rekao da će se o tome konsultovati sa predsedavajućim EU, Španijom. Ako se prihvati ovaj model onda će se učesnicima konferencije uputiti pozivi koji će biti jednaki za sve učesnike, kako bi se sačuvalo dostojanstvo svih zemalja.

Franko Fratini i Fatmir Sejdiu
Predlog Fratinija je podržao i ministar spoljnih poslova Kosova Skender Hyseni, koji je rekao da je za Kosovo prihvatljivo predstavljanje na ravnopravnom nivou sa drugim zemljama.

Prema Fratiniju, takav model je dobio podršku Beograda.

„Srbija je rekla da ako bude model Gimnik nema problema i da će Beograd učestvovati na konferenciji kao i pre godinu dana u Pragu“, rekao je Fratini.

Fratini je takođe izjavio da se njegova zemlja zalaže za uspostavljanje posebnog kanala za dijalog između Kosova i Srbije, koji bi pomogao obema stranama da se suoče sa izazovima koji ih očekuju na putu prema Evropskoj uniji.

“Verujem da treba da postoji kanal preko kojeg bi se odvijao konstruktivni dijalog između Kosova i Srbije. Ohrabrujemo uspostavljanje jednog ovakvog kanala.”


Prenoseći ovu ideju svojim kosovskim sagovornicima, Fratini je rekao da se ona uklapa u ono što Evropska unija očekuje od Beograda i Prištine.

Tokom posete Kosovu, Fratini se susreo sa predsednikom i premijerom Kosova Fatmirom Sejdiu i Hashimom Thaçijem, predsednikom Parlamenta Jakupom Krasniqijem i govorio na svečanoj sednici Skupštine Kosova na kojoj je istakao da Italija podržava Kosovo u njenim stremljenjima da bude deo EU i uključena u proces ukidnanja viza.

Fratini je u protekla dva u Beogradu imao susrete sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem, potpredsednikom Vlade Božidarom Đelićem i šefom diplomatije Vukom Jeremićem, izrazio je nadu da će do kraja španskog predsedavanja Evropskoj uniji biti postignuta saglasnost o početku ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije sa EU.
28.04.2010.

HERBERT OKUN: U MARTU 1992, GODINE SRBI NAPADALI BOSNJAKE, A NE OBRATNO

"BILO JE ETNICKOG CISCENJA I ONEMOGUCAVANJA PROLASKA KONVOJA SA HUMANITARNOM POMOCI", KAZAO JE OKUN.
AUTOR: TANJUG
image
Herbert Okun
Foto: Arhiv

Bivši vođa pobunjenih bosanskih Srba Radovan Karadžić rekao je danas, tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka optužbe, američkog diplomate Herberta O'Kuna, da je proglašenje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine izazvalo rat u BiH a ne bosanski Srbi kao što O'Kun tvrdi.

Prema O'Kunu, kada više nije bilo Jugoslavije, pošto su nezavisnost proglasile Slovenija i Hrvatska, Bošnjaci su govorili "nema više Jugoslavije, sada je to Srboslavija" i zbog toga se odlučili za nezavisnost i raspisivanje referenduma na koji Srbi nisu izašli.

Karadžić je na početku ispitivanja svjedoku optužbe pokazao nekoliko dokumenata i naredbi vojsci RS prema kojima treba preduzeti sve zaštitne mjere prema civilima i vjerskim objektima i treba pružiti prolaz konvojima humanitarne pomoći.

Također, Karadžić tvrdi da je naredio vojsci RS da se mora pridržavati Ženevske konvencije i ostalih propisa međunarodnog ratnog prava.

O'Kun je kazao da su takve naredbe za svaku pohvalu ali da u stvarnosti one nisu sprovođene, kazavši da je bilo etničkog čišćenja i onemogućavanja konvojima sa humanitarnom pomoći da dođu do slobodnih teritorija.

Karadžić je tvrdio da je bilo zloupotrebe humanitarne pomoći i da je često švercovan ratni materijal u tim konvojima, te da je vojska imala obavezu da izvrši rutinski pregled sadržaja konvoja.

On je pročitao više svojih naredbi vojsci RS da se konvojima mora omogućiti prolaz konvoja humanitarne pomoći i da se kontrola sadržaja mora vršiti efikasno i sa što manje zadržavanja.

- Moj zaključak je da vojska nije slušala vaše naredbe. Naređenja su za svaku pohvalu, ali ih vaši vojnici onda nisu slušali - rekao je O'Kun.

Karadžić je pokazao svoju platformu za rješenje krize u BiH datiranu od 22. aprila 1992. godine, prema kojoj nudi, između ostalog, da se uspostavi trenutno primirje i da se nastavi konferencija o BiH do rješavanja krize. O'Kun je rekao da nije bio u BiH krajem aprila i da mu taj dokument nije poznat.

Karadžić je zatim rekao da su do 1. aprila 1992. godine ginuli samo Srbi i da su napade vršili Bošnjaci i Hrvati, s čime se O'Kun nije saglasio rekavši da su "napadi u martu primarno bili bosanskih Srba na Bošnjake".

Karadžić je zatim tvrdio da su tokom opsade Sarajeva kada je često bilo nestanka struje i vode, šverceri zadržavali konvoje humanitarne pomoći da bi držali visoke cijene u gradu i da su činili sve da bi povećali patnje svog naroda i da bi tako stvorili lošu sliku o Srbima u svijetu.

- Švercera je bilo na svim stranama i u svim dijelovima BiH. Nije istina da su Bošnjaci zaustavljali konvoje da bi kontrolisali cijene, njima je u interesu bilo da konvoj stigne - odgovorio je svjedok optužbe.

Karadžić je pročitao pismo Freda Cooneya, koga je Georg Soros poslao u BiH da riješi problem snabdjevanja vodom u Sarajevu, koji je naveo da mu je jedan oficir UNPROFOR-a tvrdio da se neko iz vlade BiH buni da se voda uključi.

Rekao je i da su Bošnjaci prodavali vodu i nije im odgovaralo da se ona uključi.

O'Kun je ponovio da je takvih dešavanja bilo na svim stranama i da takav primjer potvrđuje tu činjenicu, i završio danas svoje svedočenje na suđenju Karadžiću.

Iduće sedmice će suđenje biti nastavljeno, kada će biti izveden novi svjedok optužbe.

28.04.2010.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU: "BOSANSKI SRBI SU PROVODILI ETNICKO CISCENJE, RUSILI ISLAMSKE I KATOLICKE VJERSKE OBJEKTE..."

Suđenje Karadžiću: "Bosanski Srbi su provodili etničko čišćenje, rušili islamske i katoličke vjerske objekte..."

image Herbert Okun / sense

24SI - Radovan Karadžić jutros je pokušao dokazati kako su se srpske vlasti tokom rata, naročito on kao predsjednik Republike Srpske, činili sve da se spriječi, kako je kazao, prisilno premještanje stanovništva, poboljšaju uslovi u zatvorima civilnih vlasti,...

...omogući nesmetan prolazak konvoja humanitarne pomoći uz strogo propisanu proceduru pregleda tih konvoja.

U spis je uveo više svojih naredbi koje se odnose na to, a sadržavali su i odredbe o sanckionisanju ukoliko se ne postupi po naredbi.

Međutim, svjedok Herbert Okun je kazao kako je lijepo da je optuženi izdavao takve naredbe, ali da njihovo ponovno izdavanje znači da ih podređeni na terenu, očito, nisu provodili. Uz to je kazao kako je situacija na terenu, prema njegovim informacijama, pa i onom što je sam vidio za vrijeme boravka u BiH, bila sasvim drugačija.

Snage bosanskih Srba, kazao je Okun, provodile su etničko čišćenje, zatvarale i vojnike i civile, rušile islamske i katoličke vjerske objekte...

(ftv)

28.04.2010.

SARAJEVSKI SAMIT PRILIKA ZA PRIBLIZAVANJE EU

Sarajevski samit prilika za približavanje EU

Ilustrativna fotografija, foto: Midhat Poturović

Ilustrativna fotografija, foto: Midhat Poturović

28.04.2010.
Samit koji špansko predsjedništvo EU priprema za početak juna u Sarajevu trebalo bi da okupi predsjednike država regiona, visoke zvaničnike EU i ministre vanjskih poslova nekoliko evropskih zemalja.

Konferencija ''Evropska unija i Balkan'', početkom juna u Sarajevu, nije Dayton II, već prilika za približavanje zemalja zapadnog Balkana Uniji, saopštilo je špansko predsjedništvo EU.

Prema nezvaničnim informacijama Sarajevo je iz dva razloga odabrano za mjesto održavanja samita. Prvo - EU time želi pokazati da će fokus njenih napora na Balkanu biti rješavanje pitanja u BiH i još jednom potvrditi saglasnost da Sarajevo treba biti centar regionalne saradnje.

Domaći političari vjeruju da bi, iako regionalan, samit u Sarajevu mogao relaksirati i unutrašnje odnose u BiH. Lazar Prodanović iz SNSD-a kaže:

„Najbolja poruka prema BiH bila bi da se donese odluku o liberalizaciji viznog režima koji bi se primjenjivao odmah, a ne da se odlaže za jesen, što bi dodatno, uvjeren sam, pojačalo unutrašnje tenzije i konfliktnu situaciju. Također, smatram da je bila jasna poruka da BiH neumitno ide ka
Lazar Prodanović
evroatlantskim integracijama – značajna je odluka za dodjelu MAP-a, ubrzan put za članstvo BiH u NATO paktu, ali također mislim da bi se trebali stvarati preduslovi za kandidaturu BiH za članstvo u EU.“

Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH vjeruje da na predstojećem skupu u Sarajevu treba iskoristiti dobru atmosferu i pozitivne poruke koje dolaze iz susjednih zemalja, a koje BiH mogu pomoći.

„Rješavanje pitanja u BiH u isto vrijeme je i regionalno pitanje. U posljednje vrijeme svjedoci smo mnogih susreta, mnoge nove retorike u međusobnim odnosima. S moje strane je očekivati da ovaj susret, uz prijatelje, može polučiti dobre rezultate“
, kaže Jović.

Da bi na nemirnom Balkanu narednih godina moglo biti mirnije, potvrđuje i činjenica da su predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore prihvatili poziv da 29. maja, uoči najavljenog samita, dođu u Sarajevo na proslavu desete godišnjice nevladinog pokreta Igmanska inicijativa.

Tom prilikom biće potpisana i zajednička deklaracija koja bi trebala doprinijeti političkoj i ekonomskoj stabilizaciji BiH.

I jedan i drugi skup za BiH su značajni, ističe Vehid Šehić iz NVO Forum građana Tuzle.

„Jako je bitno da se u ravnopravan položaj dovedu zemlje regiona, jer ono što čovjeku može zasmetati – svako u regionu pokušava da bude lider. Mislim da lidera ne bi trebalo da bude, nego da se poštujemo i da gradimo odnose povjerenja, bez obzira da li je neko u ovom trenutku snažniji i jači, ili je bliže Evropi. Takvi susreti bili bi jako dobri ukoliko bi otvorili onaj drugi proces – jedne stvarne ekonomske saradnje u regionu i kroz takav vid saradnje uspostaviti što bolje odnose i konačno se okrenuti budućnosti, a prošlost ostaviti onim institucijama koje se time treba da bave", kaže Šehić.

Milos Šolaja
Proces priključivanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji odvija se sporije nego sto se očekivalo, a BiH najviše kasni na tom putu, ističe direktor Centra za međunarodne odnose u Banja Luci, Miloš Šolaja. Samit u Sarajevu je dobar znak da inicijativu preuzima upravo EU, dodaje Šolaja.

„Jedan od najsporijih procesa se događa upravo u BiH. Političke elite, u suštini, nemaju neki posebno jak konsenzus kada je u pitanju taj dio spoljnje politike – više su okrenuti unutrašnjim problemima i igrama sa tim unutrašnjim problemima, tako da je to jedna od poruka. To jeste dobro za BiH da to bude ovdje, ali mislim da je jedna od poruka i da to sporo ide. Prema tome, to neće, naravno, biti neki konkretni zadaci, na kakve smo mi navikli, ali će u toj deklaraciji koja se priprema sasvim sigurno biti i onoga što će nastojati da ti procesi u cijelom regionu, pa i BiH, teku što brže.“

Da se na samitu u Sarajevu neće razgovarati o promjenama unutrašnjeg uređenja BiH, nego o progresu koji su zemlje zapadnog Balkana ostvarile na putu ka EU, potvrdio je nedavno i ministar vanjskih poslova Slovačke i nekadasnji visoki predstavnik u BiH, Miroslav Lajčak. On je podsjetio da je riječ o ideji španskog predsjedništva EU, koje želi da obilježi desetu godišnjicu samita u Zagrebu, ''kojim je pokrenut proces stabilizacije i pridruživanja zemalja zapadnog Balkana''.

****
Pročitajte i ovo:
EU insistira na rješavanju regionalnih problema
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu


28.04.2010.

RUGANJE ZRTVAMA OPSADE SARAJEVA: ZABRANITI SKUP U DOBROVOLJACKOJ ULICI!

Ruganje žrtvama opsade Sarajeva: Zabraniti skup u Dobrovoljačkoj ulici!

image Sarajevo, 1992. godina / 24sata.info

24SI - Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen uputio je hitan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i zatražio zabranu najavljene šetnje i obilježavanje sukoba između legalnih oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine sa jedne...

...i okupatorskih snaga Jugoslavenske narodne armije sa druge 3. maja 1992. godine, koju je najavio takozvani Pododbor za obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici.

Gradonačelnik Behmen smatra da se u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine nije dogodio zločin, nego da je Sarajevo taj dan odbranjeno od napada strane vojne sile na teritoriji međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.

Gradonačelnik Behmen želi podsjetiti javnost da je i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju nakon višegodišnje istrage ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta i da u incidentu u toj ulici nema elemenata krivičnog djela, te bi stoga najavljeno obilježavanje bilo ruganje žrtvama troipogodišnje opsade Sarajeva koja je počela tog dana.

Gradonačelnik Behmen smatra kako bi održavanjem najavljene posjete moglo doći do ozbiljnog narušavanja javnog reda, odnosno sukoba ili nasilja širih razmjera i zato je treba zabraniti, odnosno povući raniju saglasnost koju je, prema medijskim izvještajima, MUP Kantona Sarajevo već dao.

Gradonačelnik Sarajeva za sutra će tražiti sazivanje vanredne sjednice Gradskog vijeća povodom najavljene posjete.

(fena)

28.04.2010.

DRUGA VOJNA SILA SVIJETA: ZASTO SE MILORAD DODIK PLASI TURSKE?

Druga vojna sila svijeta: Zašto se Milorad Dodik plaši Turske?

image NATO / 24sata.info

24SI - "Uloga Turske je sve aktivnija i to je veoma opasna stvar. Ponekad mi u Republici Srpskoj neko objašnjenje Srbije za toliki diplomatski prodor Turske i dobijemo, ali ni dalje ne razumijemo zašto Srbija dozvoljava da Turska ojačava svoju poziciju u odnosu na BiH... Ne prihvatamo ulogu Turske u BiH ni iz istorijskih razloga... Radi se o daleko većoj ambicji Turske i geostrateškom interesu...

Ovo je juče beogradskim medijima izjavio Milorad Dodik, premijer RS, uz napomenu da je BiH "veoma teško održiva i može opstati samo kao labava unija dvije države".

- Dodik i ovim izjavama, htio to priznati ili ne, pokazuje svoje nemire, paniku i strahove, pogotovo nakon prošlosubotnjeg sastanka u Istanbulu Harisa Silajdžića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, i Borisa Tadića, predsjednika Srbije, a uz posredovanje i prisustvo turskog predsjednika Abdulaha Gula. Istanbulska deklaracija koju su njih trojica usvojili insistira na stabilizaciji prilika na Balkanu i u odnosima između BiH i Srbije. Uz izdašno asistiranje, zašto ne reći i pritiskanje zvanične Ankare, Skupština Srbije je nedavno usvojila i Deklaraciju o Srebrenici kojom je osudila ratne zločine nad Bošnjacima Srebrenice i tek to je Dodika razbjesnilo i dosta odmaklo od Tadića kojem posljednjih dana stalno šalje poruke preko beogradskih medija. Kao dobro informisan, on zna da je i Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, najjače opozicione stranke u državi, u posljednja dva mjeseca hitno nekoliko puta odlazio u Istanbul na razgovore s turskim državnicima, a prije dvadesetak dana premijer Turske Redžep Taip Erdogan bio mu je gost u Bošnjačkom institutu odakle je uputio poruke dalekosežnog značenja.

"Turska je svugdje prisutna i o mnogim njenim aktivnostima se i ne zna. Kada UN bude raspravljao povodom rezolucije o Iranu, svi će se pitati šta o tome misli turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu...Tu su i redovni telefonski razgovori Davutoglua sa Barackom Obamom, Hilari Klinton", kazao je prekjuče na Fakultetu islamskih nauka visoki predstavnik Valentin Inzko.

Dodiku je jasno da uključivanje Turske u rješavanje problema na Balkanu može rezultirati jedino donošenjem sigurnosti, stabilnosti i sklada u ovom dijelu Evrope što dovodi do pucanja njegovog koncepta da se BiH podijeli i vremenom nestane. Radi se zapravo o konceptu Slobodana Miloševića kojeg on hoće da do kraja realizuje.

"Turska diplomacija najznačajnije održava "meku moć" Turske", kaže ambasador te zemlje u BiH Vefahan Ocak i dodaje da je i Balkan interesna sfera Turske.

- Za nas je prirodno da Turska ulaže napore da balkanske zemlje što prije zauzmu svoje mjesto što se sigurnosti tiče u NATO-u, a što se ekonomske saradnje i blagostanja tiče u EU. Trojni susreti Turska - Hrvatska - BiH i Turska - Srbija - BiH koje održavamo u zadnje vrijeme utiču na uspostavljanje povjerenja među ovim zemljama i doprinose stabilnosti BiH što je poznato svim dobronamjernim ljudima. Nemamo razloga da se odričemo ostavštine ahdname sultana Mehmeda II Osvajača, uloge sultana Abdulaziza u izgradnji sarajevske Saborne crkve, uloge sultana Bajazita II u naseljavanju Jevreja u otomanske zemlje, među njima i u BiH.Turska će dobronamjerno nastaviti podržavati blagostanje u BiH, njen integritet i mir i mi ćemo svim našim prijateljima u ovoj zemlji i nadalje iskreno objašnjavati da će Turska biti uz njih bez obzira na sve - izjavio je ambasador Ocak.

Turska je po površini 37. zemlja na svijetu, a sa 76 miliona ljudi 18. država svijeta po broju stanovnika, navodi San.

Članica je NATO saveza u kojem je po snazi druga vojna sila, odmah iza SAD-a.

Ova zemlja ima 15. najveći bruto domaći proizvod na planeti, a prosječna stopa rasta BDP-a iznosi oko sedam posto. Bruto domaći proizvod Turske se u posljednjih šest godina utrostručio i sada iznosi 740 milijardi dolara. Ovu zemlju godišnje posjeti 31 milion turista, a prihodi od turizma iznose 22 milijarde dolara godišnje. Nalazi se u regionu u kojem je 70 posto svjetskih energetskih resursa i prirodni je most između Azije i Afrike prema Evropskoj uniji. Prema procjenama Oraganizacije za evropsku saradnju i razvoj, Turska će do 2013. godine biti treća najbrže rastuća ekonomija na svijetu.

(24sata.info)

27.04.2010.

REZULTATOM 4:1: MLADA NOGOMETNA REPREZENTACIJA BiH PORAZILA TURSKU

Rezultatom 4:1: Mlada reprezentacija BiH porazila Turke

image Mlada reprezentacija BiH / 24sata.info

24SI - Reprezentacija Bosne i Hercegovine do 21 godinu danas je Tušnju savladala svoje turske vršnjake rezultatom 4:1.

Utakmica sa Turskom dala je selektoru Branimiru Tulića razloga za optimizam pred nastavak kvalifikacija za EP 2011. Još gledaoci nisu ni sjeli na svoja mjesta kada je Nemanja Bilbija, čiji je nastup bio pod znakom pitanja, načeo mrežu gostiju. Već u 15. minuti bilo je 2:0, strijelac Džafić, a gosti preko Šišmanoglua do poluvremena uspijevaju smanjiti rezultat na 2:1.

To nije poremetilo igru naše mlade selekcije koja je u 74. minuti preko Mujića povisila vodstvo na 3:1, a tačku na i današnjeg izvrsnog izdanja postavio je Zahirović minutu prije isteka regularnog vremena, prenosi sportin.ba.

(24sata.info)

27.04.2010.

LIGA PRVAKA: BAYERN U FINALU SA TRI POGOTKA IVICE OLICA

Liga prvaka: Bayern u finalu sa tri pogotka Ivice Olića!

image Ivica Olić / reuters

24SI - Fudbaleri njemačkog Bayerna prvi su finalisti Lige prvaka u fudbalu nakon što su i u revanš susretu protiv francuskog Lyona ubilježili novu pobjedu, ovaj put sa ubjedljivih 3:0.

Gosti iz Njemačke su strpljivo vrebali svoju priliku, te su prvim pogotkom Ivice Olića u 26. minuti prvog poluvremena najavili plasman u finale.

Nakon 15 minuta igre u nastavku domaćin je ostao sa igračem manje jer je isključen kapiten Cris, a nakon toga Olić u 66. minuti postiže i drugi pogodak što je i bila konačna potvrda da će Bayern po treći put igrati u finalu elitnog evropskog fudbalskog takmičenja. Odličnu igru i "hat-trick" Olić je krunisao u 78. minuti susreta.

Domaćini tokom čitavog susreta osim jednog udarca u okvir gola nisu prikazali skoro nikakvu igru, te im slijedi nastavak takmičenja u prvenstvu Francuske. Bh. reprezentativac Miralem Pjanić u igru je ušao u 67. minuti susreta, te je zabilježio jedan udarac prema golu gostiju.

Protivnika Bayerna u finalu Lige prvaka saznaćemo u srijedu kada se sastaju Barcelona i Inter (prvi susret su dobili italijani sa 3:1).

(24sata.info)

27.04.2010.

BEZ USTAVNIH PROMJENA BOSNA i HERCEGOVINA NE MOZE U EVROPSKU UNIJU

Bez ustavnih promjena ne može se u EU

Zgrada institucija BiH - ilustrativna fotografija

Zgrada institucija BiH - ilustrativna fotografija

27.04.2010.
Da bi Bosna i Hercegovina postala članicom Evropske unije neophodno je da promijeni Ustav, jer prema postojećem državne institucije nemaju kapacitet da usvoje zakone neophodne za integrisanje te države u evropske tokove.

Evropski zvaničnici upozoravaju da je jedino jačanjem vlade i parlamenta na državnom nivou moguće biti dio Unije, za što će biti neophono razumijevanje i kompromis u BiH. Uprkos tome bh. političari i dalje optužuju jedni drugi zbog dosadašnjeg neuspjeha na tom putu. A koliki je neuspjeh najbolje ilustruje primjer da kada EU ne bi usvojila ni jedan zakon a bh. parlamentarci nastavili dosadašnjim tempom, trebale bi im 33 godine do uđu u Evropsku uniju. 

Već je izvjesno kako do oktobarskih izbora vlasti Bosne i Hercegovine neće provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava koja bi manjinama omogućila kandidovanje na izborima, što je prvi korak promjene postojećeg Ustava. S obzirom na tu činjenicu, od postojeće vlasti ne može se očekivati da do 10. mjeseca makar počnu razgovarati o ustavnim promjenama, od kojih zavisi dalji napredak zemlje prema Evropskoj uniji.

Ono što u posljednje vrijeme ističu evropski zvaničnici je da sa postojećim ustavnim rješenjima, u kojima državne institucije nemaju kapacitet da usvoje zakone neophodne za integrisanje zemlje u evropske tokove, BiH ne može biti dio Unije.
Valentin Inzko

Prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko upravo to navodi kao prioritet, kada govori o promjeni ustava. On kaže da su potrebne takve reforme koje bi omogućile funkcionalniju državnu vladu i koje bi doprinijele zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika:

„Reforme zahtijevaju kriterije za normalnu vladu koja može da prevaziđe prošlost i koja bi garantovala jednaka prava svim građanima. Ta vlada bi doprinijela približavanju zemlje Evropskoj uniji. Istovremeno, Evropska komisija je zapazila da odredbe Ustava, kao što je entitetsko glasanje, stvaraju previše prilika za opstrukciju zakona. Međunarodna zajednica neće riješiti problem ustavnih reformi, ali je spremna da pomogne. U svakom slučaju, međunarodna zajednica neće dozvoliti da teritorijalni integritet i suverenitet BiH bude ugrožen.“


Neophodni razumijevanje i kompromis

A da je postojeće ustavno rješenje potrebno mijenjati slaže se i Gunter Krichbaum, član Bundenstaga i predsjedavajući odbora za pitanja Evropske unije. On kaže kako unija daje sigurnost zemljama Zapadnog Balkana, ali i da svaka od tih zemalja mora ispuniti postavljene uslove:

„Svaka zemlja treba da zasluži da bude članicom Evropske unije. Ti uslovi se moraju ispuniti, a kada je Bosna i Hercegovina u pitanju samo tako je moguće doći do liberalizacije viznog režima. Mladi ljudi trebaju da putuju u Evropu, da upoznaju njene različitosti, ali sve to će biti moguće ukoliko se osnaže državne institucije u BiH.“
Haris Silajdžić, Foto: Midhat Poturović

I dok evropski zvaničnici upozoravaju kako je za približavanje Evropskoj uniji neophodno razumijevanje i kompromis, u Bosni i Hercegovini političari i dalje optužuju jedni druge zbog dosadašnjeg neuspjeha na tom putu.

Tako predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić smatra da je razlog zbog kojeg je potrebno novo ustavno uređenje to što postojeće nije provedeno.

Kao primjer Silajdžić navodi Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji bi omogućio povratak svih u njihova prijeratna mjesta stanovanja, za čije neprovođenje krivi vlasti Republike Srpske:

„Sa ovakvim ustavom smo mogli mnogo više učiniti. Samom pričom o tome da treba promijeniti ustav, a treba, mi ustvari priznajemo da nismo mogli provesti ovakav ustav i da su oni što su pravili opstrukcije bili u pravu.“


Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:

„Neko je izračunao, kada bismo nastavili ovim tempom usvajati zakone potrebne na europskom putu, potrebno nam je 33 godine, a da u međuvremenu EU ne usvoji nijedan zakon. Prema tome, jasno je da treba korijenita reforma Ustava.“


Reforme moraju biti korjenite

Uprkos činjenici kako se nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini ni na ovogodišnjim izborima neće moći kandidovati, zbog čega država može snositi konsekvence, kao što je isključenje iz Vijeća Evrope ili nepriznavanje izbornih rezultata, pravni stručnjaci ocjenjuju da ustavne reforme u BiH moraju biti korjenite.

Sead Hodžić navodi da provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić , Finci“, nije moguća bez ostalih promjena Ustava:

„Ta presuda suštinski dovodi u pitanje temelje konstitucije BiH. Prema tome, ona će radikalno zahtijevati izmjenu ustavnog uređenja BiH.“


Profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić smatra da je ustavne promjene moguće provesti jedino ukoliko na izborima stranke ponude multietničke liste:

„To znači da više Bošnjaci neće glasati za bošnjačku listu, Hrvati neće glasati za hrvatsku listu, Srbi neće glasati za srpsku listu, ostali neće biti u situaciji da budu izolovani, nego će i jedni i drugi i treći i četvrti, svi oni glasati kao građani BiH za jednu od multietničkih lista čiji im se program politički bude svidio.“


I sam Ibrahimagić priznaje da teza koju zastupa, objavljena u njegovoj posljednjoj knjizi, nije naišla na razumijevanje kod predstavnika bosanskohercegovačkih političkih partija. To ne treba da čudi, ako se u obzir uzme činjenica da su, sa rijetkim izuzecima, sve stranke u BiH bez obzira na njihovo političko opredjeljenje jednonacionalne i da upravo tom politikom u posljednjih 20 godina pobjeđuju na izborima.

Zbog toga je teško očekivati da će i nakon izbora biti postignut bilo kakav napredak o ustavnoj reformi, toliko bitnoj za integraciju BiH u evropske tokove.
27.04.2010.

SLUCAJ DOBROVOLJACKA PONOVO U CENTRU PAZNJE

Slucaj Dobrovoljacka ponovo u centru paznje
27.04.2010
U Sarajevu bi 3. maja, trebalo da bude obilježeno stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine. Danas su predstavnici Vlade RS okupljeni u  Pododboru za obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici razgovarali sa čelnicima MUP-a Kantona Sarajevo o mogućim dionicama na kojima bi bila organizovana mirna šetnja i polaganje cvijeća. Tvrde da nema govora o politizaciji slučaja Dobrovoljačka, niti o manipulisanju žrtvama. Postavlja se, ipak, pitanje nije li bilo logičnijih mjesta za pokloniti se stradalim Srbima u proteklom ratu.    

Slučaj Dobrovoljačka ulica u Sarajevu ne izlazi iz centra pažnje javnosti u BiH. Ovoga puta za to su se potrudili predstavnici Vlade RS okupljeni u Pododboru za obilježavanje stradanja vojnika JNA u toj ulici, koje bi, slučajno ili ne, trebalo da se organizuje prvi put ove godine 3. maja. Sve to predviđeno je Programom Vlade RS za obilježavanje 20 značajnih istorijskih događaja, gdje se, pored Prvog srpskog ustanka, našlo i stradanje vojnika u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. 

Kada je riječ o Dobrovoljačkoj, manipulacije traju već dugo. Neke od najgorih svakako su one koje govore o broju poginulih, ali i one koje poistovjećuju događaje od 2. maja kada su tenkovi JNA krenuli na zvanične institucije BiH i 3. maja kada se dogodila Dobrovoljačka.

Riječ je o dva potpuno odvojena događaja koja, prije svega, mediji u Srbiji dovode u isti kontekst, kaže jedan od svjedoka onoga što se u Sarajevu dešavalo 2. maja Svetozar Pudarić

„Osnovni razlog je da se karakter oba događaja promijeni, da se ta dva događaja praktično spoje u jedan i da se kroz spajanje i gubitaka ljudskih JNA iz 2. maja sa nekolicinom ranjenih i poginulih 3. maja stvori utisak da je sve se to desilo u istom trenutku, iz istog razloga, na istom mjestu i time mitologizira cijela priča o Dobrovoljačkoj ulici.“ 

Različiti podaci o broju poginulih

I podaci o broju poginulih vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici različiti su. Vlada RS tvrdi da su tog dana u Sarajevu poginula 42 vojnika, iako se iz spiska objavljenog i na internetu može vidjeti da je većina njih poginula upravo 2. maja kada se dogodio napad jugoslovenske vojske na Predsjedništvo BiH.

No, najbolji odgovor možda je dao general Milutin Kukanjac.

On je bio direktan akter događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 3. maja 1992. godine. U jednom od svojih posljednjih intervjua general Kukanjac, koji je umro 2002. godine, posebno se bavio propagandom u odnosu na slučaj Dobrovoljačka ulica: 
 
„Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. Šest osoba je stradalo - od 261.“ 


Predsjednica Pododbora za obilježavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici  Branka Šljivar kaže da još nisu dobili nikakav papir kojim se skup odobrava.

Na pitanje zbog čega je kao važan istorijski datum za srpski narod odabran baš događaj u Dobrovoljačkoj ulici, a ne neki drugi, Šljivar odgovara. 

„Ja mislim da sam bila jasna, događaj iz otadžbinskog rata koji smo mi obilježavali, a koji je ušao u sastav ovog programa je stradanje pripadnika JNA. A svaka opština, svaka regija ima mogućnost da kandiduje događaj koji želi da obilježi.“ 


Politička manipulacija i predizborna kampanja?


Većina poznavalaca prilika u BiH reći će da je riječ o političkoj manipulaciji žrtvama i organizovanoj predizbornoj kampanji. Da nije tako, bilo je logičnijih mjesta u Sarajevu gdje se trebalo pokloniti srpskim žrtvama iz proteklog rata. Jedno od njih svakako su Kazani, litica iznad Sarajeva, gdje su pripadnici 10. brdske brigade Armije BiH na čelu sa Mušanom Topalovićem Cacom mučili i ubijali sarajevske Srbe.

Vildana Selimbegović, Foto: Midhat Poturović
Vildana Selimbegović
, urednica sarajevskog Oslobođenja:

„Zar Kazani nisu logično mjesto za obilježavanje ako je već udruga to željela da učini? Dakle, najčešće se ne radi o žrtvama i najčešće se ne radi o zločinima. Najčešće se radi o političkim akcijama i udrugama koje umjesto da, ako su već osnovane da bi se brinule o žrtvama i pomogle građanima, to ne čine nego se priklone određenoj političkoj partiji, opciji - i onda provode predizborne kampanje.“  


Urednik banalučkog veb portala Buka Aleksandar Trifunović slaže se sa ocjenom da se u BiH u političke svrhe manipuliše žrtvama iz proteklog rata.

Dok god tako prilazimo stvarima, uvijek će neki takav događaj imati posebnu, dodatnu vrijednost, sve ćemo više zaboravljati one u čije se to ime radi, to su ljudi koji su tu izgubili živote. Ponekad stičem utisak da su oni najmanje bitni.
Obilježavanje stradanja u Dobovoljačkoj, smatra on, izabrano je upravo zbog aktuelnog političkog trenutka i procesa protiv Ejupa Ganića koji je u toku:

„Dok god tako prilazimo stvarima, uvijek će neki takav događaj imati posebnu, dodatnu vrijednost, sve ćemo više zaboravljati one u čije se to ime radi, to su ljudi koji su tu izgubili živote. Ponekad stičem utisak da su oni najmanje bitni.“


Niko ne bi trebao biti protiv odavanja počasti svim žrtvama u ratu u BiH, kaže glavni urednik magazine Dani Senad Pećanin. Kada je riječ o Dobrovoljačkoj ulici, Pećanin podsjeća na činjenice utvrđene u Haškom tribunalu:

„Haški tribunal je nakon višegodišnje istrage ustanovio da je kolona Vojske Jugoslavije u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta. S druge strane, sve i kada bi bio postignut dogovor o postavljanju spomen-ploče u Dobrovoljačkoj ulici, pitanje je šta bi na njoj stajalo. Da li to da su na tom mjestu 3. maja 1992. godine poginuli pripadnici Vojske Jugoslavije koja je izvršila agresiju na međunarodno priznatu državu BiH, vojske koja je prethodnog dana sa okolnih brda bjesomučno bombardovala Sarajevo?“  

Pročitajte i ovo
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića

Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?

Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Ganićeva ekstradicija mogla bi da potraje
Ganiću određen pritvor
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Ganić demantuje da je priveden, Silajdžić oštro reagovao
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka" 
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti 

27.04.2010.

POTEZ SANU ZA STOGODISJICU RODJENJA "MESE SELIMOVICA" UZBURKAO DUHOVE

Potez SANU za stogodišnjicu rođenja Selimovića uzburkao duhove

Sa obeležavanja stogodišnjice rođenja Meše Selimovića, Foto: Vesna Anđić

Sa obeležavanja stogodišnjice rođenja Meše Selimovića, Foto: Vesna Anđić

27.04.2010.
U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) danas je počeo dvodnevni naučni skup povodom stogodišnjice rođenja književnika Meše Selimovića.

Uprkos zvučnim najavama govornika, skup kojem je prisustvovao i predsednik Srbije Boris Tadić, ostaće u senci odbijanja predstavnika Akademije iz BiH da na ovom skupu učestvuju. Naime, takva odluka je doneta nakon što je akademik Predrag Palavestra u ime SANU u pozivnom pismu naveo da će na skup biti pozvani i predstavnici akademije Republike Srpske, stavljajući tako, po sudu bosanskohercegovačke akademje, BiH i Republiku Srpsku u istu ravan.

Još za života, Meša Selimović uzburkavao je duhove Sarajeva i Beograda. Delio je političke i kulturne elite u tim sredinama,a to, na izvestan način, čini i sada 28 godina od smrti. Naime, potez zvaničnika SANU da na skup o njegovom delu pozovu i predstavnike Akademije Republike Srpske i tako pruže jedank legitimitet sa Akademijom BiH, dovela je do toga, da prvi skupu prisustvuju, a da ga drugi odbiju.

Akademik Predrag Palavestra bio je taj koji je još pre nekoliko meseci prosledio pozivno pismo učesnicima iz regiona u kojem je stajalo: "pozivamo književnike, kritičare, istoričare književnosti i profesore iz Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Srbije pošto je književno delo Meše Selimovića u tim sredinama imalo najviše odjeka."

Predrag Palvestra na skupu, Foto: Vesna Anđić
Sarajevski književnik Enver Kazaz, kaže za RSE da je gest SANU nedopustiv, a da je odluka predsednika Akademije BiH, Božidara Matića da njeni predstavnici skupu ne prisustvuju, sasvim ispravana:

„Naime, ako se Republika Srpska pretvara u državu, onda je to ideološki čin. Ja ne mogu da verujem da gospodin Palavestra ili SANU nisu bili svjesni jednog takvog ideološkog čina“,
kaže on.

Tako se akademik Predrag Palavestra našao okružen pitanjima zašto je SANU tako postupila i da li će to imati ozbiljnije posledice u pogledu saradnje dve akademije. U razgovoru za RSE on kaže:
 
„Predsednik bosanske akademije je javio našem predsedniku da je najbolje da svako radi za sebe i mi smo taj predlog prihvatili. Lično smatram da ovo nije razlog za razdvajanje, već suprotno, budućnost nekog iznovnog spajanja“
, kaže on.

Ne postoji granica između tema

Akademik Ljubomir Simović, kaže za RSE da je razočaran činjenicom da se predstavnici iz BiH, ali i Selimovićevi prijatelji, nisu pojavili na skupu u Beogradu:
 
„Mislim da su te granice koje su se stvorile raspadom Jugoslavije, previše jake, previše tvrde i ponekad vrlo nepremostive, ali mi, ipak, govorimo jednim jezikom“,
kaže on.

Pre tačno sto godina  u Tuzli je rođen književnik Meša Selimović. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do Drugog svetskog rata bio je profesor u gimnaziji u rodnoj Tuzli. Po izlasku iz ustaškog logora 1943. otišao je u partizane, a posle rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti".

Kada je u  56- oj godini objavio roman "Derviš i smrt", to ga je lansiralo u sam vrh srpske, jugoslovenske, balkanske i evropske književnosti. Umro je u Beogradu 11. jula 1982. godine.

Meša Selimović, retko je davao intervjue, bio je strastveni pušač, zatvoren, skroman, ali, uprkos tome, nije propuštao priliku da uživa u svojoj slavi. 

Koordinatni sistem vrednosti


Ministar kulture Nebojša Bradić, rekao je za RSE da je književnost Meše Selimovića jednako važna kao i u vreme kada je stvarana i da je njegova veličina u univerzalnosti tema koje se prepoznaju, ne samo kod čitalaca u reginu, već kod čitalaca uopšte:
 
“Jedan tako veliki autor kao što je Meša Selimović je neko ko treba da nas povezuje u ovim vremenima i da ukazuje da ne postoji granica između tema i da su one univerzalne, bilo da se tiču islamskog ili partizanskog sveta ili savremenog trenutka u kome živimo”,
kaže on. 

I upravo o jednoj takvoj temi, kao što je muzika, Selimović priča u jednom od retkih intervjua koji je snimljen 1968. godine za tadašnju RTB:
 
“Umetnost uopšte posmatram kao mogućnost za asociranje. Isto kao i književnost ona pruža mogućnost da se otvori niz asocijacija, tako je i muzika, bar za mene, mogućnost da se sećam, da se asociram, da emotivno oživljavam i preživljavam ono što sam nekada doživio. Tako da, vaskrsavam iskustvo preko muzike”, govorio je nekada Selimović.

Enver Kazaz, Foto: Midhat Poturović
Mihajlo Pantić
, književnik i profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, kaže za RSE da je Meša Selimović jedan od onih pisaca koji u Srbiji predstavljaju – normu i “koordinatni sistem” koji određuje njene vrednosti. On naglašava da je Selimović napisao i briljantan roman “Tvrđava”, da je pisao i odlične studije o jeziku, ali da je roman “Derviš i smrt” jedan od najvećih romana na jezicima južnoslovenskih naroda:
 
“Ono što je filozofska dimenzija toga dela je nešto što je kao u kamen uklesano. To je jedna suma najdubljih znanja koje jedan pisac o čoveku može da izgovori. Mislim da književnost ninakoji način, čak i da hoće, ne može da ukine tu vrstu tradicije ili kanona na kojem i sam izrasta”,
kaže on. 

“Ovo oko Meše Selimovića smatram jednim incidentom, kao rezulatatom jedne nespratne i nekorektne reakcije SANU, ali iz toga može da proistekne i nešto dobro”, rekao je Enver Kazaz:
 
“Meša Selimović je trebao da bude figura koja nas spaja, a ne figura koja skandalizira u jednom takvom etno-romantičarskom ili nacionalnom smislu. Vjerujem da će biti prilike da Selimović spoji neke druge interpretativne zajednice izvan institucija kakva je SANU”,
kaže on.
27.04.2010.

"OHRABRUJUCA PORUKA": BiH POHVALJENA ZA VAZAN NAPREDAK U VEZI BEZVIZNOG REZIMA

 

image Pasoš BiH / 24sata.info

24SI - BiH i Albanija su se skoro kvalifikovale za dobijanje bezviznog režima za zemlje tzv. šengenske zone, ali još "nisu u potpunosti ispunile sve uslove", navodi Evropska komisija u dva tehnička izvještaja.

Prema izvještaju Evropske komisije, u koji je uvid imala njemačka novinska agencija DPA, BiH i Albanija su ispunile "većinu uslova" u oblasti javnog reda i bezbjednosti, dok je "jača akcija" zatražena za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Albanija blago zaostaje iza BiH, ali su obje zemlje "pohvaljene jer su načinile važan napredak od maja 2009. godine" kada je saopšteno da nisu uz Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru ušle u bezvizni režim.

"Poruka iz oba izvještaja je ohrabrujuća", saopšteno je iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI), istraživačke organizacije koja je juče saopštila da su BiH i Albanija sada bolje pozicionirane nego što su to bile Srbija i Crna Gora u maju prošle godine.

Neimenovani zvaničnik EU rekao je da se očekuje da će Evropska komisija iznijeti preporuke BiH i Albaniji 2. juna na dan kada je planiran samit EU i Balkana u Sarajevu.

Šef italijanske diplomatije Franko Fratini rekao je juče da će "pozitivna procjena" biti data na samitu, ohrabrujući obje zemlje da okončaju provođenje reformi u ključnim oblastima tako da bi "konačna odluka mogla biti donesena do oktobra".

Međutim, isti zvaničnik EU upozorio je da nekoliko zemalja članica EU nije za ukidanje restrikcije za imigraciju, ističući da su diplomate iz Grčke, Francuske, Belgije, Holandije i Švedske hladno reagovale na izvještaje Evropske komisije koji su juče predočeni članicama evropskog bloka.

Nakon što je odluka o ulasku u bezvizni režim stupila na snagu za Srbiju u Belgiji je registrovan kratkotrajan povećan priliv azilanata sa albanskog govornog područja iz Makedonije i Srbije, što je dodatno doprinijelo skepsi te države.

"Može se osjetiti da se nikome ne žuri", rekao je zvaničnik izražavajući sumnju da će bezvizni režim biti visoko na dnevnom redu Belgije, koja 1. jula preuzima predsjedništvo EU od Španije.

(srna)

27.04.2010.

'ZELENO SVJETLO' ZA SRBIJU I DALJE ZAVISI OD HAGA

'Zeleno svetlo' za Srbiju i dalje zavisi od Haga

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

 27.04.2010.
Sve češće se pominju datumi kada bi Srbija mogla da dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU. Nadanjima domaćih zvaničnika da bi to mogla da bude 2011. podstrek pružaju i pojedini zvaničnici zemalja EU, poput italijanskog šefa diplomatije Franka Fratinija.

On je uoči današnje dvodnevne posete Beogradu, gde su glavne teme evrointegracije Srbije i regionalna saradnja, poručio da se Italija nada da će Srbija taj cilj postići najkasnije do sredine 2011. godine. Istraživali smo i hoće li Srbija biti spremna za taj datum.

“Zeleno svetlo” za Srbiju iz Brisela i ovoga puta zavisi od Haga. Pozitivan izveštaj haškog tužioca Serža Bramerca u junu trebalo bi da da neophodan uslov za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i omogući Savetu ministara da kandidaturu Srbije prosledi Evropskoj komisiji. U tom slučaju bi Komisija mogla da Vladi Srbije uputi Upitnik u septembru. Neka od oko četiri hiljade pitanja koja će stići u Beograd mogla bi da budu i ova: Imate li ustavni sud? Kakvi su odnosi sa susednim zemljama? Da li se različito tretiraju radnici u javnom i privatnom sektoru? Koja je minimalna starosna granica za vozače? Brisel naime postavlja pitanja o funkcionisanju države u raznim oblastima – od ustavnog uređenja i vladavine prava, preko ekonomije i obrazovanja, do poljoprivrede i nauke.

Laslo Varga, Foto: Vesna Anđić
Celokupno zakonodavstvo Srbije i njegova primena proći će kroz proveru Evropske komisije. Što se tiče reforme zakonodavstva Srbija ispunjava kriterijume, tvrdi za RSE Laslo Varga, predsednik skupštinskog Odbora za evropske integracije:

“Možda smo čak i premašili tu tačku, pre svega u smislu donetih zakona. Što se primene tiče sigurno ima, mnogo, mnogo, više toga da se radi”,
kaže Varga.

"Ključno pitanje na koje treba da odgovorimo jeste da li zemlja ispunjava političke pristupne kriterijume koji omogućavaju Evropskoj komisiji da predloži otvaranje pregovora,“ rekao je direktor za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Pjer Mirel i pojasnio da su to pitanja koja se tiču demokratije, načina funkcionisanja institucija, zaštite manjina.

Deklarativno zalaganje za EU?


Direktorka Vladine Kancelarije za evropske integracije Milica Delević, koja se ovih dana nalazi upravo u Briselu na razgovorima u Evropskoj komisiji, ranije je najavila da Beograd vredno radi kako bi bio spreman kada iz Brisela stigne upitnik. No, opozicija misli da se vlada ne trudi dovoljno.

Maja Bobić, Foto: Vesna Anđić
Nebojša Stefanović
, član predsedništva Srpske napredne stranke kaže da se plaši da vlast nema najbolju strategiju za ulazak u EU:

“Plašim se da se u najvećoj meri oni samo deklarativno zalažu za EU dok je suprotno upravo na svim frontovima, počevši od slobode medija, koja je skandalozna danas u Srbiji, preko tolike borbe protiv opozicije, do ekonomskih mera koje su tako spore i anemične. Žao mi je što će upravo ta nesposbnost vlade i njenih ključnih ministara uticati da Srbija možda ne bude spremna, ekonomski i u smislu dostizanja nekih drugih standarda, da se izjednači sa onim zemljama koje su već u EU, bez obzira na dobru volju zvaničnika iz EU.”

Maja Bobić, generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji veruje da Srbija ima administrativnih i ostalih kapaciteta da u veoma kratkom roku odgovori na pitanja Evropske komisije:

„Naravno to ne znači da smo mi dovršili sve te reforme koje će se ticati naših daljih koraka ka članstvu u EU, ali to će napraviti jedan presek stanja i zapravo otkriti ono što jesu najveće slabosti eventualno u tom procesu i ono što Srbija treba u narednoj fazi mnogo intenzivnije da radi. Možemo videti iz iskustava drugih zemalja koje su u napredijoj fazi da tih pitanja ima mnogo, da su tu i borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, i reforma pravosuđa. To su pitanja koja zapravo jesu najteža na tom našem putu ka članstvu.“

Pozitivni signali

Poslednja istraživanja pokazala su da 72 odsto građana misli da su reforme potrebne zbog nas samih a ne zbog zahteva iz Brisela. Međutim, nedavnu reformu pravosuđa i reizbor sudija preispituje i Evropska komisija. Ovdašnji mediji podsećaju da izuzimajući Grčku sedamdesetih godina Komisija nikad nije uputila negativno mišljenje za neku zemlju. U međuvremenu stižu pozitivni signali za Srbiju.

Franko Fratini
Italijanski šef diplomatije Franko Fratini u dvodnevnoj poseti Beogradu, upravo potencirajući evrointegracije Srbije i regionalnu saradnju, kaže da se nada da je taj cilj moguće postići najkasnije do sredine 2011. godine.

Vatroslav Vekarić, član Spoljno političkog saveta Ministarstva spoljnih poslova Srbije kaže da Italija svakako ima značajnu težinu u EU ali ne i baš sasvim odlučujuću. Podrška Italije može dosta da znači ali teško da može biti onaj tas na vagi koji bi doprineo da se nešto reši onako kako Italija hoće.

“To je prosto jedan odnos snaga unutar EU, gde Nemačka, Francuska i Britanija, ipak imaju najveću težinu”
, objašnjava Vekarić.

Određene šanse da Srbija postane kandidat 2011. postoje, zaključuje Vekarić, podsećajući da će ipak sve zavisiti od saradnje sa Haškim trubunalom:

„Manje će to zavisiti od nekih izraženih podrški ove ili one zemlje a više od onoga što će se dešavati u samoj Srbiji, posebno na koji način će se rasplitati saradnja sa Haškim tribunalom. Mislim da će to biti onaj presudan element, ukoliko bi se ta saradnja okončala onda mislim da su šanse vrlo, vrlo, dobre.“


Krajem prošle godine šefovi diplomatija EU doneli su odluku o stavljanju na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom, konstatovano je da Srbija uspešno primenjuje taj sporazum već 14 meseci, ukinute su joj vize za zemlje EU, članice Šengen sporazuma, najavljen je prekid postpristupnog nadzora Saveta Evrope Srbiji jer je ova organizacija zadovoljna reformama. Ali obaveza hapšenja i izručenja Ratka Mladića Haškom tribunalu najvažniji je politički uslov za dalje korake ka EU, pre svega deblokadu SSP-a.

*****
Pročitajte i ovo:
Emerson za RSE: Srbija može biti u EU do 2014.
Srbija i EU: Između želja i uslova
Odmrznut Prelazni sporazum sa Srbijom, priprema se hrvatsko članstvo
Frattini: BiH ima podršku Italije po pitanju evropskih integracija
27.04.2010.

HERBERT OKUN: RADOVAN KARADZIC I SLOBODAN MILOSEVIC SU ZELJELI VELIKU SRBIJU

Okun: Karadžić i Milošević su željeli Veliku Srbiju

Sa suđenja Karadžiću

Sa suđenja Karadžiću

27.04.2010.
U Haškom je tribunalu nastavljeno unakrsno ispitivanje Herberta Okuna, bivšeg specijalnog savjetnika i zamjenika izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Јugoslaviju Sajrusa Vensa, od strane bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića kojem se u Haškom tribunalu sudi za genocid i druge zločine protiv čovječnosti.

Tokom ispitivanja Kardžić se bazirao na početke stvaranja RS i srpskih opština tvrdeći kako se radi o legitimnom stavu, što je svjedok Okun pobijao rekavši da iza svega stoji namjera da se stvori velika Srbija i BiH podijeli između Hrvata i Srba. Bilo je govora i o Kutiljerovom planu o podjeli BiH na tri države.
 
Također, Karadžić je logore u zapadnoj Bosni nazvao centrima za ispitivanje u kojima su bili vojni zarobljenici, a ne civili, te je za masakr na sarajevskoj pijaci Markale i u redu za hljeb u Ulici Vase Miskina, te za snajpersko djelovanje optužio muslimanske snage.     

Karadžić je ispitivanje počeo tezom kako je veliki broj Srba izbjegao u Srbiju prije nego što se dogodilo raseljavanje muslimana u Republici Srpskoj.

Okun je to osporio rekavši kako je raseljavanje upravo i jedan od najvećih zločina kojeg su počinile snage bosanskih Srba.
 
Također, Okun je ukazao i na to da je dosta Srba zapravo došlo iz Hrvatske, te da su se naselili i u zapadnu Bosnu i da je njihovo ponašanje predstavljalo otežavajuću okolnost za muslimane i Hrvate zatočene u logorima poput Manjače, Omarske i Trnopolja:  

„To su bili logori kojima su upravljali vaši ljudi, to su bili srpski logori. Vi ste ponudili da ćete otvoriti te logore dobro znajući da je okolno stanovništvo iz zapadne Slavonije bilo jako loše i to je bio jedan od razloga zbog kojih je situacija bila komplicirana.“ 


Govoreći o logorima Trnopolje i Omarska, Karadžić ih je nazvao centrima za ispitivanje, te da su u njima bili ratni zarobljenici. 

Svjedok je rekao da su sve strane činile zločine, pominjujući i logor ARBiH u Tarčinu koji je bio u jednako lošem stanju kao i logori u zapadnoj Bosni, no Srbi su, kako je naveo, ipak činili više zločina. 

Govoreći o počecima stvaranja Republike Srpske, Karadžić je upitao svjedoka:

„Hoćemo da sačuvamo državu koja će omogućiti političko i državno jedinstvo srpskoga naroda i svih onih koji hoće zajedno sa nama na potpuno ravnopravnoj osnovi da dijele tu državu. Ovo je zalaganje za Jugoslaviju, slažete li se?“ 


Svjedok je odgovorio:

„Mislim da je ova vaša izjava sukladna sa željom predsjednika Miloševića, a mislim da je to bila i vaša želja za stvaranje velike Srbije. I to je nešto što se u potpunosti poklapa sa onim što ste mi rekli kad smo se prvi puta sastali, a to je ako se općinama bosanskih Srba ne dopusti da ostanu u Jugoslaviji, da će biti, rata. To ste onda i napravili - jer ste započeli rat. Kad je, pak, riječ o tome da će manjine biti dopuštene u Republici Srpskoj, ono što sam ja rekao je to da je vaš ratni cilj bio da Republika Srpska bude što je moguće srpskija. Ja nisam očekivao da će to biti 110 posto srpska.“ 


Okun je negirao i Karadžićeve navode o stvaranju srpskih opština kao jedne od mjera kojima se ne bi podijelila BiH. Svjedok je kazao kako je Karadžić, sa Matom Bobanom, predsjednikom HR Herceg Bosne, imao namjeru podijeliti BiH između Srbije i Hrvatske - bez muslimana.

Pročitajte i ovo:
Svjedočenje Vensovog savjetnika Herberta Okuna
27.04.2010.

HARIS SILAJDZIC: DA LI JE NASE DRUSTVO ETNICKO, ILI SLOBODNOG POJEDINCA?

"DAYTON JE DONIO MIR, ALI I OGRANICIO KAPACITETE DRZAVNE VLADE, MISLJENJA JE VALENTIN INZKO
AUTOR: FENA
Haris Silajdžić: Protiv filozofije manjeg otpora
Foto: Arhiv

- Bosna i Hercegovina ne može biti funkcionalna sve dok postoje blokade, od kojih su neke rezultat neprovođenja Dejtonskog sporazuma - kazao je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, govoreći na otvaranju konferencije "Ustavopravno uređenje BiH: Funkcionalnost i evropska perspektiva", koji je u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu organizirala Fondacija Konrad Adenauer.

Silajdžić je kao primjer naveo neprovođenje Aneksa 7. Dejtonskog sporazuma vezano za povratak progranih zbog opstrukcije vlasti RS-a, zbog čega se ne mogu provoditi ni odredbe o glasanju u parlamentu, odnosno da takve stvari vuku jedna drugu. Slično je i s neprovođenjem Aneksa 9. zbog čega nije integrirana ekonomija zemlje.

On je ocijenio da je to neprovođenje nagrađeno na način da su predlagane korekcije Ustava BiH, kao što je bio slučaj s tzv. aprilskim paketom, kada je tendencija razgradnje BiH dobila pomoć po kojoj bi snage dezintegracije imale čak i pravo raspuštanja parlamenta.

Silajdžić smatra da je problem Ustava BiH teško riješiti, jer treba riješiti i pitanja koja nisu pravna, kao što je karakter društva: da li je ono zasnovano na etničkom principu ili principu slobodnog pojedinca, te da li postoji srednja linija između etnoteritorijalnog pricipa i civilne demokratije.

Kaže da se on koliko je moguće boriti za ovaj drugi princip, jer je pitanje šta će biti s našim društvom. Najbolji primjer je segregacija u školama.

Silajdžić se izjasnio protiv filozofije manjeg otpora, birokratskog pristupa i pragmatizma "korak po korak", "jer su nas oni doveli dovde".

On je rekao da ne razumije kome je u interesu da BiH bude podijeljena, kome su potrebna tri geta.

Kaže da razumije da se ne može vratiti ono što je bilo prije rata, multikulturno društvo koje je funkcioniralo, ali se ne čini dovoljno da se društvo integrira koliko je moguće.

Zato je naglasio da se mora promijeniti filozofija odnosa prema BiH.

- Ako idemo u Evropu ovakvi kakvi jesmo, u tri dijela, nije dobra perspektiva. Trebamo raditi na ustavu koji će otvoriti perspektivu - rekao je Silajdžić, dodajući da je filozofija "korak po korak" primjer kako ne treba raditi, već su potrebne promjene koje će se osjetiti.

Na kraju  izlaganja Silajdžić je govorio o ulozi visokog predstavnika, naglasivši da sve dok postoje blokade, mora biti neko da ih deblokira.

Inzko: Ustavne promjene opasna prilika u godini izbora

Nakon Silajdžića uvodno izlaganje imao je visoki predstavnik Valentin Inzko, koji je razgovore o ustavnim promjenama nazvao "opasnom prilikom u godini izbora".

On smatra da je Dayton donio mir, ali je u isto vrijeme ograničio kapacitete državne vlade, što nije dobro.

Zato ustavna reforma treba dati rješenje za probleme zbog kojih je OHR i dobio mandat.

To znači otkloniti elemente opstrukcije, ali i omogućiti efikasnu vladu s adekvatnom izvršnom vlašću koja bi poštivala osnovne slobode, ispunila kopenhagenške kriterije EU, te stvorila uvjete za normalnu i poštenu vladu koja može da prevaziđe prošlost i implementira reforme.

Inzko naglašava da je osnovno što ustavna reforma treba donijeti stvaranje efikasne vlade, ne samo radi priključenja evropskim integracijama nego i zbog eliminiranja posljedica ekonomskog kraha koji je BiH pretrpjela.

Entitetsko glasanje stvara previše prilika za opstrukciju

On je istaknuo da je i Evropska komisija zapazila da neke odredbe, kao što je entitetsko glasanje, stvaraju previše prilika za opstrukciju. Naime, 60 posto prijedloga u državnom parlamentu je odbačeno zbog entitetskog glasanja te je visoki predstavnik morao intervenirati u 92 slučaja.

Međutim, upozorio je Inzko, blokada nije samo rezultat entitetskog glasanja. Problem je i u Vladi Federacije BiH koja je organizirana tako da praktično ne može funkcionirati.

Međunarodna zajednica neće riješiti problem, ali će apsolutno biti predana da pomogne u njihovom rješavanju, kazao je, dodajući da domaći lideri do sada nisu uspjeli predložiti provedljiva rješenja.

Visoki predstavnik je na kraju istakao da međunarodna zajednica neće dozvoliti da se do sada usvojene reforme vrate unatrag ili da se dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet zemlje.

27.04.2010.

HERBERT OKUN: RADOVAN KARADZIC JE ZAPOCEO RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

"REKLI STE DA CE BITI RATA. VI STE SE POSTERALI DA SE TO I DESI. ZAPOCELI STE RAT" KAZAO JE OKUN.
AUTOR: SRNA
Radovan Karadžić (FoNet,arhiva)
Karadžić: Misli da je Armija BiH dobijala nuklearno oružje
Foto: Arhiv

Svjedok optužbe Herbert Okun izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da je Karadžić "započeo rat" u BiH, ali da je tokom sukoba "šverc oružja Bosni i Hercegovini, uprkos embargu UN, bio javna tajna".

Bivši vođa bosanskih Srba optužen je za genocid nad nesrbima tokom rata u BiH 1992-95.

Svjedok Okun tada je bio zamjenik izaslanika UN za bivšu Jugoslaviju i sa Karadžićem se sastao pedesetak puta, vodeći o tim razgovorima zabilješke.

Unakrsno ispitujući svjedoka, Karadžić je danas tvrdio da su bosanski Srbi, uoči izbijanja rata, bili protiv "nezavisne BiH pod bošnjačkom dominacijom", ali ne i protiv manjina s ravnopravnim statusom u RS.

Okun je odgovorio da se Karadžić "dosljedno" zalagao sa "tri države unutar države", što je, prema njemu, bilo jednako podjeli BiH između Srba i Hrvata.

Okun: Željeli ste da Srbi vladaju Srbima

- To se uklapalo u htijenje Slobodana Miloševića i vas da stvorite Veliku Srbiju...Na prvom našem susretu, u jesen 1991., rekli ste nam da će biti rata ako srpske opštine u BiH izraze želju da ostanu u Jugoslaviji... Vi ste se postarali da se to i desi. Započeli ste rat....Željeli ste da Srbi vladaju Srbima i zato ste ustanovili RS i etnički očistili muslimane i Hrvate - kazao je američki diplomata.

Na Karadžićevu tvrdnju da su bosanski Srbi željeli da ostanu u Jugoslaviji, Okun je uzvratio da "već nije bilo Jugoslavije u kojoj bi ostali".

Upitan da li osporava da su za vrijeme rata "snage ARBiH nabavljali oružje iz Njemačke i Austrije, uključujući i nuklearne elemente", svjedok je rekao da "nema saznanja da su nuklearni elementi bili isporučeni".

- Ali, bila je otvorena tajna da je oružje isporučivano, uključujući i iz SAD, u vazduhoplovnu bazu u Tuzli...Svi su to znali...Rašireno je bilo mišljenje da je embargo UN na uvoz oružja bilo nemoralan, zato što je onemogućavao Armiji BiH da se brani... Skoro svi su mislili da bi bilo pravično ukinuti emgargo - naglasio je Okun.

Vance bio protiv ukidanja embarga

Svjedok je ispričao da je jednom, ne precizirajući kada, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman odveo izaslanika UN Cyrusa Vancea i njega na aerodrom u Zagrebu i pokazao im avion boing 747 iz Irana pun oružja i gas maski za bosanske muslimane.

Izaslanik Vance bio je protiv ukidanja zabrane isporuka oružja Armiji BiH, zato što je mislio da bi to rasplamsalo rat, napomenuo je Okun.

Pozivajući se na dokument američke Republikanske partije i "tajne izvještaje" UNPROFOR-a, Karadžić je ponovio tvrdnje da su "vlasti Alije Izetbegovića, nošene njegovom islamističkom ideologijom o samožrtvovanju naroda, izazvale eksplozije u kojima su u Sarajevu - na pijaci Markale i u Ulici Vase Miskina - poginule stotine građana".

Sugerišući da su autori dokumenta "vjerovatno bili dezinformisani", Okun je naznačio da je tokom rata oko Sarajeva "bilo mnogo konfuzije oko toga ko na koga puca".

Srebrenica je neosporna činjenica

Karadžić je ponovio da su "snage ARBiH pucale na Srbe iz blizine bolnice u Sarajevu, kao i da su ubijale francuske plave šljemove".

- Znam da je bilo različitih mišljenja o tome ko je izazvao te incidente, ali to ne mijenja moje opšte mišljenje... Postoji još jedan događaj iz 1995, a to je ubistvo 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici koje je počinila Vojska RS... Volio bih da čujem vaš pogled na to, ali to je činjenica koja se ne može osporiti - izjavio je Okun.

Američki diplomata je više puta rekao da su sve tri strane tokom rata u BiH činile zlodjela, ali da su snage bosanskih Srba to činile najviše.

- Meni ni danas nije jasno zašto niste naredili generalu Mladiću da obustavi granatiranje Sarajeva, kad ste znali da vam to nanosi štetu - rekao je svjedok optuženom.

 

Karadžić: Bošnjaci dobrovoljno dolazili u Trnopolje

Tokom ispitivanja, Karadžić je izjavio i da Keraterm i Omarska kod Prijedora u proljeće i ljeto 1992. nisu bili "logori" u kojima su činjeni zločini nad nesrbima, kako tvrdi optužba, nego "istražni centri" iz kojih je 40 posto Bošnjaka pušteno, a 60 odsto prebačeno u centar na Manjači.

Optuženi Karadžić je tvrdio i da je "oko 1.000 Bošnjaka dobrovoljno otišlo u logor Trnopolje", iz kojeg su mogli da izađu po svojoj volji.

- Neki Bošnjaci su se predali u taj logor dobrovoljno, da bi ih evakuisao Crveni krst... Mora se imati vrijeme u vidu, logori su na kraju bili zatvoreni, ali je situacija u njima bila loša dok su bili otvoreni, zato ih je i predsjednik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Kornelijus Somaruga spomenuo na Londonskoj konferenciji u avgustu 1992 - odgovorio je Okun.

Okun: Nasilno premještanje stanovništva prevazilazilo dobrovoljne pokrete

Negirajući da je "opravdavao pomjeranje stanovništva", Karadžić je kazao da je "ta pojava bila jača od mene i nisam mogao da je kontrolišem - sugerišući da su se ljudi pokretali dobrovoljno, u strahu od sukoba.

Svjedok je uzvratio da je "nasilno premještanje stanovništva prevazilazilo dobrovoljne pokrete".

Na Karadžićevu sugestiju, Okun je prihvatio da je Izetbegović u martu 1991. potpisao Kutiljerov mirovni plan i kantonizaciju BiH, a da se po povratku u Sarajevo predomislio i povukao svoj potpis sa sporazuma.

- Kutiljero je, po vašim bilješkama, nazvao Izetbegovića lažovom, a za mene vam niko nije rekao da sam lažov - sugerisao je Karadžić.

- Da, čuli smo to o svima... Govorili su to i o vama, na primjer, lord Karington je rekao da ne govorite istinu - odvratio je Okun.

Karadžić je tvrdio i da je referendum o nezavisnosti BiH iz marta 1992. bio nelegitiman i nelegalan, na šta je svedok rekao da su bosanski Srbi sami sebi uskratili mogućnost da se na njemu usprotive nezavisnosti BiH.

Bivši predsjednik RS sutra će nastaviti unakrsno ispitivanje svjedoka Okuna.


27.04.2010.

MAJKE SREBRENICE ZATRAZILE ODGOVORNOST CARLE DEL PONTE

GENOCID U SREBRENICI JE VAZAN DIO U PROCESU PROTIV RADOVANA KARADZICA
AUTOR: FENA - ONASA
image
Serz Brammertz: Hapšenje Mladića prioritet za Haški tribunal
Foto: Arhiv

Genocid u Srebrenici je važan dio u procesu protiv Radovana Karadžića i ubijeđen sam da će svjedoci podsjetiti međunarodnu zajednicu na težinu počinjenih zločina, izjavio je danas u Srebrenici glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc (Serge Brammertz).

- Mi znamo da je prioritet hapšenje haških bjegunaca, a osobito Ratka Mladića. Ja sam i ranije razgovarao sa majkama Srebrenice, a ovo je prvi put da imam priliku da se sretnem sa njima u Srebrenici, gdje se prije 15 godina desio genocid, jer zločini koji su se desili u Srebrenici, ali i u drugim mjestima u BiH, u središtu su mnogih predmeta u Haškom tribunalu - kazao je Bramerc.

Pokrenuti pitanje odgovornosti Carle del Ponte

Majke Srebrenice insistirale su u razgovoru sa njim na hapšenju Mladića, ali su zatražile odgovornost bivše glavne tužiteljice Karle del Ponte "zbog uništenja glavnih dokaza za genocid u Srebrenici".

Predsjednica udruženja "Srebreničke majke“ Hatidža Mehmedović kazala je da ni danas nisu dobile konkretan odgovor kada će biti uhapšen Mladić.

- Rečeno nam je da će Mladić biti uhapšen, ali ni Bramerc nam nije mogao reći kada .Istovremeno tražimo da se pokrene odgovornost protiv Karle del Ponte koja je doprinijela uništenju glavnih dokaza protiv Srbije za genocid. Tražimo da se kazne i saradnici na ovom činu. Ubili su nam ovdje naše najmilije, a u Hagu su ubili naše sjećanje na njih - kazala je ona.

Ćatić: Nikada nijedno obećanje nije ispoštovano

- Imali smo koristan razgovor sa glavnim tužiocem. Saslušao nas je, ali nismo mogle dobiti neko čvrsto obećanje. Jer, i ranije su nas ubjeđivali da će hapšenje Mladića uslijediti vrlo brzo, ali nikada nijedno obećanje nije ispoštovano - izjavila je predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice“ Hajra Čatić.
      
Brammertz stigao helikopterom u Potočare

Helikopterom EUFOR-a, Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala, stigao je jutros oko 11 sati u Potočare.

On je obišao kompleks Memorijalnog centra i izjavio da se kao čovjek osjeća tužno i nelagodno. Rekao je da su u Haškom tribunalu već neki zločinci i izvršioci genocida odgovarali i osuđeni.


27.04.2010.

ISTAMBULSKA DEKLARACIJA: DRAGAN CAVIC PODRZAO STAVOVE HARISA SILAJDZICA

 

image Dragan Čavić / 24sata.info

24SI - Predsjednik Demokratske partije (DP) Dragan Čavić komentarisao je na današnjoj press-konferenciji Istambulsku deklaraciju koju su potpisali predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, predsjednik Srbije Boris Tadić i turski predsjednik Abdulah Gul.

Predsjednik DP-a je naglasio da pozdravlja svaki pokušaj ljudi "kao što je Haris Silajdžić da mijenjaju stavove u regionalnim odnosima sa stanovišta činjenice da je on personifikacija radikalne probošnjake politike prema ulozi Srbije u tim odnosima".

Napomenuo je da tu uopšte ne govori o sadržaju same deklaracije, već pokušaju da se relaksiraju regionalni odnosi.

On ističe da je nevjerovatno da član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nije znao da će biti potpisana Istambulska deklaracija, jer se o tome danima govorilo, zbog čega je sve reakcije predstavnika SNSD-a ocijenio konfuznim.

"Njima se ustvari izbija iz ruku osnovni argument na kome oni grade svoju politiku - konflikt sa Sarajevom, a personifikacija takvog Sarajeva im je Haris Silajdžić", dodao je Čavić.

Ako se, dodaje, između Silajdžića i Tadića postigne neka vrsta dogovora, time su izbijeni svi aduti za političko djelovanje SNSD-a, jer njihova koncepcija utjecaja na birače je - konflikt, retorički i etnički.

Optužio je SNSD da jednu priču "servira" građanima u RS-u, kao što je bilo spominjanje navodnog mirnog razdruživanja, a drugu predstavnicima međunarodne zajednice, gdje se podržava ulazak BiH u NATO.

Takvim stvarima, kaže, "sluđuju" se birači i pred naredne izbore kako ne bi pitali ko to pljačka "Šume RS", zašto se tom preduzeću duguju milioni, a niko nije odgovarao, zašto se u Banjoj Luci 35 dunuma zemlje da čovjeku koji sada, navodi, sjedi u zatvoru, a prijatelj je sa najvišim zvaničnicima SNSD-a, zašto su uskraćena boračka prava u RS-u, koliko je radnika ostalo bez posla, zašto Vlada RS kupuje objekte od privatnih preduzeća...

(fena)

27.04.2010.

MILORAD DODIK O "MAJCICI" SRBIJI: TERITORIJALNI INTEGRITET UGROZEN PRIZNANJEM KOSOVA OD TURSKE!?

 

image Zastava Turske / 24sata.info

24SI - Predsjednik Vlade RS-a i SNSD-a Milorad Dodik podržao je danas stavove člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića o istanbulskoj deklaraciji te naveo da "ne vjeruje Turskoj, jer je pristrasna prema bošnjačkoj strani".

Za Tursku je rekao "da je vidljivo da  je ona već duže pokrovitelj bošnjačkih interesa u BiH, da njena neutralnost nije dosljednja i dokazana, već da igra ulogu navijača za interese Bošnjaka u BiH i time pokušava da istrumentalizuje i taj sastanak u Istanbulu".

Ponovio je Radmanovićevu tvrdnju da je Silajdžić tu deklaraciju "prihvatio bez stavova Predsjedništva BiH" te da je "doveo u zabludu druga dva predsjednika da ima mandat da uime BiH potpisuje dokumente".

I pored prihvatanja deklaracije od Srbije, Dodik je na press-konferenicji rekao da "RS i pored svega ostaje u prisnim odnosima sa Srbijom u skladu sa Sporazumom o specijalnim vezama, koja je slobodna da čini sve one političke stvari za koje misli da su dobre za nju".

Potvrdio je da je razgovarao sa Tadićem i da mu je rekao da nije problem regionalna saradnja, "ali da je Silajdžić zloupotrijebio svoj položaj predsjedavajućeg Predsjedništva, lažno se predstavio, jer sve odluke mora donositi Predsjedništvo BiH".

Tadić mu je, kaže, na to rekao da nije znao za to.

Kada je u pitanju sam sadržaj istanbulske deklaracije, on tvrdi da su u njoj "prisutni određeni antidejtonski stavovi". Ističe da je izostao i stav koji se odnosi na rješavanja povratka izbjeglih, pri čemu je u nedavno utvrđenoj strategiji utvrđen ravnopravno i ostanak, a u toj deklaraciji se to ne spominje.

Također, u njoj se daje podrška teritorijalnom integritetu BiH, koji ničim nije ugrožen.

"Teritorijalni integritet Srbije je ugrožen priznanjem Kosova od Turske, a spominje se BiH, koji uopšte nije ugrožen", kazao je.

Nema ništa protiv bilateralnih odnosa Turske i Srbije, ali kada su u pitanju njihovi odnosi prema BiH, moraju postojati utvrđeni stavovi ko nju predstavlja.

"Nastavljamo da gajimo dobre odnose sa Srbijom, ali ćemo nastaviti da razjašnjavamo svoju poziciju i zalagaćemo se za interese RS-a", zaključio je i dodao da i pored svega ipak nema zastoja u odnosima RS-a i Srbije.

(fena)

27.04.2010.

MILORAD DODIK "OTKRIO KARTE": AKO PRIZNAMO GENOCID, NEMA OPSTANKA ZA REPUBLIKU SRPSKU!

 

image Genocid prema Miloradu Dodiku / ilustracija / 24sata.info

24SI - Za premijera Republike Srpske Milorada Dodika, Rezolucija o Srebrenici koju je usvojila srbijanska Skupština potpuno je neobavezujući dokument, a on i njegov tim smatraju da je istina drugačija.

U intervjuu za današnji broj srbijanskih "Večernjih novosti" Dodik zamjera Srbiji što je usvojila akt koji, kako kaže, sugeriše genocid, kao i to što drugi zločini nisu jednako tretirani.

Ali, navodi list, Dodik tvrdi da taj stav ne znači razdor sa maticom, niti sa njenim rukovodstvom.

"Srpska će samo nastaviti svoju bitku za istinu jer priznavanje genocida nju može da košta opstanka", kaže Dodik i dodaje da će se o Srebrenici čuti istina i da od nje niko neće moći da okreće glavu.

"Pod pritiskom visokog predstavnika, Vlada RS natjerana je 2004. godine da izradi izvještaj o Srebrenici u kome je navela činjenice i podatke koji su se pokazali netačnim", rekao je Dodik navodeći da je prikazano da se radi o 7.000, a ne o 3.500 žrtava.

"Već smo došli do podataka da se više od 500 ljudi sa tog spiska nalazi među živima, da više od 250 osoba sahranjenih u Potočarima nije ni stradalo u Srebrenici. Da ne pričam da se sada i rodbina stradalih sahranjuje u Memorijalnom centru, pa se i to prikazuje kao dokaz kolektivnog zločina koji su počinili Srbi. Niko ovde ne želi da umanjuje obim zločina, ali želimo da otklonimo manipulacije", pojasnio je Dodik.

Dodik kaže da mu nije jasno zašto je srpski parlament usvojio deklaraciju o Srebrenici i da je protiv nje, kao i protiv kvalifikacije tog događaja u Srebrenici kao genocida.

"Nažalost, iz onog što je napisano u deklaraciji Skupštine Srbije, to može da se tako tumači (kao genocid). Sa druge strane, ne slažemo se sa tim što je Srbija izdvojila jedino događaj u Srebrenici. Nema nikakvog razloga da ona bude izuzeta iz konteksta čitavog ratnog dešavanja. Zar treba da generacije koje dolaze na ovim prostorima obilježavaju samo jedan događaj kao mjesto zločina - Srebrenicu? To neće moći, i u to nas niko, pa ni Srbija, ne može da ubijedi", nastavio je Dodik.

On je još rekao da je njegov stav bio i ostao veoma jasan - ako dođe neko da ponudi Evropu u zamjenu za priznavanje genocida u Srebrenici "ja ću reći: hvala vam za Evropu! Mojim postupcima neće rukovoditi neki Jelko Kacin, koji je upalio rat na Balkanu, a sad bi da dokusuri srpski narod i Srbiju. A takav je i predložio Rezoluciju o Srebrenici u Evropskom parlamentu".

On smatra i da neće proći poziv Srbije da svi osude zločine.

(24sata.info)

27.04.2010.

TUZLA I MESA SELIMOVIC

Tuzla i Meša Selimović

Meša Selimović na otvaranju gimnazije u Tuzli - Snimci fotografija iz knjige Radovana Popovića 'Život Meše Selimovića'

Meša Selimović na otvaranju gimnazije u Tuzli - Snimci fotografija iz knjige Radovana Popovića 'Život Meše Selimovića'

26.04.2010.
Grad na zrnu soli s posebnom radošću i uvažavanjem osjeća stoti rođendan Meše Selimovića. Ovaj istaknuti bh. književnik rodio se u Tuzli i jedno vrijeme u ovom gradu je i živio. Ipak, rijetko što u ovom gradu podsjeća na njega, tek jedna Gimnazija koja nosi njegovo ime i jedna ulica u kojoj se Meša i rodio. Tuzla u središtu grada ima i bistu Meše Selimovića koja na pravi način i odaje njegov karakter. Ove godine navršava se i deset godina od najznačajnije književne nagrade za najbolji roman Zapadnog Balkana nazvane „Meša Selimović“ i književnih susreta Cum grano salis. No je li se Meši Tuzla koju je on jako volio dovoljno odužila?

Direkor Gimnazije „Meša Selimović“ Mirsad Halilović kaže da ova školska ustanova jednom godišnje svečanim programom se prisjeća velikana pisane riječi. Tako će biti i ove godine. No, učenici ove gimnazije nikada nisu sudjelovali niti na jednim književnim susretima mada bi samim time što dolaze iz Škole koja nosi Mešino ime mogli biti konkurencija.

„Mi svojim radom i djelima naših učenika nastojimo osvijetliti životno djelo Meše Selimovića. Ja osobno smatram, možda nisam u pravu, da je naša osnovna djelatnost edukacija i stvaralaštvo. No neka stajališta koja bi ovoj gimnaziji dala neku turističku notu sigurno bi dobro došla“,
kaže direktor Halilović.

Od ove Gimnazije mnogi građani očekuju da baš u njoj učenici dobiju vrhunsko čitalačko iskustvo, postanu književno bogati i na takav jedan način barem jednom godišnje budu domačini književnih susreta za učenike svih Gimnazija. Ovakvu Gimnaziju bi volio i Meša Selimović. Učenica ove Gimnazije Lajla Kušmić mišljenja je da njezina škola nije posvetila dovoljno pažnje jednom velikom piscu.

„Čovjek koji tako nešto ostavi i napravi mislim da zaslužuje puno više nego što smo napravili“,
kaže Lajla.

Za ime Meše Selimovića najviše se posljednjih deset godina u Tuzli vežu književni susreti „Cum grano salis“ na kojima se dodeljuje književna nagrada za najbolji roman Meša Selimović. Ovu nagradu do sada su dobile brojne književne veličine poput Mirka Kovača, Miljenka Jergovića, Ivice Đikića. Tih dana Tuzla odiše duhom koji podsjeća da je baš ovaj grad iznjedrio Mešu Selimovića. Ova nagrada danas je veliki književni prestiž.

„Moj cilj je bio da Tuzla osim po onom po čemu je prije bila poznata po svom industrijskom naslijeđu, da bude i centar knjige, centar mastionice i pera. Htio sam da Tuzla postane gospodar nagrade za roman. Tuzla je to zaslužila zog Meše Selimovića i Derviša Sušića, ali i drugih pisaca“,
kaže književnik i načelnik Tuzle Jasmin Imamović osnivač književnih susreta koji je htio na ovakav način ukazati poštovanje piscima.

Odužiti se prihvatajući njegove vrijednosti

Meša Selimović najznačajnije je tuzlansko ime i u sferi umjetnosti. To je jedna duhovna vertikala.

„Sama činjenica da se rodio u Tuzli mnogo govori. Ja mislim da postoji neki pijetet nas Tuzlaka prema ovom velikom autoru“,
kaže Čazim Sarajlić direktor Međunarodne galerije portreta Tuzla.
Rodna kuća Meše Selimovića

Upravo Čazim Sarajlić je prije deset godina pokrenuo inicijativu da se naprave biste Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića koje danas krase središte Tuzle. Koliko je Meša velik govori i činjenica da je preveden na preko 25 jezika.

„Takva jedna književna i kulturna vrednota u Tuzli se ne rađa svakih stotinu godina Evo prošlo je 100 godina a Tuzla i BiH nisu još iznjedrile takvog jednog velikana pisane riječi“,
smatra Čazim Sarajlić.

Duh Meše Selimovića je u njegovim romanima i njegovoj književnoj leksici i zato Tuzla kroz roman i čuva ovo veliko ime i uspomenu na Mešu.

Za razliku od prošlog stoljeća kada se ime Meše Selimovića u ovom gradu rijetko i spominjalo, posljednjih deset godina mnogo toga je napravljeno za očuvanje i značaj imena poput Meše Selimovića.

Vitomir Pavlivić
, tuzlanski novinar, pisac i publicista smatra da bi bilo sjajno kada bi turista ili svaki dobronamjeran čovjek, književnik ili povijesničar bio u prilici da na mnogim zgradama u Tuzli pročita njegovo ime i njegovu biografiju.

„Možda se najbolje Meši možemo odužiti tako što ćemo prihvatiti njegove vrijednosti i utkati ih u svoje biće, a to se počinje od ranih dana. Ja ne znam kako se to čini danas, ali mislim da tu stvari slabo stoje“
, kaže Pavlović. 
27.04.2010.

BERNAR KUSNER: U SARAJEVU OCEKUJEM I SRBIJU I KOSOVO

KUŠNER: U SARAJEVU OČEKUJEM I SRBIJU I KOSOVO Ispis
 27.04.2010.

 

Bernard Kushner: Srbija i Kosovo u EU ulaze kao dvije države

Bernar Kusner

 

bernar_kusner.jpgFrancuski šef diplomatije Bernar Kušner na marginama Savjeta ministara u Luksemburgu, kaže da Srbija mora da prema Kosovu vodi evropsku politiku ukoliko želi da postane dio EU. Ubrzo poslije posjete ovog diplomate Beogradu šef srpske diplomatije Vuk Jeremić je upozorio ...

... na to da je tragična greška vezivati put Srbije u EU i rješavanje pitanja Kosova?

– Od moje posjete Beogradu početkom marta promijenile su se neke stvari i moraće još da se mijenjaju. Moj kolega Vuk Jeremić sprovodi politiku za koju misli da može donijeti rezultate. Međutim, vjerujem da većina ljudi u Srbiji, a svakako mladi, znaju šta mora da se uradi. Nisam tražio da Srbija prizna Kosovo već, jednostavno, da počne da komunicira s Kosovom. Postoje životno važna pitanja, kao što su električna energija, transport, putovanja ljudi, ne samo status.

Na pitanje da li je tražio da Srbija odustane od namjere da vrati pitanje Kosova u UN poslije mišljenja Međunarodnog suda pravde, Kušner u intervju za Dnevbnik kaže:  "Nisam tražio da Srbija odustane od namjere da vrati pitanje Kosova u UN. Srbija je slobodna i suverena zemlja. Nemamo nijedan poseban uslov za Srbiju, ali sam u Beogradu jasno rekao da ne vjerujem u to da Srbija može napredovati ka EU s teretom Kosova. Upoznao sam srpske lidere s problemima s kojima smo se suočavali u slučaju Kipra i rekao da ne želimo da ih ponovimo. U Beogradu su vrlo dobro shvatili šta sam im rekao jer sam bio krajnje otvoren, rekavši: nemojte to da radite jer neće biti moguće da napredujete ka EU. Ali nisam tražio da odustanu od bilo čega." 
 

Kušner je uvjeren da mišljenje MSP-a ne može ništo promijeniti. "Ne, to je tako očigledno. Čak i ako mišljenje MSP-a bude povoljno po Srbiju, to ništa ne mijenja jer 27 zemalja članica EU donosi odluku o tome ko će da bude kandidat za članstvo u Uniji, kao i o svakom drugom koraku ka članstvu u EU. Ne znamo da li će MSP donijeti odluku do juna ili kasnije. U svakom slučaju, mi imamo poziciju, kao EU, o putu Srbije ka članstvu u EU, koju mišljenje MSP-a ne može promijeniti. I u Beogradu, kao i u Prištini, mora svima da bude jasno da moraju da razgovaraju i da sarađuju, a onda ćemo da vidimo da li možemo ubrzati evropske integracija, što bih volio da se dogodi".

Govoreći o predstojećoj konferenciji EU u Sarajevu, rekao je da nije siguran da će pojaviti i Srbija i Kosovo. "Posljednji put to nije uspjelo na skupu u Sloveniji. Hajde da se nadamo da će u Sarajevo svi doći i da će pričati međusobno. Očekujem da dođu, ali to zavisi od njih, ne mogu da kažem da sam siguran. Ali u pitanju je proces koji se ne može zaustaviti. Znam da se predstavnici Srbije i Kosova sada više sastaju nego ranije. No, ponavljam, to je proces i trebaće jedna generacija da se stvari normalizuju."

Podjela Kosova je moguća ako se dogovore Srbi i Kosovari

Ne mislim da je  moguća podjela Kosova. Ali nisam Srbin ni Kosovar. Podjela neće biti preduslov za bilo koga, no ako se poslije dvije strane dogovore, to je druga stvar. Jedno je sigurno: Srbija mora i prema Kosovu da vodi evropsku politiku ako želi da bude dio EU.

O novom sporu oko mobilne telefonije, Kušner je bio ciničan: "Mobilni telefoni funkcionišu, koliko ja znam. Nikome nije onemogućeno da priča, treba samo izabrati mrežu."

Biznis.ba

27.04.2010.

SELMO CIKOTIC: O STATUSU NEPOKRETNE VOJNE IMOVINE POSTOJI KONSENZUS

CIKOTIĆ: O STATUSU NEPOKRETNE VOJNE IMOVINE POSTOJI KONSENZUS Ispis
 27.04.2010.

 

Selmo Cikotic

cikotic.jpgMinistar odbrane BiH Selmo Cikotić izrazio je nadu da će BiH imati potrebnu volju da riješi pitanje statusa 69 lokacija perspektivne vojne nepokretne imovine koji su uslov za dobijanje Akcionog ... ... plana za članstvo u NATO /MAP/, jer za to, kako je naveo, postoji konsenzus relevantnih političkih aktera u BiH.

"Mislim da imamo i kapacitet da to odvojimo od nekih drugih kompleksnijih pitanja, te da to riješimo. Ništa u BiH nije tako jednostavno, ali BiH je pokazala u više situacija u proteklih par godina da je sposobna razmatrati i rješavati najkompleksnija pitanja", izjavio je Cikotić novinarima pred sjednicu Komisije za međunarodnu saradnju SDA.

Cikotić je naglasio da je veoma dobro to što je NATO savez prepoznao ovaj kapacitet BiH, ali i sve ono što su institucije BiH učinile u vezi sa ispunjavanjem uslova za dobijanje MAP-a.

"Imamo par mjeseci da izvršimo tu obavezu i uđemo u prvi godišnji državni ciklus MAP-a istovremeno sa Crnom Gorom", naveo je on, napomenuvši da se prijava za taj ciklus MAP- podnosi u septembru.

Ambasador Norveške u BiH i kontakt ambasador za NATO u BiH Jan Bratu ocijenio je odluku ministara inostranih poslova NATO članica iz Talina, veoma dobrom i donesenom na vrijeme.

"Što se tiče BiH ulazak u MAP je sada veoma dostižan, tako da jedva čekamo nastavak događaja nakon ove odluke. Sjeveroatlantskom savjetu dat je mandat da BiH dodijeli MAP onog trenutka kada izvrši popis sve vojne imovine, i on može biti dodijeljen bilo kada s obzirom da ambasadori NATO-a stalno zasjedaju", istakao je Bratu.

Norveški ambasador pozvan je jučer kao gost-ambasador na sjednicu Komisije za međunarodnu saradnju SDA kako bi održao predavanje o NATO integracijama.

Ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a na sastanku u Talinu, donijeli su 22. aprila odluku da BiH bude primljena u Akcioni plan za prijem u NATO /MAP/, uz napomenu da će prvi godišnji program početi nakon što bude riješen status perspektivne vojne nepokretne imovine koji se odnosi na 69 lokacija koje su odlukom Predsjedništva BiH proglašene kao perspektivne za Oružane snage BiH.

Biznis.ba / Srna

27.04.2010.

INCKO - SPIRIC: FOKUS NA IZNALAZENJU RJESENJA DRZAVNE IMOVINE

INCKO – ŠPIRIĆ: FOKUS NA IZNALAŽENjE RJEŠENjA DRŽAVNE IMOVINE Ispis
 27.04.2010.

 

photo

 

Nikola Spiric

nikola_spiric_mala.jpgVisoki predstavnik u BiH Valentin Incko i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić razgovarali su u ponedjeljak o iznalaženju brzog rješenja za pitanje raspodjele državne imovine odgovarajućim nivoima vlasti kako bi svaki nivo vlasti imao resurse neophodne ... za izvršavanje njihovih dužnosti prema građanima.

Iz OHR-a je saopšteno da je rješenje pitanja raspodjele državne imovine jedan od preostalih uslova koji se moraju ispuniti i koje je postavio Savjet za provođenje mira da bi zatvaranje OHR-a bilo moguće.

Visoki predstavnik u BiH izrazio je zahvalnost za napore koje je Špirić uložio u proteklom vremenu kako bi riješio ovo pitanje.

Međutim, Incko je naglasio da bi napredak bio kada bi svaka institucija na državnom nivou identifikovala imovinu koju trenutno koristi i imovinu koju će morati koristiti u budućnosti, te je apelovao na predsjedavajućeg Špirića da donese odluku u Savjetu ministara kojom će inicirati ovaj proces.

Incko je u ponedjeljak održao odvojene sastanke sa članom Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem i predsjedavajućem Savjeta ministara Nikolom Špirićem.

Ti sastanci su bili dio u nizu sastanaka koje je visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU održao sa visokim političarima posljednjih sedmica, fokusirajući se naročito na važnost da se u okviru izborne kampanje razgovara o tome na koji način povesti BiH naprijed ka evroatlantskim integracijama.

Na sastanku sa Radmanovićem, Incko je konstatovao da je uspješan zahtjev BiH za ulazak u Akcioni plan za članstvo /MAP/ u NATO bila dugotrajna težnja svih vodećih stranaka i predstavlja značajan korak naprijed ka članstvu u NATO-u, a što ima ogromnu podršku građana.

Incko je naglasio da je sada još hitnija potreba da se pronađe rješenje za uslov koji je definisan kao neophodan za realizaciju MAP-a, a odnosi se na raspodjelu nepokretne vojne imovine.

Opisujući trilateralni samit u Istambulu kao "značajan korak u pravom smjeru", Incko je naglasio da je Evropska unija izgrađena na dijalogu, uzajamnom poštovanju i regionalnoj saradnji na pitanjima od zajedničkog interesa, a to je ono što bi zapadni Balkan trebalo da nastoji ostvariti.

Incko je naglasio da se očekuje da će konstruktivan dijalog između BiH i Srbije donijeti brojne prednosti građanima BiH u smislu poboljšane ekonomske aktivnosti i stabilnosti.

Tokom sastanaka sa Radmanovićem i Špirićem, visoki predstavnik je ponovio ono što je proteklih sedmica rekao i drugim višim stranačkim liderima, pozivajući ih da izbornu kampanju iskoriste kao platformu za unapređenje kreativnih načina kojima se problemi BiH mogu riješiti, kako bi oživjeli ekonomiju i poveli zemlju naprijed.

Biznis.ba / Srna

27.04.2010.

VUK JEREMIC: "SRBIJA NECE POVUCI OPTUZNICU PROTIV GANICA"

Jeremić: "Srbija neće povući optužnicu protiv Ganića"

image Vuk Jeremić / 24sata.info

24SI - Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić izjavio je da Srbija neće povući optužnicu protiv člana ratnog predsjedništva nekadašnje BiH Ejupa Ganića i da bi bila "duboko zabrinuta ako se on, u slučaju da bude izručen BiH, ne bi našao pred sudom".

Jeremić je u izjavi za "Daily Telegraph" rekao da Srbija ne želi da politizuje slučaj Ganić i naglasio da je Beograd ponudio da se ubrza ratifikacija bilateralnog sporazuma o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine, što bi, prema ocjeni britanskog lista, omogućilo da se Ganiću sudi u Sarajevu.

Ganić je uhapšen u Londonu u martu na osnovu optužnice i zahtjeva Srbije za njegovo izručenje zbog tzv. slučaja Dobrovoljačka.

Srpska vlada, prema riječima Jeremića, ne može da poništi odluku republičkog tužioca za ratne zločine koji je od Velike Britanije tražio izručenje Ganića.

"Možemo sve da uradimo veoma brzo i ne želimo da se politički uvlačimo u sukob na ovaj način", rekao je Jeremić.

On je istakao da se vlasti Srbije trude da individualizuju krivicu za ratne zločine kako se oni ne bi pripisivali narodima nego pojedincima i da su velike zasluge Vlade Srbije u promovisanju pomirenja sa BiH i drugim bivšim jugoslovenskim republikama, posebno Hrvatskom.

"Mi smo pokazali da smo ozbiljni kada je riječ o pomirenju i zbog toga smo platili visoku cijenu u javnom mnjenju. Iskreno vjerujem da su naši napori usmjereni ka punom pomirenju", rekao je Jeremić.

(srna)

26.04.2010.

POJACANJE SNAGAMA EUFOR-A: AUSTRIJA SALJE 200 VOJNIKA U BiH

 

 
image EUFOR u BiH / 24sata.info

24SI - Ministar odbrane Austrije Norbert Darabos najavio je danas na marginama sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Luxembourgu da će njegova zemlja uskoro u BiH poslati vojno pojačanje snagama EUFOR-a.

Kako prenose bosanskohercegovački mediji, Austrija će do početka juna u BiH poslati nešto više od 200 vojnika, koji će se pridružiti misiji EUFOR-a.

EUFOR je na teritoriju BiH rasporedio oko 2.000 vojnika iz 25 zemalja, a među njima je i 190 austrijskih vojnika. Komadant EUFOR-a je austrijski general Bernhard Bair. "Austrija je posebno odgovorna kad je riječ o sigurnosti i stabilnosti te balkanske države, koja je u središtu naše vanjske i sigurnosne politike" rekao je Darabos.

Austrijsko vojno pojačanje, prema istim izvorima, nadoknadit će određeni broj španskih, poljskih i italijanskih vojnika, koji će narednih mjeseci napustiti BiH.

(24sata.info)

26.04.2010.

BIVSI DOPISNIK ZA BBC: "TITO JE 35 GODINA DRZAO JUGOSLAVIJU NA OKUPU, A SAD CE TO RADITI EU"

Bivši dopisnik za BBC: "Tito je 35 godina držao Jugoslaviju na okupu, a sad će to raditi EU"

image Josip Broz Tito / 24sata.info

24SI - Trideset i pet godina je Josip Broz Tito držao Jugoslaviju na okupu uprkos mješavini nacionalnosti, jezika i religija.

Nakon njegove smrti 1980. tenzije među narodima isplivale su na površinu pa u konačnici dovele do rata na Balkanu. Bivši dopisnik za BBC Martin Bell istražio je Titovu ostavštinu. Tekst donosimo u cijelosti, navodi Index.

Njegova je moć jednom pod parolom bratstva i jedinstva držala Jugoslaviju na okupu, ali danas je uspomena na Tita podijelila. Trideset godina nakon smrti Josipa Broza Tita i dalje se neki Srbi, Hrvati, Bošnjaci i drugi opisuju kao "jugonostalgičari".

Jugoslavija je imala jak uticaj, uspješno je proigravala svjetske velesile i bila jedna od vodećih zemalja u pokretu nesvrstanih.

Kada je čovjek koji je predstavljao Jugoslaviju umro u maju 1980., na njegovu su pogrebu bili neki od najvećih svjetskih vođa. Ali, i dalje ima onih koji ga krive za rat zbog kojeg se jedanaest godina kasnije raspala regija.

Kako sam i sam pisao o tom ratu, ponovo sam prošao Bosnom, Srbijom i Hrvatskom i razgovarao sa Titovim drugovima i nekim političarima, starim i novim, uključujući Stjepana Mesića, kojem je u februaru istekao drugi predsjednički mandat. Pričao sam i sa Titovim najmlađim unukom Andrejem koji je, kao i Mesić, ponosan što živi u samostalnoj Hrvatskoj.

Jednog od glavnih svjedoka toga vremena Raifa Dizdarevića, koji ima oko 80 godina, upoznao sam u Sarajevu. Bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova i bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ vjeruje kako se korijeni nacionalizma nalaze u novoj konstituciji iz 1974. godine, koja je oslabila federalnu strukturu a da nisu provedene potrebne reforme. Kazao mi je: "Kada smo zaista krenuli prema decentralizaciji, nismo se posvetili ekonomiji. Umjesto toga posvetili smo se republikama".

Stare zastave i himne bile su zabranjene za vrijeme Tita, ali niko nije mogao zabraniti da se o tome misli. San o jednoj Jugoslaviji pao je pod pritiskom novog nacionalizma. Najžešće bitke tokom rata u Hrvatskoj vodile su se na Autocesti bratstva i jedinstva. U Bosni se rat vodio na Mostu bratstva i jedinstva u Sarajevu. Titova je legenda izblijedjela brže od nekih drugih ličnosti takvog kalibra. Ostali su neki kipovi ili ulice nazvane po njemu, svugdje osim u Sarajevu.

Posljedica toga rata posebno vidljiva u Bosni, gdje je u tri godine poginulo 97 hiljada ljudi, jest razjedinjenost naroda. Muslimani, Hrvati i Srbi koji su nekad živjeli zajedno, danas tako više ne žive. Posljedica je to politike identiteta. Sarajevo je danas većinski muslimanski grad iako to nije bio slučaj prije rata. Srbi kažu kako je danas u Sarajevu više džamija nego u Teheranu. Bosanski Srbi u svojoj mini državi kojoj je glavni grad Banja Luka odlučni su zadržati tu tvorevinu koju je omogućio sporazum u Daytonu krajem 1995. Dayton je donio mir, ali je stvorio ustav koji nije dopuštao da se stvari pomaknu sa mrtve tačke.

Trideset godina nakon smrti Josipa Broza Tita njegovo naslijeđe ne daje mnogo razloga za slavlje, osim činjenice da su ratovi završeni. Bosna, Srbija i Hrvatska nisu nasilne jedna prema drugoj. Ipak, njihova je zamršena historija prevelik uteg. Sve tri zemlje žele postati dio Evropske unije, zbog čega bi sa vremenom mogla otupjeti oštrica nacionalizma i vratiti se osjećaj "nacionalnog prostora" koji nisu imali od Titove smrti i sloma Jugoslavije.

(24sata.info)

26.04.2010.

PISMO PODRSKE: SLOVENIJA I ITALIJA TRAZE OD EU UBRZANJE POSTUPKA ZA UKIDANJE VIZA ZA BiH

 

 
image Pasoš BiH / 24sata.info

24SI - Ministri vanjskih poslova Slovenije i Italije Samuel Žbogar i Franco Frattini uputili su u ponedjeljak pismo podrške španskom predsjedništvu Evropske unije...

...da ubrza postupak za ukidanje viza za građane Bosne i Hercegovine i Albanije.

Pismo dvojice ministara potpisalo je još deset šefova diplomatija zemalja članica EU-a.

EU je u decembru prošle godine ukinula vize za građane Makedonije, Crne Gore i Srbije, dok su BiH i Albanija ostale na čekanju jer nisu ispunile kriterije koje je postavila Evropska komisija.

"Građani Makedonije, Crne Gore i Srbije sada su bliže našim građanima. Uspjeh ove tri zemlje također je bio snažan poticaj za Albaniju i BiH da pojačaju svoja nastojanja u ispunjavanju preostalih uslova. Sada je važno dovršiti proces, vodeći računa o tome da svi postavljeni uslovi trebaju biti ispunjeni", ističu dvojica ministara u pismu upućenom šefu španjolske diplomatije Miguelu Angelu Moratinosu, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu, prenijela je Hina.

Ministri ističu da i EU mora sa svoje strane pravodobno obaviti potrebne postupku kako bi Komisija do kraja ovoga mjeseca mogla napraviti prijedlog odluke i kako bi se cijeli postupak ukidanja viza za te dvije zemlje, uključujući i glasanje u Evropskom parlamentu, mogao dovršiti početkom jeseni.

(fena)

26.04.2010.

FRA PETAR JELEC: FRANJO TUDJMAN JEST DIJELIO BOSNU I HERCEGOVINU

Fra Petar Jeleč: Tuđman jest dijelio Bosnu i Hercegovinu

image Fra Petar Jeleč / 24sata.info

24SI - Fra Petar Jeleč, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, teolog i historičar koji predaje na franjevačkom Filozofsko-teološkom fakultetu u Sarajevu..

...a doktorirao na papinskoj Gregorijani sa disertacijom "Katolička crkva u BiH i NDH", u razgovoru za tportal komantarisao je optužbe Vlade i raznih boračkih udruženja koje su se slile na račun predsjednika Ive Josipovića nakon govora u parlamentu Bosne i Hercegovine.

Takođe je progovorio i o Tuđmanovoj politici podjele BiH koja je na cjedilu ostavila Hrvate iz Posavine i srednje Bosne te otkrio teoriju zavjere po kojoj je za pedofiliju u crkvi kriv komunizam.

1. Fra Petre, kako komentarišete govor predsjednika Josipovića pred parlamentom BiH u kome je izrazio žaljenje što je i Republika Hrvatska "svojom politikom devedesetih godina prošlog vijeka doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče'?

Odlično sročen govor predsjednika Josipovića pred parlamentarcima BiH je vrlo važan događaj za čitavu regiju i on predstavlja jednu od boljih stvari koje su se u zadnje vrijeme dogodile Bosni i Hercegovini. Ovaj hrabri Josipovićev potez i njegovo kajanje zbog tadašnje hrvatske (Tuđmanove) politike iz devedesetih godina nije, nažalost, dobro prihvaćen u redovima bosanskohercegovačkih Hrvata. Ni predstavnici hrvatskih političkih stranaka u BiH nisu oduševljeni ovim Josipovićevim govorom, pa su onda svojim egzegetskim akrobacijama krenuli tumačiti šta je hrvatski predsjednik zaista htio reći jer oni to, razumije se, znaju bolje od njega samog. Kako bi dokazali vlastito političko pravovjerje, međusobno su se takmičili u ponavljanju lažne i podaničke tvrdnje da je hrvatska politika sve ovo vrijeme bosanskohercegovačkim ljudima činila samo dobro. Ovaj Josipovićev čin ne ide na ruku ni mnogim srpskim političarima jer pridonosi stabilizovanju ukupne političke situacije u BiH, što sigurno ne odgovara Dodiku koji svojom destruktivnom politikom, uza sve očitije tolerisanje međunarodne zajednice, želi pokazati da je u ovoj zemlji nemoguće zajedno živjeti.

2. Zašto tako žestoki napadi premijerke Kosor, HDZ-a i raznih boračkih udruženja nakon njegove govora i posjete BiH na predsjednika Josipovića?

Predsjednik Josipović je pred parlamentarcima rekao istinu o hrvatskoj politici prema BiH devedesetih godina, koja je zaista doprinijela podjelama i stradanjima ljudi u ovoj zemlji. To je očito zaboljelo mnoge Tuđmanove saradnike iz HDZ-a koji se i danas nalaze na visokim položajima u toj stranci i koji dijelom snose odgovornost za takvu politiku. HDZ-u RH će očito trebati još puno vremena da se suoči sa negativnim posljedicama vlastite političke ostavštine. Tuđman i Šušak su svojim potezima devedesetih godina smijenili kompletno legalno izabrano vodstvo bosanskohercegovačkog HDZ-a i na čelo te stranke postavili svoga poslušnika M. Bobana, čovjeka vrlo sumnjive prošlosti, intelektualno i moralno nedorasla funkciji koju je obnašao. Još je tragičnije posljedice imala činjenica što su svojim špijunsko-obavještajno represivnim aparatom i podmetanjima uništili mogućnost stvaranja jedne jake i ozbiljne autohtone političke stranke bosanskohercegovačkih Hrvata, koja bi vodila afirmativnu politiku prema ovoj zemlji i svom narodu i umjesto toga ovdje stvorili poslušničku kopiju hrvatskog HDZ-a sa samo jednim dragim vođom. Tuđman i Šušak su vedrili i oblačili cjelokupnim društveno-političkim, ekonomskim i vojnim životom bosanskohercegovačkih Hrvata sve do svoje smrti i bez njihova odobrenja HDZ u BiH nije mogao donijeti nijednu važnu odluku. Vodili su dvoličnu politiku prema BiH – s jedne strane su deklarativno (i to ne uvijek) podržavali njen integritet, a s druge strane su svojim vojnim akcijama i dogovorima sa Karadžićem (sporazum Boban - Karadžić), Krajišnikom, Koljevićem (koji je svečano priman u Banskim dvorima u Zagrebu) sekundirali srpskom agresoru, radili protiv ove zemlje i svog naroda, posebno bosanskih i posavskih Hrvata čiju su postojbinu bez imalo grižnje savjesti prvo 1992. predali srpskom agresoru, a 1995. joj u Daytonu potpisali smrtnu presudu. Tuđman je nemoralno i nehumano optužio posavske Hrvate kako se nisu branili i naljutio se što su se usudili protestvovati protiv njegovih "vizionarskih" i "državničkih" poteza u Daytonu.

3. Je li predsjednik Tuđman učestvovao u pokušajima podjele Bosne i Hercegovine?

Naravno da jest i o tomu postoje brojni svjedoci, knjige, memoari, stenogrami, a najbolji svjedok je vrijeme u kome smo živjeli osjećajući na vlastitoj koži sve posljedice takve Tuđmanove politike koja je nanijela nesagledive štete ovoj zemlji, a prije svega bosanskim Hrvatima. Ako neko ne želi vjerovati vlastitim očima i pameti, objavljenim publikacijama i izjavama učesnika političkih događaja iz toga vremena, neka pročita Tuđmanove intervjue i stenograme u kojima on, vrlo jasno i bez okolišanja, govori o Bosni i Hercegovini kao o kolonijalnoj tvorevini koja će nestati i zastupa tezu da bi podjelom bosanskohercegovačkog teritorija trebalo udovoljiti Srbima jer bi time nestali razlozi za neprijateljstvo između Hrvata i Srba (Slobodna Dalmacija). Ratom sa Bošnjacima u kome nijedna strana nije ostala imuna na zločine, zatim osnivanjem logora po zapadnoj Hercegovini, sistematskim uništavanjem Mostara i rušenjem Starog mosta, Hrvatska je, po svjedočenju samog ministra Mate Granića, došla u međunarodnu izolaciju i bila na pragu uvođenja sankcija. Zločinima počinjenima u tom ratu i osnivanjem koncentracijskih logora za Bošnjake, Hrvatska je naposljetku definitivno izgubila status žrtve i ugled u međunarodnoj zajednici, što je vrlo jasno pokazao i sprovod predsjedniku Tuđmanu na koji nije došao niko od relevantnih svjetskih i evropskih političara.

4. Predsjednik Josipović je obišao dva stratišta Bošnjaka i Hrvata, u Ahmićima i Križančevu selu, gdje su ga, po prvi put zajedno mjestima stradanja, pratili i poglavari Katolička crkve i Islamske zajednice u BiH. Hoće li to doprinijeti poboljšanju odnosa između ova dva naroda?

To svakako treba pozdraviti i podržati i meni je drago što se to dogodilo. Lično se nadam da će taj potez pridonijeti relaksaciji odnosa između ova dva naroda iza kojih, kao najveća tragedija po ovu zemlju, stoji krvavi ratni sukob prouzrokovan prije svega Tuđmanovim i Šuškovim antibosanskim i antimuslimanskim ressentimentom. U tom sukobu, naravno, nije nevina bila ni bošnjačka strana, kako se može vidjeti po žrtvama koje su ostale iza nekih jedinica Armije BIH i kako to jasno pokazuju objavljeni stenogrami Alije Izetbegovića. Analitičarima bi svakako mogla biti zanimljiva i činjenica kako je jedan agnostik poput Josipovića, koga se sa oltara i u nekim crkvenim novinama javno vrijeđalo nazivajući ga "princom tame" (Katolički magazin), svojom inicijativom dao primjer i poticaj ovdašnjim vjerskim poglavarima da konačno učine ono što je odavno trebalo napraviti.

5. Predsjednik Josipović se u BiH susreo i sa predsjednicima hrvatskih parlamentarnih stranaka. Sastanku nije prisustvovao jedino predsjednik HDZ-a Dragan Čović. Kako to tumačite?

Vjerovatno je bio zauzet na jednom od sve učestalijih sastanka sa kolegom Dodikom, sa kojim je nedavno u Banjoj Luci sklopio predizbornu saradnju prema kojoj će na predstojećim jesenskim izborima Srbi iz Federacije podržati HDZ-ove kandidate, a ono malo preživjelih Hrvata iz tzv. Republike Srpske kandidate SNSD-a. Tom prilikom su se dvojica vodećih ljudi pred kamerama uzajamno divila jedan drugomu i komplimentirala sebi na odličnoj politici koju vode ove dvije "odgovorne stranke". Čović je ostao impresioniran funkcionisanjem tog, od Hrvata i Bošnjaka, temeljito očišćenog "boljeg dijela" BiH koji mu je očito uzor kako bi trebao funkcionisati njegov imaginarni treći entitet, još jedna predizborna prevara u režiji ovog političara.

Nisu stigli popričati o Bosanskoj Posavini, banjolučkim i kotorvaroškim Hrvatima, kako ne bi kvarili novostvorenu idilu na relaciji Mostar - Banjaluka. Nije "prvom u Hrvata" uopšte zasmetalo ni nedavno Dodikovo licitiranje i laganje o 700.000 žrtava u jasenovačkom logoru ni najnovije ponižavanje žrtava srebreničkog genocida, koje će ući u anale političkog i moralnog beščašća jednog balkanskog političara koji postaje sve sličniji Miloševiću. Zanimljivo je da ta činjenica prolazi bez negativnih komentara u crkveno-političkom prostoru bosanskohercegovačkih Hrvata, dok se, s druge strane, već četiri godine papagajski ponavlja teza da Komšić ne može predstavljati bosanskohercegovačke Hrvate jer su za njega glasali i Bošnjaci. Čoviću, koji je, uz raznorazne jelaviće, bendere, ive mire joviće, čordaše i ostale predstavnike novoobogaćene političke "elite", najodgovorniji za situaciju u kojoj se nalaze bosanskohercegovački Hrvati, očito nije bilo u interesu susresti se sa Josipovićem u Mostaru. Ali zato ćemo njega i nezaobilaznog mu sekundanta Čordaša nažalost uskoro viđati u počasnim ložama mnogih svetišta i u prvim klupama naših crkava, jer se bliže jesenski izbori, a narodu treba pokazati da se oni, uz vrlo spretno profitiranje na ljudskoj bijedi i muci, znaju pomoliti i Bogu za još jedan uspješan četverogodišnji mandat.

6. Postoji li među bosanskohercegovačkim Hrvatima ijedna politička stranka koja bi mogla autentično i iskreno zastupati interese hrvatskog naroda? Znamo da se HDZ podijelio u dvije stranke – postoje li među njima neke bitne razlike?

Određene razlike između dva HDZ-a postoje, ali ne bitne, kako je to neki dan, prilikom gostovanja u jednoj emisiji na FTV-u, žalosno pokazao predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić. Stranka HSS-NHI jedno je vrijeme bila barem neka opozicija štetnoj politici HDZ-a, ali je nedavnim izborom Lj. Lovrić postala satelit-stranka Dragana Čovića, što pokazuju i sve učestaliji sukobi unutar te stranke i napuštanje nekih od njenih visokih funkcionera iz Posavine. Tu su HSP i još neke druge stranke, ali ni u jednoj od njih ne vidim poštenog i sposobnog lidera koji bi svojem narodu mogao ponuditi autentičnu zdravu politiku i otklon od dosadašnjih promašaja i zabluda. Posrijedi je čista borba za fotelje i jedan sirovi makijavelistički pristup politici kao najpogodnijem obliku ličnog bogaćenja.

7. Katoličku crkvu u zadnje vrijeme potresaju pedofilski skandali. Hoće li to ozbiljno naštetiti ugledu Katoličke crkve u našem društvu?

To je već uvelike naštetilo ugledu Katoličke crkve kao malo što u njenoj historiji, a sve posljedice tih strašnih zlodjela počinjenih nad nevinom djecom su zapravo nesagledive. Još jednom se pokazalo da Katoličkoj crkvi ne može nauditi nikakav vanjski neprijatelj onoliko koliko ona sama sebi može naštetiti zbog izdaje vlastite vjerodostojnosti i osnovnih ljudskih i evanđeoskih principa.

8. Jeste li pročitali nedavni dopis Hrvatske biskupske konferencije upućen papi Benediktu XVI u kome biskupi sa svojim svećenicima složno ustaju u odbranu od napadaja na Crkvu, "mistično tijelo Kristovo" i na samog Papu? Kako komentarišete sadržaj toga pisma?

Pročitao sam taj tekst u kome me frapirala i ražalostila činjenica da hrvatski biskupi ni u jednoj jedinoj rečenici nisu našli za shodno da spomenu žrtve – djecu kojoj su zbog strašnih trauma uništeni i djetinjstvo i životi. Umjesto toga, tu se redaju tipične obranaške teze i podsjećanje na komunistička vremena kada se "udaralo na pastire Crkve", kao da to ima ikakve veze sa pedofilskim skandalima unutar Crkve. Izgleda da je komunizam kriv i za pedofiliju.

9. U kleričkim krugovima u Hrvatskoj i BIH u zadnje vrijeme se sve češće čuju glasovi kako iza otkrivanja pedofilije u Crkvi stoje neki tajni centri moći koji, nakon što su napali na Crkvu u Irskoj, kreću u obračun sa Katoličkom crkvom u Poljskoj i Hrvatskoj. To je neki dan u svom intervjuu za Radio Odžak ponovio i kardinal Puljić. Kako komentarišete tu teoriju zavjere?

Duga je historija raznoraznih teorija urote unutar Katoličke crkve, a ova koju ste upravo naveli spada u jednu od najmaštovitijih koju sam do sada čuo. Ona, naravno, nema nikakve veze za stvarnošću i volio bih kada bi autori te izjave i "spoznaje" otkrili koji su to tajni centri moći kojih se trebamo čuvati. Pokazalo se, nažalost, da se institucija koja pretendira da bude moralna vertikala u društvu nije kadra ispravno postaviti i suočiti sa ovako strašnim zakazivanjem unutar vlastitih redova i zločinom nad bespomoćnom djecom. Umjesto iskrenog kajanja zbog patnje nevinih žrtava i pokušaja saniranja toga velikog skandala, kod crkvenih ljudi se pojavljuju ovakve besmislene teorije zavjere, kao i jadna opravdavanja da pedofilija postoji i u drugim segmentima društva, kao da je to neka olakšavajuća okolnost za ono što su radili neki svećenici i biskupi koji su zataškavali njihova nedjela. Ako se Crkva na ovaj način nastavi odnositi prema problemu pedofilije u vlastitim redovima, njen ugled će biti ozbiljno narušen i kod najdobronamjernijih vjernika. Volio bih da odgovorni ljudi u Crkvi učine sve da se to ne dogodi jer ovo što se dosad napravilo po tom pitanju nije ispravan put kojim treba ići.

10. Kako komentarišete pisanje Večernjeg lista o osnivanju komisije za Međugorje i kuloarske priče da postoji mogućnost da se biskupa Perića, protivnika međugorskog fenomena, planira ukloniti iz Mostara kako bi se lakše riješio taj problem?

Smatram da nisam prava osoba za odgovor na to pitanje iz jednostavnog razloga što "fenomen" Međugorja predstavlja sasvim irelevantnu stvar u mom ličnom i vjerničkom životu, uz poštivanje onih ljudi kojima to nešto znači. Irelevantni će zato za mene biti i rezultati te komisije koja će, po svoj prilici, postupiti u skladu sa onom starom poslovicom "vuk sit i ovce na broju". To će, izgleda, još dugo vremena, uz "muke po velečasnom Sudcu" biti dobar materijal za zabavu širokih narodnih masa.

(24sata.info)

26.04.2010.

JELKO KACIN: DODIKOVO GRUBO REAGOVANJE JE ZNAK DA SE OSJECA RANJIVIM

Kacin: Dodikovo grubo reagovanje je znak da se osjeća ranjivim

image Jelko Kacin / 24sata,info

24SI - Iako se najavljeno uspostavljanje boljih odnosa na relaciji Beograd -Sarajevo ocjenjuje kao pozitivno, EU negativnim ocjenjuje nespremnost BiH da, zbog unutrašnjih podjela, u punoj mjeri odgovori na pruženu ruku Srbije.

Usvajanje deklaracije o Srebrenici u Narodnoj skupštini Srbije, kao i rezultate trojnih razgovora u Istanbulu, mnogi u Briselu ocjenjuju kao važan napredak u odnosima između Beograda i Sarajeva. Specijalni izvjestilac Evropskog paralmenta za Srbiju, Jelko Kacin, smatra da uvijek treba biti optimista kada se započinje neko novo poglavlje, kao što je ovo u odnosima između dvije zemlje. Iako kaže da bi trebalo dobronamjerno shvatiti napore predsednika Srbije, Kacin dodaje:

"Dio politike odnosa sa susjedima uvijek se najavljuje van Srbije. Ili u Turskoj, ili u Hrvatskoj, ili u Mađarskoj.Trebalo bi zato sačekati i vidjeti kako stvari izgledaju unutar Srbije, kako na to reaguje srpska Skupština i javno mnijenje".

Na negativne reakcije koje se mogu čuti iz Banja Luke povodom novih koraka Beograda u pravcu bolje saradanje sa Sarajevom, Kacin kaže da Republika Srpska nikada nije imala ekskluzivno pravo na odnose sa Beogradom:

"To je iluzija koju su u Banja Luci dugo vremena gajili. Reakcije koje manifestuje gospodin Dodik pokazuju da je on u strahu od pozitivnog razvoja događaja. Što on grublje reaguje, utoliko je jasnije da se Dodik osjeća ranjivim i gurnut na stranu".

Da službeni stav Srbije nikada nije bio ovako pozitivan prema BiH, i da BiH nikada nije imala ovako dobre odnose sa susjedima takođe smatra i direktor programa za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi, Marko Prelec:

"Srbija apsolutno korektno ide u pravcu međudržavnih odnosa koji se moraju zasnivati na realciji Beograd - Sarajevo. Dakle, ne na parcijalnim odnosima sa entitetima, već na odnosima sa državom kao takvom. To je apsolutno korektno i dobro".

Prelec međutim naglašava da bi, sa druge strane, unutrašnje pitanje BiH moglo postati komplikovanije zbog činjenice da se novim razvojem događaja na relaciji Beograd - Sarajevo, srpska zajednica u BiH može osjetiti slabijom i ranjivijom. On kaže da to nije dobro, pogotovo ne u trentunoj situaciji, kada samo sa osjećajem sigurnosti zajednice u BiH mogu doprinijeti da BiH funkcioniše kao funkcionalno i koherentno društvo:

"Najbolji način koji bi pridonio pozitivnom razvitku, koji bi bio dobar za BiH, jeste da se utiče na svaku zajednicu pojedinačno da pruži ruke onim drugima. To mora biti nešto što će biti na dinamici odnosa Banja Luka - Sarajevo, i Sarajevo- Mostar".

Marko Prelec kaže i to da je samit u Istanbulu pokazao da postoji razdor po pitanju regionalnih odnosa unutar BiH. To se ogleda u činjenici da se stavovi Predsjedništva BiH ne shvataju kao glas BiH, već kao glas pojednih naroda i da je zbog toga BiH nedovoljno spremna da odgovori na pruženu ruku saradnje.

(deutsche welle)

26.04.2010.

SERGE BRAMERTZ U PREDSJEDNISTVU BiH: PODNOSENJE POLUGODISNJEG IZVJESTAJA VIJECU SIGURNOSTI UN-A

 

 
image Serge Brammertz / reuters

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić primio je danas u Sarajevu Sergea Brammertza, glavnog tužioca UN Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine.

Sastanku su prisustvovali i Boris Buha, savjetnik u Kabinetu Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH, te Nerkez Arifhodžić, savjetnik u Kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH.

Posjeta glavnog tužioca Tribunala BiH je u funkciji pripreme i podnošenja polugodišnjeg izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a.

Poželjevši dobrodošlicu u Predsjedništvo BiH, predsjedavajući Silajdžić je glavnom tužiocu Haškog tribunala rekao da je dosadašnju saradnju neophodno nastaviti i intenzivirati po ključnim pitanjima.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine je informirao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH o toku suđenja Karadžiću, saradnji sa pravosudnim institucijama BiH, kao i o mjerama i radnjama koje se preduzimaju na hapšenju Mladića i Hadžića, dva preostala bjegunca, čije privođenje pravdi nema alternativu.

Silajdžić je u tom smislu pitao kada Tribunal očekuje hapšenje i postavio pitanje revizije odluka o zaštiti dokumenata u vezi sa slučajem Milošević.

Takođe je naglasio neophodnost utvrđivanja odgovornosti za uništavanje predmeta iz masovnih grobnica, jer je te predmete trebalo vratiti BiH, a ne omalovažavati žrtve.

Predsjedavajući Silajdžić je takođe rekao da će biti pažljivo praćeno šta se događa sa Srbijom, koja je u prošlom izvještaju ocijenjena kooperativnom.

U toku razgovora ocijenjeno je da je saradnja sa oficirima za vezu veoma dobra i da se poslovi na operativnom nivou uspješno obavljaju.

Izraženo je obostrano uvjerenje da će se saradnja BiH sa Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine nastaviti sve do okončanja njegovog rada, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

(fena

26.04.2010.

SASTANAK INZKO - RADMANOVIC: PROPUSTENO VRIJEME ZA PROMJENE USTAVA BiH

Sastanak Inzko - Radmanović: Propušteno vrijeme za promjenu Ustava

image Valentin Inzko / 24sata.info

24SI - Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović sastao se danas sa visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom.

Razgovorano je o aktuelnim političkim pitanjima u BiH, a naročito o pristupanju BiH euroatlantskim integracijama, reformi Ustava, transformaciji Ureda visokog predstavnika i ispunjavanju 5+1 ciljeva i uslova, popisu stanovništva, regionalnoj saradnji, odnosima sa susjedima i drugim pitanjima.

Na početku razgovora, visoki predstavnik je zahvalio članovima Predsjedništva BiH za odluku o upućivanju jedinice Oružanih snaga BiH u Afganistan, koja je, pored drugih, doprinijela dobijanju članstva BiH u MAP-u pri NATO-u.

Ta odluka Predsjedništva BiH je pozdravljena i pozitivno ocijenjena od međunarodne zajednice, istakao je visoki predstavnik.

Radmanović je rekao da sada ostaje da se riješi teže pitanje, vojne imovine, sa obzirom na različite stavove u vezi s tim koji postoje u BiH. On je naglasio da to nije nadležnost Predsjedništva BiH, već da se ovo pitanje mora rješavati sporazumno između premijera entiteta i Vijeća ministara BiH, kako i nalaže Zakon o Oružanim snagama BiH.

Što se tiče promjena Ustava, sagovornici su se složili da je propušteno vrijeme da se izvrše one promjene oko kojih se mogao postići dogovor, a koje su vezane za Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, tako da sada nije realno zbog izbora bilo šta učiniti po ovom pitanju.

Ustavne razgovore o ovome treba nastaviti nakon održanih izbora u BiH, zaključeno je.

Radmanović je ponovio raniji stav da Ured visokog predstavnika treba što prije da se transformiše u specijalno predstavništo Evropske unije, tako da će domaći političari morati preuzeti odgovornost na sebe.

Istovremeno, izrazio je pesimizam u pogledu mogućnosti brzog dogovora oko popisa imovine, zbog različitih stavova u BiH, što je jedan od uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Na kraju, sagovornici su razmijenili informacije i mišljenja oko saradnje zemalja regiona, a prije svega o nedavnom susretu predsjednika Srbije, Turske i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u Istanbulu, saopšteno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića.

(srna))

26.04.2010.

HRVATSKA: BEZ SABORA NEMA SPORAZUMA O POSEBNIM ODNOSIMA

Bez Sabora nema sporazuma o posebnim odnosima

Jadranka Kosor i Sulejman Tihić na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a u Zagrebu, 23. travnja 2010. Foto: Enis Zebić

Jadranka Kosor i Sulejman Tihić na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a u Zagrebu, 23. travnja 2010. Foto: Enis Zebić

26.04.2010.
Za najveći dio hrvatske političke javnosti zajednička inicijativa HDZ-a Hrvatske i SDA Bosne i Hercegovine da se inicira sklapanje sporazuma o posebnim odnosima između dviju država došla je kao grom iz vedra neba. Načelno, svi podržavaju napore koji idu za poboljašavanjem regionalne suradnje, ali i podsjećaju da o bilo kakvim aranžmanima ovog tipa mora u Hrvatskoj raspravljati i odlučivati – Hrvatski sabor.

Inicijativa čelnika HDZ-a Hrvatske i SDA Bosne i Hercegovine da dvije države sklope sporazum o posebnim odnosima, predstavljena nakon sastanka vodstava dviju stranaka u petak u Zagrebu, je doista tek inicijativa, i o njoj će se nastaviti razgovarati početkom lipnja, kada hrvatska premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor odlazi u Sarajevo, kazali  su nam u središnjici HDZ-a na naš upit da saznamo pokoji dodatni detalj o ovoj ideji. 

Naime, ona zajedno sa vodećim ljudima HDZ-a tada odlazi u Sarajevo, i u sklopu aktivnosti povodom obilježavanja dvadesete obljetnice osnutka Stranke demokratske akcije tada će se održati zajednička sjednica vodstva dviju stranaka.

Nitko se u Hrvatskoj nije posljednjih dana bavio analizom ove inicijative, koja  je i medijski skromno predstavljena. 

Mate Granić
Bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova u devedesetim  godinama Mate Granić od svih je naših sugovornika bio najbolje upućen u tu inicijativu, pogotovo što je povodom sastanka vrha HDZ-a i SDA  razgovarao i sa Jadrankom Kosor.

„Ja sam o tome s njom razgovarao, i ona izuzetno drži do tog sastanka, da je to dobar i koristan sastanak koji otvara određene nove mogućnosti i neke nove inicijative. To je ono što možemo u ovom trenutku kazati.“


Svaka suradnja dobrodošla

U neformalnom razgovoru Granić nam je kazao kako je ideja o posebnim odnosima dviju država jako dobra, ako bi u njenu realizaciju  – bar što se tiče hrvatske strane – krenuo neki sposoban i utjecajan ministar. „Tu bi se moglo čuda napraviti,“ zaključio je Granić.

Tonino Picula
U najsnažnijoj oporbenoj stranci – Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske – podsjećaju da o takvim stvarima odlučuje Sabor. Za RSE govori član Predsjedništva SDP-a  Tonino Picula:

„Bilo kakva strateška promjena odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske koju, bez obzira na visok rang predlagatelja, šalju u medijski prostor protagonisti političkog života mora biti obrazložena i prije svega prihvaćena u Hrvatskom saboru. Sve ostalo može zvučati neobvezujuće, a ja bih rekao da najčešće zvuči neozbiljno bez rasprave u predstavničkom tijelu Republike Hrvatske.“


Politički analitičar i profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan bio je u izjavi za RSE vrlo suzdržan.

„Teško bih mogao ovo komentirati, jer mi je nejasan motiv. Jedino bih mogao reći da je svaka inicijativa koja bi išla prema jačoj regionalnoj suradnji dobrodošla, ali da nema dovoljno informacija da bi se procijenilo  pravac i domet ove inicijative.“


Urednik i komentator  u zagrebačkom „Jutarnjem listu“ Davor Butković kaže za RSE da bi takav sporazum bio nešto najbolje što se može napraviti za stabilnost ovog prostora.

„Mislim da je to dobro, važno i izvedivo, i da može bitno smanjiti tenzije  između Hrvata i Bošnjaka. Tenzije su vidljive i na nogometnim utakmicama – i ovog vikenda smo imali sukob u Mostaru na utakmici 'Veleža' i 'Zrinjskog'.“
26.04.2010.

KOLIKU SNAGU I PODRSKU IMA NOVI PATRIJARH?

Koliku snagu i podršku ima novi patrijarh?

Patrijarh Irinej, Foto: Vesna Anđić

Patrijarh Irinej, Foto: Vesna Anđić

 26.04.2010.
Danas je počelo redovno zasedanje Sabora Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, a prvi put Saborom predsedava novi patrijarh Irinej.

Dnevni red Sabora određuje se na početku zasedanja, ali se pretpostavlja da će se vladike najviše baviti pitanjima odnosa u Raško-prizrenskoj eparhiji, dakle na Kosovu. Zapravo, odlukom Sinoda o razrešenju vladike Artemija zbog sumnji u velike pronevere, odnosno  zbog finansijskih prekršaja u poslovanju zbog čega je već podignuta optužnica protiv njegovog zamenika i igumana manastira Banjska arhimandrita Simeona (Vilovskog).

Procene o tome šta će se dogoditi na Saboru, s obzirom na duboke podele između dogmatsko nacionalističkog krila i slabijeg liberalnog krila, različite su. Laičku javnost najviše zanima šta će se pokazati, koliku snagu i podršku ima novi patrijarh u odnosu na dve suprotstavljene struje u SPC i dokle je on spreman da ide.
 
Jedni veruju da je razvlašćivanje vladike Artemija samo uvod u čistku među sveštenstvom i monaštvom, drugi se pribojavaju snažnog pritiska koji dolazi iz delova Crkve, kosovskih Srba i desničarskih organizacija, kako bi se sve zataškalo. 

Budući da su suprotstavljene struje u Episkopatu bukvalno zaratile, veliko je pitanje da li će se novi Patrijarh snaći.
A ima se šta zataškati, od nepriličnog bogatsva u kome uživaju pojedini crkveni velikodostojnici - skupoceni automobili u kojima se voze i lusksuzno dvorovi u kojima žive, do pedofilije o kojima javnost povremeno saznaje.

Mirko Đorđević, Foto: Vesna Anđić
Publicista Mirko Đorđević:

„Budući da su suprotstavljene struje u Episkopatu bukvalno zaratile, veliko je pitanje da li će se novi Patrijarh snaći. Njegova odluka bi morala da prođe kroz Sabor i tu će biti, po mojoj oceni, vrlo žestokih sukoba. Ovo je situacija bez presedana. To je prvi put u istoriji naše Crkve da je jedan vladika suspendovan, a da se on ne predaje.“


Analitičar crkvenih zbivanja Živica Tucić:

„Ovaj Sabor mora da reši to pitanje na neki način. Znači, radi se o konstatovanju da li je bilo nekih materijalnih mahinacija ili ne. To crkvena i druga javnost itekako očekuje.“


Sukob političke prirode?

Suspenzija vladike Artemija koji u delu kosvoskih Srba ima veliku harizmu, nije samo ili nije pretežno priča o eventualnom lopovluku, kaže naš sagovornik Mirko Đorđević:

Ne radi se ovde o novcu. To ćemo tek videti kad budu dati svi podaci, šta će pokazati istraga...Sukob je čisto političke pirode i reperkutuje se na odnos Crkve i države. Artemije je , uz saglasnost drugih vladika, davao devet izjava u kojima je predsednika Tadića nazivao izdajnikom i zalagao se za radikalsku politiku na Kosovu.“

Živica Tucić:

„Došlo se do toga da su konzervativne snage u Crkvi podržale episkopa pre nego što je uopšte završena istraga. Određene snage su htele celo to pitanje da stave u kontekst modernizma, papizma, ekumenizma... znači da upakuju pitanje u potpuno drugi kontekst.“

 
Ko ima najviše uticaja na SPC?


Ko danas ima najviše upliva u Srspku pravoslavnu ckrvu, instituciju koja se nije odrekla svoje uloge u 90-im godinama, kada je bila bliski saradnik Slobodana Miloševića i kada je blagosiljala paravojsku pred odlazak na ratišta? Bilo ko da ima, takozvana demokratska vlast ili novo stara radikalska opozicija, teško da bi od Crkve tražio iko tu vrstu distanciranja. Danas je ključno pitanje -Kosovo.

Nećete mi verovati, ali politika najviše utiče na Crkvu. Akademija nema više taj značaj koji je imala, književnici takođe. Zna se ko vlada danas u Srbiji.
Na pitanje ko danas ima najviše uticaja na SPC, Živica Tucić odgovara:

„Nećete mi verovati, ali politika najviše utiče na Crkvu. Akademija nema više taj značaj koji je imala, književnici takođe. Zna se ko vlada danas u Srbiji."

 
Novi patrijarh se smatra čovekom kompromisa. Možda je zato i logično što ima, kako kaže Mirko Đorđević, podršku nosioca najviše državne funkcije u Srbiji.

„On trenutno ima podršku ustavnog poglavara Tadića i još nekih državnih struktura ali ne treba gubiti iz vida da je grupa akademika i  takozvanih intelektualaca potpisala podršku Artemiju u ovoj ljutoj političkoj borbi. Da ti vancrkveni faktori i dalje vrše ogroman uticaj, a da ne govorimo o tome da je 20-ak manastirskih bratstava u bukvalnoj pobuni.“
26.04.2010.

REPUBLIKA SRPSKA NEGODUJE ZBOG ISTAMBULSKE DEKLARACIJE

RS negoduje zbog Istambulske deklaracije

Haris Silajdžić, Boris Tadić i Abdulah Gul

Haris Silajdžić, Boris Tadić i Abdulah Gul

26.04.2010.
Sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i predsjednika Srbije Borisa Tadića u Istambulu i njihovo potpisivanje Deklaracije tokom proteklog vikenda većina bosanskohercegovačkih partija ocjenjuje istorijskim, tim prije što u posljednjih nekoliko godina odnosi između te dvije države nisu na zadovoljavajućem nivou.

Donedavno BiH nije imala ni ambasadora u Beogradu, nije održano niti jedna sjednica Međudržavnog vijeća, a ekonomska i kulturna saradnja na nivou država gotovo da nije ni postojala. Uprkos toj činjenici, vlasti Republike Srpske i tamošnja opozicija Deklaraciju smatraju nevažećom, jer tvrde da je Silajdžić bio u nezvaničnoj posjeti Turskoj. Istovremeno, u tom bh. entitetu vlada bojazan kako će ovom deklaracijom biti pogoršani odnosi između Republike Srpske i Srbije.

Sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i predsjednika Srbije Borisa Tadića u Istambulu i njihovo potpisivanje Deklaracije
različito su dočekani u Bosni i Hercegovini. Osnovu same Deklaracije čine opredijeljenost na uvažavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, saradnja na ekonomskom, međunarodnom i kulturnom planu, a daje se i podrška putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu.

Ni 24 sata od njenog potpisivanja, član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović je u Banjoj Luci Deklaraciju proglasio nevažećom, jer, kako je rekao, za njeno potpisivanje nije postojala saglasnost kolektivnog šefa države:

„Haris Silajdžić je, zajedno sa svojim ministrom inostranih poslova Svenom Alkalajem, bio u nezvaničnoj posjeti Istambulu i prema tome nije mogao prihvatiti nikakav dokument u ime BiH.“

Nova era

Predsjedavajući bh. Predsjedništva Haris Silajdžić tvrdi suprotno:

„Ja sam sa predsjednikom Radmanovićem o tome razgovarao prije toga. On je znao za tu deklaraciju, pa ćemo to na Predsjedništvu vidjeti, nije nikakav problem.“


Trojica članova Predsjedništva BiH, čija je nadležnost vanjska politika, i do sada su imali različite poglede na odnose sa zemljama u regiji, a svaki nastup u inostranstvu jednog od njih bio je pod lupom ostale dvojice. Kritike na njihov račun često su iznosili i lideri drugih političkih stranaka, no ovaj put to nije slučaj.
Sulejman Tihić, Foto: Midhat Poturović

Iako u praksi važe za rivale, predsjednik SDA Sulejman Tihić podržava to što je Haris Silajdžić u Istambulu potpisao Deklaraciju navodeći kako bi bilo dobro da je to i ranije urađeno s obzirom na činjenicu da četiri godine Bosna i Hercegovina i Srbija ne sarađuju. Istovremeno, Tihić je iznenađen negativnim reakcijama koje dolaze iz Republike Srpske, jer, kako navodi, u Deklaraciji su navedeni univerzalni principi saradnje:

„Ne vidim konkretno šta bi u toj deklaraciji moglo da smeta, osim ono što je do sada bilo kada se odnosi između BiH i Srbije svodili na odnose između entiteta i Srbije. Vjerovatno u RS ne postoji želja i spremnost da se unapređuju odnosi između država, nego samo između Srbije i entiteta.“


Vjerovatno u RS ne postoji želja i spremnost da se unapređuju odnosi između država, nego samo između Srbije i entiteta.
Zadovoljstvo potpisivanjem Deklaracije ne kriju ni u SDP-u. Član Predsjedništva stranke Damir Mašić ističe da je prvi put nakon četiri godine na sceni zaokret u smirivanju situacije i političkih tenzija između Bosne i Hercegovine i Srbije:

„Nadamo se da ulazimo u jednu eru koja neće biti obilježena kao što su bile obilježene prethodne tri, četiri godine u bespotrebnim raspravama koje nas nisu dovele nidokle, čak su nas vratile unazad.“


Strah od gubljenja ekskluzivnosti?

Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:

„Pozdravaljam svaki oblik regionalne suradnje. Tako ocjenjujem ovaj sastanak u Istambulu jer doprinosi regionalnoj stabilnosti. Što se tiče same Deklaracije, s obzirom na reakcije iz samog Predsjedništva koje su se već čule, upitan je legalitet ili legitimitet potpisivanja toga dokumenta.“

To je očit dokaz da RS i Srbija nemaju zajedničku spoljnu politiku i nemaju zajedničke interese.

I dok predstavnici stranaka u Federaciji Istambulsku deklaraciju ocjenjuju kao preokret u dosadašnjim odnosima BiH i Srbije, u Republici Srpskoj, blago rečeno, vlada panika. U negiranju postignutog dogovora, postojećoj vlasti koju predvodi SNSD pridružila se i opozicija.

Tako predsjednik SDS-a Mladen Bosić tvrdi da će poboljšanje odnosa BiH i Srbije narušiti odnose Republike Srpske i susjedne države:

„Da je to očit dokaz da RS i Srbija nemaju zajedničku spoljnu politiku i nemaju zajedničke interese.“
Tanja Topić

Negativne reakcije predstavnika vlasti i opozicje iz Republike Srpske analitičarka Tanja Topić smatra apsurdnim, tim prije što su, kako kaže, ti isti političari kritikovali govor Harisa Silajdžića u Mostaru prilikom posljednje posjete tom gradu srbijanskog predsjednika. Na naše pitanje u koji kontekst se mogu dovesti izjave čelnika pozicije i opozicije iz tog bh. entiteta, Topić odgovara:

„Meni se čini da u svemu tome ima i malo straha od gubljenja eksluzivnosti u odnosima sa Srbijom za koje su smatrali predstavnici političkih institucija RS-a da imaju isključivo pravo na to.“

U posljednjih nekoliko godina Republika Srpska ostvarila je putem specijalnih veza sa Srbijom saradnju na ekonomskom i kulturnom polju. Zvanične i privatne posjete Borisa Tadića i Milorada Dodika Banjoj Luci, odnosno Beogradu, u Federaciji BiH gotovo u pravilu su nailazile na neodobravanje zbog ocjene kako saradnja treba biti prvo uspostavljena na državnom, a tek onda na entitetskom nivou.

Takav zategnut odnos rezultovao je da skoro četiri godine BiH nije imala ambasadora u Beogradu, da nije održano niti jedno Međudržavno vijeće, niti riješeno ijedno od otvorenih pitanja između dvije države. Zbog toga ne čudi što potpis kojeg su Tadić i Silajdžić stavili u Istambulu, a koji znači ne samo poboljšanje odnosa već i zakopavanje „ratne sjekire“, mnogi u BiH ocjenjuju istorijskim.
26.04.2010.

MINISTRI ODBRANE EU PODRZALI TRANSFORMACIJU MISIJE ALTHEA

Ministri odbrane EU podržali transformaciju misije Althea

 

26.04.2010.
Autor: Elvir Bucalo

Ministri odbrane, zajedno sa šefovima diplomatija evropskih članica, danas podržali transformaciju misije Althea u BiH, istovremeno naglašavajući kako vojno prisustvo na terenu još uvijek ima svoju ulogu, barem do bh. izbora.

Policijska misija u BiH, sa fokusom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i vojna misija Althea, koja je trenutno u fazi tranzicije, dva su instrumenta jednog cilja- podrške BiH da bude stabilna, sigurna i prosperitetna zemlja, poručili su danas ministri odbrane, nakon zajedničkog susreta sa ministrima vanjskih poslova evropskih članica.

Otuda i njihova podrška vojnoj misiji Allthea, koja je, ne čekajući na promjenu političke klime na terenu, započela, paralelno sa vojnim prisustvom, razvijati i neizvršnu komponentu prisustva - savjetodavnu i trening misiju:

Carme Chacon
Španska ministrica odbrane, predsjedavajuća Vijećem ministara EU, Carme Chacon:

"Razmatrali smo operaciju Althea, gdje smo pozdravili početak tranzicije u neizvršsne operacije, aktivnosti koje su, kao što znate, od EU tražile bh. vlasti, a sastoje se od savjetodavne funkcije i treninga bh. oružanih snaga.
"

Ni ovaj put ministri nisu propustili, zbog zabrinjavajućeg stanja političke klime i ukupnih reformi u zemlji, podsjetiti kako gotovo redovno put BiH odlaze jasne poruke: Unija snažno podržava Dayton, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, stoji u potpunosti iza Visokog/specijalnog predstavnika, te traži od svih strana da njegove odluke izvršavaju, umjesto dovođenja u pitanje autoriteta međunarodnog/evropskog predstavnika.

Uvjereni su da vojna misija na terenu još uvijek ima bitnu ulogu u okviru ukupnih evropskih napora uloženih u stabilizaciju zemlje - njena nova komponenta, savjetodavna i trenerska misija će pomoći, vjeruju ministri, da što uspješnije domaće snage preuzmu odgovornost kakva im i pripada.

Plan je, za sada, povući vojne snage mjesec nakon izbora, ukoliko to prilike na terenu dozvole, jer uz ovu, stoji i ranija odluka ministara da, ukoliko to naloži situacija, evropske jedinice, oko 2000 vojnika, mogu na terenu ostati i nakon isteka godine.
26.04.2010.

FRANCUSKI MEDIJI: RUSKI HAKER NA CRNOM TRZISTU PRODAO 700.000 PODATAKA KORISNIKA FACEBOOKA

 

image Haker / ilustracija

24SI - Prema pisanju francuskih medija ruski informatičar na crnom tržištu prodao je oko 700.000 ličnih podataka korisnika mreže Facebook.

Podaci sa ukupno 1,5 miliona Facebookovih korisničkih naloga svakog 300. korisnika, prodaju se na crnom tržištu neke od istočnoevropskih zemalja, izjavili su stručnjaci firme VeriSign iDefence.

Spomenuta firma osigurava zaštitu na internetu. Iz VeriSign iDefencea kazali su da su podaci od 1.000 korisnika prodani po cijeni između 25 i 45 američkih dolara, što je ispod svake cijene. Ruski haker koji se skriva pod nadimkom Kirllos pretpostavlja se da je podatke prodao piratima ili kriminalnim organizacijama koji te informacije iskorištavaju za ubacivanje virusa u kompjutere. Iz društvene mreže Facebook nisu komentarisali ovaj slučaj.

(24sata.info)

26.04.2010.

VALENTIN INZKO: GRADJANI BiH CE U ZEMLJE EU BEZ VIZA MOCI PUTOVATI TEK NA JESEN!

 

image Bezvizni režim BiH sa EU / 24sata.info

24SI - Međunarodni predstavnik u BiH Valentin Inzko rekao je danas da će građani BiH u zemlje EU bez viza moći da putuju tek na jesen.

"BiH je ispunila svih 174 uslova za dobijanje bezbiznog režima, ali je to učinila kasno. Bile su tri inspekcije čije izvještaje treba da razmotri Evropski parlament koji bi odobrenje za bezvizni režim trebalo da objelodani u junu, ali će primjena početi najesen. Odobravanje bezviznog režima trebalo bi da objave komesar EU za spoljnu i sigurnosnu politiku Cetherine Ashton i ministar vanjskih poslova Španije Miguel Angel Moratinos na ministarskoj konferenciji 2. juna u Sarajevu", najavio je Inzko.

Odgovarajući na pitanja studenata nakon predavanja na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Inzko je rekao da EU ne djeluje antimuslimanski kad je riječ o bezviznom režimu, navodeći kao primjer da muslimani i Albanci iz Makedonije, iz Sandžaka, Beograda i Crne Gore mogu da putuju.

"I svi Srbi iz Banjaluke koji nemaju pasoš Srbije isto pate. Da bi dobili pasoš Srbije potrebno im je dvije godine, a do tada će sigurno biti ukinut vizni režim za građane BiH", naglasio je Inzko, dodajući da je siguran da neće biti masovnih izdavanja pasoša za Srbe iz BiH.

Prema njegovom mišljenju, BiH za pet godina neće biti član EU, ali hoće kandidat za članstvo.

Kad je riječ o bonskim ovlaštenjima visokog predstavnika, Inzko je naveo da raspoloženje u međunarodnoj zajednici nije tako da se ona koriste, osim kada se krši Ustav BiH i Dejtonski sporazum.

"Bonska ovlaštenja su u prošlosti korištena 900 puta. Bivši međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown je jednog petka smijenio 59 političara. Smijenjeno je ukupno 190 političara, a među njima i tri člana Predsjedništva BiH", rekao je Inzko.

On je istakao da je BiH već punoljetna i da međunarodna zajednica smatra "da BiH treba da odbaci štake".

"Mi ćemo tu bitu uvijek, ali sve manje kao OHR, a sve više kao EUSR i sa raznim fondovima", poručio je Inzko.

Govoreći o diplomatskim aktivnostima Turske na ovim prostorima, on je pozdravio prisustvo te zemlje na Balkanu i njen diferencirani pristup "koji nije samo politički i diplomatski, nego i ekonomski".

(srna)

26.04.2010.

SRBI PROTESTUJU ZBOG PREKIDA MREZE, PRISTINA ZADOVOLJNA

Srbi protestuju zbog prekida mreže, Priština zadovoljna

Priština - ilustrativna fotografija

Priština - ilustrativna fotografija

26.04.2010.
I dok u Gračanici nekoliko hiljada Srba sa centralnog Kosova protestuje zbog prekida rada mobilne telefonije iz Srbije, dotle u Prištini kažu da su uspeli da ostvare cilj i onemoguće dalji rad provajdera mobilne telefonije iz Srbije koji su radili suprotno zakonskim rešenjima na Kosovu.

„Izražavam najoštriji protest protiv bilo kakvih akcija kosovskih vlasti koje na jednostran, nenajavljen, nasilan način žele da menjaju i onako destabilizovanu svakodnevnicu Srba sa Kosova i Metohije", rekla je direktorka Doma zdravlja u Gračanici dr. Rada Trajković govoreći pred nekoliko hiljada Srba iz Gračanice i drugih naselja sa centralnog Kosova koji su danas protestovali zbog rušenja i prekida predajnika mobilne telefonije provajdera iz Srbije.

Protest je počeo protestnom šetnjom glavnom ulicom Gračanice, dok su ispred protestanata išla dva vozila hitne pomoći kao poruka da je prekid veza onemogućio i intervenciju hitne pomoći za one koji za to imaju potrebe.

Rada Trajković, Foto: Vesna Anđić
Dr. Trajković je rekla da niko nema prava da na ovaj način uskrati i onemogući telefonske veze Srbima sa Kosova.

„Oni koji su nas većinom i doveli u situaciju da nam svaka informacija, svaki telefonski poziv komšije, prijatelja, možda predstavlja razliku između opstanka i neopstanka na ovim prostorima nemaju prava da nam i tu sigurnost, obaveštenost i međusobnu povezanost na ovakav način uskrate“, rekla je ona.

Prema njenim rečima kosovske vlasti već dugo vremena infratstrukturu koriste za političke svrhe.

„Kako drugačije shvatiti postupak Kosovske regulatorne agencije za telekomunikacije koja se u petak, u cik zore, pojavljuje bez najave i upozorenja ruši predajnike i seče kablove srpskih lokalnih medija, telefonskih operatera samo zato da bi Srbi na Kosovu mogli probuditi u potpunoj izolaciji i mučnoj tišini.“

Gospođa Trajković je rekla da niko nema prava da bez ikakve najave, upozorenja ili pregovora ostavi na hiljade ljudi bez ikakvog vida komunikacija sa svojim komšijama, prijateljima, lekarima, porodicom na Kosovu ili onom koja ne živi na ovde.

„Niko nema prava da se na takav način igra životima i ekzistencijama ljudi sa kojima se navodno želi da postanu konstruktivan i cenjen deo jednog multietničkog društva“.

Akcijom Kosovske regulatorne agencije za telekomunikacije su isključeni i neki elektronski mediji, koji su uredno registrovani kod kosovskih vlasti, rekla je Trajković i za to zatražila odgoovrnost nadležnih. Protest je mirno završen.

Cilj je postignut

Istovremeno na konferenciji za medije direktor Kosovskog regulatora za telekomunikacije Ekrem Hoxha je rekao da je uspešno završen najveći deo posla na eliminisanju 26 od 28 stanica nelegalnih provajdera mobilne telefonije iz Srbije.

“Posao nije završen do detalja, ali je cilj postignut. ART će ostvariti merenja na nivou zemlje da bi konstatovala efekte mera koje je preduzela”, rekao je Hoxha.

Prema njegovim rečima u najvećem delu Kosova sada nema signala srpske telefonije.

Reagujući na najave mogućih protivmera od strane Srbije isključivanjem međunarodnog koda za Kosovo, generalni direktor Pošta i telekoma Kosova Shuqri Haxha kaže da su već duže vremena od odgovarajućih međunarodnih organizacija zatražili međunarodni kod za Kosovo

„Ova pretnja što se tiče koda treba da se uzme vrlo ozbiljno u obzir i međunarodne institucije treba da obezbede međunarodni kod za Kosovo i da ne zavisimo i da ne budemo izloženi pretnjama od strane organa iz Srbije“
, kaže Haxha.

Od juna 1999. godine bez dozvola nadležnih vlasti na Kosovu rade nekoliko operatera mobilne telefonije. U nekoliko navrata je u razgovorima UNMIK-a, kosovskih vlasti i predstavnika zvaničnog Beograda pokušano rešenje ovog problema, međutim i Beograd i Priština su ostali na svojim pozicijama. Priština je isticala da se radi o ilegalnim provajderima, dok je zvanični Beograd smatrao da je delovanje mobilne telefonije iz Srbije na Kosovu legalno.

Kao odgovor na akciju regulacione agencije za telekomunikaciju nepoznate osobe su u poslednja dva dana eksplozivom srušili dva repetitora kosovsko slovenačkog provajdera IPKO na severu Kosova. KFOR–e upozorio da nezavisno od frustriranosti za mere koje je preduzela agencija za telekomunikacije na uklanjanju mobilne telefonije iz Srbije južno od reke Ibar takve korake smatra neprihvatljivim i da isti ugrožavaju sigurnost na Kosovu. Oni će s toga biti prinuđeno da preduzmu adekvatne mere da obezbede red, mir i sigurnost na celoj teritoriji Kosova.

Mere koje je preduzela Kosovska regulatorna agencija za telekomunikacije je podržala vlada Kosova. Predstavnici Eulex su izjavili da to nije polje njihove nadležnosti.

*****
Pročitajte i ovo:
Eksplozija kod predajnika kosovskog provajdera, nema povređenih
Centralno Kosovo bez srpske mobilne mreže

26.04.2010.

SUOCAVANJE S PROSLOSCU JE U PRIHVATANJU ODGOVORNOSTI

Suočavanje s prošlošću je u prihvatanju odgovornosti

arhivska fotografija

arhivska fotografija

26.04.2010.
Iako se o procesu pomirenja i suočavnju s prošlošću u BiH, ali i regiji, govori godinama, on teče sporo i teško. Posljednja naučna istraživanja pokazuju da je viktimizacija jedna od najvećih prepreka, te da se, iako spremni čuti o počinjenim zločinima, građani, pripadnici različitih etničkih grupa, teško mire sa prihvatanjem odgovornosti. U ove procese moraju se uključiti i mlade generacije kako bi bile spremne oprostiti i graditi zajedničku budućnost jer, kako ističu stručnjaci, bez toga nema istinskog pomirenja.

Suočavanje sa događajima iz ratne prošlosti, prihvatanje odgovornosti i krivice, oprost - putevi su koji vode do istinskog pomirenja. Na tom putu brojne su prepreke, od društveno- političkih do psihološko socijalnih, te je u čitav proces potrebno uključiti i nauku.

Provedena istraživanja pokazuju da je jedna od najvećih prepreka pomirenju dugogodišnja viktimizacija, kaže Sabina Čehajić - Clansy, sa sarajevske Škole za nauku i tehnologiju, koja je nekolio godina istrazivala ovaj fenomen.

„Ja se isklučivo ovdje fokusiram na percepciju kolektivne viktimizacije u smislu ’moj narod je najveći gubitnik u ratu’. Znači, osobe koje smatraju da je njihov narod jedini istinski gubitnik u ovome ratu su osobe koje nisu spremne da priznaju ono što se desilo, koje nisu spremne da daju oprost, da oproste drugima, koje u suštini nisu spremene na pomirenje.“

Pomirenje je dugotrajan proces

Istraživanja o načinima pomirenja među ratom posvađanim etničkim grupama u BiH vođena su isključivo na mladima, rođenim tokom ili neposredno nakon rata. Iako nisu direktno učestvovali u ratnim dešavanjima, niti na bilo koji način mogu biti odgovorni za njih, generacije mladih moraju naučiti kako se suočiti sa prošlošću i zločinima koji su se desili, ističe Čehajić i dodaje:

„Prvo jeste priznavanje zločina i prihvatanje kolektivne odgovornosti za ono što se desilo. Odgovornost ne definišemo u smislu odgovorna sam za ono što su pripadnici mog naroda činili u prošlosti, ali sam odgovorna za ono kako ću se sada postaviti prema tome. Znači odgovornost definišem u smislu kao jedine ispravne, moralne reakcije, kao odgovor na ono što desilo, što jesu pripadnici mog naroda činili i radili, odgovor u sadašnjosti koji će nas, ustvari, sutra dovesti do tog nekog održivog i istinskog pomirenja.“


Pomirenje je proces koji dugo traje, nekada i decenijama, ali kontakti među mladima su šansa, ističe Zdravko Marjanović iz Bačke Palanke koji već godinama djecu iz Srbije spaja sa vršnjacima iz BiH, Hrvatske i Kosova. Međutim, puno se može učiti i iz iskustva evropskih zemalja, koje još uvijek prevazilaze traume Drugog svjetskog rata, kaže Marjanović.

„Naša deca su prošle godine bila u Nemačkoj. Tema je bila fašizam, pa su nas Nemci vodili u jedan gestapovski zatvor - i ono što je nas i našu decu oduševilo to je da smo videli da Nemci dovode svoju decu tamo iz škola da to vide. Ja sam našoj deci, pošto smo blizu Ovčare, obećao da ću ih odvesti u Ovčaru, pa smo po povratku otišli da naša deca vide i Ovčaru, da vide šta se dogodilo. I mene je to ubedilo da se sa decom na tu temu kad se tiče pomirenja jedino isplati raditi“
, objašnjava Marjanović.

Velika uloga vjerskih zajednica u pomirenju

Ipak, suočavanje sa prošlošću, pomirenje, uspostava dijaloga i oprost je složen proces koji zahtijeva angažman šire društevne zajednice i političkih lidera, kao i nevladinih organizacija. Taj proces mora teći paralelno u svim zemljama regiona jer, u suprotnom, nikada neće biti konačan, smatra Nenad Vukosavljević, iz Centra za nenasilnu akciju u Beogradu.

„Zato što je rat i prelazio preko granica. Verujem da nigde ne može biti stvarnog mira dok ga ne bude u celoj regiji i da taj proces suočavanja sa prošlošću, prihvatanja odgovornosti, menjanja tih nekih društvenih vrednosti ne može biti nikad kompletiran dok se u svim ovim našim zemljama to ne dogodi zajedno, u jednom paketu. Moje srce nikad neće biti mirno dok taj proces ne bude i u Bosni i u Hrvatskoj i na Kosovu. Ja ne mogu da se pravim lud da me se ne tiče šta je bilo, ili sad da je važno samo u Srbiji, u kojoj ja živim sada, da se neke stvari čak, možda, gurnu pod tepih ili da se kaže idemo u Evropu, gledamo u budućnost. Mislim da je strašno važno i strašno velika odgovornost da smognemo hrabrosti i angažujemo se u tom prekograničnom procesu“, ocjenjuje Vukosavljević.

U tom procesu značajnu ulogu imaju i vjerske zajednice, naglašava Oto RaFai, iz udruženja pod nazivom Regionalna adresa za nenasilno djelovanje iz okoline Zagreba:

„Da vjerske zajednice strateški rade na tome. Znači jeste stradanje, ali što je ključna poruka moje vjere? Svi će reći islam je mir, kršćanstvo propovijeda mir, pomirenje, ali hajdemo to strateški promovirati. Znači da župnik u jednoj zajednici ili imam da rade na tome da se ljudi susreću takvi kakvi jesu - različiti. Sada je ključno pitanje - ako gledamo sa vjerske strane to Bog od nas očekuje - sada se založiti za to pomirenje, za drugčijeg od mene.“

Za proces pomirenja unutar BiH, ali i zemalja regiona, dojučerašnjih zaraćenih strana su potrebni hrabri ljudi i smjeli potezi, kao što je nedavni hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Sarajevu i Ahmićima. Ipak, da bi se slike iz prošlosti mijenjale, moramo pomoći svi pojedinačno i ličnim primjerom, ističe Vukosavljević iz Centra za nenasilnu akciju u Beogradu.

******
Pročitajte i ovo:
Ivo Josipović u Ahmićima i Križančevu selu: Da se zločini ne ponove
Mučno je svjedočiti o zločinima
Bez riječi "genocid" Rezolucija nepotpuna
U BiH i Srbiji i dalje traju rasprave o usvajanju Rezolucije o Srebrenici
Dogovori o rezoluciji o Srebrenici: termin zločin ili genocid
Daleko od istine o zločinima
26.04.2010.

HERBERT OKUN: BOSNJACI SE NISU PRIPREMALI ZA RAT, ALI DRUGA STRANA JESTE

"KARADZICEVI I BOBANOVI STAVOVI BILI EKSTREMNIJI I VISE ODGOVARALI STAVOVIMA ETA-E U BASKIJI", REKAO JE OKUN
AUTOR: SRNA
image
Radovan Karadzic i Mate Boban
Foto: Arhiv

Suđenje bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je jutros u Haškom tribunalu unakrsnim ispitivanjem američkog ambasadora Herberta Okuna, četvrtog svjedoka optužbe.

Okun je početkom 90-ih bio zamjenik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Cyrusa Vancea i u tom svojstvu je u više navrata razgovarao sa predstavnicima sukobljenih strana, uključujući optuženog Karadžića.

Okun: Nije se Karadžić zalagao za transformaciju, već za podjelu BiH

Američki ambasador Herbert Okun negirao je danas pred Haškim sudom tvrdnju Karadžića da se on zalagao "ne za podjelu, već za transformaciju BiH".

- Ono što ste Vi nazvali transformacijom, u stvari je podjela - rekao je Okun Karadžiću u nastavku unakrsnog ispitivanja.

Okun je dodao da su ciljevi Karadžića i Mate Bobana "bili da imaju vlastite jedinice u BiH". Na Karadžićevu sugestiju da bi to bile jedinice kao Katalonija u Španiji, Okun je odgovorio da su njihovi stavovi bili "mnogo ekstremniji i više odgovarali stavovima ETE u Baskiji".

Okun je rekao da su Srbi u BiH tražili da imaju pravo veta koje bi se primjenjivao čak i na ustavne principe. Povodom Karadžićeve tvrdnje da to pravo "nije traženo samo za Srbe", Okun je rekao: "Vi ste bili očarani idejom da i druge zajednice to pravo imaju, jer bi to samo dalje narušilo centralnu vladu".

Okun: Srbe su više maltretirali Hrvati nego Bošnjaci

Okun je naglasio i da se sjeća da su za Karadžića najvažnije bile karte i koridori, kao koridor Beograd - Banjaluka.

Na pitanje da li je imao informaciju o planu Bošnjaka da se "Srbi izbace iz cijele BiH", Okun je odgovorio da mu je bilo ''poznato da je na nekim malim područjima došlo do maltretiranja Srba''.

- To su više činili Hrvati nego Bošnjaci, i znali smo da je postojala razlika u postupcima Srba i Bošnjaka u BiH - rekao je Okun.

On je potvrdio da se sjeća da je u jesen 1991. godine Karadžić od Alije Izetbegovića tražio da "jasno kaže da Islamska deklaracija nije njegov program i da je se odrekne". On je naglasio da je u Stranci demokratske akcije (SDA) bilo i drugih struja, i da su Haris Silajdžić i Ejup Ganić bili sekularisti, a jesu imali puno uticaja u stranci.

Na Karadžićevo pitanje "da li je bilo moguće sprovesti manjinsku politiku, odnosno da li se zalaganje SDA za unitarnu BiH moglo smatrati političkim nasiljem", Okun je odgovorio da je to "prejaka izjava".

- Želja za jedinstvenom državom bila je osnovni cilj i fundamentalno polazište za ciljeve bosanskih muslimana. Oni to nisu mogli postići ni ratom niti u pregovorima. Nije bilo mogućnosti da se taj muslimanski cilj ostvari, osim vojnom pobjedom, a to nikad nije postignuto, ni 1991. niti 2010. godine - rekao je Okun.

"Silajdžić i Ganić bili su sekularni, a Izetbegović nije krio da je vjernik"

Povodom Karadžićeve trvdnje da je za Srbe u BiH djelovanje grupa koje su zastupale ideje islamskog preporoda i podržavale islamsku revoluciju u Iranu moglo da bude razlog izvjesne brige, Okun je rekao da je to bila "pretjerana zabrinutost, koja može da proizađe iz bilo čega što ima veze sa religijom".

- Komunistički režim je ateistički i  zabranjivao je sve što ima veze sa religijom - rekao je Okun.

Upitan da li mu je Alija Izetbegović ikada objelodanio svoje namjere o osnivanju islamske republike BiH, sa islamskim zakonima, Okun je odgovorio da ni Izetbegović ni drugi Bošnjački rukovodioci sa kojima je imao kontakte to nisu rekli.

- Haris Silajdžić je potpuno sekularizovan, a Ejup Ganić, koji je za člana Predsedništva izabran kao Jugosloven, a zatim se izjasnio kao Bošnjak, takođe je bio veoma sekularno orijetnisan - rekao je Okun.

On je konstatovao da Izetbegović nikada nije skrivao svoju religioznost, kao što to nije činio ni George Bush mlađi, koji je za sebe govorio da je preporođeni hrišćanin.

- To se dešava u političkoj istoriji - konstatovao je Okun.

Prema Okunovom tumačenju, ekstremističke ideje mogu da budu razlog za uznemirenje ako njihovi zastupnici imaju vlast ili većinu u stranci, jer "svugdje postoje ekstremna ljevica i desnica".

- U slučaju BiH, 1990. i 1992. Bošnjaci nisu imali vojsku, ništa ni nalik na vojne jedinice i bili su u manjini u odnosu na bosanske Srbe i bosanske Hrvate, koji su iza sebe imali ogranizovane države. Šanse da se ovakve ideje ostvare, bile su minimalne - istakao je Okun.

Na Karadžićevo pitanje kada je, prema njegovoj procjeni, kako on tvrdi, Stranka demokratske akcije pokazala da je spremna za rat, Okun je odgovorio da su se "oni nadali da će izbjeći rat", da "nije vidio nikakve pokazatelje aktivnih priprema za neprijateljstva, ali da ih je vidio na drugoj strani".

Okun nije mogao da potvrdi Karadžićeve navode o osnivanju "tajnog savjeta za odbranu Muslimana" i formiranju Patriotske lige, početkom 1991. godine, a na čijem je čelu bio Izetbegović.

Upitan da li je uvijek vjerovao Izetbegoviću, Okun je odgovorio da nikada ne vjeruje nikome u potpunosti.

26.04.2010.

SRBIJA: VECINA PROTIV IZRUCENJA RATKA MLADICA, A TRECINA PODRZAVA DEKLARACIJU O SREBRENICI

 

image Anketna istraživanja / 24sata.info

24SI - Samo trećina Srba podržava Deklaraciju o Srebrenici kojom je srpski parlament krajem marta osudio zločine nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine.

Ovo su rezultati ankete koju je objavio srbijanski "Press", te navode da je većina ispitanih, njih 57 posto, protiv izručenja glavnoga haškoga bjegunca, Ratka Mladića.

Deklaraciju o Srebrenici podržava 32,7 posto ispitanih, 37,5 posto je protiv, a 30 posto je neodlučnih. Deklaraciju je srbijanska vladajuća koalicija jedva izglasala kajem marta, jer je opozicija bojkotovala glasanje.

Donošenje Deklaracije je od Beograda prije tri godine zahtijevao Međunarodni sud u Haagu koji je ubistvo 8.000 Bošnjaka u Srebrenici označio kao genocid. Ipak, srbijanska Deklaracija nigdje ne sadrži riječ genocid, nego samo žaljenje i izvinjenje porodicama žrtava zbog svega što nije učinjeno da bi se tragedija spriječila.

Srbija je za Deklaraciju dobila podršku svih tijela zaduženih za istragu ratnih zločina. Deklaracija naglašava i važnost hapšenja Ratka Mladića koji je jedan od najodgovornijih osoba upravo za zločin u Srebrenici. Međutim, prema ispitivanju, većina Srba se sa tim ne slaže. Mladićevo hapšenje podržava samo 25,7 posto ispitanih Srba, što je još manje nego 30 posto koliko ih je bilo za hapšenje tokom januara.

(24sata.info)

26.04.2010.

BiH: NEBOJSA RADMANOVIC SVOJU DRZAVNICKU FUNKCIJU SVEO NA ZADOVOLJAVANJE SUJETE MILORADA DODIKA!

 

image Milorad Dodik i Nebojša Radmanović / oslobodjenje

24SI - Vrh Republike Srpske počeo je iskazivati nervozu poslije poziva Bosni i Hercegovini za status MAP-a (Akcioni plan za članstvo) u NATO-u, navodi se u današnjem saopštenju potpredsjednika SDUBiH Mire Lazovića.

Lazović je tako komentarisao vanrednu press-konferenciju člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića koja je održana u nedjelju u Banjoj Luci.

"Radmanović je svoju odgovornu i dobro plaćenu državničku funkciju sveo na politikantske opstrukcije uskostranačkog lokalnog tipa zadovoljavajući sujetu premijera RS-a Milorada Dodika", istaknuto je u saopštenju.

Neselektivno i ispod svakog nivoa državničke funkcije koju obavlja, Radmanović je dijelio lekcije predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću, svom kolegi predsjedavajućem Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću i predsjednicima Turske i Srbije Abdullahu Guli i Borisu Tadiću zbog istanbulske deklaracije.

Svoju nervozu Radmanović je posebno iskalio na zaključak čelnika NATO-a, da vojna imovina mora prijeći sa entitetskih nivoa na državu, rekavši da je vojna imovina RS-a samo njihova, što predstavlja najavu direktne opstrukcije realizacije zaključaka čelnika NATO-a u Talinu, rečeno je u saopštenju SDUBiH.

Optužujući druge za protivustavno djelovanje, Radmanović je svojim izjavama pokazao da ne shvata ukupne regionalne i evropske procese koje zahvataju i BiH.

Umjesto što se ponaša kao da je na političkoj tribini SNSD-a, Radmanović bi trebao da kao ozbiljan političar i državnik prihvati ulogu partnera EU, američke administracije i čelnika NATO-a u smislu vrlo odgovornog pristupa ispunjavanju obaveza iz poziva za MAP, te tako na pozitivan način ispuni svoju ulogu prema ukupnim reformskim procesima u BiH na putu ka evroatlantskim integracijama, naglašavaju iz SDUBiH.

(24sata.info)

26.04.2010.

SVJEDOCENJE PREZIVJELE ZRTVE POKOLJA U SREBRENICI

Svjedočenje preživjele žrtve pokolja u Srebrenici

Radovan Kradžić

Radovan Kradžić

26.04.2010.
Izvještava: Goran Jungvirth

Pred haškim tribunalom danas se nastavlja suđenje bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, otuženom za genocid. Proteklog tjedna protiv Karadžića je svjedočio zaštićeni svjedok koji je preživio pokolj u Srebrenici. Optuženi Karadžić, koji se brani sam, osporavao je, pak, vjerodostojnost njegovog svjedočenja tvrdeći, između ostaloga, da se radi o bivšem vojniku, a ne žrtvi pokolja.

Svjedok je preživio masovno strijeljanje u Orahovcu skrivajući se ispod tijela onih koji su imali manje sreće. Prije početka njegovog svjedočenja optužba je pročitala sažetak njegovog iskaza kojim se koristila već pet puta pri procesuiranju optuženih ratnih zločinaca, između ostalih i Slobodana Miloševića. S oko 15 do 20 tisuća Bošnjaka, svjedok je otišao 12. srpnja 1995. godine u Šušnjare zbog napredovanja srpskih snaga prema Srebrenici. Čuvši preko megafona da ih pozivaju na predaju, svjedok je, sa mnogima drugima, to i učinio. Na livadi u Sandićima obratio im se general Ratko Mladić obećavši im da će biti razmijenjeni.

Tužitelj Julies Nickols (riječima sudske prevoditeljice).

„Svedok procenjuje da je otprilike 30 zarobljenika moglo da se ukrca na jedan od tamova. Zarobljenicima je tada rečeno da će ih odvesti u neki logor u Bijeljinu. Međutim, ti su kamioni otišli samo do jedne livade u Orahovcu i onda im je rečeno da siđu sa kamiona. Poređani su i na njih je pucano. Svedok je uspeo da preživi zato što se pravio mrtav ležeći ispod tele jedne druge žrtve.“

Ubojstva su, prema iskazu svjedoka, trajala satima. On je za to vrijeme mirno ležao gledajući kako svakih deset do 15 minuta dolazi kamion s novim zarobljenicima koje su odmah likvidirali. Čuo je kako srpski vojnici zovu vođu grupe, kojeg je prepoznao po glasu kao dugogodišnjeg suradnika iz Orahovca:

„On je ostalim vojnicima rekao da pokupe municiju i da odu na obližnje polje i da nastave da ubijaju ljude. Vojnici su tada otišli i nastavili da ubijaju zarobljenike na obližnjem polju. Kasnije, te iste noći, dok su vojnici bili malo opušteni, svedok je uspeo da pobegne u šumu. Dok je bežao, u jednom času se okrenuo i video je da je celo polje prekriveno telima.“

Poslije nekoliko dana skrivanja svjedok je stigao do teritorija pod kontrolom Bošnjaka.

Na početku unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić, koji sam vodi svoju obranu, želio je umanjiti vjerodostojnost svjedoka tvrdnjom kako on ima interesa u suradnji s tužiteljstvom za koje je svjedočio već pet puta - poput traženja zaštitnih mjera:

„Ako ste ovako uspešan svedok, da ne kažem omiljen svedok tužilaštva, oni to ne vole, ali zašto ste tražili kada radite jedan veliki posao?“

Svjedok: Znate zašto? Zato što ima vaših istomišljenika koji bi voljeli mene npr. da pogube rado, pa zato ja neću da zna svako da sam svjedok. Ja inače govorim samo ono što jeste. Ne bih želio reći ijednu riječ više nego što treba.

Karadžić je zatražio više puta od svjedoka da na zemljopisnoj karti pokaže gdje se nalazi njegovo selo i da zaokruži neka područja, ali je to svjedok odbio jer se nije htio igrati sa kartama sa čovjekom kojeg smatra odgovornim za sve muke koje je prošao:

„Ako je srpsko selo, ono je srpsko, ako je muslimansko, ono je muslimansko. Nije niko nikome oduzimao sela. Ti si nas htio da istjeraš iz Bosne i Hercegovine, da napraviš etničku teritoriju. Nije uopšte da su ti dali cijelu Bosnu, samo da nas nema Bošnjajka... Nemoj mi tu.“

Predsjedavajući: Gospodine, gospodine!

Predsjedavajući sudac O Gon Kwon pokušao je umiriti svjedoka objašnjavajući mu da odgovara na pitanja kako bi pomogao sudskom vijeću da utvrdi činjenice.

Tijekom unakrsnog ispitivanja, Karadžić, optužen za genocid u Srebrenici i još sedam općina u BiH, za istrjebljenje, ubojstva, deportacije i uzimanje međunarodnih taoca, pokušao je prikazati kako su Srbi bili napadnuti, te su se morali organizirati. Ustvrdio je kako srpska vojska nije više mogla podnijeti da joj se puca u leđa i da joj Bošnjaci prekidaju komunikaciju.

Svjedok se tomu, također, usprotivio ustvrdeći da su upravo srpske snage napale sva mjesta - i Sarajevo, Bihać, Olovo, Kladovo, Tuzlu... Suđenje se nastavilo izvođenjem novog svjedoka optužbe.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Proces o izručenju Ganića počinje 6. jula
Podignute optužnice za zločin nad Bošnjacima kod Pljevalja
Presuda za zločine u Morinju 15. maja
Vlada RS dovodi u pitanje utvrđeni broj žrtava genocida u Srebrenici
Srpski novinari ne žele da budu "krtice" Tužilaštva
Prizori koji ostavljaju dubok trag
Javna rasprava uoči odluke o žalbi
Za Vukovića i Tomića po 31 godina zatvora
26.04.2010.

PRIZORI KOJI OSTAVLJAJU DUBOK TRAG

Prizori koji ostavljaju dubok trag

arhivska fotografija

arhivska fotografija

26.04.2010.
Doktor Vedo Tuco, forenzičar u tuzlanskom Centru za identifikaciju, decenijama se, u svom poslu, uglavnom kreće dolinama smrti, kako u slengu nazivaju područja na kojima se otkrivaju masovne grobnice u BiH. Izuzetno zahtjevan, odgovoran, ali i optrećujući posao. Ovih dana razgovarali smo sa doktorom Tucom.

Za 14 godina rada ekshumacija i identifikacija žrtava protekog rata, dr. Vedo Tuco vještak sudske medicine susretao se s brojnim prizorima što je na njega ostavilo dubokog traga. Taj pečat rada dao mu je određenu snagu da ide dalje, pa njegov posao više nije samo identifikacija:
Vedo Tuco Foto:Maja Nikolić


„Na mene sigurno jeste ostavilo pečat, a prije svega kao čovjeka iz razloga što u tom našem materijalu koji mi obrađujemo i na kraju indentificiramo imate, nažalost, jako puno djece. Znači imate djece, od nerođene djece, mislim na trudnice, do djece od par mjeseci, od 10, 12 godina. I kad radite identifikaciju te djece, i kad dođu otac ili majka, ili još gora sitaucija - kad dođe daidža da identificira jednu kompletnu porodicu - muž, žena i troje, recimo, djece, onda vi ne možete to baš tako lako prihvatiti. Ne pokazujem ja to pred porodicom, oni su normalno u jednom šoku, u jednom stresu, ali ja to čuvam u sebi na neki način i pokušavam da se toga, kad izađem iz kancelarije, iz obdukcione sale, nekim svojim metodama relaksacije malo oslobodim.“

Dr. Vedo Tuco već u osam sati dolazi u identifikacjski centar i sa posljedicama rata provodi većinu radnog vremena:

„Kad vam majka dođe i kaže:’Sama sam ostala, izgubila sam pet sinova’, pa ona ima potrebu da s vama priča o tim svojim sinovima, kakvi su bili, ko su bili. Ja se nekad i upustim u razgovor sa tim pordicama malo više, ali onda, ustvari, vidim da oni veliku potrebu da pričaju, a da to na mene može ostaviti jedan ožiljak, pečat. I zamislite kad bih sa svakom porodicom tako razgovarao.“

Zločin u Srebrenici nesporan

On se svakodnevno sureće i s obiteljima žrtava i uvijek je on prvi koji im iz identefikacijskog centra priopći vijest o pronalasku nekog od članova obitelji. No, to uvijek sa sobom nosi i onu drugu dimenziju priče, a to je u prvom i pravom trenutku pružiti riječi utjehe:

„A zamislite da im sad moram reći:’Znate vaš sin je pronađen na površini. Nakon 12 godina i vremenski faktori i životinje i svašta nešto je uticalo da je od vašeg sina ostala samo lobanja i mi zaista više ne vidimo smisla da se to čeka. Ako se nešto nađe u neko dogledno vrijeme, mi ćemo vas ponovo pozvati.’ Imam osjećaj, koliko dugo s njima radim, da kad to urade da je onda jednostavno to neka obaveza, neko breme koje oni nose sa sobom. I kad im kažete da tijelo nije potpuno, to je za mene jako bolno. A znam da kao ljekar ne mogu ništa drugačije ni reći, niti smijem reći.“

Nakon negiranja Radovana Karadžića za masovno stradanje civila u Srebrenici, dr. Vedo kaže da nakon više od jednog desteljeća rada na identifikacijama žrtava više ga nitko ne može uvjeriti da na području Srebrenice nije počinjen genocid:
Maja Nikolić i Vedo Tuco


„Da vam spomenem samo slučaj grobnice u Bratuncu. To je Suha gdje je struktura grobnice takva da imate 10 žena sa sedmero, osmero djece. Kad otvorite vreću i u vreći vidite majku i vidite joj djevojčicu od godinu i po, vidite kosti tog djeteta koje su u odjeći i vidite kosu koja je povezena u pletenicu i vidite lutkicu i onu bočicu za hranjenje, i vidite na drugoj strani njezinog brata - i tako na desetine i stotine slučajeva... Sam čin iskopavanja primarnih grobnica i njihovo premješatnje u sekundarne grobnice jednostavno demantira svu tu njegovu priču.“

Razgovor s dr. Vedom odveo nas je i na temu skrivanja ključnih dokaza i informacija da su u tome sudjelovali neki visoko pozicionirani bh. građani. Kao čovjek koji je bio svjedok nekih sudskih procesa vezanih za ratne zločine, dr. Vedo kaže da sve vezano za BiH, pa i proces borbe za pravdu je vrlo neizvjestan:

„Pošto je sve vezano za politiku, ako se politička situacija u ovoj državi nekako stabilizira, mislim da će sve krenuti nabolje. Nisam pesimista, optimista sam kao i uvijek što sam bio, i mislim da moraju doći bolja vremena. Nažalost, ovo je, izgleda, negdje zapisano da mi moramo dobro da se napatimo da dođemo do nečeg što se zove ljepše i bolje. I optimista sam - mislim da će biti puno bolje, ali moramo se svi jednako zalagati, davati od sebe maksimum da bismo u konačnici u svakom polju, svakom segmentu uspjeli. Trenutna situacija nije dobra nimalo, ne sviđa mi se.“

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Proces o izručenju Ganića počinje 6. jula
Podignute optužnice za zločin nad Bošnjacima kod Pljevalja
Presuda za zločine u Morinju 15. maja
Vlada RS dovodi u pitanje utvrđeni broj žrtava genocida u Srebrenici
Srpski novinari ne žele da budu "krtice" Tužilaštva
Javna rasprava uoči odluke o žalbi
Za Vukovića i Tomića po 31 godina zatvora
Svjedočenje preživjele žrtve pokolja u Srebrenici

26.04.2010.

SJEVEROM KOSOVA VLADA BEOGRAD

Severom Kosova vlada Beograd

Most u Mitrovici deli ovaj grad na albanski i srpski deo, Foto: Ricki Green

Most u Mitrovici deli ovaj grad na albanski i srpski deo, Foto: Ricki Green

25.04.2010
Saradnja na temi: Gzim Badžaku

Za jedne granica, za druge administrativni prelaz. Kako ga god zvali, između Srbije i Kosova red vozila uredno čeka kontrolu na dva punkta. Na jednom su policajci iz Srbije, na drugom njihove kolege sa Kosova. I jedni i drugi uglavnom postavljaju slična pitanja. Ni teže ni lakše, građani Srbije, ni u susedne države, nastale raspadom Jugoslavije, ne mogu ući. A kada se kontrola prođe, teško da ćete imati utisak da i dalje niste u Srbiji, makar na severu Kosova, u koji ulazimo preko svojevremeno i spaljivanog prelaza Jarinje. U ovom delu Kosova, institucije države Srbije, svakako su prisutnije od onih iz Prištine, uprkos nezavisnosti proglašenoj pre dve godine i skoro tri meseca.

Deset godina nakon okončanja rata, privredni napredak se ovde ne registruje, putevi se ne asfaltiraju, fasade se ne menjaju, fiskalni račun ćete retko gde dobiti, a država Srbija uspešno je obezbedila jedino svoje prisustvo u ovoj regiji, kako u opštinskoj vlasti, formiranoj po rezultatima izbora raspisanim u Beogradu, tako i po nešto manje vidljivijim, ali očigledno prisutnim službama.

Jelena Cvetanović, novinarka je u jednom lokalnom mediju:

„Kada se dešavaju neke incidentne situacije u Severnoj Mitrovici, onda se zna da se tuda kreću neki ljudi u civilu i da monitorišu situaciju na terenu, ali nemaju nikakvo praktično, niti dejstvo, niti prisustvo. Mi svi znamo da ih ima, ali ne znamo ni ko su oni, ni odakle su, nemaju svoju kancelariju i svoje prostorije. Prosto su prisutni.“

Ima li dileme ko su momci u civilu o kojima se priča po ulicama severnog dela Kosovske Mitrovice?

„Ima ovde srpske policije u civilu, ali ih inače nema. To je civilna policija.“

Nadležni u srpskom delu podeljenog grada nerado govore o mogućem kršenju Kumanovskog sporazuma, što bi značilo eventualno prisustvo srpskih policajaca. S druge strane reke, gde pak Srbi nerado zalaze, u albanskom delu grada nude odgovor.

Besim Hoti, predstavnik je policije Kosova:

„Mi znamo da ima pojedinaca koji ovde operišu. Ima dosta nestrukturisanih grupa, koje su više zainteresovane za neki kriminal, nego da uvode red i da ga stvaraju.“

Sever Kosova ostaje izazov za vlasti u Prištini. Predstavnik Evropske unije, Piter Fejt, ponudio je plan integracije za ovu regiju. Fejtov tim se nada da bi ovaj plan mogao sadržati rešenja koje će izolovanu zonu podvesti pod vlast Kosova.

Sedište kosovske policije u Prištini
Ramadan Džehaja, nekadašnji vojni oficir, danas je jedan od najcitiranijih bezbednosnih eksperata sa Kosova:

„U celini, mi tamo nemamo kontrolu. Ko kod kaže da imamo kontrolu, on laže sebe.“


Kosovska policija, prema podacima EULEX-a, može se pohvaliti sa oko 10 odsto svojih pripadnika srpske nacionalnosti. Na severu Kosova prisutni su samo srpski policajci, na radost lokalnog življa:

„Zašto bi imali u nekog drugog poverenja više, nego u soje ljude? Zašto bi bili u severnom delu, gde su Srbi, albanski policajci? Ima li srpskih policajaca u albanskom delu? Nema.“

Zvanično, oni su i jedini predstavnici snaga reda, a nezvanično ne prestaju i spekulacije o tome koliku su ovde prisutni i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije. Kosovski institut za istraživanje i razvoj politika, sproveo je istraživanja na tu temu. Po rečima saradnika tog Instituta, Ilir Dede, došlo se do podatka o stalnom prisustvu oko 300 pripadnika MUP-a Srbije u problematičnom području:

„Po našim informacijama, postoji oko 350 pripadnika MUP-a Srbije, BIA-e i žandarmerije. To je istraživački rad koji se provodi kroz razgovore i istraživanja na terenu. Prisustvo ovih pripadnika je poznato i međunarodnim organizacijama koje deluju na Kosovu i na severu Kosova, kao i pripadnicima Vlade Kosova i političkih predstavnika kosovskih Srba koji ovde žive.“

Po slovu Rezolucije 1244, Srbija je na Kosovo trebalo da vrati oko hiljadu svojih policajaca, koji bi se starali o bezbednost verskih objekata. To rešenje do danas nije primenjeno, a eventualni angažman srpskih policajaca, izvan zona određenih od strane UN-a, iz perspektive Prištine i međunarodnih predstavnika, mogao bi se smatrati špijunskom aktivnošću.
Svaki pokret, i noću i danju, u svako vreme, prate i daju obaveštenja i podatke određenim organima da to razmotre i preduzmu konta mere, bilo protiv KFOR-a, bilo protiv EULEX-a, bilo protiv državnih organa Republike Kosova


O mogućim zadacima eventualnih špijuna, ponovo Ramadan Džehaja:

„Svaki pokret, i noću i danju, u svako vreme, prate i daju obaveštenja i podatke određenim organima da to razmotre i preduzmu konta mere, bilo protiv KFOR-a, bilo protiv EULEX-a, bilo protiv državnih organa Republike Kosova, koji bi eventualno tamo pokušali da organizuju izbore.“

U Beogradu, nadležni su više puta demantovali bilo kakvo prisustvo srpskih policajca na Kosovu. Goran Petrović, koji je tokom 2001. godine proveo deset meseci na čelu tajne policije, jedan je od retkih koji se bavi analiziranjem aktivnosti navodnih srpskih agenata:

„Neke informacije, koje bi se tamo mogle prikupiti, su banalne. Kosovo je proglasilo nezavisnost i ta priča je sa njihovog aspekta završena. Ne znam šta bi se to na Kosovu, u vezi sa Kosovom, moglo dešavati, a da to ima neke implikacije na teritoriju Srbije, ili uže Srbije. Albanci nemaju nikakve teritorijalne aspiracije od Severne Mitrovice pa dalje.“

Uloga srpskih policajaca


Malo je događaja za koje bi se moglo posumnjati da je prisustvo policajaca iz Srbije bilo vidljivo. Kao primer u Mitrovici vam malobrojni, koji pristaju da o tome razgovaraju (najčešće nezvanično), uglavnom navode zbivanja od 17. marta 2008. godine.

Mitrovica nakon nereda u martu 2008
Hapšenje pravosudnih radnika, zabarakadiranih u zgradi lokalnog Opštinskog i Okružnog suda, od strane pripadnika specijalne jedinice UNMIK-a, dovelo je do nereda, smirenih tek intervencijom KFOR-a, čije je jedan pripadnik i stradao.

Među onima koji su se sukobili sa pripadnicima KFOR-a, bilo je i pripadnika KPS-a, koji su se priključili demonstrantima. Iz kosovske policije, Besim Hoti:

„To je bio opšti haos i tu situaciju nije mogla više da kontroliše, ni kosovska policija, čak ni UNMIK. Bilo je informacija da su pojedini pripadnici kosovske policije bacali Molotovljeve koktele i kamenje da su pucali iz vatrenog oružja. Među njima bio je i jedan pripadnik kosovske policije, koji je dobio teške telesne povrede, verovatno iz vatrenog oružja.“

Uloga srpskih policajaca u tim, skoro pa ratnim sukobima, do danas nije potpuno rasvetljena, a utisak je da se ovom, nemilom epizodom, zarad mira u kući, malo ko i bavi, pogotovu od promene vlasti u Srbiji, polovinom 2008. godine, kada je smenjena garnitura koja je ostala upamćena po insistiranju na kosovskom pitanju kao svom osnovnom političkom principu.

Bivši srpski premijer, Vojislav Koštunica, i danas je po pitanju Kosova nepopustljiv, koliko je bio i kada je zbog neslaganja o istom podneo ostavku.

Ilir Deda pak veruje da je upravo u vreme prošle Vlade bilo očigledno ono što boji svakodnevnicu severnog Kosova:

„Dok je na čelu Vlade bio gospodin Vojislav Koštunica, te strukture su bile žešće povezane sa organizovanim kriminalom.“

Kriminal bez barijera


Izolacija i manjak državne kontrole, uticalo je na to da na severu Kosova cvetaju svi vidovi sive ekonomije, time i kriminala.
Tu cveta šverc svega i svačega. Recimo 2008. godine bio je šverc nafte. U njemu su izvanredno profitirali i Srbi i Albanci. Saradnja između Albanaca i Srba, na nivou kriminaliteta, nema granica.
To je jedina sfera u kojoj se srpsko - albanske barijere brišu, o čemu se i otvoreno govori. Besim Hoti:

„Tu cveta šverc svega i svačega. Recimo 2008. godine bio je šverc nafte. U njemu su izvanredno profitirali i Srbi i Albanci. Dok se nafta plaćala legalno oko 90 centi, na severu, uz pomoć tog šverca, koštala je 50 centi na litar. Saradnja između Albanaca i Srba, na nivou kriminaliteta, nema granica. Tu nikoga ne zanima da li je ko Srbin, Albanac, Rom ili Bošnjak. U tome izvanredno sarađuju. Oni su odličan primer, u negativnom smislu, kako bi trebalo da se sarađuje.“

Rečeno navodi na zaključak da se bezvlašće stvara i gradi, upravo jer je u interesu pojedinih grupa. Goran Petrović:

„Ako dve države neće da trguju, postoje pojedinci, i sa jedne i sa druge strane, koji će to činiti vrlo rado, pogotovo što to donosi profit.“

U zoni sa nedovoljno jakim pravilima, severno Kosovo, po mnogim elementima, danas liči u najmanju ruku na Srbiju devedesetih. To je prostor idealan za sve one koji se ne ustručavaju od lova u mutnom. Ramadan Džehaja:

„Prostor za njihovo delovanje je veoma pogodno. U Gračanici nemamo veliku mogućnost da nadgledamo ko je sve ušao i ko izlazi. To je nemoguće. Nema neke velike aktivnosti iz straha da ne kažu da ih se maltretira.“

Jedina zastava EU na severu


Dom zdravlja u Gračanici verovatno je jedina institucija u ovoj srpskoj enklavi, na 10 minuta vožnje od Prištine (pod uslovom da izbegnete gužvu), na kojoj se, uz zastavu Srbije, vijori i ona Evropske unije. Ovu drugu dva puta su lomili, ali ju je naša sagovornica uporno vraćala. Za direktorku i jednu od srpskih političkih liderki, Radu Trajković, nema tabua. Ni jedno pitanje kosovske stvarnosti za nju nije ono o kome ne bi trebalo govoriti:

Srbi pale zastavu EU tokom protesta u Mitrovici 2008
„Nije uopšte tajna da se ti ljudi tu nalaze. To nije tajna ni za međunarodnu zajednicu, nije tajna za institucionalno liderstvo u Prištini, kao što nije tajna ni za Srbe sa prostora Kosova i Metohije. Mislim da su jednim prećutnim dogovorom oni prihvaćeni kao nešto što je ostalo na ovom prostoru. Oni su bili deo jednog sistema, koji se povukao. Tretirala bi ih kao ostatke sistema na ovom prostoru, ili kao crne rupe koje se nalaze na prostoru Kosova i Metohije.“

Insistirajući na tome da je dobar deo policajaca sačuvao čast i u godinama koje su ostale upamćene po krivi i zločinima, Trajković veruje da oni koji danas vode glavnu reč u srpskim zonama jesu, kako se izrazila „subjekti najekstremnijeg ratnog profiterstva“. U post-miloševićevskom Kosovu, oni, u partnerstvu sa sebi sličnim na albanskoj strani, nastavljaju aktivnosti najtežeg kriminala, potpuno je uverena Rada Trajković:

„Oni su na žalost deo tog kriminalnog miljea ili aktivni učesnici kriminalne delatnosti, od onog što bih definisala kao pasivni posmatrači, do onog što bih definisala kao vrlo aktivni učesnici u kriminalu, koji podrazumeva i onaj najteži kriminal, a to je trgovina oružjem, drogom, ženama, naftom i tako dalje.“

Da stvar bude još šokantnija, Trajković podvlači:

„Kako da nisu uključeni policajci u kriminal, ako veliki deo kriminalaca iz ostatka Srbije dolazi i nalazi svoju logistiku upravo na prostoru Kosova i Metohije?! Ne bi me iznenadilo i da albanski kriminalaci nalaze logistiku onde gde je crna rupa.“

Jedan takav primer zabeležen je upravo ovih dana kada je pred početak suđenja huliganima, koji su u Beogradu na smrt pretukli Francuza Brisa Tatona, otkriveno da se jedan od dvojice optuženih, koji su u bekstvu, možda krije upravo na Kosovu.

Slučaj Sekirača


No, ako se govori o daleko šokantnijoj kooperaciji srpskih i albanskih mafijaša, uz tolerisanje od strane nadležnih, jedan drugi primer, istina tiho i uglavnom nezvanično, često se pominje.

Enver Sekirača, verovatno je Kosovar, Albanac, sa najdebljim policijskim dosjeom i Interpolovom poternicom. Smatra se liderom kriminalne grupe koja se avgusta 2007. godine u Prištini sukobila sa policijom. Njegova banda tada je ubila pripadnika elitne jedince KPS-a, Triumfa Rizu, poznatog po uspesima u borbi protiv kriminalca. Sekrači se od tada gubi svaki trag, a neki izvori su bili spremni da tvrde kako je najpoznatiji kosovski kriminalac, utočište (makar jedno vreme) pronašao među sebi sličnim Srbima na severu.
Oni su se potpuno otkačili od sistemske i institucionalne odgovornosti. Transformisali su se u jednu nekontrolisanu grupaciju koja ima interni zadatak. Ne mislim da su vezani sa Beogradom i ne verujem da Beograd zna sve elemente. Oni su potpuno nekontrolisani i samim tim su opasniji.


Da je reč o sumnjama, a ne tračevima, potvrdila je i kosovska policija kroz pokušaje da mu upravo u regionu Kosovske Mitrovice uđe u trag. Besim Hoti:

„Bilo je informacija da se na severu Kosova krije Enver Sekirača. Istraživali smo te informacije, ali nismo došli do saznanja da se on tamo zaista i krije. Moguće je da je on u Srbiji, ili u Crnoj Gori. Bilo je tih priča dosta. Bio je tražen i u nekim lokacijama gde smo sumnjali da se Sekirača krije, na severu Mitrovice, ali ga nismo našli.“

Veze koje mnogima mogu zvučati i apsurdno, moguće su samo tamo gde ne postoji strog sistem koji kontroliše i prati, ne samo kretanje kriminalaca, već i nivo discipline i nekorumpiranosti onih koji bi trebalo da se protiv kriminala bore. Nasleđeni iz sistema, koji je policiji davao potpunu slobodu, uključujući i onu za činjenje zločina i pljačku, ovde govorimo o onima koji i danas, uverena je Rada Trajković, deluju zapravo izvan svakog okvira:

„Oni nisu deo sistema, a tako se i ponašaju. Oni su se potpuno otkačili od sistemske i institucionalne odgovornosti. Transformisali su se u jednu nekontrolisanu grupaciju koja ima interni zadatak. Ne mislim da su vezani sa Beogradom i ne verujem da Beograd zna sve elemente. Oni su potpuno nekontrolisani i samim tim su opasniji.“


Uticajni među Srbima


Standardna gužva u prištinskim restoranima usred radnog dana, slika je koja se u Evropi verovatno još samo na Balkanu može zateći. Priština doživljava svoju urbanu eksploziju, sa ciljem stvaranja novog evropskog centra, grada potpuno različitog od onog iz vremena kada je njime vladala Srbija. Pod jakim monitoringom međunarodne zajednice, vlast pokušava da u svim poljima primeni evropske zakone.

Međutim, koliko 30 minuta vožnje od glavnog grada, u delu Mitrovice s druge strane reke Ibar, vladaju druga pravila, koja se sama od sebe ne mogu promeniti? Analitičar Ilir Deda:

„Jačanje ovih struktura će se povećavati vremenom, a prvi korak pojačavanja ovih struktura su paralelni srpski izbori u severnoj Mitrovici 30. maja 2010. godine.“

Nakon što je u decembru prošle godine raspustila mitrovačku opštinu, Vlada Srbije raspisala je vanredne izbore, sa, čini se, namerom da eliminiše one na koje nema uticaja, a koji su do skora upravljali gradom. To su snage DSS-a Vojislava Koštunice i radikala Vojislava Šešelja. Neki ih smatraju većim rizikom po mir, od bilo kog agenta ili policajca iz Srbije. Novinarka, Jelena Cvetanović:

„Opasnost predstavljaju lokalni ekstremisti kojih ovde na severu ima puno. To su ljudi koji u svojoj glavi nisu jasno definisali cilj zašto se bore. Oni se pod velom srpstva bore za neke svoje patriotske namere i zamisli, ali to baš i nije tako. Oni se bore za svoje interese, kao i svi.“

Milan Ivanović
Istraživanje koje je sproveo Institut Ilir Dede pokazuje da zaista postoje rizici koje je nemoguće istražiti:

„Mi ne znamo koliki je uticaj Jakšića, Ivanovića i ostalih.“

Predsednik Srpskog nacionalnog veća severnog Kosova, Milan Ivanović:

„Ja sam lekar, humanista.“


U Mitrovici se ipak trenutno daleko češće prepričavaju njegove reči sa martovskog mitinga povodom jedanaeste godišnjice od početka NATO bombardovanja:

„Posle 11-godišnjeg nasilja Albanaca, zaista je bezobzirna laž o 80.000 silovanih Albanki na gradskim stadionima od strane vojske i policije. Da je to tačno, krenula bi invazija turistkinja zbog ovako velikog potencijala naših mačo mena - vojnika i policajaca.“

Ivanović se smatra jednim od najuticajnih Srba na severu Mitrovice, a jedan je od lidera političke opcije koja je po broju odbornika u raspuštenom opštinskom sazivu uživala 80 odsto podrške u gradu. Susreli smo se nekoliko dana, nakon što je i sam bio meta fizičkog napada:

„Sedeo sam u kafani i onda sam osetio udarac od pozadi. Ništa nisam video. Pao sam dole. Posle toga dolaze pretnje ubistvom, psovke od strane osobe koja je gazda te kafane, tog hotela, koji je finansiran od strane kosovskih institucija i njihovih saveznika sa zapada.“

Napadač, Saša Dedović, vlasnik je hotela „Saša“, i direktno je optužio Ivanovića da je organizovao bombaški napad
Nema ovde policajaca. Od policajaca nema ništa. Postoje neki penzioneri koji primaju plate. Ovde je nedostatak policajaca. Nikakav angažman, nikakvih policajaca ovde ne postoji.
na njegov lokal. Bomba je zaista bačena 2008. godine. Na sreću, žrtava nije bilo. Policija nije izašla sa zaključcima, a ovaj incident svrstan je u još jedan od mnogih koji nikada nije stigao do suda. Do danas se ne zna ko je bacio bombu, kao ni da li će Dedović (očigledno rešen da, u odsustvu za to nadležnih, lično i po sopstvenoj proceni poravna račune) odgovarati za napad koji je Ivanović prijavio kosovskoj policiji. Predstavnika MUP-a Srbije, uverava nas Ivanović, ionako nema:

„Nema ovde policajaca. Od policajaca nema ništa. Postoje neki penzioneri koji primaju plate. Ovde je nedostatak policajaca. Nikakav angažman, nikakvih policajaca ovde ne postoji. To vam sa sigurnošću mogu reći. Nezadovoljan sam zbog toga. Kosovska policija je uhapsila nekoliko ljudi koje je optužili da rade za naš DB, da su došli iz Beograda. Međutim, od tih dokaza i suđenja nema ništa.“

Radi se u o slučaju o kom su kosovski mediji iscrpno izveštavali.

U vestima Radio televizije Kosova se govorilo o privođenju trojice Srba, jednog iz Beograda, jednog iz Novog Sada i jednog bivšeg pripadnika KPS-a, za koje se tvrdilo da su nudili iznose i od 100.000 evra za lažno svedočenje o trgovini organima nestalih Srba.

Uprkos tajno snimljenim zapisima, na kojima se može razumeti da osumnjičeni nude albanskom civilu mito za lažno svedočenje, privedeni su pušteni bez suđenja. Bez obzira na to, ovaj primer i danas se na Kosovu često pominje kao dokaz prisustva agenata iz Srbije.

Ramadan Džehaja:

„Taj slučaj govori da srpska bezbednosna služba, BIA, na Kosovu radi naveliko, ne samo u severnom delu.“

Kako god, slučaj agenata uhapšenih u Čaglavici svrstao se u red onih kojima nedostaje potpuno objašnjenje. Bivši šef tajne policije, Goran Petrović, pokušao je da o ovom incidentu iz juna 2009. godine, napiše tekst i objavi u dnevniku „Borba“:

Čaglavica
„Ona je na zahtev, molbu i inicijativu jednog ministra aktualne Vlade povučena iz štampe.“

Ipak, zbunjuje to što nadležni u Prištini nisu istrajali u dokazivanju odgovornosti trojice privedenih Srba, već su ih pustili zbog, kako je saopšteno, nedostatka dokaza. Petrović to objašnjava:

„Bojim se da se ne radi o tome da oni nisu našli dokaze, već da se radi o jednoj političkoj kalkulaciji. Vi ste to pokušali, mi smo vas otkrili i nemojte to više da radite. To je veći blam i veće ponižavanje nego da je neki ministar MUP-a izašao i napravio konferenciju za štampu i obelodanio neke detalje.“

Lojalnost i plate iz dva budžeta


Pitanje lojalnosti srpskih policajaca autoritetima u Prištini do sada je uglavnom tretirano kao problem unutrašnje discipline. Protiv nekoliko policajaca, kosovski Inspektorat vodi istragu zbog sumnja da su istovremeno radili i za srpski MUP, te primali dve plate, iz Beograda i iz Prištine.

Krajem aprila, neki kažu kozmetičke, ali svakako krupne personalne promene u Vladi kosovskog premijera Hašima Tačija su se desile. Među šest smenjenih ministara je i ministar unutrašnjih poslova. U tom resoru, tih dana, nije bilo moguće dobiti precizne informacije, makar o broju procesa protiv dvostruko plaćenih Srba. U južnoj Kosovskoj Mitrovici, predstavnika lokalnih snaga reda, Besima Hotija, pitali smo koliko zapravo policajaca prima dve plate:

„Imamo informacije da pojedinci primaju dvostruke plate, ali ne znamo koliko je takvih.“


Novinarka, Jelena Cvetanović:

„Oni su potpisivali ugovore sa MUP-om, a sa druge strane i sa kosovskom policijskom službom, da bi pod nekim velom obavljali misiju u obostranom interesu. Oni su policija. Što nad njima ima ingerencije i Priština i Beograd, to je njihova stvar.“


Srpsko Ministarstvo obrazovanja nedavno je pokrenulo akciju razotkrivanja onih prosvetnih radnika koji takođe dobijaju dve plate. Za sada nema naznaka da bi isto moglo biti učinjeno i u policiji.

Sever Kosova i te kako košta obe strane. Ilir Deda podseća da Vlada u Prištini godišnje izdvaja osam miliona evra za ovu regiju:

„I više stotina kosovskih Srba dobija plate i iz kosovskog budžeta.“

Pripadnik EULEKS-a ispred sedišta u Prištini
Sve to pod budnim okom EU, koja i sama pristaje na uzdržani odnos prema Severu, gde je za sada prisutna tek kroz takozvanu Evropsku kuću, u kojoj je angažovano desetak službenika, smeštenih u istoj zgradi u kojoj je i ispostava srpskog MUP-a, zadužena za izdavanje dokumenata. Na otvaranju su bili italijanski diplomata Majkl Đifoni i šef EULEX-a, Iv de Kermabon:

„Hteli smo da podržimo lokalne institucije da rade svoj posao.“

Centrala EULEX-a, smeštena u Prištini, realizuje misiju uspostavljanja vladavine prava, što je Brisel sebi u zadatak zacrtao na Kosovu. Takođe, asistira u formiranju multietničke policije „oslobođene političkog uticaja“. Upravo u sferi policijske saradnje, EULEX je navukao jed vlasti u Prištini, nakon što je pre pola godine potpisao Protokol o saradnji sa MUP-om Srbije, kojim je pre svega zajamčena stroža kontrola granične, odnosno administrativne linije između Srbije i Kosova, što je pak Srbiji osiguralo viznu liberalizaciju.

Pozitivnu atmosferu koja vlada između Srbije i EULEX, barem se tako čini, kvarimo pitanjem o navodnom delovanju srpskih policajaca. Portparolka EULEX-a, Karen Lindau:

„Čula sam samo glasine, a o tome se i radi, o zvanično nepotvrđenim glasinama. Kao što smo i ranije govorili za EULEX postoji samo jedna policija na Kosovu. To je Kosovska policija i samo sa njima sarađujemo. To je služba čiji monitoring sprovodimo. Pretpostavljam da je moguće proveriti te glasine. Ali za nas to nije pitanje kojim bi se trebalo baviti. To do sada nije stvorilo niti jedan problem. Imamo odličnu saradnju sa oficirima KPS-a u četiri opštine severnog dela Kosova. Ne uočavamo niti bilo koje druge oficire.“

Međunarodni predstavnici ipak, uprkos planovima za integraciju srpske manjine, pod čestim su kritikama da upravo njihov nezainteresovan stav utiče na jačanje paralelnih struktura moći.

Opština Leposavić
Jedan od žestokih kritičara je i Ramadan Džehaja:

„Ako mi znamo da u Leposaviću ima 50 policajaca srpskog zvaničnog Beograda, zašto onda ne hapse te snage? Kakva je to onda bezbednost na Kosovu? Zašto postoji EULEX? Zašto je UNMIK to dozvolio?“

Ipak, nemoguće je očekivati da na prostoru, na kome je razmešteno i 2.000 stranih posmatrača, u najrazličitjim ulogama, ne postoji i razgranata mreža agenata različitih država. Rada Trajković:

„Ako je i međunarodna zajednica, koja je došla ovde, instalirala svoje ljude unutar lokalne zajednice, zašto onda i država, koja je tu bila jako dugo, ne bi nastavila sa ljudima koji su radili nekada za nju. Sigurno da ih ima.“


Prištinski dnevnik „Koha ditore“ u februaru je objavio, pozivajući se na svoje izvore, da na severu Kosova ilegalno borave pripadnici MUP-a Srbije koji kontrolišu srpske pripadnike policije Kosova i nadziru pokrete američkih jedinica KFOR-a. Vest je demantovana iz Beograda u celini, uključujući i deo po kom u tom procesu učestvuju „srpski pripadnici policije Kosova na čelu sa komandantima stanica u severnoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću”. Ramadan Džehaja:

„Stanje je neodrživo jer mi se računamo kao država skoro treću godinu. Ako nemaš pristupa i nemaš uticaja na tom delu, onda si zaista država koja ne ispunjava sve moguće uslove da bude država. Mi kao država ne kontrolišemo jedan deo teritorije, negde oko 20 posto.”


Tamo gde nema dijaloga, nastaju zakulisne radnje. To pak budi nove rizike, prema čemu se teško može biti ravnodušan, jer je reč o zoni u kojoj je rizika ionako previše.

Pročitajte i ovo:
Trajković: Severu Kosova dati poseban status
Izazovi pred strategijom za sever Kosova
Plan EU za integraciju severa Kosova
Srbi sa Severa neće prihvatiti integraciju
Izazovi strategije za sever Kosova
Fejt: Treba rasformirati paralelne strukture
Tači: Kosovo nikada nije bilo bliže EU i NATO-u
Aktuelizovana priča o razmeni teritorija
25.04.2010.

OVOGODISNJI SAJAM KNJIGA VECI NEGO PRETHODNI

Ovogodišnji Sajam knjiga veći nego prethodni

Sajam knjiga u Sarajevu - arhivski snimak, Foto: Midhat Poturović

Sajam knjiga u Sarajevu - arhivski snimak, Foto: Midhat Poturović

25.04.2010.
U sarajevskoj Skenderiji od 21. do 26. aprila traje XXII po redu Međunarodni sajam knjiga i učila. Tim povodom razgovaramo sa Tajibom Šahinpašićem, direktorom izdavačke kuće koja nosi njegovo ime i koja je glavni organizator ove manifestacije.

RSE: Da li je ovaj hepening bolji ili makar drugačiji od prethodnih?

Šahinpašić: I bolji i drugačiji. Na svu moju radost i radost nas organizatora, sve ono što smo sa najviše optimizma predviđali i o čemu smo sanjali, ostvaruje se. Prošle godine smo postavili jako visoke kriterije i imali smo preko 104.000 posjetilaca. Ove godine nam je bio cilj da to ponovimo. Prvi dan sajma, zbog nemilih događaja koji su bili u Sarajevu, sajam je bio malo manje posjećen nego prošle godine. Zato su ostali dani bili puno posjećeniji i nadoknadili smo taj gubitak. 

Ovogodišnji sajam je, i po površini, na kojoj izlagači izlažu, veći nego prethodnih godina. Imamo veći broj izdavača iz Hrvatske i Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, ovogodišnji sajam je po površini i po statističkim podacima puno veći nego prošlogodišnji, ali je i sadržajnije bolji. Brojne promocije, brojni susreti sa književnicima, okrugli stolovi, poetske večeri, književne večeri su napravili ovaj sajam uistinu vrlo zanimljivim kulturnim događajem.

RSE: Neko je na otvaranju rekao kako se radi o najvećoj regionalnoj manifestaciji te vrste kod nas?

Mi jesmo najveći po broju posjetilaca na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, mi jesmo veliki sajam, na 8.000 kvadrata, to je grad knjige.

Šahinpašić: Ne bih baš rekao. Beogradski sajam je najveći sajam u regiji. Nije se čulo na otvaranju, ali je gospodin Džindo dodao - na broj stanovnika. On je samo napravio usporedbu po populaciji. Mi jesmo najveći po broju posjetilaca na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini. Sve u svemu, mi jesmo veliki sajam, na 8.000 kvadrata, to je grad knjige.

Širenje kulture


RSE: Koliko je izdavača? 

Šahinpašić:
Imamo preko 300 izdavača, koji izlažu na individualnim i kolektivnim štandovima i to su dominantno izdavači iz cijele Bosne i Hercegovine. Mi smo na interesnim principima lagano integrisali cijelu Bosnu i Hercegovinu. 
Tajib Šahinpašić

Hrvatska je nastupila i na kolektivnom štandu i na individualnim štandovima. Republika Srbija je imala brojne i najvažnije izdavače koji u ovom trenutku egzistiraju na tržištu Republike Srbije. Imamo i jednog predstavnika Crne Gore. Prisutni su i brojni kulturni centri koji su akreditovani pri ambasadama u Sarajevu.

RSE: Promocije privlače dosta ljudi. Vidio sam ljude koji po nekoliko puta dolaze, posjećujući promociju, a onda se vrte po štandovima i gledaju knjige koje su već vidjeli.

Šahinpašić: Ima ljudi koji jednostavno provedu po cijeli dan pregledavajući štandove, tražeći i pronalazeći nove knjige. Toliko je pozitivne energije u ovom ambijentu. Kada bi se ovo moglo proširiti na ostatak Bosne i Hercegovine, bio bih presretan.

RSE: Upravo možemo prepoznati razliku između onoga kako ti hoćeš prezentirati sajam i onoga kako to zvanične vlasti obično prihvataju. Oni idu na varijantu da je sajam pijaca, a ti govoriš o jednom kulturnom i kulturološkom događaju.

Šahinpašić: Apsolutno da. Osim podrške koju dobijemo od Fondacije za izdavaštvo, mi nikakva budžetska sredstva nismo dobili ni od jedne Vladine institucije, a pri tome mi, kao organizatori, smo spremni odreći se svoga prihoda. Ulaznicu držimo i dalje na skromnoj jednoj konvertibilnoj marki a organizovane posjete učenika i studenata su besplatne. To ide direktno iz našeg prihoda. Mi se toga odričemo, baš u smislu misije širenja kulture, širenja pismenosti, širenja obrazovanja.

U sredini događanja


RSE: Možemo li govoriti i ove godina o razlici između domaćih izdavača i izdavača iz komšiluka? Da li se tu nešto promijenilo?

Šahinpašić:
Već se te razlike gube. Bosansko-hercegovački izdavači su preuzeli na svoja pleća objavljivanje svjetskih hitova, tako da više nismo totalna kolonija, da kupujemo i uvozimo knjige iz Srbije i Hrvatske, već proizvodimo i vlastita bosansko-hercegovačka izdanja najznačajnijih svjetskih autora.
Bh. izdavači su preuzeli na svoja pleća objavljivanje svjetskih hitova, tako da više nismo totalna kolonija, da kupujemo i uvozimo knjige iz Srbije i Hrvatske, već proizvodimo i vlastita bh. izdanja najznačajnijih svjetskih autora.

Po kvalitetu prevoda i tehničkog uređenja knjiga, smo tu gdje smo i geografski, negdje u sredini. Srpski izdavači ne posvećuju toliko tehničkom uređenju knjiga, kada je u pitanju književnost i popularna džepna knjiga. Oni to rade u što jeftinijoj varijanti, kako bi bila niska prodajna cijena. Naša cijena je malo veća od srpske cijene, a istovremeno niža od hrvatske. Mi smo u sredini svih događanja.

RSE: I dalje nam ostaje PDV i dalje je mali otkup?

Šahinpašić:
Na žalost. Tokom same ceremonije otvaranja sam predložio da država skupljeni PDV iz kulture vrati u kulturu, da otvori knjižare i biblioteke u malim sredinama, da i građani u malim sredinama u Bosni i Hercegovini imaju isti i ravnopravan položaj, kao i građani iz velikih urbanih centara. Da li će to država poslušati, ne znam, ali volio bih da posluša.

RSE: Prilikom otvaranja sajma čuo sam pozivanje na partnerstvo privatnog i javnog sektora. Da li je tu u pitanju samo sajamska manifestacija ili ukupna djelatnost u oblasti izdavaštva?

Šahinpašić: Na žalost, to je samo ova sajamska priredba. Mi smo započeli naš partnerski odnos, prije nego što se u našem ambijentu počeo koristiti, možda i ne znajući značenje samo tog odnosa. Mi smo prije osam godina napravili partnerstvo privatnog i javnog sektora, koji dobro funkcioniše i koji je urodio plodom. 
25.04.2010.

MUSTAFA MUJEZINOVIC NIJE OPTIMISTA: SUTRA RAZMATRANJE ZAHTJEVA BORACKE POPULACIJE

 

image Mustafa Mujezinović / 24sata.info

24SI - Vlada Federacije BiH trebalo bi da sutra na tematskoj sjednici u Mostaru razmatra zahtjeve boračke populacije koji se odnose na ukidanje prihodovnog cenzusa za dobitnike ratnih priznanja i porodica poginulih boraca.

Premijer FBiH Mustafa Mujezinović ranije je izjavio da nije optimista kada je riječ o rješavanju problema i postizanju dogovora sa predsjednicima boračkih organizacija u FBiH.

Mujezinović je ocijenio da su protesti demobilisanih boraca u FBiH i Sarajevu, koji su održani u srijedu, 21. aprila, politički motivisani i da su eskalirali u neviđeni vandalizam koji potpiruju "ubačeni elementi, koji ne vole svoju državu, nego nered i haos".      

On je upozorio da se ukidanjem prihodovnog cenzusa apsolutno ugrožava stendbaj-aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, što bi dodatno ugrozilo 450 000 penzionera u FBiH.  
  
Više hiljada predstavnika boračke populacije FBiH protestovalo je 21. aprila zbog uvođenja prihodovnog cenzusa za dobitnike ratnih priznanja i porodica poginulih boraca.Tokom nereda povrijeđeno je 69 građana, od kojih 32 policajca. 

Početak sjednice Vlade zakazan je za 12.00 časova u zgradi federalnih institucija.

(srna)

25.04.2010.

ZBOG ZALAGANJA ZA UKIDANJE VIZNOG REZIMA: TANJA FAJON - EVROPSKI PRIJATELJ BiH U 2010. GODINI

 

image Tanja Fajon / 24sata.info

24SI - Komisija za dodjelu priznanja Evropskog pokreta u BiH jednoglasno je donijela odluku da se Tanji Fajon, poslanici iz Slovenije u Evropskom parlamentu, dodijeli Plaketa "Evropski prijatelj BiH 2010"...

...povodom obilježavanja Dana Evrope u BiH. Evropski pokret u BiH podržava i pozdravlja lobiranje, aktivnosti i angažman poslanice iz Slovenije u Evropskom parlamentu Tanje Fajon u vezi ukidanja viznog režima za bh. građane i priključenju naše zemlje u EU.

U saopštenju Evropski pokret u BiH u nedjelju navodi da je u više direktnih kontakata sa njom istakao da građani BiH, koji u ogromnoj mjeri podržavaju i žele integraciju u EU, ne smiju biti taoci političkih igara u BiH.

Dodaje se kako se Fajon slaže sa stavom Evropskog pokreta u BiH, i da im je poručila da će nastaviti i ubuduće snažno lobirati za što skorije ukidanje viza za bh. građane i priključenje BiH u EU.

Dosadašnji nosioci ovog priznanja su, između ostalih: Christian-Schwarz Schilling, Miroslav Lajčak, Jelko Kacin i Imre Varga, navodi Evropski pokret u BiH.

(fena)

25.04.2010.

NAKON PUCNJAVE U BANJOJ LUCI: UHAPSEN DEJAN KOSTIC

 

image Policija / 24sata.info

24SI - Banjalučka policija uhapsila je 20-godišnjeg Dejana Kostića, koji je tokom sinoćnje pucnjave u naselju Rakovačke Bare u Banjoj Luci bio u vozilu sa Nedeljkom Ćulumom...

...izjavio je zamjenik načelnika Centra javne bezbjednosti Banja Luka Željko Domazet. Policija obezbjeđuje porodične kuće učesnika obračuna, a pod policijskim nadzorom je i Jovan Jošilo koji je zbog povreda zadobijenih tokom pucnjave zbrinut u Kliničkom centru Banjaluka, rekao je Domazet danas na konferenciji za novinare. On je rekao da policija čini sve da rasvijetli ovaj događaj, naglasivši da nema opasnosti za građane zbog ovog incidenta. Radi dalje istrage, Domazet nije mogao da govori o količini pronađenog naoružanja, kao ni iz kojeg oružja je pucano, navodi Srna.

U međusobnom oružanom obračunu u banjalučkom naselju Rakovačke Bare učestvovali su 27-godišnji Jovan Jošilo i 19-godišnji Nedeljko Ćulum, obojica iz Banjaluke.

Iz Kliničkog centra Banja Luka saopšteno je da je Ćulum preminuo danas od posljedica ranjavanja u glavu, dok je Jošilo van životne opasnosti. Jošilo je hospitalizovan na Klinici za traumatologiju zbog ustrelnih rana u obje natkoljenice i njegovo zdravstveno stanje je trenutno stabilno, a liječenje će biti nastavljeno.

Banjalučka policija traga još sa Slavišom Ćulumom i Dejanom Čajićem, za koje se pretpostavlja da su u vozilu marke "fiat tipo" prisustvovali ovoj pucnjavi.

Za Čajićem se traga i zbog sumnje da je učestvovao u nanošenju teških povreda doktoru banjalučkog Kliničkog centra Neni Dobrijeviću, u petak u centru Banje Luke.

(24sata.info)

25.04.2010.

GLAVNI TUZILAC HASKOG TRIBUNALA: SERGE BRAMMERTZ U TRODNEVNOJ POSJETI BiH

 

 
image Serge Brammertz / 24sata.info

24SI - Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz sastaće se sutra u Sarajevu sa članovima Predsjedništva BiH.

Od ponedeljka do srijede Bramerc će se u BiH sastati sa političkim i pravosudnim zvaničnicima, a u Sarajevu i Srebrenici će ragovarati i sa predstavnicima udruženja žrtava rata. Bramerc će boraviti u BiH uoči pripreme redovnog polugodišnjeg izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a.

(srna)

25.04.2010.

STEPHEN HAWKING: VANZEMALJCIMA NE SMIJEMO RECI GDJE SMO JER BI NAS MOGLI NAPASTI

Stephen Hawking: Vanzemaljcima ne smijemo reći gdje smo jer bi nas mogli napasti

image Stephen Hawking / bbc

24SI - Vanzemaljci zasigurno postoje, ali Zemljanima bi bilo pametno da učine sve da sa njima izbjegnu kontakt, tvrdi jedan od najslavnijih svjetskih astrofizičara Stephen Hawking.

Londonski Sunday Times piše da Hawking svoje preporuke iznosi u novoj dokumentarnoj seriji Discovery Channela.

Gotovo je sigurno da život postoji u mnogim drugim dijelovima svemira, i to ne samo na planetima, nego možda i u centru zvijezda ili čak pluta u međuplanetarnom prostoru, tvrdi Hawking. Svemir ima 100 milijardi galaksija, od kojih svaka sadrži stotine miliona zvijezda, a istraživanja u posljednjih 15 godina dokazala su da i oko drugih zvijezda postoje planeti. Zato je malo vjerovatno da je Zemlja jedini planet na kome se razvio život, tvrdi Hawking.

Ipak, većina "vanzemaljaca" vjerovatno je slična mikrobima ili jednostavnim životinjama, kakve su dominovale najvećim dijelom Zemljine historije. Ali, Hawking kaže da bi neke forme života mogle biti inteligentne i predstavljati prijetnju, a posebno ga brine mogućnost da bi vanzemaljci mogli napasti Zemlju radi njenih resursa, potrošiti ih i otići dalje.

"Moramo samo pogledati sebe i vidjeti kako se inteligentan život može razviti u nešto što ne bismo poželjeli sresti. Zamišljam da mogu obitavati u masivnim brodovima, nakon što su potrošili resurse na svom domaćem planetu. Takvi napredni vanzemaljci možda bi mogli postati nomadi, koji žele pokoriti i kolonizirati bilo koji planet do koga mogu doći", ustvrdio je Hawking u dokumentarcu.

Zato smatra da bi pokušaji da se sa njima stupi u kontakt, poput slanja informacija o ljudima i lokaciji našeg planeta u svemir, mogli biti "malo preriskantni".

"Ako nas vanzemaljci ikad posjete, mislim da će ishod biti kao kada je Kristofor Kolumbo prvi put doplovio u Ameriku, što nije ispalo baš jako dobro za američke domoroce", rekao je Hawking.

Naučnik, koji je poznat po tome da je paralizovan i ima vrlo ograničene mogućnosti komunikacije, na dokumentarnoj je seriji sa producentima radio tri godine.

(24sata.info)

25.04.2010.

STJEPAN KLJUIC: "SRBIJA ZABORAVLJA DA JE KIDNAPOVALA PREDSJEDNIKA RBiH"

Stjepan Kljuić: "Srbija zaboravlja da je kindapovala predsjednika RBiH"

 
image Stjepan Kljuić / 24sata.info

24SI - Na ovonedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi Zašto se sudi Ganiću i Dobrovoljačkoj? govorili su Stjepan Kljuić, Damir Arnaut i Jovan Divjak.

Nekadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić je kazao da ne može ništa govoriti o ovom procesu jer je i on jedna od osumnjičenih i to na oba suda, i u Beogradu i u Sarajevu. On se, kako je kazao, obraća intelektualcima s jednom opservacijom, da je BiH od žrtve došla na optuženičku klupu. Kako vrijeme odmiče, sve više gubimo oreol žrtve i stradanja i na kraju će, kako sada stvari stoje, biti da smo mi pucali po Valjevu i Čačku, kazao je Kljuić. On se pita otkud pravo Srbiji, koja zvanično ne želi da prizna da je bila u ratu, da sudi i za Ovčaru u Vukovaru i da sudi za Tuzlu i Sarajevo. Ako ona ima pravo da sudi, onda mora preuzeti obaveze da su oni kindapovali predsjednika RBiH, da su doveli Armiju na naše tlo nakon priznanja BiH, istakao je Kljuić. On smatra da je cijeli ovaj proces više ilustracija koliko je BiH inferiorna.

Savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i član pravnog tima odbrane Ejupa Ganića Damir Arnaut je prije početka sesije kazao novinarima da je tim napravio veliki napredak. Engleskim sudovima podnijeli smo činjenice da su Haško tužilaštvo kao i Tužilaštvo BiH već istražili ovaj predmet i našli da nema elemenata krivičnog djela i pogotovo nema elemenata krivične odgovornosti Ganića. Još je bitnije da su engleski sudovi već uvažili ove nalaze u procesu o kauciji, kazao je Arnaut. Dodao je da su time sudovi odlučili da Srbija uopšte nema dokaza i da je ovo vjerovatno politički motivisan proces. Nadamo se da će to biti i konačna odluka engleskih sudova, kazao je Arnaut, dodajući da proces neće dugo trajati i da će biti završen do početka jula.

Arnaut je kazao da Tužilaštvo BiH radi aktivno na istrazi o slučaju Dobrovoljačka. Međutim, dodao je, kada je Ganić u pitanju, Filip Alkok, međunarodni tužilac koji je vodio ovu istragu sve do decembra kada je napustio Tužilaštvo BiH, nalazi se na listi svjedoka odbrane Ejupa Ganića. Njegovo svjedočenje u pismenoj formi, a spreman je svjedočiti  i usmeno, već je prezentovano sudu. Prema njegovim nalazima dvoipogodišnje istrage, nema dokaza po kojima bi se Ganić mogao teretiti, kazao je Arnaut.

Na pitanje je li se u Dobrovoljačkoj, prema onome što on zna, desio zločin i treba li za to neko odgovarati, Arnaut je odgovorio da je njegovo mišljenje u ovom trenutku manje bitno i da je puno bitnije mišljenje Haškog tužilaštva koje je ocijenilo da nema elemenata krivične odgovornosti Ganića i elemenata krivičnog djela. Vojnici koji su eventualno poginuli u Dobrovoljačkoj ulici su bili naoružani, neki su upotrijebili oružije i oni su prema tome bili legitiman vojni cilj, citirao je Arnaut Haški tribunal. On se nada da će engleski sudovi donijeti odluku kakvu je već donijelo Haško tužilaštvo.

General Jovan Divjak je, između ostalog, kazao da se 3. maja 1992. godine desio incident, ubijeno je sedam osoba, a 2. maja je bio sukob između dvije vojske. Neka neko odgovori šta će transporteri i tenkovi u gradu 2. maja. Zašto je vršeno granatiranje 2. maja od pola pet pa sve do sedam, zbog čega se dešavalo ono što se dešavalo 2. maja, postavio je pitanje Divjak.

(ftv)

25.04.2010.

DAMIR ARNAUT: UCINICEMO SVE DA EJUP GANIC BUDE PUSTEN NA SLOBODU

ARNAUT SMATRA DA PROCES U "SLUCAJU GANIC" NECE DUGO TRAJATI I DA CE BITI ZAVRSEN DO POCETKA JUNA
AUTOR: SRNA
Ganić: Dokazati nevinost
Foto: Arhiv

Na ovonedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Zašto se 'sudi' Ganiću i Dobrovoljačkoj?" govorili su Stjepan Kljuić, Damir Arnaut i Jovo Divjak.
 
Nekadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić je kazao da ne može ništa govoriti o ovom procesu jer je i on jedna od osumnjičenih i to na oba suda, i u Beogradu i u Sarajevu.
 
On se, kako je kazao, obraća intelektualcima s jednom opservacijom kako je BiH od žrtve došla na optuženičku klupu.
 
- Kako vrijeme odmiče sve više gubimo oreol žrtve i stradanja i na kraju će, kako sada stvari stoje, biti da smo mi pucali po Valjevu i Čačku, kazao je Kljuić.        
 
On se pita otkud pravo Srbiji, koja zvanično ne želi da prizna da je bila u ratu, da sudi i za Ovčaru u Vukovaru i da sudi za Tuzlu i Sarajevo.
 
- Jer ako ona ima pravo da sudi, onda mora preuzeti obaveze da su oni kidnapirali predsjednika RBiH, da su doveli Armiju na naše tlo nakon priznanja Bosne i Hercegovine, istakao je Kljuić.
 
On smatra da je cijeli ovaj proces više ilustracija koliko je BiH inferiorna.
 
Damir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, izjavio je danas će Silajdžićev kabinet učiniti sve kako bi se dokazala, kako je rekao, nevinost ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i kako bi on bio pušten na slobodu.

Arnaut smatra da proces u "slučaju Ganić" neće dugo trajati i da će biti završen do početka juna.
 
- Ne samo da smo podnijeli engleskim sudovima činjenice da su Haško tužilaštvo kao i Tužilaštvo BiH već istražili ovaj predmet i našli da nema elemenata krivičnog djela i pogotovo nema elemenata krivične odgovornosti Ganića, već što je još bitnije da su engleski sudovi već uvažili ove nalaze u pocesu o kauciji, kazao je Arnaut.
 
Dodao je da su time sudovi odlučili da Srbija uopšte nema dokaza i da je ovo vjerovatno politički motivisan proces.
 
- Nadamo se da će to biti i konačna odluka engleskih sudova, kazao je Arnaut, dodajući da proces neće dugo trajati i da će biti završen do početka jula.
 
Odgovarajući na novinarsko pitanje, Arnaut je kazao da Tužilaštvo BiH radi aktivno na istrazi o slučaju Dobrovoljačka.

Međutim, dodao je, kada je Ganić u pitanju, Filip Alkok, međunarodni tužilac koji je vodio ovu istragu sve do decembra kada je napustio Tužilaštvo BiH, nalazi se na listi svjedoka odbrane Ejupa Ganića.
 
- Njegovo svjedočenje u pismenoj formi, a spreman je svjedočiti  i usmeno, je već prezentirano sudu. Prema njegovim nalazima dvoipogodišnje istrage nema dokaza po kojima bi se Ganić mogao teretiti, kazao je Arnaut.
 
Na pitanje da li se u Dobrovoljačkoj, prema onome što on zna, desio zločin i da li za to neko treba odgovarati, Arnaut je odgovorio da je njegovo mišljenje u ovom trenutku manje bitno i da je puno bitnije mišljenje Haškog tužilaštva koje je ocijenilo da "nema elemenata krivične odgovornosti Ganića i elemenata krivičnog djela".

- Vojnici koji su eventualno poginuli u Dobrovoljačkoj ulici su bili naoružani, neki su upotrijebili oružije i oni su prema tome bili legitiman vojni cilj, citirao je Arnaut Haški tribunal.

On se nada da će engleski sudovi donijeti odluku kakvu je već donijelo Haško tužilaštvo.
 
General Jovan Divjak je, između ostalog, kazao da se 3. maja '92. godine desio incident, ubijeno je sedam osoba, a 2. maja je bio sukob između dvije vojske.
 
- Neka neko odgovori šta će transporteri, tenkovi u gradu 2. maja. Zašto je vršeno granatiranje 2. maja od pola pet pa sve do sedam, zbog čega se dešavalo ono što se dešavalo 2. maja, postavio je pitanje Divjak.


25.04.2010.

HARIS SILAJDZIC: POTPISIVANJEM "ISTAMBULSKE DEKLARACIJE" NIJE PREKRSEN USTAV BiH

Silajdžić: Potpisivanjem "Istambulske deklaracije" nije prekršen Ustav BiH

image Haris Silajdžić i Abdullah Gul / reuters

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je danas da su razgovori sa predsjednicima Srbije Borisom Tadićem i Turske Abdulahom Gulom bili konstruktivni, te da je u narednom periodu spreman posjetiti Srbiju.

"Razgovori u Istambulu bili su konstruktivni, a rezultati sastanka će biti veoma dobri. Tu, prije svega, mislim na rješavanje otvorenih pitanja koja se odnose na granice, imovinu i neka druga pitanja koja su veoma važna za BiH", rekao je Silajdžić novinarima nakon povratka iz Turske.

On je napomenuo da potpisivanjem "Istambulske deklaracije" nije prekršen Ustav BiH.

Prema njegovim riječima, Srbija i BiH trebalo bi da razgovaraju i o nastupima na trećim tržištima i u regionu, kao i o ekonomskim problemima.

"Investicije u region će dolaziti samo ako bude stabilnosti i zbog toga su neophodni razgovori kao ovaj u Istambulu. BiH su potrebne investicije i promjena slike u svijetu o regionu zapadnog Balkana", dodao je Silajdžić.

On je istakao da je na sastanu bilo riječi i o slučajevima "Jurišić" i "Ganić" i da je Tadić "jasno povukao liniju između pravosuđa i politike".

Predsjednik Srbije Boris Tadić, Turske Abdulah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić saglasili su se juče u Istambulu da će nastaviti da rade na izgradnji mira, prosperiteta i stabilnosti na Balkanu, te da je integracija u EU zajednički cilj sve tri zemlje.

Tadić, Silajdžić i Gul su tokom sastanka potpisali i "Istambulsku deklaraciju", čije osporavanje je danas najavio član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.

(srna)

25.04.2010.

"NEFORMALNI" RADMANOVIC: NATO PRITISAK NA RS, NOVI NESPORAZUMI I PODJELE U BiH...

"Neformalni" Radmanović: NATO pritisak na RS, novi nesporazumi i podjele u BiH...

image Starh od NATO saveza / ilustracija / 24sata.info

24SI - Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Nebojša Radmanović ocijenio je da uslovljavanje primjene Akcionog plana (MAP) za članstvo u NATO prenosom imovine sa entiteta na Ministarstvo odbrane BiH i BiH znači novi pritisak na RS, te nove nesporazume i podjele u BiH.

"Ministri vanjskih poslova članica NATO-a uslovili su primjenu MAP-a prenosom imovine sa entiteta na Ministarstvo odbrane BiH i BiH. Bez obzira što u BiH svi teže ka NATO-u, ovakav stav znači novi pritisak na jedan entitet u BiH i znači nove nesporazume i podjele u BiH", rekao je Radmanović na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Radmanović je podsjetio da su ministri vanjskih poslova članica NATO-a na neformalnom sastaku i uz isto tako neformalno učešće ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja, koga niko iz BiH nije ovlastio da učestvuje na tom sastanku, donijeli uslovnu odluku da BiH uđe u MAP, koji je jedna stepenica prema članstvu u NATO savezu.

(srna)

25.04.2010.

KRSENJE LJUDSKIH PRAVA: ZAPREPASCENI TADIC TRAZI MEDJUNARODNU AKCIJU NA KOSOVU!

 

image Bazna stanica mobilne telefonije / 24sata.info

24SI - Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas da će vlasti u Beogradu pokrenuti "najveću moguću međunarodnu akciju" kako bi se Srbima na Kosovu ponovo omogućilo da koriste usluge srbijanskih operatera mobilne telefonije.

Tadić je novinarima, tokom obilaska poplavljenih područja u srbijanskoj opštini Leskovac, rekao da je juče iz Istambula zahtijevao hitnu reakciju međunarodnih institucija ovim povodom.

"Zaprepašten sam reakcijom EULEX-a koji mirno gleda na kršenje ljudskih prava, jer je EULEX zadužen za bezbijednost građana. Sa predstavnicima EULEX-a ćemo obaviti izuzetno težak razgovor na ovu temu. Nećemo ostaviti srpsko stanovništvo na Kosovu nijednog trenutka", istakao je Tadić.

Iz EULEX-a, međutim, kažu da "prihvataju sve odluke Regulatornog tijela za telekomunikacije Kosova, kao i sve akcije koje je ovo tijelo sprovelo protiv ilegalnih operatera na Kosovu".

Naime, privremene kosovske vlasti su u petak i subotu onesposobile predajnike srbijanskih operatera mobilne telefonije zbog čega je bez telefonskog signala ostalo oko 100.000 Srba u Kosovskom Pomoravlju i enklavama južno od Ibra.

Kosovska vlada navela je u saopštenju da ti "zakonski koraci" nisu upereni ni protiv jedne određene nacionalnosti ili države, već protiv svih onih operatera koji nisu poštovali važeće zakonske norme.

Kosovska vlada je saopštila da podržava odluke Regulatorne agencije za telekomunikacije (RAT) za isključenje predajnika mobilnih telefonija "Telekoma Srbije" i "Telenora", ističući da je riječ o "uspostavljanju zakonitosti na tržištu telekomunikacija na Kosovu".

(tanjug)

25.04.2010.

DVOSMISLEN ODNOS SRBIJE PREMA BOSNI I HERCEGOVINI

Dvosmislen odnos Srbije prema BiH

Boris Tadić i Ivo Josipović u Opatiji, 24. marta 2010

Boris Tadić i Ivo Josipović u Opatiji, 24. marta 2010

24.04.2010
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovoralo se o tome u kojoj meri će se poboljšanje odnosa između Hrvatske i Srbije odraziti na situaciju u regionu. Sagovornici su bili Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, i Branko Caratan, profesor Fakuleta političkih znanosti u Zagrebu.

Bilo je reči o tome šta su doneli nedavni susreti predsednika Srbije i Hrvatske, Borisa Tadića i Ive Josipovića, o značaju za pomirenje nedavnog govora hrvatskog predsednika Josipovića u parlamentu Bosne i Hercegovine, o dvosmislenom odnosu Borisa Tadića prema Bosni i Hercegovine koji, s jedne strane, podržava njenu celovitost, a, s druge strane, neguje prijateljske odnose sa Miloradom Dodikom koji se zalaže za raspad te zemlje, koliko odnos prema Kosovu opterećuje saradnju država Zapadnog Balkana, da li je Srbija odustala od ideje da igra ulogu lidera u regionu i da li regionu uopšte treba lider.

Omer Karabeg: U poslednje vreme došlo je do poboljšanja odnosa u regionu, pre svega između Srbije i Hrvatske. Verujete li da je ovoga puta to trajni trend, jer smo i do sada u nekoliko mahova imali periode otopljavanja odnosa nakon čega bi opet nastupilo pogoršanje?

Živorad Kovačević: Ja mislim da jeste. Menja se odnos prema regionalnoj saradnji, ne samo dvojice predsednika, nego i
Menja se odnos prema regionalnoj saradnji, ne samo dvojice predsednika, nego i političkih elita. Na kraju krajeva, takvi kontakti ne predstavljaju više ni za koga neki politički rizik u odnosu na sopstveno javno mnjenje.
političkih elita. Na kraju krajeva, takvi kontakti ne predstavljaju više ni za koga neki politički rizik u odnosu na sopstveno javno mnjenje. S druge strane, regionalna saradnja je jedan od ozbiljnih uslova za približavanje Evropskoj uniji, a na tom putu se nalaze i jedna i druga zemlja , s tim što je Hrvatska, razume se, daleko bliža Evropskoj uniji.

Branko Caratan: Mislim da je ovoga puta pomak trajan. U Hrvatskoj je izbor Ive Josipovića za predsjednika bio veliki korak u pravcu dobrih odnosa u ovoj našoj regiji. Snage koje su protiv popravljanja odnosa postaju sve slabije u obje zemlje. Tu je Hrvatska u nešto boljem položaju jer je pobjeda evropskih snaga u Beogradu bila dosta tijesna, ali mislim da i tamo nema povratka na staro.

Omer Karabeg: Rekao bih da je nedavni govor hrvatskog predsednika Josipovića u parlamentu Bosne i Hercegovine na neki način ključ za previzilaženje trauma koja je ostavio nedavni rat. On je prihvatio odgovornost svoje zemlje za politiku podele Bosne i Hercegovine koju su Srbija i Hrvatska vodile devedesetih godina. To je, čini mi se, gest bez presedana u ovom regionu.

Živorad Kovačević: Slažem se. To je vrlo, vrlo značajno. Predsednik Josipović nesumnjivo od samog početka svoga mandata pokazuje jasnu želju i ne odstupa od toga da kaže bobu bob i popu pop, što je veoma potrebno. To je uradio, uostalom, i u Jasenovcu. Mislim da to ulazi u okvir onoga što je u Srbiji učinjeno s Deklaracijom o Srebrenici. Bez obzira na njene moguće manjkavosti i eufemizme, to je ipak značajan iskorak. S druge strane, i u jednoj i u drugoj zemlji je došlo do izliva gneva onih koji ne mogu da prežale prošle sisteme. U Parlamentu Srbije predstanici opozicije su, izuzev Liberalna demokratske partije koja nije glasala za Deklaraciju jer je tražila da ona bude još oštrija, na apsolutno neprimeren način govorili o Deklaraciji, posebno radikali i Demokratska stranka Srbije. Koliko znam, i u hrvatskom Saboru je došlo do izliva gneva onih koji misle da je Josipovićev gest prljanje Domovinskog rata i proglašavanje Hrvatske za agresora, što je apsurdno. Te reakcije pokazuju da proces pobošljanja odnosa u regionu neće teći glatko, ali je dobro da su dva predsednika, koji na kraju krajeva ipak pripadaju novoj generaciji političara, spremni da idu evropskim putem. Moram da primetim, i to sa zadovoljstvom, da ovoga puta u Jasenovcu nije pomenut Blajburg, ne zbog toga što bi to trebalo staviti pod tepih, nego zbog toga što se Blajburg ne može staviti u istu ravan sa Jasenovcem i praviti neka vrsta ravnoteže. Ovo je, koliko pamtim, prvi put da je tako učinjeno.
Mislim da je nastup Josipovića i u Sarajevu, i u Mostaru, i u Jasenovcu veoma jasno učvrstio liniju hrvatske politike koja ide prema poboljšanju odnosa na prostoru bivše Jugoslavije i koja je u skladu sa najboljim demokratskim, europskim standardima.


Branko Caratan: Govor predsjednika Josipovića u parlamentu Bosne i Hercegovine je veoma važan. Ali želim reći da Josipović nije prvi hrvatski predsjednik koji je istupio sa takvom formom isprike i žalovanja za lošom stranom hrvatske politike u devedestim godinama. To je napravio i bivši predsjednik Mesić. Međutim, ono što je ovdje važno je da je predsjednik Josipović, zapravo, čitav pravac hrvatske politike učvrstio na jednoj novoj, europskoj liniji. Jako je značajno da je veliki dio, možda čak većina bosanskohercegovačkih Hrvata, prihvatio taj govor. Josipović je dobio aplauz ne samo u Sarajevu nego i u Mostaru kada je posjetio Filozofski fakultet. Optužbe da je on na neki način kompromitirao Hrvatsku dolaze iz reda onih koji se nelagodno osjećaju u ovoj situaciji jer su i sami neposredno ili posredno bili involvirani u staru politiku. Dakle, mislim da je nastup Josipovića i u Sarajevu, i u Mostaru, i u Jasenovcu veoma jasno učvrstio liniju hrvatske politike koja ide prema poboljšanju odnosa na prostoru bivše Jugoslavije i koja je u skladu sa najboljim demokratskim, europskim standardima.

Omer Karabeg: Mislite li da će poboljšanje odnosa između Srbije i Hrvatske uticati na smirivanje prilika u Bosni i Hercegovini?

Živorad Kovačević: Svakako, to može imati samo blagotvoran uticaj na odnose i u Bosni i Hercegovini i u celom regionu. U slučaju Bosne i Hercegovine, koja ostaje jedno od žarišta krize, ključno je da Hrvatska i Srbija, koje su garanti Dejtonskog sporazuma i imaju određene specijalne odnose sa tom zemljom, svojim patronatom ne zamene patronat međunarodne zajednice kome se vidi kraj. Jako je važno da i Srbija i Hrvatska imaju prema Bosni i Hercegovini odnos bez navijanja i posebnih simpatija.


Dodik se bori za unutarnju podršku


Omer Karabeg: Mnogi smatraju da je premijer Republike Srpske Milorad Dodik zbog svoje retorike, pune netrpeljivosti, i zbog svog agresivnog ponašanja u ovom trenutku najveća prepreka uspostavljanju atmosfere dobrosusedskih odnosa u regionu.

Branko Caratan: U stanovitom smislu to jeste tako, ali stvar je veoma kompleksna. Dodik se očito bori za unutarnju podršku i
Dodik se očito bori za unutarnju podršku i žestina njegove retorike je u toj funkciji. Ja ne mislim da Dodik realno i racionalno smatra da je moguće da jednoga dana Republika Srpska izađe iz Bosne i Hercegovine i ujedini se sa Srbijom. Njegova retorika je roba za domaću potrošnju.
žestina njegove retorike je u toj funkciji. Ja ne mislim da Dodik realno i racionalno smatra da je moguće da jednoga dana Republika Srpska izađe iz Bosne i Hercegovine i ujedini se sa Srbijom. Njegova retorika je roba za domaću potrošnju. Međutim, u Bosni i Hercegovini su i druge stvari jako važne. Veoma je važno kakav će odnos Zagreb imati sa političkim vodstvom bosanskohercegovačkih Hrvata i Beograd sa Republikom Srpskom i njenim političarima. Ako se tu uspostavi jedna nova politika u kojoj niko neće imati osjećaj da gubi, Bosna i Hercegovina će moći doživjeti svoju novu, demokratsku rekonstrukciju. Tu mislim i na stanovitu nezgrapnost dejtonskog sistema u kojem se, vjerojatno, bosanski Hrvati nekako najlošije osjećaju. Dakle, potrebno je stvoriti sistem koji će biti apsolutno ravnoparavan i efikasan koji će omogućiti da Bosna i Hercegovina funkcionira kao država i koji će istovremeno imati veoma jasno ugrađene federalne i neke konfederalne ili konsocijacijske elemente.

Omer Karabeg: Imam utisak da je politika Srbije prilično dvosmislena kada je u pitanju odnos prema Dodiku. S jedne strane predsednik Tadić stalno ponavlja da je on za celovitu Bosnu i Hercegovinu, što je potpuno suprotno od onoga za šta se zalaže Milorad Dodik, a s druge strane neguje s njim vrlo prijateljske odnose. Kako vi to tumačite, gospodine Kovačeviću?

Živorad Kovačević: Treba kao neprihvatljivu odbaciti ideju o tome da je za Srbe u Republici Srpskoj glavni grad Beograd, a ne Sarajevo..... A naročito mi ne prijaju izjave o tome da ćemo mi uvek podržavati Republiku Srpsku, drugim rečima ma šta ona radila.
Živorad Kovačević: Pravo da vam kažem, meni se to ne dopada. Mislim da bi trebalo preći sa reči na dela u smislu ostvarivanja punog kontakta sa Sarajevom. Treba kao neprihvatljivu odbaciti ideju o tome da je za Srbe u Republici Srpskoj glavni grad Beograd, a ne Sarajevo. Slažem se sa profesorom Caratanom da je vruća retorika Milorada Dodika, a dodao bih i Harisa Silajdžića, koji je jednom apsolutno neprihvatljivom izjavom pokvario jedan jako lep susret u Mostaru, u funkciji unutrašnje politike, odnosno obezbeđenja podrške biračkog tela. Ali, bez obzira na to, mislim da je potrebno da se Beograd neki put ograditi od toga. A naročito mi ne prijaju izjave o tome da ćemo mi uvek podržavati Republiku Srpsku, drugim rečima ma šta ona radila, tako da stvarno mislim da u okvir poboljšanih srpsko - hrvatskih odnosa spada i to da imamo jednake aršine prema svim narodima u Bosni i Hercegovini i da nikome ne padne na pamet da bi Srbija eventualno pomislila, ja ni ne mislim da to želi, da bi joj odgovarao raspad Bosne i Hercegovine i dobijanje Republike Srpske kao kompenzaciju za gubitak Kosova. To je ne samo nerealno, neracionalno nego i apsolutno neprihvatljivo. I mislim da je potrebno da i naši lideri u tom pogledu budu jasniji.

Omer Karabeg: Čini mi se da pomirenje u regionu na izvestan način otežava stalno pozivanje na zločine Drugog svetskog rata. Ima onih koji žele, posebno u Republici Srpskoj, da osudu genocida u Srebrenici povežu sa Jasenovcem, pa traže da Hrvatska donese deklaraciju o osudi genocida nad Srbima u Drugom svetskog ratu.

Živorad Kovačević
: To je utuk na utuk - vi nama genocid u Srebrenici, mi vama genocid u Jasenovcu koji se desio
To je utuk na utuk - vi nama genocid u Srebrenici, mi vama genocid u Jasenovcu koji se desio stvarno mnogo davno.
stvarno mnogo davno. Mislim da je najbolji odgovor na to ono što sam već spomenuo - ovogodišnji memento u Jasenovcu i govori hrvatskih zvaničnika, posebno predsednika Josipovića. To je pravi odgovor na ta pitanja. Tražiti od nekoga da sada donese rezoluciju o tome, mislim da apsolutno nema nikakvog smisla.

Branko Caratan: Hrvatska se u tom pogledu jasno deklarirala. Prije svega, ona je imala svoju narodnooslobodilačku i antifašističku borbu u kojoj su one snage koje su stvorile Jasenovac bile poražene. Protagonisti Jasenovca su bili suđeni, često puta ubijani i bez sudova. Drugo, u političkim deklaracijama nakon rata bilo je jasno određeno da je Socijalistička Republika Hrvatska utemeljana ne nekim drugim principima, sasvim suprotnim od ustaških principa. Konačno, u preambuli posljednjeg hrvatskog ustava, donesenog za vrijeme predsjednika Tuđmana, jasno je rečeno da nova Hrvatska vuče svoj kontinuitet iz AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Dakle, jedna nova deklaracija bi bila naprosto suvišna, a i uvredljiva jer bi tjerala nekoga da radi nešto što je on već uradio.


Kosovo ostaviti po strani


Omer Karabeg: Različit odnos prema Kosovu u velikoj meri opterećuje odnose u regionu. Predsednici Josipović i Tadić su u poslednjim susretima to pitanje zaobišli, ali ono je stalno prisutno i sigurno će i ubuduće uticati na odnose između država bivše Jugoslavije.

Branko Caratan: Savezna Republika Njemačka je, kao što znamo, postala ekonomska sila, ali nije mogla prinuditi druge da poštuju pravila Halštajnove doktrine. Na kraju je i sama prekršila te principe i uspostavila diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom. Dakle, ako Zapadna Njemačka u tome nije uspjela, teško da će to poći za rukom i Srbiji.
Branko Caratan: Ja ću vas sada podsjetiti na Halštajnovu doktrinu. Njen tvorac je bio Valter Halštajn, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke. On je lansirao doktrinu prema kojoj Savezna Republika Njemačka prekida odnose sa svakom onom državom koja prizna Njemačku Demokratsku Republiku. Savezna Republika Njemačka je, kao što znamo, postala ekonomska sila, ali nije mogla prinuditi druge da poštuju pravila Halštajnove doktrine. Na kraju je i sama prekršila te principe i uspostavila diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom. Dakle, ako Zapadna Njemačka u tome nije uspjela, teško da će to poći za rukom i Srbiji. To je očito bolno pitanje za Srbiju i zato ga je najbolje u ovom trenutku ostaviti po strani i sačekati da ojačaju ekonomske, kulturne i sve druge veze između država bivše Jugoslavije i da i samo Kosovo bude uvučeno u te integrativne procese.

Živorad Kovačević: Moramo računati sa tim da će taj problem još dugo pratiti odnose u regionu i da moramo na neki način naći odgovor na to. Pri tome se mora računati sa nekoliko činjenica. Pre svega, Kosovo su priznale najveće svetske i evropske sile i nije realno očekivati da će doći do promene njihovog stava, ma kakvo bude mišljenje Međunarodnog suda pravde. Kao što, uostalom, ni vlada Srbije neće, odnosno dovela je sebe u situaciju da i ne može, ni na koji način odsutati od te mantre o Kosovu kao neodvojivom delu Srbije. Kosovo su priznale i sve zemlje regiona, sem
Kad je reč o granici između Kosova i Srbije, Priština je može smatrati državnom, a Beograd administrativnom, ali mora se srediti da se preko te granice normalno prelazi, kao i preko svake druge granice u Evropi.
Bosne i Hercegovine iz razumljivih razloga, tako da Srbija ne može i ne treba da kao najvažniji kriterij za odnose sa drugima, a posebno sa susedima, uzima njihov odnos prema nezavisnosti Kosova. Na kraju krajeva, neprikosnoveno je pravo svake zemlje da se ponaša u skladu sa onim što smatra da je u njenom najboljem interesu i razumljivo je da nijedna država u regionu ne želi da bude izuzeta od opšteg trenda. Ali, s druge strane i susedi Srbije moraju imati u vidu delikatnost pozicije u kojoj se našla Srbija i da je nemoguće očekivati da ona u dogledno vreme odustane od stava da je Kosovo neodvojivi deo njene teritorije. I tako će to, verovatno, trajati godinama. To ne bi bio neki izuzetak u međunarodnim odnosima, pa bi stoga bio potreban jedan politički konsenzus, možda prećutni, koji bi na određen način uvažavao i jednu i drugu poziciju i onemogućio da pitanje Kosova bude regionalna jabuka razdora. Tu mora da važi ona formula - slažemo se da se ne slažemo. Ako ta formula važi za odnose Srbije sa Vašingtonom i Briselom, zašto je ne uvažiti i u odnosima sa susedima. Mora se naći nekakav praktičan, pragmatičan odgovor. Kao što znate, predsednik Tadić je zbog učešća predstavnika Kosova odbio da dođe na inauguraciju predsednika Josipovića, a ovaj je na to vrlo racionalno reagovao - dobro, mi se sa tim ne slažemo, ali nećemo mu uzeti za zlo. Međutim, ako svaka od akcija koje slede priznanje - slanje ambasadora, raznih delegacija i tako dalje - bude izazivala reakcije Srbije, pogotovu ako se blokira regionalna saradnja, neće biti dobro. Mislim da je neophodan dijalog Beograda sa Kosovom o konkretnim, praktičnim, životnim problemima ljudi, kao što su snabdevanje električnom energijom, obnova zgrada i verskih objekata, carina, pasoši, nestale osobe, sudska zaštita i slično. O svemu tome se može pregovarati na radnom, neformalnom nivou, pri čemu svako može da ostane pri svom osnovnom stavu. Recimo, kad je reč o granici između Kosova i Srbije, Priština je može smatrati državnom, a Beograd administrativnom, ali mora se srediti da se preko te granice normalno prelazi, kao i preko svake druge granice u Evropi.

Omer Karabeg: Ali to pitanje se naročito postavlja u zaoštrenoj formi prilikom organizovanja regionalnih skupova. Srbija traži da Kosovo na takvim skupovima nastupa kao UNMIK Kosovo, Priština to odbija i insistira da se pojavljujuje isključivo kao nezavisna država. Može li se tu naći nekakav kompromis, pa da se ne ponovi situacija koju smo imali prilikom nedavne regionalne konferencije na Brdu kod Kranja kada je Srbija odbila da učestvuje?

Branko Caratan
: Ovdje je lopta na srpskoj polovini terena. Naime, neki funkcioneri iz Beograda su davali previše žestoke
Vjerojatno će jednoga dana Srbija morati prihvatiti da sudjeluje na regionalnim skupovima gdje će biti i predstavnici Kosova. Rješnje bi moglo biti da predstavnik Srbije na početku kaže da on ne prihvaća Kosovo kao državu, ali da sudjeluje na tom skupu u interesu dobrih odnosa u regiji.
izjave, mislim tu prije svega na ministra vanjskih poslova, i na taj način su sami sebe doveli u situaciju iz koje je teško pronaći, kako bi rekli Amerikanci, izlaznu strategiju. Vjerojatno će jednoga dana Srbija morati prihvatiti da sudjeluje na regionalnim skupovima gdje će biti i predstavnici Kosova. Rješnje bi moglo biti da predstavnik Srbije na početku kaže da on ne prihvaća Kosovo kao državu, ali da sudjeluje na tom skupu u interesu dobrih odnosa u regiji. Ja, inače, ne vidim način kako bi predstavnici Kosova mogli odustati od inzistiranja na tome da su oni sada nova država. To je teško zamisliti. Treba biti svjestan činjenice da će uporno istrajavanje na stavu da se ne dolazi na skupove, na kojima Kosovo učestvuje kao država, blokirati Srbiju. Mislim da to nije u interesu Srbije. Time se samo produbljuje nacionalni antagonizam na Kosovu, a to opet nije dobro za Srbe koji tamo žive. Dakle, mora se pronaći neka solucija da se ti odnosi premoste i da se na kraju uvede, možda, trgovačko predstavništvo Prištine u Beogradu i Beograda u Prištini, da se razmijene i kulturna predstavništva, pa da se na taj način počne komunicirati. Tada formalno predstavljanje sa državnom zastavom neće biti toliko presudno. Svakako, to ne možemo očekivati preko noći, ali to će jednog dana biti potrebno napraviti. Uostalom, svi mi smo se odrekli nekih velikih pretenzija. Kada se samo sjetim šta su sve nacionalisti tražili, kakve su granice crtali ulazeći u tuđe teritorije, pa smo se na kraju svi primirili. Hrvatska neće imati granicu na Drini - i to je progutano. To čak i ovi najžešći hrvatski nacionalisti više ne traže. To je stvar jednog dugoročnog procesa u kojem je jako važno ne davati preoštre izjave i sniziti oštrinu svoje retorike.

Omer Karabeg: Da li će Srbija na kraju ipak morati da odustane od svog stava da neće učestovati na regionalmim konferencijama na kojima Kosovo nastupa kao nezavisna država?

Živorad Kovačević: Nisam siguran u to, jer presedani postoje. Sastaju se, na primer, ministri policije, takav jedan
Mislim da se na dužu stazu mora naći način za dijalog između Beograda i Prištine i za učešće Srba na Kosovu u radu kosovskih institucija. Mislim da je to pravac kojim se mora ići.
sastanak bio je u Zagrebu. Tamo su sedeli ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić i ministar policije Kosova ispred koga je pisalo Kosovo - Rezolucija 1244, ne UNMIK. Oni su razgovarali o sprečavanju krijumčarenja ljudi i narkotika i taj razgovor je bio normalan. Dakle, moguće je naći neko rešenje. Ja ne bih bio u stanju da ga ponudim, ali se mora znati, bez obzira šta ja lično o tome mislim, da to za Srbiju nije jednostavno, da ona traži neki simbol, neku izjavu kao što kaže gospodin Caratan, čime bi se pokazalo razumevanje za njenu poziciju. Na kraju krajeva, ako bi uz ime Kosovo i stajao taj dodatak UNMIK ili Rezolcija 1244, to ne bi značilo da Kosovo sebe ne smatra samostalnom državom ili da ga drugi ne smatraju takvom državom. Ako nismo u stanju, a moraćemo, da pronađemo modus vivendi između Srbije i Kosova, moramo naći makar modus operandi, ali bez onoga što se zove gubljenje obraza. Jer najgore u svakom pregovaranju je dovesti jednu stranu u poziciju da bude primorana da nešto učini. Prema tome, mislim da se na dužu stazu mora naći način za dijalog između Beograda i Prištine i za učešće Srba na Kosovu u radu kosovskih institucija. Mislim da je to pravac kojim se mora ići. Ali čini mi se da Evropska unija neće primoravati Srbiju da ide preko nečega na šta njena vladajuća elita u ovom trenutku, ne samo da nije spremna, nego se i boji da bi zbog toga mogla izgubiti i vlast - toliko je to pitanje ovde politizovano. Da li je i u narodu baš tako, nisam sasvim siguran.

Omer Karabeg: Do pre izvesnog vremena ministar inostranih poslova Jeremić, a i predsednik Tadić, govorili su da Srbija treba da bude lider u regionu. Sada se o tome manje govori. Gospodine Kovačeviću, mislite li da je rukovodstvo Srbije odustalo od te ideje?

Živorad Kovačević: Meni to jako smeta. Prvo, Srbija nije lider u regionu. Po mnogim pokazateljima, recimo,
Srbija nije lider u regionu. Po mnogim pokazateljima, recimo, kad je u pitanju konkuretnost njene privrede, izvoz, izdvajanje za nauku, pa i dokle je stigla na putu u Evropsku uniju, ona je pri dnu liste.
kad je u pitanju konkuretnost njene privrede, izvoz, izdvajanje za nauku, pa i dokle je stigla na putu u Evropsku uniju, ona je pri dnu liste. Prema tome, objektivno na to nema pravo. S druge strane, i da je tako - vidljivo je, na primer, da je Hrvatska lider u regionu kad se radi o procesu evrointegracija - to ni na koji način nije dobro isticati, jer bi to na određen način vređalo ostale i izazivalo, ne samo nelagodu, nego i otpor. Prema tome, to treba izostaviti iz rečnika. Mislim da su pogrešno protumačene izjave, koje često dolaze iz Vašingtona i iz Brisela, da je Srbija važan igrač u regionu, da na određen način može da bude, s obzirom na njenu veličinu, i ključna za odnose u regionu. To je daleko od liderstva. Ja nikad nisam mogao da prihvatim da se ono što je jedan od prioriteta spoljne politike Srbije, a to su dobri odnosi sa susedima i regionalna saradnja, protumači kao nekakva predvodnička uloga Srbije u regionu. Mislim da je to u svakom pogledu loše i dobro je što u poslednje vreme sve manje čujemo takve izjave. Ali to se, izgleda, iz politike preselilo u druge oblasti, pa generalni direktor JAT-a, čija će firma uskoro biti raspuštena jer ima ogromne dugove, kaže da bi JAT trebalo da bude lider u regionu.

Branko Caratan
: To prisvajanje uloge lidera je stvar za domaću upotrebu. I ovdje je svojevremno postojala teza o Hrvatskoj kao regionalnoj sili, pa se na kraju sve to zaboravilo. Potrebno je, zapravo, nešto drugo. Potrebni su nam lideri koji će razumjeti što je projekt budućnosti, lideri koji će svoje zemlje voditi naprijed, a ne natrag i koji će biti u stanju da se otrgnu od prošlosti i okrenu prema budućnosti. To je ono što svim zemljama u ovoj regiji treba. A, ako netko želi da bude vodeća sila u tom procesu, on se mora dokazivati tako što će kooperirati, podupirati druge, uspostavljati, a ne rušiti mostove.
25.04.2010.

GUL, TADIC I SILAJDZIC DOGOVORILI KORAKE ZA JACANJE SARADNJE NA ZAPADNOM BALKANU

Gul, Tadić i Silajdžić dogovorili korake za jačanje saradnje na Zapadnom Balkanu

 

 24.04.2010.
Predsjednik Srbije Boris Tadić, Turske Abdulah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić saglasili su se danas u Istanbulu da će nastaviti da rade na izgradnji mira, prosperiteta i stabilnosti na Balkanu, te da je integracija u EU zajednički cilj sve tri zemlje.

Tadić, Gul i Silajdžić dogovorili su da regionalna politika ubuduće treba da se zasniva na osiguranju bezbjednosti, stalnom političkom dijalogu i očuvanju multietničkih, multikulturalnih i multivjerskih osobenosti regiona, što je istaknuto i u zajedničkoj Deklaraciji usvojenoj na istanbulskom samitu.

Na samitu je postignut dogovor da u naredne dvije godine budu održani trilateralni sastanci u svakoj od tri zemlje, a Tadić je predložio da naredni sastanak bude održan u Beogradu, prenose srbijanski mediji.

U Istanbulskoj deklaraciji se navodi da će članovi Predsjedništva BiH Silajdžić, Nebojša Radmanović i Željko Komšić uskoro posjetiti Beograd, dok će Tadić i turski premijer Redžep Tajip Erdogan posjetiti Srebrenicu na 15. godišnjicu obilježavanja stradanja Bošnjaka.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka Silajdžić je kazao kako je Tadić izjavio da njegova zemlja neće učiniti ništa što bi ugrozilo integritet BiH.

Predsjednik Tadić je kazao da je BiH prijateljska zemlja i da podržava sve legitimne odluke koje donesu institucije vlasti u BiH.

Priprema za Sarajevo


U radu današnjeg sastanka učestvovali su i ministri vanjskih poslova tri zemlje Ahmet Davutoglu, Vuk Jeremić i Sven Alkalaj.

Turski mediji navode da je samit rezultat višemjesečnih napora Ankare da se obezbijedi stabilnost u regionu, posebno u BiH. Uticajni turski list Hurriyet ovaj je sastanak nazvao istorijskim.

Današnji sastanak je i u funkciji priprema za konferenciju o Zapadnom Balkanu koja bi, kako je najavljeno, trebala biti održana početkom juna u Sarajevu.

Turska je posljednjih dana intenzivno lobirala i za prijem BiH u Akcioni plan NATO-a, što su u četvrtak uveče i odobrili ministri zemalja Alijanse.

Samit Tadića, Gula i Silajdžića bio je prvi sastanak predstavnika tri zemlje na tom nivou. Ministri spoljnih poslova Srbije, Turske i BiH su se sastali pet puta u posljednjih šest mjeseci.

Turski je ministar u utorak u Beogradu u diplomatskoj misiji zajedno sa šefom španske diplomatije Miguelom Anhelom Moratinosom pokušao naći kompromis za učešće zvaničnika Srbije i Kosova na skupu u Sarajevu 2. juna.
24.04.2010.

ORGANIZACIJA PORODICA SEHIDA I POGINULIH BORACA BiH: "ZAHTIJEVAMO KAZNJAVANJE POCINILACA NEREDA"

Organizacija porodica šehida i poginulih boraca BiH: "Zahtijevamo kažnjavanje počinilaca nereda"

image Protesti u Sarajevu / radiosarajevo

24SI - Upravni odbor Organizacije porodica šehida i poginulih boraca BiH u subotu je na vanrednoj sjednici osudio i ogradio se od vandalskog ponašanje pojedinih grupa...

...prilikom nedavnog protesta boračkih udruženja ispred zgrade Vlade Federacije BiH. "Zahtijevamo od nadležnih organa da provedu postupak, identifikuju i kazne počinioce nereda", ističe se u saopštenju za javnost Organizacije porodica šehida i poginulih boraca BiH.

Također odbacuju osude kojima se ova organizacija dovodi u bilo kakvu vezu sa planiranjem i izazivanjem sukoba demonstranata sa policijom, uništavanjem zgrade Vlade FBiH i paljenjem policijskih objekata koji se nalaze uz zgradu Vlade.

"U momentu kada je došlo do sukoba, učinili smo sve da se članovi Organizacije porodica šehida i poginulih boraca povuku sa protestnog skupa, na koji su došli da bi jasno iskazali svoje nezadovoljstvo ponižavajućim odnosom Vlade, na čelu sa premijerom Mustafom Mujezinovićem prema braniocima BiH, a posebno prema porodicama šehida i poginulih boraca", navodi se u saopštenju.

Odgovornost za događanja tog dana, kako se dodaje, moraju preuzeti oni koji su svojim odlukama, uredbama i zakonima natjerali branioce BiH da na protestima štite svoja zaslužena i stečena prava.

"U narednom periodu moramo uložiti maksimalne napore, a VIada i Parlament najviše, da se nađe rješenje za zahtjeve branilaca BiH, da im se vrati ugled i dostojanstvo i da se nikada više ne dovedu u poziciju da na ulicama štite svoja prava", saopšteno je nakon sjednice Upravnog odbora Organizacije porodica šehida i poginulih boraca BiH.

(fena)

24.04.2010.

MUSTAFA MUJEZINOVIC: BEZ OBZIRA NA PROTESTE CENZUS CE MORATI BITI UVEDEN!

Mujezinović: Bez obzira na proteste cenzus će morati biti uveden!

image Mustafa Mujezinović / 24sata.info

24SI - Ni na­kon što je u srijedu zgra­da Vla­de FBNiH i do­slo­vno za­pa­lje­na, do­go­vo­ra izme­đu pred­sta­vni­ka vlas­ti i bo­ra­čkih udru­že­nja oko uvo­đe­nja cen­zu­sa i dru­gih iz­mje­na­ma za­ko­na o bo­ra­čko-in­va­lid­skoj za­šti­ti i da­lje ne­ma.

U po­ne­dje­ljak bi tre­ba­la bi­ti održa­na van­re­dna sje­dni­ca Vla­de za­je­dno sa pred­sta­vni­ci­ma bo­ra­čke po­pu­la­ci­je na ko­joj će se o sve­mu ovo­me po­no­vo raz­go­va­ra­ti. Već sa­da je iz­vje­sno da će se ko­plja naj­vi­še lo­mi­ti oko cen­zu­sa, i no­vog za­ko­na o pra­vi­ma de­mo­bi­li­sa­nih bo­ra­ca, navodi San.

Udru­že­nja i da­lje in­sis­ti­ra­ju da na­kna­de ko­je do­bi­va­ju RVI, še­hidske i po­ro­di­ce po­gi­nu­lih bo­ra­ca i no­si­oci naj­vi­ših ra­tnih pri­zna­nja ne ula­ze u izra­čun cen­zu­sa. Pre­mi­jer FBiH Mus­ta­fa Mu­je­zi­no­vić ka­že za "San" da Vla­da ne mo­že pris­ta­ti na taj zah­tjev, jer bi to zna­či­lo kraj stend baj aran­žma­na sa MMF-om, ali i svih dru­gih do­go­vo­ra sa me­đu­na­ro­dnim fi­nan­si­je­ri­ma, što bi zna­či­lo des­ta­bi­li­zi­ra­nje bu­dže­ta.

Mu­je­zi­no­vić pod­sje­ća da je po­slje­dnja ure­dba Vla­de o pri­ho­do­vnom cen­zu­su za no­si­oce ra­tnih pri­zna­nja pri­vre­me­no rje­še­nje ko­je će va­ži­ti do do­no­še­nja za­ko­na. On tvrdi da će se cen­zus ko­ji je sa­da po­ve­ćan na oko 2.000 KM po po­ro­di­ci, odno­si­ti na ma­ksi­mal­no 1.000 do­bi­tni­ka naj­vi­ših ra­tnih pri­zna­nja ko­ji ima­ju naj­ve­ća pri­ma­nja.

- Že­lim po­ru­či­ti da za man­da­ta ove Vla­de ni še­hidske po­ro­di­ce, ni RVI ne­će ući pod cen­zus jer on bi za njih tre­bao kre­nu­ti od po­čet­ka idu­će go­di­ne. Ako se ura­di re­vi­zi­ja ka­ko tre­ba, otvo­rit će se pros­tor da se cen­zus ne uvo­di ni­ka­ko ili da se uve­de ne­kom ma­lom pro­cen­tu lju­di. U bu­dže­tu ima nov­ca za one ko­ji su pu­no da­li za ovu ze­mlju, ali tre­nu­tno pu­no do­bi­va­ju i oni ko­ji to ne bi tre­ba­li - ka­že Mu­je­zi­no­vić.

Pre­mi­jer na­po­mi­nje i da u cen­zus ni­ka­da ne­će ući RVI ko­ji ima­ju pro­ce­nat in­va­li­dnos­ti iznad 60 pos­to, kao i dje­ca po­gi­nu­lih bo­ra­ca ko­ja se ško­lu­ju.

Zi­jo Mu­šić, po­sla­nik SDA i član Odbo­ra za bo­ra­čka pi­ta­nja Par­la­men­ta FBiH, sma­tra da je Vla­da po­gri­je­ši­la što ni­je ispo­što­va­la za­klju­čak Par­la­men­ta po ko­jem je za­kon o cen­zu­su za sve bu­džet­ske ko­ri­sni­ke tre­bao bi­ti usvo­jen do kra­ja apri­la. Is­ti rok par­la­men­tar­ci su Vla­di pos­ta­vi­li i za usva­ja­nje no­vog za­ko­na o pra­vi­ma de­mo­bi­li­sa­nih bo­ra­ca.

- Cen­zus je oba­ve­za pre­ma MMF-u, ali ni­smo smje­li do­zvo­li­ti da se uve­de sa­mo za do­bi­tni­ke pri­zna­nja i da oni bu­du po­ku­sni ku­ni­ći. To je mo­ra­lo bi­ti is­to­vre­me­no za sve, uklju­ču­ju­ći sve bu­džet­ske ko­ri­sni­ke - ka­že Mu­šić, do­da­ju­ći da je svi­ma ja­sno da se, ka­da su u pi­ta­nju pre­os­ta­li bu­džet­ski ko­ri­sni­ci, cen­zus ne mo­že odno­si­ti na pla­će već os­ta­le na­kna­de ko­je pri­ma­ju.

Zi­jo Mu­šić ka­že i da Vla­da FBiH mo­ra osi­gu­ra­ti is­pla­tu svih du­go­va de­mo­bi­li­sa­nim bor­ci­ma nas­ta­lih kaš­nje­njem na­kna­da od 150 KM, i da su i u Sa­ve­zu de­mo­bi­li­sa­nih bo­ra­ca svje­sni da ta­kve na­kna­de vi­še ne mo­gu pos­to­ja­ti, ali da tre­ba do­ni­je­ti za­kon ko­ji će osi­gu­ra­ti odre­đe­ne mo­de­le za­poš­lja­va­nja bo­ra­ca.

(24sata.info)

24.04.2010.

SVEN ALKALAJ: ULAZAK U NATO JE OGROMAN KORAK ZA BiH!

Sven Alkalaj: Ulazak u NATO je ogroman korak za BiH!

image Sven Alkalaj / 24sata.info

24SI - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj obratio se prisutnima u Talinu na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država učesnica ISAF misije.

U svome govoru Alkalaj se zahvalio na pozivu kao i na ukazanoj prilici da se obrati na skupu. Istakao je da ima na umu da međunarodna zajednica ima zajednički cilj uspostavljanja sigurnog, stabilnog i demokratskog Afganistana, naglasivši da je sa toga razmjena mišljenja o situaciji u Afganistanu od velike koristi kako za međunarodnu zajednicu tako i za narod Afganistana, navode Vijesti.ba

Minstar Alkalaj je podsjetio da se iz bh iskustva jasno vidi da se najbolji rezultati postižu angažovanjem svih aktera spremnih da osnuju efikasne institucije koje će uspostaviti ambijent za ekonomski oporavak. Sa tim u vezi izjavio je da BiH podržava "Sveobuhvatni strateški političko-vojni plan" kao i važnost ispunjenja Željenih strateških ciljeva (DSO) koji će unaprijediti stabilnost i sigurnost u Afganistanu. Obavijestio je, da je Predsjedništvo BiH, imajući u vidu značajne obuke afganistanskih trupa, dalo saglasnost za angažman deset instruktora u ISAF misiji, kao i saglasnost za učešće pješadijske jedinice za sigurnost u sklopu danskog kontingenta u Južnoj regionalnoj komandi u Afganistanu. Naglasio je da je ovim činom BiH još jednom potvrdila svoju želju da aktivno pomaže uspostavi mira i sigurnosti u Afganisatnu kroz partnerstvo sa NATO-om.

Istakao je da BiH i kao nestalna članica u VS OUN-a ima čvrsto opredjeljenje ka suverenitetu, nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i nacionalnom jedinstvu Afganistana, kao i podršku svim afganistanskim naporima usmjerenim ka izgradnji države i postizanju održivog mira i ustavne demokratije.

Ministar Alkalaj se u ime delegacije BiH zahvalio na odluci NATO-a o aplikaciji BiH za MAP, naglasivši da su vlasti, kao i sve relevantne bh institucije, posebno u posljednjih pet mjeseci pokazale jaku odlučnost u postizanju dodatnog progresa. Istakao je da je dosta napretka ostvareno do sada, ali da je BiH svjesna činjenice da su NATO integracije kontinuirani proces prilagodbi i reformi. Ministar Alkalaj je rekao da će neki možda reći da je ovo mali korak za NATO, ali je uvjerio prisutne da je ovo ogroman korak naprijed za BiH. Iskazao je svoju uvjerenost da će ova odluka biti dodatni podsticaj za budući proces reformi u BiH sa ciljem punopravnog članstva u NATO-u. Ministar je na kraju svog izlaganja izrazio nadu u pozitivan ishod sastanka u Talinu, kao i međunarodne konferencije u Kabulu koja će se održati ovog ljeta, saopšteno je iz Ureda za odnose sa javnošću MVP-a BiH.

(24sata.info)

24.04.2010.

TUGA NA MEZARJU RAKITA: OBAVLJENA DZENAZA ZA VLASENICKE ZRTVE ZLOCINA

Tuga na mezarju Rakita: Obavljena dženaza za vlaseničke žrtve zločina

image Dženaza za vlaseničke žrtve zločina / ftv

24SI - Na vlaseničkom mezarju Rakita danas je klanjana dženaza i obavljen je ukop posmrtnih ostataka 74 žrtve pronađene u masovnim grobnicama Ogradice i Pelemiš, i u nekoliko pojedinačnih grobnica.

Najstarija osoba koja ukopana imala je 77 godina, dok je najmlađa imala tek 14. Do sada su na nekoliko kolektivnih džanaza, na šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici, ukopane 232 vlaseničke žrtve.

Spisak žrtava:

1. Nazif  (Huso) Ademović (1938.- 1992.)
2. Secan (Ohran) Ahmetovic (1960.-1992.)
3. Fikret (Rifet) Arnaut (1961.-1992.)
4. Arifa (Rasim Gušić) Beširević (1950.-1992.)
5. Nail (Abid) Bičakčić (1926.-1992.)
6. Ibran (Ibro) Čamdžić (1965.- 1992.)
7. Muharem (Muhamed) Čamdžić (1961.-1992.)
8. Adem (Avdo) Dugalić (1953.-1992.)
9. Mevlida (Velija) Durić (1966.-1992.)
10. Šukrija (Ibro) Efendić (1951.-1992.)
11. Emin (Ahmet) Gobeljić (1956.-1992.)
12. Mehmed (Mujo) Hadžić (1962.-1993.)
13. Edin (Senahid) Hamidović (1977.-1992.)
14. Bego (Salko) Handžić (1942.-1992.)
15. Eldar (Mensur) Hasanbegović (1974.-1992.)
16. Mujo (Meho) Heljo (1956.-1992.)
17. Fatima (Husein Čamdžić) Hurić (1943.-1993.)
18. Himzo (Osman) Hurić (1926.-1993.)
19. Redžo (Aljo) Kuljančić (1915.-1992.)
20. Naza (Mumin Čelebić) Kuljančić (1942.-1992.)
21. Kadir (Ibro) Manjić(1975. -1992.)
22. Minka (Hamdija Ferizović) Mehanović (1951.-1992.)
23. Sead (Adil) Mehanović (1954.-1992.)
24. Rizo (Smajo) Mekić (1937.-1992.)
25. Muhamed (Abdulah) Muminović (1924.-1992.)
26. Hajrudin (Bajro) Osmanović (1967.-1992.)
27. Sulejman (Sulejmen) Pezić (1939.-1992.)
28. Safet (Sejfo) Saračević (1943.-1992.)
29. Hadžo (Suljo) Smajlović (1937.-1992.)
30. Muhamed (Salko) Šabić (1952.-1992.)
31. Sakib (Salko) Šabić (1949.-1992.)
32. Ruždija (Ramo) Šestović (1941.-1992.)
33. Huso (Ahmet) Talović (1930.-1992.)
34. Sejfo (Rešid) Telalović (1952.-1992.)

(ftv)

24.04.2010.

PRAVI USPJEH BICE KAD SVE ZEMLJE U REGIJI BUDU U EU

Pravi uspjeh biće kad sve zemlje u regiji budu u EU

Vesna Pusić

Vesna Pusić

24.04.2010.
Dr Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora Hrvatske za praćenje pregovora s EU, u programu Na vratima Evrope Radija Slobodna Evropa govori o planovima svoje zemlje za punopravno člnstvo u evropskoj obitelji naroda te o iskustvima, koje bi BiH mogla korisititi na svom putu evropskih integracija.

RSE: Hrvatska je prije nekoliko dana zatvorila još jedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju EU, to je poglavlje o slobodnom protoku roba. Koliko se time Vaša zemlja, dodatno primakla članstvu u EU?

PUSIĆ: Mi računamo da smo, što bi se reklo, na zadnjih sto metara, da smo pred ciljem. Naš plan je da završimo pregovore ove godine i onda uđemo u proces ratifikacije, dakle, da negdje do Nove godine da završimo pregovore. Nakon toga potpisujemo Pristupni ugovor, nakon toga idemo na referendum u Hrvatskoj i onda Pristupni ugovor ide na ratifikaciju u 27 zemalja članica. Mi i tu imamo posla – isto možemo doprinijeti tome da se taj proces ratifikacije ubrza, ali mi računamo da smo negdje s početkom 2012. punopravna članica.

RSE : Koliko je napredak Hrvatske u ovim pregovorima bitan i za druge zemlje regije?

PUSIĆ: Ako zemlje u regiji imaju svijest o tome da je jedini pravi uspjeh kad sve zemlje u regiji na kraju budu članice EU, rekla bih da poanta nije zapravo u članstvu - članstvo je samo posljedica – nego u transformaciji naših zemalja u regiji u koliko-toliko civilizirane države. To je poanta cijelog procesa, a Evropsku uniju koristimo više kao neku vrstu predloška i sistematizirano iskustvo mnogih zemalja koje nam pomaže da brže obavimo te reforme i transformacije kod nas, u našim zemljama. Samo tako možemo, s jedne strane, preuzeti i odgovornost za vlastitu regiju i, s druge strane, i stabilizirati svaku od zemalja.
 
Civiliziran način pospremanja prošlosti
RSE: Šta bi Bosna i Hercegovina na svom putu evropskih integracija posebno mogla koristiti iz iskustva Hrvatske?
 

PUSIĆ:
Mislim da je Hrvatska kumulirala jako, jako puno iskoristivog znanja, ili znanja upotrebljivog za BiH. Preduvjet je
Radni konsenzus znači da se dođe do jedne razine gdje su svi spremni suočiti se s činjenicom da će od nekih stvari na kojima politički možda insistiraju ili temelje svoju momentalnu podršku - i to ne kao neki situacijski populistički političari, nego zaista kao lideri svoje zemlje, pa čak i segmenata zemlje - morati odustati.
svakako radni konsenzus. Baš naglašavam: radni konsenzus unutar zemlje, zato što ovaj deklarativni konsenzus uglavnom svugdje postoji. Pretpostavljam, i u BiH ako pitate sve segmente političkih elita, pa i građane, svi će reći – apsolutno, mi smo za to da BiH bude članica EU. Radni konsenzus je, međutim, nešto drugo. To znači da se dođe do jedne razine gdje su svi spremni suočiti se s činjenicom da će od nekih stvari na kojima politički možda insistiraju ili temelje svoju momentalnu podršku - i to ne kao neki situacijski populistički političari, nego zaista kao lideri svoje zemlje, pa čak i segmenata zemlje - morati odustati. Tu se kratkoročni profiti donekle moraju staviti u drugi plan. Znači, ne da ste samo spremni reći: 'Idemo u Evropsku uniju', nego da ste spremni reći: 'U tom slučaju sudstvo želimo da funkcionira na taj i taj način i pristajemo na to, obrazovanje ovako, energetika na neki drugi način“. Nama je u Hrvatskoj jako dugo trebalo da izgradimo tu vrstu konsenzusa, ja sam računala: nekih 13-14 godina. To vam je preduvjet. To ne znači da ste riješili problem, ali je preduvjet da se može krenuti u taj proces. U različitim strankama, što se BiH tiče i u različitim etničkim grupacijama, ili među konstitutivnim narodima, ćete imati, i imate, što je prirodno, različite vrste političara. Ali mislim da je važno u svim politički relevantnim grupama prepoznati one koji razumiju da je zaista praktični radni interes BiH da bude u EU i da je to, de fakto, jedina - koliko u politici to uopće postoji – garancija neke trajne stabilnosti. To je prva točka pregovora, jer početak pregovora su uvijek pregovori sami sa sobom. Druga točka je – iz našeg iskustva, gdje smo mi samo djelimično uspješni, ali može se učiti i iz pozitivnog i iz negativnog iskustva – prepoznati da je to jedan proces u kojem evropske institucije, međunarodna zajednica, ova pravna stečevina ili AQUI communitaire, Evropska komisija, donekle pomažu, ali je to, zapravo, nacionalni projekt. To je projekt države. Treće, što mi se čini važnim za Bosnu i Hercegovinu, je da postoji puna svijest o tome da niti jedan segment BiH neće i ne može ući u Evropsku uniju samostalno. Ući će BiH kao država, ili neće ući. Svijest o tome je neka vrsta pretpostavke, pa i prvog radnog konsenzusa, prvog signala da razumiju svi o čemu se ovdje radi.

RSE : Šta bi se od vrlo praktičnih poteza, takođe, moglo koristiti?

PUSIĆ: Postoji, naravno, niz tehničkih stvari, koje se od Hrvatske mogu naučiti. Državna uprava, recimo – početi obrazovati državnu upravu. To je silno važno. Mi nismo s tim na vrijeme počeli. Ja jako sada insistiram na tome u Hrvatskoj. Bez toga je jako teško dalje funkcionirati. A onda, po pojedinim segmentima, poglavljima, će biti niz stvari koje se mogu iz hrvatskih iskustava preuzeti, nema potrebe otkrivati toplu vodu. Katkad preuzimati pozitivno iskustvo, ponoviti ono što smo mi napravili, zato što je uspjelo i bilo dobro, a katkad izbjegavati ono što smo mi loše napravili.

RSE: Da se još jednom vratimo regionalnoj saradnji i porukama koje je izrekao hrvatski predsjednik Ivo Josipović tokom posjete BiH. Kako ste ih Vi doživjeli?

PUSIĆ: Moram reći da sam bila jako ponosna. Nisam bila u Hrvatskoj, bila sam u tom trenutku na jednom putu, daleko od naše regije, ali je došla i tada do mene informacija. Naravno, nakon što sam se vratila, bila sam i detaljno informirana. Bila sam jako ponosna na to kako se hrvatski predsjednik postavio, ne zato što bi to bilo nešto tako izuzetno – to je po mom mišljenju standard i mora biti standard - jedan civilizirani način pospremanja prošlosti. Bila sam ponosna zbog toga što se pokazalo, bez obzira na svo prigovaranje ljudi koji malo kasne u političkom razvoju unutar Hrvatske, da smo se ipak pomakli i da su se neki standardi, prema kojima sam ja, kao što znate, uvijek težila i pokušavala otvarati te pravce našeg političkog sazrijevanja, tu ipak pomakli i da smo napredovali.
24.04.2010.

POCEO SAMIT GUL - TADIC - SILAJDZIC

Počeo samit Gul - Tadić - Silajdžić

 

 24.04.2010.
Predsjednik Turske Abdulah Gul, predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i predsjednik Srbije Boris Tadić sastali su se danas u Istanbulu.

Šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu u srijedu je novinarima u Briselu rekao da se sastanak održava u okviru nastojanja da se podrži mir u regionu, prenijela je turska agencija Anadolija.

"Samit u subotu u Istanbulu biće važan korak za Balkan i predstavićemo veoma važnu sliku regiona", rekao je Davutoglu nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom.

On je rekao da će "pozitivan razvoj" u odnosima BiH i Srbije voditi ka trajnoj stabilnosti Balkana i dodao da je Turska regionu oduvijek pridavala veliki značaj.

Turski mediji navode da je samit rezultat višemjesečnih napora Ankare da se obezbijedi stabilnost u regionu, posebno u BiH. Uticajni turski list Hurriyet ovaj je sastanak nazvao istorijskim.

Turska je posljednjih dana intenzivno lobirala i za prijem BiH u Akcioni plan NATO-a, što su u četvrtak uveče i odobrili ministri zemalja Alijanse.

Samit Tadića, Gula i Silajdžića je prvi sastanak predstavnika tri zemlje na tom nivou. Ministri spoljnih poslova Srbije, Turske i BiH su se sastali pet puta u posljednjih šest mjeseci.

Turski je ministar u utorak u Beogradu u diplomatskoj misiji zajedno sa šefom španske diplomatije Miguelom Anhelom Moratinosom pokušao naći kompromis za učešće zvaničnika Srbije i Kosova na skupu u Sarajevu 2. juna.
24.04.2010.

INFORMACIJE IZ DIPLOMATSKIH IZVORA: BiH ULAZI U BEZVIZNI REZIM SA EU PRIJE OKTOBRA 2010. GODINE

Informacije iz diplomatskih izvora: BiH ulazi u bezvizni režim sa EU prije oktobra 2010. godine?

image Bosna i Hercegovina / 24sata.info

24SI - Evropska unija će državljanima BiH ukinuti obvezu posjedovanja viza za zemlje EU prije parlamentarnih izbora koji su u BiH zakazani za 2. oktobra ove godine. Prema informacijama iz diplomatskih izvora, liberalizacija viznog režima bi trebala biti i poticaj BiH politici za brži napredak u potrebnim reformama.

Evropska komisija će sljedeće sedmice iza zatvorenih vrata Evropskom parlamentu iznijeti svoje ocjene kako BiH i Albanija ispunjavaju kriterije za ukidanje viza. Ocjene eksperata o tome pitanje nisu javne, ali se iz neslužbenih izvora saznaje da je BiH puno bolje ocijenjena od Albanije, ali niti jedna trenutno ne ispunjava uslove za ukidanje viznog režima. Te ocjene su proslijeđene i državama članicama kako bi Evropska komisija prije formalne objave izvještaja dobila i njihova mišljenja.

Evropska komisija će izvještaj ili zakonodavni prijedlog o viznoj liberalizaciji za BiH i Albaniju objaviti krajem maja ili početkom juna. Nakon toga, Evropski parlament i Vijeće Evrope će do kraja septembra odlučiti hoće li državljanima BiH omogućiti putovanje po zemljama EU bez viza. Time se državljanima BiH želi ponuditi i pokazati konkretne koristi koje donosi EU. Time EU želi i BiH političare potaknuti na nužne ustavne reforme koje su neophodne na putu u EU.

(24sata.info)

24.04.2010.

KO BRINE O BH. BIBLIOTEKAMA

Ko brine o bh. bibliotekama

Ilustrativna fotografija, fotografije uz tekst: Zvjezdan Živković

Ilustrativna fotografija, fotografije uz tekst: Zvjezdan Živković

23.04.2010
U Bosni i Hercegovini se, prema mišljenju stručnjaka, nedovoljno čita. Iako sve češće organizovani sajmovi knjiga pohode brojni posjetioci, takva praksa ne važi i za biblioteke. Na tek održanim Šestim međunarodnim susretima bibliotekara slavista iz BiH i zemalja regiona najviše je bilo riječi o bibliotekarima i revoluciji u digitalnom dobu.

Međutim, učesnici susreta morali su potcrtati da je i dalje prisutno stereotipno razmišljanje i neuvažavanje ove struke. U Bosni i Hercegovini dodatni problem su i neriješen status biblioteka, a samim tim i njihovo finansiranje.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Zemaljski muzej i Umjetnička galerija BiH, kao centralne kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, već 15 godina nemaju riješen način finansiranja, čime je direktno dovedeno u pitanje njihovo daljnje djelovanje. Govori uposlenica Biblioteka Sarajeva Vaska Sotirov - Đukić:

„Dovoljno je reći da Nacionalna biblioteka 15 godina nema riješen status, a kamoli finansijera i da doslovno živi od milostinje koju da Kanton Sarajevo ili određeni evropski projekat, a to su minimalna sredstva. Ono što je bitno i što nedostaje jeste nacionalna kulturna strategija koja bi tačno dala prioritete.“


Primjeri iz regiona

Susjedna Hrvatska, naprotiv, ima dobar primjer finansiranja nacionalnog blaga - galerija, muzeja, biblioteka, pojašnjava Sotirov - Đukić:

„U Hrvatskoj, u njihovom Ministarstvu kulture postoji vijeće posebno za bibliotekare, za arhiviste i za muzeologe. Svake godine se odvajaju, pored redovnih sredstava, i posebni tenderi gdje sve kulturne institucije u Hrvatskoj mogu da konkurišu samo na projektima digitalizacije.“


U cilju efikasnijeg rada biblioteka, Srbija je upravo donijela tri nova zakona koja regulištu oblast bibliotekarstva, kaže uposlenica Narodne biblioteke Srbije Dragana Milunović:

„Mi smo dobili novi zakon o kulturi kao krovni zakon u čitavoj našoj oblasti. Trenutno Ministarstvo kulture Republike Srbije radi na donošenju
 Ilustrativna fotografija
seta podzakonskih akata na taj zakon, dakle Zakon o kulturi. Aktuelan je i rad na donošenju pojedinačnih, tzv. granskih zakona u svakoj pojedinačnoj oblasti kulture koji uređuju određene segmente koji se, između ostalog, tiču i bibliotekarstva.“


I Slovenija je uspješno riješila pitanje finansiranja svojih biblioteka. Prema riječima predstavnice Narodne i univerzitetske biblioteke u Ljubljani Valerije Žagar, biblioteke finansira Ministarstvo za kulturu. Međutim, novca nikad nije dosta:

„To se finansira nekim dvanaestinama. Dakle, svakog mjeseca dobijamo novac. Za elektronske publikacije obično se dobijaju ekstra sredstva. Sredstva koja dobijamo za naš rad uplaćuje se kupovina literature koja je potrebna za naš rad. Ja mislim da bi svaka biblioteka trebala da dobija više novca nego što ga prima“.


Status Nacionalne biblioteke

Prije šest godina Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je regionalnu inicijativu za saradnju bibliotekara Jugoistočne Evrope u želji da svojim korisnicima približi različite izvore informacija. Prije više od godinu dana inicijativa je i formalno registrovana kao Udruženje pravnih i srodnih knjižnica Jugoistočne Europe. Udruženje pokušava da konkuriše na programima evropskih i međunarodnih sredstava. Govori članica Udruženja Blaženka Peradenić - Kotur:

„Načelnu podršku imamo i u nekoliko nacionalnih institucija u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnog Gori i Srbiji. Taj nivo naše suradnje postignut je, prije svega, zahvaljujući velikom trudu i zalaganju pojedinih članica. Tim više što neke institucionalne podrške nije bilo pretjerano.“


Razlog maćehinskog odnosa bh. vlasti prema radu biblioteka jeste taj što ih društvo i država ne prepoznaju kao prioritet. Svijest o knjizi i čitanju je ispod svakog nivoa, smatra bibliotekar i menadžer digitalnog arhiva Infobiro Dragan Golubović:

„Ni u zemlji Bosni i Hercegovini, čak ni ranije, nisu odgajani čitaoci - skoro da vlada imidž ljudi da’on ono čita knjige pa je možda malo i mahnit, od toga se može poludit’. Vidim sad neke knjige po nekim kioscima pet, sedam maraka - potpuno sam ubijeđen da sada uđemo u bilo koju srednju školu u Sarajevu, da će momci radnije dati pet maraka u kladionicu nego da kupe knjigu.“


Krajnje je vrijeme da se konačno riješi status Nacionalne biblioteke, Zemljskog muzeja i Umjetničke galerije BiH, kao najreprezentativnijih institucija bh. identiteta i kulture. U suprotnom, šta to govori o narodima Bosne i Hercegovine? Ponovo Vaska Sotirov - Đukić s početka priče:

„U bilo koju zemlju da dođete, svi će vas odvesti u nacionalnu biblioteku, u nacionalni muzej ili nacionalnu galeriju, a kroz jedan obilazak toga vi ćete primiti toliko informacija o toj zemlji i moći ćete da prepoznate njen identitet. Zemlja koja nema svoj identitet i ne ulaže u svoj identitet je izgubljena zemlja, a da ne govorim u današnjem, globalnom svijetu gdje se itekako sve zemlje bore za taj svoj nacionalni identitet.“


I u najbogatijim evropskim zemljama komunikacija sa vladom i finansiranje ne idu prisilom već opismenjavanjem cjelokupne nacije, razvijenom strategijom edukacije, kao i građenjem društva znanja, što su prioriteti u Evropskoj uniji. A bez ulaganja u kulturu i obrazovanje, ne može ni preživjeti današnje, zamišljeno društvo znanja.
23.04.2010.

STRAVA U BRITANIJI: PORODICA ODRUBILA GLAVU MLADICU KOGA SU DRZALI KAO ROBA

Strava u Britaniji: Porodica odrubila glavu mladiću koga su držali kao roba

 
image Michael Gilbert / dailymail

24SI - Peteročlana britanska porodica držala je 26-godišnjeg mladića kao roba. Mučili su ga, a na kraju i zaklali.

Obezglavljeno tijelo je bilo nađeno u jezeru, a za ubistvo je krivom proglašena peteročlana britanska porodica. Oni su držali 26-godišnjaka kao roba i izrabljivali ga prije nego su ga ubili. Michaela Gilberta su udarili palicom, gađali ga, pretukli i zadali mu ubodnu ranu, a sve su to snimili. On je nekoliko puta uspio pobjeći, ali uvijek su ga uspjeli vratiti. Obezglavljeno tijelo su bacili u Plavu lagunu u Arleseyu, a otkrila su ga dva ribara. Na tijelu, osim glave, nije bilo ni laktova te koljena. Komadi tijela su se nalazili u vrećici koja je takođe bila baćena u jezero.

Za ubistvo su osuđeni 27-godišnji James Watt, njegova 29-godišnja djevojka Natasha Oldfield i 22-godišnja Nichola Roberts, djevojka Jamesova brata Roberta. 20-godišnji je Robert, kao i njegova 58-godišnja majka Jennifer Smith-Dennis, osuđen za učestvovanje. Treći brat, 25-godišnji Richard Watt, sve je već ranije priznao. I on je takođe osuđen za učestvovanje, javlja Daily Mail.

Gilbert je upoznao Jamesa Watta u dječjem domu kada su imali 15 godina. "Gilbert je morao izvršavati različite zadatke, a podvrgavali su ga i različitim bizarnim napadima. Na primjer morao je štapom napadati velikog guštera, koga su držali kao kućnog ljubimca, sve dok ga nije napao repom", rekao je tužilac Stuart Trimmer. James se ponekad i predstavljao kao Michael i tako dizao njegov novac. U tijelu ubijenog mladića pronađene su tablete protiv bolova, ali i za smirenje.

"Ovo je neobičan slučaj u kome nije bilo motiva poput krađe, osvete, pohlepe ili ljubomore. Ne mogu se načuditi stepenu nehumanosti u ovom slučaju", rekao je inspektor Jon Humphries. "Zadovoljni smo suđenjem. Ovo je bilo traumatično iskustvo za našu porodicu. Ništa nam neće vratiti Michaela, ali nadam se da će ovaj slučaj spasiti druge, koji se nalaze u sličnoj situaciji", dodala je Michaelova 31-godišnja sestra Chrissy.

(24sata.info)

23.04.2010.

NAUCNA ISTINA JE NEUMOLJIVA: U VISOKOM SE NALAZI NAJVECA PIRAMIDA NA SVIJETU!

Naučna istina je neumoljiva: U Visokom se nalazi najveća piramida na svijetu!

image Bosanska piramida Sunca / 24sata.info

24SI - Vodeći svjetski egiptolog, pronalazač četiri piramide u pustinjama Egipta, istraživač koji je katalogizirao i opisao 130 egipatskih piramida, trostruki doktor arheoloških nauka i predsjednik Prve međunarodne naučne konferencije o Bosanskoj dolini piramida dr. Nabil Swelim,

...nakon provedenih istraživanja u Visokom, izjavio je:

"U Visokom je najveća piramida na svijetu, genijalan i komplikovan građevinski poduhvat koji je od velike važnosti za cijeli svijet. Ovo je nevjerovatno otkriće i biće potrebno mnogo vremena da shvatimo kako su građene ove veličanstvene kamene strukture" (konferencija za štampu, Sarajevo, BiH, septembar 2007.)".

Iz Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" podsjećaju na dolazak dr. Nabila Swelima u Visoko tokom dvije istraživačke sezone, 2007. i 2008. što je bilo indikator da:

1.) ozbiljni stručnjaci dolaze na lice mjesta prije nego izreknu brzoplete sudove o arheološkim nalazištima;
2.) nauka o piramidama traži vrlo specifična znanja, dugogodišnje iskustvo u istraživanju piramida i primjenjenu metodologiju, a ne samo arheologe koji su stekli diplomu na fakultetima, a nikada nisu proučavali ove strukture širom svijeta;
3.) o piramidama u BiH može pisati bilo ko s različitom motivacijom, ali naučna istina je neumoljiva - u Visokom se nalazi najveća piramida na svijetu!

(24sata.info)

23.04.2010.

STATUS KOSOVA: VUK JEREMIC USLOVIO UCESCE SRBIJE U SARAJEVU REZOLUCIJOM 1244!

Status Kosova: Jeremić uslovio učešće Srbije u Sarajevu Rezolucijom 1244!

image Vuk Jeremić / 24sata.info

24SI - Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić izrazio je danas spremnost Srbije da doprinese uspješnom održavanju predstojeće regionalne konferencije u Sarajevu, naglašavajući da ona treba da bude održana u skladu sa principima Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN.

Naime, na sastanku u Beogradu sa španskim kolegom Migelom Angelom Moratinosom, Jeremić je ponovio stav Srbije da kada je riječ o učešću Kosova na regionalnim konferencijama, oni podrazumjevaju potpuno poštivanje međunarodnog prava i Rezolucije 1244, prenose srbijanski mediji.

"Složili smo se da ta konferencija treba da podari novi impuls regionalnoj saradnji i evropskim integracijama regiona", kazao je Jeremić.

Govoreći o predstojećoj konferenciji u Sarajevu, koja treba da se održi u junu, oba ministra su istakla spremnost da ta konferencija uspije.

Moratinos je kazao da su stavovi svih država regiona poznati, da se oni neće mijenjati, ali da se radi na tome da se ulože napori kako bi se došlo do bolje regionalne saradnje.

"Špansko predsjedavanje EU je uvjereno da će konferencija postići potpuni uspjeh i da će Sarajevo biti prekretnica u kontekstu evropskog angažovanja na Zapadnom Balkanu", dodao je Moratinos.

(24sata.info)

23.04.2010.

VALENTIN INZKO: "DO IZBORA ZAKLJUCITI SPORAZUM O NEPOKRETNOJ VOJNOJ IMOVINI"

Valentin Inzko: "Do izbora zaključiti sporazum o nepokretnoj vojnoj imovini"

image Valentin Inzko / 24sata.info

24SI - Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko pozdravio je odluku ministara vanjskih poslova NATO-a na sastanku u Talinu da pozovu BiH da pokrene Akcioni plan za članstvo (MAP).

"Ovo je veoma važna garancija sigurnosti za obične građane u BiH, rekao je Inzko, naglasivši da je u više navrata tokom proteklih mjeseci u Briselu i Sarajevu prezentirao ovu procjenu Sjevernoatlantskom vijeću.

Ministri vanjskih poslova NATO-a i dalje su zabrinuti činjenicom da pitanje nepokretne vojne imovine još uvijek nije riješeno, te su na samitu u Talinu ovlastili Sjevernoatlantsko vijeće da prihvati prvi Godišnji nacionalni program BiH (osnovni mehanizam za provođenje Akcionog plana za članstvo) tek nakon što se nepokretna vojna imovina, identificirana kao neophodna za buduće vojne svrhe, zvanično registrira kao državna imovina BiH kojom će raspolagati Ministarstvo odbrane BiH.

"Zaključci ministara vanjskih poslova NATO-a u potpunosti su u skladu sa uslovima koje je utvrdio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira za odluku o zatvaranju OHR-a i tranziciju u angažman pod vodstvom EU", rekao je danas visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU.

Drugi cilj u takozvanom “5+2” programu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira je iznalaženje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje vojne imovine.

Iako treba pozdraviti nedavni napredak u rješavanju pitanja pokretne vojne imovine, još uvijek se čeka na dogovor o nepokretnoj imovini.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU pozvao je vlasti u BiH da iskoriste odluku iz Talina kako bi stvorili politički zamah koji bi rezultirao zaključenjem sporazuma o nepokretnoj vojnoj imovini, u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, kako bi država BiH postala vlasnik vojne imovine neophodne za buduće odbrambene svrhe.

"Ako BiH u septembru želi krenuti u realizaciju MAP-a zajedno sa Crnom Gorom, političko rukovodstvo BiH mora postići dogovor prije izbora", naglasio je Inzko, saopšteno je iz OHR-a.

(fena)

23.04.2010.

RUSENJE DZAMIJE U USTIKOLINI: REPUBLIKA SRPSKA ZVANICNO PRIZNALA UCESCE SRBIJE U RATU U BiH!

Rušenje džamije u Ustikolini: Republika Srpska zvanično priznala učešće Srbije u ratu u BiH!

image Srušena džamija / ilustracija / 24sata.info

24SI - Islamska zajednica BiH zakasnila je sa tužbom za rušenje džamije u Ustikolini, na teritoriji Federacije BiH, a nije ni upućena na pravu adresu, jer za događaje prije maja 1992. godine eventualno može biti odgovorna jedino Srbija,...

...navodi se u odgovoru Ministarstva finansija Republike Srpske (RS) koji je dostavljen Pravobranilaštvu RS u Foči.

U ovom ministarstvu podsjetili su da Islamska zajednica BiH potražuje od RS naknadu štete u iznosu od 1.260.000 KM, jer su, kako se navodi u tužbi, paravojne formacije RS u aprilu 1992. godine minirale Turhan-Eminbegovu džamiju, piše "Fokus".

"U to vrijeme nije postojala VRS. Islamskoj zajednici BiH ide u prilog da tuži RS koja nema sposobnost da bude stranka u postupku, nema svojstvo pravnog lica. Neophodno je navesti i organ uprave, a to tužilačka strana nije mogla, jer tada nije bilo organa uprave RS", zaključuju u Ministarstvu finansija RS.

U Ministarstvu finansija RS navode da IZ BiH tvrdi da je dejtonska Republika Srpska preuzela prava i obaveze tadašnje RS, ali pojašnjavaju da je to slučaj sa periodom od 19. maja 1995. godine.

"Osim toga, protekao je subjektivni rok od tri godine i objektivni od pet godina, u kome se može zahtijevati naknada štete. Džamija je srušena 1992. godine, a tužba je podnesena 1999. godine, dakle sedam godina poslije. U vrijeme kada je džamija srušena sudovi su radili i tužioci su mogli podnijeti tužbu. Ne prihvatamo da rok počinje od 1996. godine. Džamija se nalazi na teritoriji FBiH, tim prije mogli su podnijeti tužbu u FBiH. Nije bilo nesavladivih prepreka za podnošenje tužbe", navodi se u odgovoru.

Pravobranilac RS Slobodan Radulj rekao je da postoje tužbe u kojima su tužene opštine Gacko, Bileća, Nevesinje i Trebinje, ali i BiH, navodeći da je činjenica da za ratna dejstva do 19. maja 1992. godine odgovornost eventualno snosi tadašnja SRJ odnosno Srbija.

Sud BiH je odredio da je u ovoj pravnoj stvari mjesno nadležan sud u Goraždu, što znači da je Islamska zajednica BiH u to vrijeme mogla da podnese tužbu sudu u Goraždu odnosno bilo kojem sudu na teritoriji FBiH, kako bi prekinuli zastaru.

(srna)

23.04.2010.

NASILJEM, PROGONIMA I UBIJANJEM MUSLIMANA: RADOVAN KARADZIC JE HTIO DRZAVU SAMO ZA SRBE

Nasiljem, progonima i ubijanjem muslimana: Radovan Karadžić je htio državu samo za Srbe

 
image Radovan Karadžić / afp

24SI - U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću, opuženom za genocide i druge zločine, Tužilaštvo je izvelo svog četvrtog svjedoka, američkog diplomatu Herberta Okuna.

Svjedok je od 1991. do 1993. godine bio angažovan kao zamjenik specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija Sajrusa Vensa (Cyrus Vance) i učestvovao je na mirovnim konferencijama o bivšoj Jugoslaviji. Na mnogim od tih sastanaka sretao je i optuženog Karadžića.

Ambasador Okun je kao učesnik niza mirovnih konferencija, od kojih je na nekima bio kopredsjedavajući, imao običaj da opširno bilježi šta je ko u tim prilikama rekao. Zato se, odgovarajući na pitanja zastupnika tužbe Alena Tigera, oslanjao na zapise iz svojih bilježnica.

On je, na osnovu tih bilješki, posvjedočio da je u više navrata Karadžić, koji je učestvovao na nekim od tih konferencija, insistirao na tome da Srbi, Bošnjaci i Hrvati u Bosni i Hercegovini nikako ne mogu živjeti zajedno. 

Zasebna srpska država u BiH bio je prvi, ako ne i jedini cilj, kako Karadžića, tako i druge dvojice najviših lidera bosanskih Srba u to vrijeme, Momčila Krajišnika i pokojnog Nikole Koljevića, rekao je ambasador Okun. On je dodao da su sva trojica tražili neprekinutu teritoriju i etnički čistu državu, specijalan odnos sa Srbijom, podjelu Sarajeva i pravo veta na sve odluke centralnih vlasti Bosne i Hercegovine.

"Smatrali smo da je to nerazuman cilj", rekao je svjedok, ističući da, ako takvu želju sa nivoa ideja "dovedete u vezu sa realnošću", onda se etnički čista srpska država mogla stvoriti samo nasiljem, progonima i ubijanjem pripadnika drugih naroda. To je za međunarodnu zajednicu bilo neprihvatljivo”, rekao je ambasador Okun.

Svjedok Okun je zabilježio i da mu je Karadžić u pauzi jedne mirovne konferencije prije početka otvorenih sukoba rekao da, ukoliko bosanski Srbi ne dobiju ono što traže , da će to pokušati ostvariti silom. 

“"Da li vam je optuženi Karadžić, i nakon početka sukoba rekao da će obustaviti ratna dejstva samo ukoliko dobiju ono što traže", upitao je tužilac Tiger.

"Da", potvrdio je svjedok. "On nije rekao da je zadovoljan onim što imaju, čak i kad je vojska bosanskih Srba imala u rukama 70% Bosne i Hercegovine. Oni su tada imali gotovo sve što su htjeli i mogli su ponuditi da prestanu borbe, ali to nikad nisu učinili".

Ambasador Okun je zatim dodao da je Karadžić na mirovnoj konferenciji, održanoj 16. aprila 1992. godine, deset dana nakon što je Evropska zajednica priznala BiH kao nezavisnu državu, rekao da će snage bosanskih Srba prestati sa ratnim dejstvima nakon što se donese "odluka o kartama". "Tada je BiH već bila članica UN-a", rekao je ambasador Okun. Optuženi Karadžić je, kao zastupnik sopstvene odbrane, tražio 14 sati za unakrsno ispitivanje, gotovo četiri puta više vremena nego što su ga zastupnici tužilaštva imali na raspolaganju. Međutim, predsjedavajući sudija O-Gon Kvon (Kwon) je rekao optuženom da ne može računati na tako dugo unakrsno ispitivanje.

(deutsche welle)

23.04.2010.

PRIJEM BiH U MAP POKRENUCE RJESAVANJE PROBLEMA

Prijem u MAP pokrenuće rješavanje problema

Ministarski sastanak u Talinu, 23. april 2010.

Ministarski sastanak u Talinu, 23. april 2010.

23.04.2010
Ministri vanjskih poslova država članica NATO-a saglasili su se u četvrtak da prime Bosnu i Hercegovinu u Akcijski plan za članstvo (MAP), ali pod uslovom da što prije popiše vojnu imovinu. Mnogi su mišljenja da će opredijeljenost BiH za euroatlantske integracije prevagnuti u odnosu na političke igre, te da je približavanje NATO-u korisno za cijelu regiju, a ne samo BiH.  
 
Sven Alkalaj, Foto: Midhat Poturović
Od tri ključna uslova koja je trebala ispuniti za dobijanje Akcionog plana za ulazak u NATO, BiH je ispunila dva. Vojna imovina koja još nije uknjižena kao državna ostaje uslov koji treba hitno ispuniti, objasnio je nakon sastanka u Talinu ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj

„Bila su jasna tri uslova - uništavanje eksplozivnih materijala i uništavanje pokretne vojne imovine, određivanje kontigenta vojnika BiH koji se upućuju misiju ISAF, znači u Afganistan, i ovaj treći - da se 69 perspektivnih lokacija uknjiže na Ministarstvo odbrane. Manji uslov - da prvi ciklus počne onda kada se tih 69 lokacija uknjiži.“ 


Iako je BiH dobila Akcioni plan za članstvo u NATO-u uvjetno, član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da je to napredak za BiH. Komšić smatra da će uslovi biti ispunjeni nakon oktobarskih izbora, te upozorava da je dobijanje statusa MAP-a stvorilo i dodatne obaveze za BiH, najprije da riješi pitanje nepokretne vojne imovine, te izvrši reformu ustava na način da zemlja postane funkcionalna, kako se očekuje od jedne članice EU i NATO-a. 

Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić vjeruje da će se pitanje imovine riješiti uskoro:

„Postoji činjenica da se potpuno rješavanje tog pitanja vrlo često dovodi u kontekst nekih drugih pitanja, ali ja vjerujem u sposobnost BiH da u narednih par mjeseci do kraja politički i pravno definira status ovih lokacija. Njihov status suštinski nije sporan ni za jednu od političkih opcija u BiH i ja smatram da ćemo mi u narednih par mjeseci ispuniti te uslove i krenuti u prvi godišnji program u okviru MAP-a i nastaviti svoje kretanje ka punopravnom članstvu u NATO-u.“ 

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH ocijenio je da je Akcioni plan za NATO veoma važna garancija sigurnosti za građane u BiH. Glasnogovornica Ureda visokog predstavnika Ljiljana Radetić:

„Visoki predstavnik i specijalni predstavnik je također pozvao organe vlasti u BiH da iskoriste odluku iz Talina kako bi stvorili politički zamah koji bi rezultirao zaključenjem sporazuma o nepokretnoj vojnoj imovini u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, kako bi država BiH postala vlasnik vojne imovine neophodne za buduće odbrambene svrhe.“  

Branko Vukelić
Politička odluka

Hrvatska, koja je članica NATO-a, spremna je pomoći BiH kako bi u što kraćem roku ispunila uslove koje propisuje Akcioni plan, kaže ministar odbrane R Hrvatske Branko Vukelić, koji je danas boravio u Sarajevu:

„Put BiH prema euroatlantskim integracijama, put prema članstvu u NATO savezu je u interesu i BiH, ali je i u interesu Hrvatske i svih zemalja u ovoj regiji. To je put ka daljnoj stabilnosti svih ovih prostora - i zbog toga Hrvatska je davala, daje i davat će u budućnosti punu podršku.“


Vojni analitičar Enver Kazazović ocjenjuje da će zeleno svjetlo koje su članice NATO saveza dale BiH za početak procesa ulaska u ovu organizaciju pokrenuti lavinu rješavanja problema ne samo u BiH nego i u regionu:

„To je politička odluka, tu malo ima vojnog. To je u suštini politička odluka donesena iz političkih motiva - i zato mislim da je dobra vijest. Jer BiH je društvo opterećeno raznim poteškoćama - društvenim, ekonomskim, političkim. Najmanje su tu vojne teškoće jer reforma odbrane je bila vrlo uspješna. Prema tome, to je najmanji problem. Ali NATO, kao jedan kolektivni garant na evropskom kontinentu, normalno ne želi da na neki način uzme u svoje članstvo državu koja je slaba ili koja je podložna nekim unutrašnjim krizama koje mogu biti kobne, tako da ova odluka u Talinu, zapravo, je odluka koja pospješuje proceduru rješavanja nekih pitanja u BiH koja su BiH silno operećivala. Čitav proces je vezan za zapadni Balkan - Slovenija je već u NATO-u, Hrvatska je u NATO-u, Crna Gora, BiH i Srbija su tu na vratima itd., i kad jednog dana taj proces bude zaokružen, dolazi do jednog potpuno novog odnosa koji 100 posto da će svima biti bolji nego ovo što je danas ili ono što je bilo jučer. I to je ono što u svemu najviše raduje.“ 
    

Armin Kržalić
, iz Centra za sigurnosne studije, smatra da BiH ne bi dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan bez obećanja bh. političara da će ispuniti ono što se od njih očekuje: 

„Američka politika je možda već dobila obećanja od političkih lidera da će taj uslov biti ispunjen i zbog toga se stavio taj uslov - i smatramo da će doći do dogovora oko imovine. Sigurno su data obećanja da će se to zavštiti, zato smo i dobili poziv u MAP.“ 


Poslanik Evropskog parlamenta i potpredsjednik delegacije EP za odnose sa Jugoistočnom Evropom Jelko Kacin prokomentarisao je da je prijem BiH u Akcioni plan NATO-a jasna poruka i priznanje naporima BiH da kreira svoju budućnost kroz euroatlantske integracije, te da BiH uživa povjerenje da kao cjelovita i funkcionalna zemlja može biti dragocjeni izvoznik stabilnosti, ne samo u regiji nego i u globalnoj sigurnosti. 

*****
Pročitajte i ovo:
BiH dobila zeleno svjetlo za MAP
BiH predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO
BiH u NATO tek poslije političkog pomaka
Umereni optimizam nakon špansko-turske misije u Beogradu
17.04.2010.

POCETAK ZAVRSNICE

Početak završnice

Kemal Kurspahić

Kemal Kurspahić

16.04.2010.
Tek ove nedjelje, gotovo dvije godine nakon što je u beogradskom prigradskom autobusu uhapšen "doktor Dabić", počeo je predugo odgađani susret Radovana Karadžića s međunarodnom pravdom. Pred Tribunalom za ratne zločine u Hagu najzad su dobile riječ i žrtve "udruženog zločinačkog poduhvata": počela su saslušanja svjedoka koji će pokazati kako su se zlodjela za koja je optužen Karadžić prelamala u njihovim životima, od "etničkog čišćenju" širokih prostora od Drine preko Posavine do Bosanske Krajine i dalje prema Hrvatskoj, preko opsade Sarajeva sa više od 14.385 ubijenih uglavnom u sistematskom granatiranju i snajperskoj vatri s okolnih brda, sve do genocidnog istrebljenja muškaraca i dječaka Srebrenice u julu 1995.

Za gotovo dvije godine od njegovog hapšenja, Karadžić je uradio sve što je bilo moguće da se to suočenje sa žrtvama odgodi. Prvo je dokazivao kako on uopšte nije ni trebalo da bude u Hagu. Pozivao se na navodni sporazum s glavnim američkim pregovaračem na Balkanu Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke) da će u zamjenu za povlačenje iz javnog života biti pošteđen gonjenja i haške optužnice. Isteklo je prilično vremena dok je sud - slijedeći sve procedure - zaključio ono što je svakom sa i najmanjim razumijevanjem međunarodnog prava bilo jasno već prvoga dana: čak i da je takav sporazum između Holbruka i Karadžića postojao - a nisu ponuđeni nikakvi dokazi da jeste - on bi bio pravno ništavan i ne bi mogao zaustaviti haški proces.

Kad je tako, očekivano, odbačen pokušaj da se dovede u pitanje i cijeli slučaj, Karadžić je nastojao da isposluje što dužu odgodu - kako bi mu se dalo puno više vremena za pripremu odbrane - a u dvodnevnoj prezentaciiji te odbrane, 1. i 2. marta, ponovo je pokušao da  pokaže kako on nije u sudnici tek da brani "običnog smrtnika", kakav je on sam, nego i "veličinu jednog malog naroda" i da odgovornost za sve što se događalo prebaci na "zapadne vlade koje su dovele do raspada Jugoslavije", na "novinare koji su slali pristrasne i lažne izvještaje" i na "mračne sile" među bosanskim muslimanskim vođama koje su željele da uspostave državu po uzoru na Iran.

"Srbi su tražili samo svoje teritorije i to nije zločin. Nije bilo nikakve namjere, a pogotovu ne plana, da se protjeraju muslimani ili Hrvati" - rekao je Karadžić i ne primjećujući kako pozivajući se na "srpske teritorije" u etnički mješovitoj zemlji tek treba odgovoriti na pitanje a šta s muslimanima i Hrvatima koji su na dobrom dijelu tih teritorija bili čak i većina.

Ali, tu se - na tom dvodnevnom izlaganju odbrane po kojoj su krivi svi osim njega - na vrlo simboiličan način završila faza u kojoj se još moglo odgađati suočenje s pravdom. Karadžić je na isteku prvog dana suđenja pitao može li dobiti "još tri minuta". Sudija - iz Koreje - je odrješito odgovorio: "Ne, jedan minut".

Nakon toga - ovonedjeljnim saslušanjima prvih svjedoka optužbe - riječ dobijaju žrtve.

Može optuženi koliko hoće da se poziva na "predstavljanje jednog malog naroda" i može da misli o sebi kao o čovjeku sa istorijskom misijom vođenja jednog "svetog i pravednog rata" - kako je predstavio ono što optužnica karakteriše kao "udruženi zločinački poduhvat" - ali sada će morati tokom mnogih mjeseci suđenja da sluša kako je njegova u televizijskim dokumentima sačuvana prijetnja o "nestajanju jednog naroda" u životima i smrti najobičnijih ljudi prevođena u aktiviranje paravojski i kriznih štabova, u masovne pokolje i progone, koncentracione logore i sistematska silovanja, pljačke i paljevinu i zločine genocidnih razmjera.

Početak te faze suđenja podudario se s objavljivanjem u osmrtnicama "Oslobođenja" sjećanja sina i kćerke zvorničkog dopisnika tog lista Kjašifa Smajlovića koji je 9. aprila 1992. ubijen dok je izvještavao o padu svog grada: bio je prvi od desetina novinara ubijenih u ratu u BiH. Sjećam se kako me koji dan kasnije iz prisilnog izbjeglištva nazvao njegov sin Nedim da mi kaže: "Čika Kemale, moj otac je ubijen".

“Čekaj, jesi li siguran: ko ti je to rekao?” - pitao sam ne znajući, zapravo, šta da u tom trenutku kažem.

“Provjerili smo i potvrđeno nam je iz dva izvora. Prvo, jedna žena, koju poznajemo a ona neće da joj se spominje ime, vidjela je kako ga mrtvoga vuku za noge iz dopisništva ‘Oslobođenja’... a drugo, direktor Komunalnog preduzeća u Zvorniku potvrdio je mojoj majci da je otac zakopan u masovnu grobnicu ubijenih muslimana i da je označen brojem tako da ga možda jednoga dana možemo sahraniti”.

Evo, ni 18 godina kasnije, porodica još ne zna u kojoj su od brojnih "primarnih" i "sekundarnih" grobnica njegove kosti. Kjašif je znao da je u životnoj opasnosti, i dan prije ulaska paravojnih snaga iz Srbije u Zvornik poslao je porodicu u zbijeg a on se do posljednjeg daha javljao redakciji. Javljajući se uživo u program sarajevskog radija, zaključio je izvještaj riječima:  “Šta da vam kažem, oni dolaze i - to je sve”.

Ostajući da i pred smrtnom prijetnjom svjedoči o stradanju svog grada postavio je i najviše standarde služenja javnosti pa i svjedočenja o devedesetima - i ubuduće, postajući jedna od 93.837 dokumentovanih žrtava troipogodišnjeg ubijanja Bosne.
17.04.2010.

KO VODI ANTI-SRPSKU POLITIKU?

Ko vodi anti-srpsku politiku?

Nenad Pejić

Nenad Pejić

02.04.2010.
Kada je američki general Dwight Eisenhower u travnju 1945. po prvi put vidio tisuće leševa u jednom netom oslobođenom koncentracionom logoru bio je šokiran grozotama. Naredio je da lokalno njemačko stanovništvo vidi kosture i sudjeluju u njihovom pokopanju. Kada je gradonačelnik obližnjeg gradića Gotha obišao leševe vratio se kući i zajedno sa suprugom – objesio. Potom je Eisenhower naredio detaljno snimanje i dokumentiranje svega nađenog na tom mjestu, "jer jednom u budućnosti naći će se neki gad koji će ustvrditi kako se ovo nikada nije dogodilo".
 
Evo već 20 godina kako je rat počeo u bivšoj nam državi i još ima onih koji tvrde da se Srebrenica nije ni dogodila. Srećom, većina (makar mala) i u parlamentu Srbije i u samoj Srbiji misli drugačije pa je rezultat toga usvajanje rezolucije o Srebrenici kojom se osuđuje zločin i moli za izvinjenje. To je akt koji gura naprijed. Ali, ne dovoljno naprijed. Srbija se mora suočiti sa činjenicom da se Srebrenica nije dogodila slučajno, ona nije incident, ona je organizirana i planirana u Srbiji. Iz Srbije su odlazili autobusi po muslimane, država je platila benzin i dnevnice šoferima, obezbijedila i lopate i municiju, kemikalije za masovne grobnice i šta još ne. Ako Srbija želi da ide naprijed ona mora definirati ljude koji su to sve planirali, naređivali, izvršavali. Od Ratka Mladića do drugih oficira, od Miloševića do drugih političara. Ne mogu valjda za sve biti krivi – šoferi autobusa. Ne može se valjda pravda zadovoljiti usvajanjem rezolucije!

Pravda ne treba samo žrtvama nego pravda treba i Srbiji. Jer Srbija je ta koja želi, ako želi, u EU, ona je ta koja želi zauzeti mjesto među državama koje drže do jednog nivoa vrijednosti koje Srbija još ne poštuje.

Zato koliko god je usvajanje rezolucije o Srebrenici čin u interesu Srbije, toliko je još više u interesu Srbije ne ostati na tome. Usvajanje rezolucije samo zato što to traži EU nije u interesu Srbije. Ići dalje, osloboditi se tereta zločina počinjenih navodno u ime srpskih interesa jeste politika u interesu Srbije. Ostati na nivou rezolucije nije politika u interesu Srbije, to je, dakle, anti-srpska politika. Ako je sam zločin protiv interesa Srbije – a jeste - tada je, naravno, umanjivanje tog zločina anti-srpski interes.

Ti meni 'Srebrenica' ja tebi 'Jasenovac'

U Zastupničkom domu Parlamenta BiH nije prihvaćena inicijativa da se raspravlja o rezoluciji o Srebrenici. U nedavnom intervjuu za radio Slobodna Evropa, Milorad Živković, predsjednik Zastupničkog doma, je na moju tezu da je neusvajanje rezolucije o Srebrenici u stvari anti-srpska politika ovako odgovorio:
 
Mislim da ste otvorili na veoma jednostran način problem koji se tiče žrtava u Bosni i Hercegovini i vezali ste ih samo za žrtve proteklog rata. Šta se desilo sa rezolucijom o Jasenovcu?”

Srebrenica se dogodila u ovom vremenu, Jasenovac u prošlom. Teze koje dolaze i iz Beograda i iz Banjaluke umanjuju zločin i krivicu time što se povlače svi mogući zločini iz istorije, historije i povijesti. Zločin se razvodnjava, krivica također.

Ako na tvoje "Srebrenica", neko kaže "a Jasenovac?" - to je točno interpretacija rata koju je formulirao Dobrica Ćosić, usvojio Slobodan Milošević i sprovodio zajedno sa liderima bosanskih Srba, kasnije ponovo ozakonio Vojislav Koštunica svojom Komisijom za istinu i pomirenje, a danas provodi Milorad Dodik. Riječ je o stavu da je protekli rat nemoguće promatrati izvan šireg istorijskog konteksta zbivanja na Balkanu u XX stoljeću, u kojemu su Srbi bili najveći stradalnici, žrtve i gubitnici, da su obje Jugoslavije bile za Srbe pogubne, da je protekli rat bio građanski, u kojemu je bilo zločina na svim stranama.
 
Takva interpretacija je i danas dominantna u službenom Beogradu i Banjaluci. Logično je stoga što Beograd ne umije da proguta neovisnost Kosova. Logično zbog toga što se zaboravlja, ili neće da se prizna, da je Kosovo izgubljeno zahvaljujući anti-srpskoj politici koju je vodio Milošević, a ne akciji NATO saveza. Kako se može očekivati Kosovo u Srbiji, koja mu je protiv svih zakona oduzela autonomiju, ukinula prava, sakrivala ubijene Albance u hladnjače koje je zatim potapala u Dunav čak i prije NATO intervencije i istjerivala iz zemlje njene stanovnike?

Ne može jedno društvo ići naprijed ako odbija da se suoči sa svojim tamnim stranicama. Ako se to suočavanje ne dogodi, u pravilu se sam taj narod dovodi u pitanje otvarajući vrata nekom novom zločinu. Ne može se 'naš' zločin pravdati time što postoji i 'njihov' zločin.
 
Ako se vođstvo o tome ne odredi, ono šalje poruku da su oni koji su odgovorni za zločine dobrodošli, a oni koji su to odbili da urade - nisu. Tako je i moguće da se za zamjenika načelnika opštine Bosanski Šamac imenuje čovjek koji je osuđen na šest godina zatvora radi ratnog zločina baš u tom istom gradiću. Tako mu sad na noge dolaze oni nad kojima je zločin počinjen. Tako je i moguće da se u Prijedoru zatjevi za invalidninu podnose čovjeku koji je dobrim dijelom kriv za tu invalidninu. Izvještaji kažu da drži u svojoj ladici 400 takvih zahtjeva.

Gdje se izgubio moral?

Kažu u Bosanskom Šamcu i u Prijedoru da zakon nije zabranio optuženima za ratni zločin da po isteku kazne obavljaju javne funkcije. Ali, da li zaista jednoj vlasti u XXI stoljeću treba takav zakon? I to u multi-etničkoj državi? Ne postoji li jedan drugi zakon na osnovu kojeg se svi mi ponašamo i živimo – ljudski zakon? Nedavno je na našem radiju Branko Todorović, prvi čovjek Helsinskog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj rekao da je "to zato što je indoktrinacija jača od morala!"

Radio Slobodna Evropa zna za herojstvo jednog građanina srpske nacionalnosti koji je spasio susjeda Bošnjaka ali se za to herojstvo ne smije pohvaliti čak ni u kafani, a kamoli javno. U kafani se, kaže on, hvale neki drugi ljude za neka druga “herojstva”. Njih nije strah da će ih neko suditi, a njega je strah da ne dobije batine. U isto vrijeme sa govornice Skupštine Srbije se upućuju rođendanske čestitke Ratku Mladiću“!

Odbijanje rezolucije o Srebrenici u parlamentu BiH znači odbijanje da se zločin individualizira, znači odbijanje da se identificira politika koja je dotle dovela. Ako se to odbija onda se zločin kolektivizira, a politika koja je do njega dovela legitimizira. Ako se ta politika i taj zločin kolektiviziraju tada rukovodstvo bh. Srba naprimjer šalje poruku da su krivi svi Srbi, a ne samo oni koji su počinili zločine. To, sasvim sigurno, ako i jeste u interesu pojedinaca nije u interesu naroda, ovaj put srpskog. Zato je odbijanje rezolucije u BiH ili njeno beskrajno razvodnjavanje u Srbiji u stvari, anti-srpska politika.

Ko god u Beogradu i Banjaluci umanjuje zločin u Srebrenici, ko god to tretira kao incident, taj tada podstiče osvetu među građanima Bošnjacima. Tako se kreira situacija u kojoj će se jednom naći neki pojedinci ili grupe koje pripadaju srpskom nacionalnom biću, koji neće biti ništa krivi i nad kojima će se, možda neko, osvetiti za zločine počinjene decenijama ranije. To nije u interesu nijednog naroda pa ni srpskog i zato je politika koja to podstiče anti-srpska politika.

Skupština Srbije će uskoro na dnevnom redu imati i drugu rezoluciju – onu kojom se osuđuju zločini nad Srbima.
 
"Skupština Srbija najoštrijeo suđuje zločine učinjene na štetu svojih državljana i svih pripadnika drugih naroda tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Metohiji, kao i za vreme NATO bombardovanja," piše u nacrtu ovog dokumenta. Niko normalan ne može, naravno, da pravda bilo koji zločin nad bilo kime. Nema argumenata ni protiv osude zločina nad Srbima. Ali, Srbija pada u zamku uspostavljanja simetrije zločina, u zamku logike "mi smo vas ubijali zato što se vi nas!" Prihvatanje te logike nije ništa drugo do – opravdavanje zločina.
17.04.2010.

UPOZNAJTE SVIH 39 UCESNIKA EUROSONGA 2010 / PRESTAVNIK BiH VUKASIN BRAJIC

Upoznajte svih 39 učesnika Eurosonga 2010 / Vukašin Brajić, Feminemke, Milan Stanković...

image Vukšin Brajić / bhrt

24SI - Vukašin Brajić, predstavnik Bosne i Hercegovine na ovogodišnjem izboru za Pjesmu Evrovizije, nastupiće osmi po redu u prvom polufinalu 25. maja. Vukašin će pjesmu "Munja i Grom" otpjevati na engleskom jeziku.

U prvom polufinalu 25. maja Evropi će svoje pjesme predstaviti: Bosna i Hercegovina, Rusija, Estonija, Slovačka, Finska, Latvija, Srbija, Moldavija, Poljska, Belgija, Malta, Albanija, Grčka, Portugal, Makedonija, Belorusija i Island.

U drugoj polufinalnoj večeri 27. maja predstaviće se: Litvanija, Jermenija, Izrael, Danska, Švicarska, Švedska, Azerbejdžan, Ukrajina, Holandija, Rumunija, Slovenija, Irska, Bugarska, Kipar, Hrvatska, Gruzija i Turska.

Direktno u finalu 29. maja, pored najboljih polufinalnih učesnika, nastupaju zemlje "velike četvorke": Velika Britanija, Njemačka , Francuska i Španija, kao i zemlja domaćin - Norveška.

U priloženom videu pogledajte svih 39 kompozicija ovogodišnjih učesnika izbora za Pjesmu Evrovizije.

(24sata.info)

17.04.2010.

"KRETENI": KADA EMIR KUSTURICA USKORO BUDE PONOVO HODAO SARAJEVOM...

"Kreteni": Kada Emir Kusturica uskoro bude ponovo hodao Sarajevom...

image Emir Kusturica / 24sata.info

24SI - Dva najvažnija prošlosedmična događaja u Bosni i Hercegovini su dolazak Emira Nemanje Kusturice u Goražde i Borisa Tadića u Mostar. Opisujući u Politici svoj susret sa Sidranom, Kusturica priča: "Ja verujem da ti vremenski razmaci, prouzrokovani bilo čime,...

...onu suštinsku tačku na koju se oslanja neki odnos ne mogu da pomjere. Pa još ako je čovjek u stanju da relativizuje stvari, on se uvek dočepa te suštine". Režiserov scenarist se očito slaže sa ovom konstatacijom: samo je bilo pitanje vremena potrebnog da se ralativizuje činjenica da je Nemanja bio u Miloševićevoj službi godinama tokom genocida, etničkog čišćenja i razaranja da bi se sa svojim Avdom ponovo našao u zajedničkoj "suštinskoj tački". Sidran je u različitim prilikama često ponavljao kako je "Bog u detalju". E, jedan detalj iz Kusturicinog opisa svog dolaska u Goražde i meni je, kao i Emiru Imamoviću, privukao posebnu pažnju: "Dok smo hodali prema njegovoj kući, ugledavši jednog čovjeka koji je tu stajao, (Sidran je) iznenada progovorio: "Pazi, idi na drugu stranu, ono ti je kreten!""

Dolazak predsjednika Srbije Tadića na Međunarodni sajam privrede u Mostaru prošao je u znaku govora koji su on i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić održali za govornicom skupa. U mnogobrojnim komentarima mostarskog događaja nisam našao nijedan koji otkriva - faktičku identičnost Tadićevih i Silajdžićevih suštinskih poruka! Naime, predsjednik Srbije je rekao: "Vjerujem da politika, bezbjednost i ekonomija čine neraskidivo trojstvo i svaki drugačiji pristup veoma je opasan". Na ove riječi predsjednika Srbije, odgovorio je Silajdžić: "Bilo je sporazuma koje smo potpisivali. Međutim, neke činjenice unose zebnju u srca građana BiH. U Beogradu u zatvoru leži nevino optužen i nevino osuđen čovjek - Ilija Jurišić. Nakon toga smo potpisali međudržavni sporazum o pravnoj saradnji. Nažalost, samo nekoliko dana kasnije u Londonu je uhapšen profesor dr. Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, na osnovu zahtjeva državnih organa Srbije. Dakle, samo nekoliko dana nakon potpisanog sporazuma i u potpunoj suprotnosti sa njim. E, to ne doprinosi nikakvoj regionalnoj saradnji. To neće pomoći našim odnosima - naprotiv, to može samo odmoći. Kome je to u interesu - ne znam. Čuo sam gospodina Tadića da kaže da to nije u interesu Srbije - pa koja Srbija to onda radi?"

Očito, ako se, što bi rekao Kusturica, relativizuju "sitnice" - poput sramnog hapšenja i suđenja Iliji Jurišiću i drskog kršenja upravo potpisanog međudržavnog sporazuma na osnovu koga je u Londonu uhapšen Ejup Ganić - onda se lako dođe do stava koji je u ime Naše stranke izrekao član Izvršnog odbora Srđan Dizdarević: "Ne možemo kazati da smo iznenađeni izjavom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, datom u Mostaru, jer je ona samo jedan u nizu njegovih grubih političkih promašaja i odstupanja od onoga što su nadležnosti i djelokrug državnog vrha". Teško da bi iole upućeni mogli biti iznenađeni stavom Dizdarevića, baš kao i izjavom datom istim povodom njegove doskorašnje koleginice, predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonje Biserko: "Silajdžićev govor na mostarskom sajmu treba shvatiti kao podsjećanje da postoje pitanja koja se ne smiju preskakati. Slučajevi Jurišić i Ganić koriste se da bi se pokazalo da su muslimani počeli rat, da se radi o islamskom fundamentalizmu. To je jedno vrlo važno pitanje za budućnost BiH, pogotovu u kontekstu suočavanja i normalizacije odnosa. Ne treba preskakati određene probleme da bi se onda govorilo samo o ekonomskoj saradnji koja nije moguća a da se ne uzmu u obzir i politički problemi koji se drže pod tepihom, kao nekakve kriminalne teme, a ustvari to nisu".

Okreni, obrni, ustanovi li se da Srđan Dizdarević i Naša stranka precizno artikulišu većinsko razumijevanje bliske bosanskohercegovačke prošlosti, onda će se pokazati da je za sva nedavna klanja na ovim prostorima - ustvari - kriv drekavac iz tunela iz filma Srđana Dragojevića "Lepa sela, lepo gore". Do tada, a moguće ne i zadugo, na one koji ne prihvataju "teoriju drekavca" gostima iz Srbije biće prstom pokazivano kao na "kretene", poput onog iz Sidranovog goraždanskog komšiluka. A kada Nemanja uskoro bude ponovo hodao Sarajevom, prelaskom ulice od moguće neugodnih susreta neće se spašavati on, nego "kreteni". Da, prezreni "kreteni", nesposobni da shvate imperative regionalne saradnje i euroatlantskih integracija.

Senad Pećanin
BH DANI

(24sata.info)

17.04.2010.

BORIS TADIC: HRVATI I SRBI IMAT CE ZAJEDNICKI UDZBENIK HISTORIJE

 

Tadić: Hrvati i Srbi imat će zajednički udžbenik historije

image Boris Tadić, Ivo Josipović i Laszlo Solyom / reuters

24SI - Hrvati i Srbi jednog će dana imati zajednički udžbenik historije. Bit će to poruka svim nevjernim Tomama da možemo imati zajedničku budućnost, poručio je predsjednik Srbije Boris Tadić u Bačkom Monoštoru u Vojvodini gdje je u posjeti pratio predsjednika Hrvatske Ivu Josipovća.

Predsjednik Jospović, naime, posjetio je selo sa hrvatskom manjinom.

"Manjine spajaju, a ne razdvajaju i moraju imati visok standard prava", rekao je Josipović koji je sa Tadićem, ali i mađarskim predsjednikom Lasszlom Solyomom dogovarao stvaranje institucije "kulturna nacija", a putem koje bi se manjinama garantovala sva prava, a one bile lojalne zemlji u kojoj žive.

Josipović i Tadić poručili su i da svaki zločin mora biti procesuiran.

(24sata.info)

17.04.2010.

IVO JOSIPOVIC I BORIS TADIC: SPOROVE MOGUCE RIJESAVATI DOGOVORIMA

Josipović i Tadić: Sporove moguće rešavati dogovorima

Susret predsednika Hrvatske i Srbije u Bačkom Monoštoru, Foto: video grab www.rts.rs

Susret predsednika Hrvatske i Srbije u Bačkom Monoštoru, Foto: video grab www.rts.rs

16.04.2010.
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović doputovao je u svoju prvu posetu Srbiji, nakon sastanka sa predsednicima Srbije i Mađarske, Borisom Tadićem i Laslom Šoljomom u mađarskom Pečuju.

Posle ovog susreta gde su razgovarali o konkretnim oblicima saradnje, predsednici Srbije i Hrvatske stigli su u petak uveče u vojvođansko, pretežno hrvatsko selo Bački Monoštor, gde su razgovarali sa predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice.

Prethodno su se obratili novinarima, odgovarajući na sva postavljena pitanja. 

Razgovarali su o eventualnom vansudskom poravnanju povodom međusobnih tužbi pred Međunarodnim sudom pravde.

"Nadam se da to može da bude razrešeno, nije odgovornost sva na nama u ustavno-pravnom smislu, ali još jednom ću ponoviti - osnovna ideja mora da sadrži osnovne principe, a to je da nijedan zločin ne sme da ostane nerasvetljen i nijedan zločinac ne sme da ostane nekažnjen. Prava građana ne smeju da budu dovedena u pitanje. Ti principi su pretpostavka da rešimo ovo pitanje,"
rekao je Tadić.

"Tužbe imaju smisla ako sporove nije moguće rešiti na drugi način , a ja verujem da je moguće sporove rešavati razgovorima i dogovorima"
, rekao je Josipović.

Spremnost na ispravljanje grešaka

Pitanje nedefinisanih granica na Dunavu između dve države, verovatno je jedno od najtežih u odnosima Srbije i Hrvatske.

"Na našim radnim gupama do sada je ono identifikovano kao jedno od najkompleksnijih, ali i svako teško rešivo pitanje podrazumeva i postojanje procedure, ali i to pitanje moramo na kraju rešiti," kazao je predsednik Srbije.

"Nikada pitanje granice nije lako, pa makar se radilo i o par metara granice,"
potvrdio je Josipović dodavši da se "među susedima i prijateljima uvek nađe postupak koji će generisati rešenje".

Hrvatski predsednik je, odgovarajući na kritike koje mu se upućuju zbog govora u parlamentu BiH, rekao da veruje da će istorija pokazati da je spremnost na ispravljanje grešaka nešto što pomaže pomirenju.

"Ono što je bila moja najvažnija poruka, to je poruka mira, poruka spremnosti da se priznaju i greške."


Brinemo o narodima u BiH, uključujući i Bošnjake, poručila su dvojica predsednika.

"BiH je prošla zaista tešku sudbinu, sva tri naroda prošla su tešku sudbinu, i sada su možda na jednoj od važnijih prekretnica da u neko možda dogledno vreme, verovatno nakon izbora, da definišu određene ustavne promene, da ojačaju svoj unutrašnji položaj, i da BiH ustanove kao državu koja će dobro funkcionisati",
kazao je hrvatski predsednik.

Hrvatskog predsednka pitali smo kada će posetiti Beograd.

"Vrlo brzo, dobio sam usmeni poziv, dogovorili smo se,"
odgovorio je Josipović.

"Mi volimo da iznenadimo,"
dodao je Tadić.

U Pečuju, Šoljom je izjavio novinarima da će Mađarska učiniti sve da pomogne ulazak Srbije i Hrvatske u Evropsku uniju.

Tadić je kazao da je međusobna podrška evrointegracijama "blagotvorna" i za bilateralne odnose, ocenjujući da su ovi trilateralni sastanci postali već tradicionalni i da doprinose ukupnoj evropskoj bezbednosti, dok je Josipović rekao da evropska budućnost Hrvatske neće biti potpuna ako i njeni susedi, BiH, Srbija i Crna Gora, ne budu ušli u EU.

*****
Pročitajte i ovo:
Prva poseta Ive Josipovića Srbiji
Međusobne tužbe moguće riješiti vansudskom nagodbom
Odustajanjem od tužbi ne odustaje se od kažnjavanja zločinaca
Vlada nije razmatrala povlačenje tužbe protiv Srbije
Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima
Hrabar državnički potez
Beograd još nije promenio politiku prema BiH
17.04.2010.

IVO JOSIPOVIC ODBACIO KRITIKE ZBOG IZJAVE U PARLAMENTU BiH

Josipović odbacio kritike zbog izjave u Parlamentu BiH

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i kardinal Vinko Puljić u Ahmićima

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i kardinal Vinko Puljić u Ahmićima

 16.04.2010.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odbacio je danas kritike s desnog dijela hrvatske političke scene na njegov prekjučerašnji govor u bosanskohercegovačkom parlamentu. Ako je Josipovićeva namjera bila potaknuti i druge lidere u regiji na slične istupe, možda je bio preoptimističan, kažu analitičari.

„Ja sam izrazio žaljenje. Pogledajte tekst. Zaista ne znam zašto moju izjavu komentiraju oni koji je nisu ni čuli ni čitali. Ona je dostupna. Ja sam izrazio žaljenje – i ostajem kod toga – zbog pogrešne politike koja je doprinijela stradanjima u Bosni i Hercegovini i koja je doprinijela i stradanjima i hrvatskog naroda. Jer, da je ta politika išta vrijedila, broj Hrvata u Bosni i Hercegovini ne bi bio gotovo prepolovljen u odnosu na predratno vrijeme.“

On je dodao kako su u Ahmićima i Križančevu Selu po prvi puta na jednome mjestu bili vjerski lideri Islamske vjerske zajednice i Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, kao i predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka i odali počast i hrvatskim i bošnjačkim žrtvama. To je, naglasio je Josipović, civilizacijska vrijednost.

Jadranka Kosor
Sinoć je njegov govor doživio kritike premijerke i predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor:

„Hrvatska nikada nije vodila agresorski rat. Hrvatska politika ni u devedesetim godinama, niti ikada otkako je Hrvatska slobodna, nije bila agresorska politika. To su povijesne činjenice.“

Zamoljen da komentira njezine kritike, Josipović je kazao kako je on napravio ono što za što je mislio treba napraviti.

„Ja sam siguran da dolazi vrijeme da će izabrani politički predstavnici svih naroda priznati pogreške koje su bile. Pogreška nije bila samo jednoga naroda i jedne države, to je bio jedan konglomerat loših politika koje su zemlje s područja bivše Jugoslavije uvele u krvavi rat. Ja sam protekla dva dana svoj doprinos dao, i dat ću ga ponovo.“

Očekivana HDZ-ovska reakcija

I dalje ima mnogo više onih koji pozdravljaju Josipovićeve poteze i poruke iz posjete Bosni i Hercegovini, nego onih koji ih napadaju. Tako je Tihomir Blaškić, koji je u Hagu drugostupanjski oslobođen odgovornosti za ratni zločin u Ahmićima, i na čijem je suđenju dokazana
I sami znate što se događa u Srbiji tijekom zadnjih 20 godina u pogledu njihovog priznavanja krivice – jedva su izglasali deklaraciju o Srebrenici, i to invalidnu, a da ne govorimo o krivnji za rat u Hrvatskoj, BiH i tako dalje
dvostruka linija zapovijedanja, toplo pozdravio Josipovićev posjet mjestima ratnih zločina. „Mislim da je to vrlo primjeren, pravi državnički čin koji treba napraviti jedan hrvatski predsjednik. Posjet Ahmićima i Križančevu Selu primjer je kako treba odavati počast žrtvama rata. Ne postoji drugi način“, kazao je Blaškić.

Međutim, dobronamjeni kritičari Josipovićevog istupa upozoravaju da je „istrčao“ ispred vremena. Naime, ako je Josipovićeva namjera bila da za sobom „povuče“ i druge lidere iz regije, kaže u izjavi za RSE parlamentarni zastupnik Hrvatske narodne stranke i ministar obrane u Račanovoj Vladi Jozo Radoš, to nije vjerojatno:

„I sami znate što se događa u Srbiji tijekom zadnjih 20 godina u pogledu njihovog priznavanja krivice – jedva su izglasali deklaraciju o Srebrenici, i to invalidnu, a da ne govorimo o krivnji za rat u Hrvatskoj, BiH i tako dalje. A mislim da ga ni bošnjačka strana neće pratiti, i u tom smislu mislim da je 'istrčao', išao je korak dalje, ali pozdravljam temeljnu njegovu namjeru da svak vidi sam što je krivo radio, pa da se onda iz toga krene dalje. Što se tiče reakcije premijerke, to je HDZ-ovska reakcija, ona brani HDZ-ovu politiku i tu nema nimalo diplomacije.“

I za kraj, podsjetimo na taj dio Josipovićevog sarajevskog govora koji je uzvitlao toliko prašine.

„Politike koje su devedesetih - bilo to iz zloćudnosti, neznanja, arogancije ili ludosti -vjerovale da je rješenje za Bosnu i Hercegovinu - podjela, posijale su u Bosni i Hercegovini ali i u svojim zemljama zlosretno sjeme. Zavedeni su narodi i pojedinci požnjeli rat, smrt i sakaćenje stotina tisuća, milijune raseljenih, uništena gospodarstva, uništene obitelji, a ovdje u Bosni i Hercegovini ostavili za sobom rastrgano tkivo jednoga nedvojbeno posebnoga društvenog i kulturnoga bića utemeljenog na multietničnosti i multikonfesionalnosti. Duboko žalim što je i Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošlog stoljeća tome doprinijela. Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče.“

Pročitajte više o Josipovićevoj posjeti BiH:
Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima

Josipović: Žalim zbog ratne uloge Hrvatske u BiH
17.04.2010.

OZIVLJAVANJE "HERCEG-BOSNE"?

Oživljavanje 'Herceg-Bosne'?

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

 16.04.2010.
U Mostaru će se sutra održati treći Sabor Hrvatske zajednice Herceg Bosna, koji ima za cilj artikulaciju političkih i kulturnih interesa Hrvata u BiH. Na Sabor su pozvani predstavnici političkih stranaka s hrvatskim predznakom. Međutim, sam naziv udruge asocira na paradržavne tvorevine koje su se tokom rata, ali i nekoliko godina kasnije, pojavile u BiH, iako u udruzi negiraju bilo kakvu vezu.

Analitičari vjeruju da se iza Sabora krije potencijalno oživljavanje Herceg Bosne, ili pak da je riječ o predizbornoj kampanji HDZ BiH, čiji su čelni ljudi i danas glavni akteri udruge. Bez obzira na motive, od Sabora se ne očekuje mnogo.

HZ HB, nakon dugogodišnjeg mirovanja, sazvala je novi, treći po redu, Sabor ove organizacije. Riječ je o udruzi građana koja, kako kažu, ima za cilj promociju kulturnog, nacionalnog ali i političkog života bh. Hrvata, kao i artikulaciju interesa Hrvata u BiH. Predsjednik organizacije, Vladimir Šoljić, kaže kako ova udruga nema nikakvih državnih ili paradržavnih ambicija, ali se zalaže za pravedna rješenja:
Hrvati su došli u jednu vrlo tešku poziciju. Oni su htjeli zajednicom da kompenziraju makar dio toga što su Dejtonom izgubili.


„Hrvati su došli u jednu vrlo tešku poziciju. Oni su htjeli zajednicom da kompenziraju makar dio toga što su Dejtonom izgubili. Nadaju se da će to biti u jednom normalnom procesu vraćeno, da će BiH biti zajednica tri ravnopravna naroda. To je i dalje težnja ove zajednice, ako uspije. Ako ne uspije, mislim da neće biti dobro ni za koga.“

No, mnogi nisu uvjereni kako sama organizacija ne baštini ništa izuzev imena od prethodne HZHB formirane 18. novembra 1991. godine kao zasebne političke, kulturne, ekonomske i teritorijalne cjeline na teritoriji BiH. Osnivači zajednice bili su Mate Boban i Dario Kordić. 28. avgusta 1993. preimenovana je u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu. U najužem rukovodstvu HR Herceg Bosne bili su Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, Milivoj Petković i Bruno Stojić. HRHB ukinuta je 1994. godine nakon Vašingtonskog sporazuma kojim su prekinuti sukobi između ARBiH i HVO. Tada je nastala FBiH kao zajednica Hrvata i Bošnjaka.

Termin Herceg Bosna nastao je kao složenica početkom XX vijeka, te se u hrvatskim intelektualnim krugovima koristio kao istoznačnica za Bosnu i Hercegovinu.

Etnički politički sabor


Udruga građana HZHB, sa istim nazivom kao ona koja je u ratnom periodu prerasla u političku strukturu državotvornog karaktera, je nastala 1997. godine, u Neumu. Najviše tijelo ove Zajednice je Sabor, za čijeg predsjednika je izabran Ivo Andrić Lužanski, koji će 2001. godine učestvovati u u formiranju tzv. hrvatske samouprave u BiH koju je vodio Ante Jelavić.

Slavo Kukić
U najužem je rukovodstvu po formiranju imala ljude koji su učestvovali u nastanku i rukovodstvu Hrvatske Republike Herceg Bosne, uključujući i Jadranka Prlića, člana Glavnog vijeća u prvom sazivu Sabora udruge HZHB. Njemu se danas sudi u Hagu za ratne zločine.

Profesor na mostarskom Sveučilištu, Slavo Kukić, smatra kako je udruga upravo na tom tragu, te da pokušava formirati etnički politički sabor sa korjenima iz devedesetih:

„Na taj Sabor su pozvani svi oni koji su u parlamentima, koji su na čelu političkih partija itd. Sam taj podatak po sebi govori da je kultura sigurno djelatnost koja je sekundarna, da je ona samo dimna zavjesa za ono što Hrvatska zajednica hoće stvarno činiti. A hoće pokušati ponovo raditi na političkom projektu zbog kojih su neki ljudi osuđeni, političkom projektu koji u podtekstu ima na ovaj ili onaj način razbijanje, dezintegriranje BiH kao države i društva.“

Božo Rajić, koji je u vrijeme formiranja udruge 1997. bio član Glavnog vijeća, kaže da je udruga drugog karaktera, iako nema razloga da se Hrvati stide HRHB:

„Kad bi to čak i bilo tako, a nije, ja bih bio za to. Hrvati se nemaju čega stidjeti što se tiče HZHB kao obrambene pretpostavke opstanka za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Ali to nije tako. HZHB danas je udruženje građana koja se bavi širenjem nekih najvažnijih životnih relacija za hrvatski narod u BiH.“

Sve osim političkog djelovanja


Na Sabor su pozvana i po dva predstavnika političkih stranaka s hrvatskim predznakom. Ante Čolak, zastupnik HSS u Parlamentu FbiH, potvrdio je odlazak na Sabor:

Božo Ljubić
„Da pokušam, zajedno sa drugim kolegama, ne dopustiti da se ovako neodrživo stanje u BiH, i posebice loš i neprihvatljiv položaj Hrvata zloupotrebljava.“

Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić od udruge, kaže, očekuje sve osim političkog djelovanja:

„Ako primijetim da se ta organizacija pretvara u neku parapolitičku ili parastranačku organizaciju, ja u tome ne želim sudjelovati. Mi imamo dovoljno političkih stranaka, dovoljno političke slobode da politički djelujemo.“


Ipak, od Sabora koji će se održati sutra u Mostaru, u cjelini se ne očekuje mnogo, kaže Ilija Šimić, član Hrvatskog narodnog vijeća, čiji predstavnici nisu pozvani na Sabor:

„Ja bih jako volio da se nešto desi, jer ima jake potrebe da se razgovara i da ti razgovori daju rezultate. Štetiti ne može nikome, a ako bude koristilo, koristiće najviše najjačoj hrvatskoj stranci, pa šta!?“

A kako je većina članova i osnivača bliska HDZ-u BiH, ili je njen član, mnogi ovo vide i kao neku vrstu predizborne kampanje ove stranke, što se pravda i činjenicom da se Sabor nakon duže vremena saziva upravo u izbornoj godini.
16.04.2010.

FRANCO FRATTINI: "SAZRELO VRIJEME DA BiH UCESTVUJE U MAP-U"

Franco Frattini: "Sazrelo vrijeme da BiH učestvuje u MAP-u"

 
image Franco Frattini / ap

24SI - Nakon dvije važne odluke Predsjedništva BiH o slanju pješadijske jedinice u Afganistan i uništavanju značajne količine oružja i municije, ministar vanjskih poslova Italije Franco Frattini izrazio je veliko zadovoljstvo zbog izvršenih odluka koje su bile centralna tema njegovih razgovora u Sarajevu 12. i 13. aprila, saopšteno je iz Ambasade Italije.

Ministar Frattini je izjavio "da se radi o razvoju od posebne važnosti koji pokazuje novu zrelost koju je postigla BiH i njene Oružane snage te pogotovo njihovu sposobnost da učestvuju u zahtjevnim operacijama, vrednujući koordinaciju Oružanih snaga zemalja Alijanse".

On je takođe potvrdio da "italijanska vlada ohrabruje i potpuno podržava napore izvršene od bosanskohercegovačkih vlasti da bi se razvile Oružane snage u skladu sa parametrima jedne moderne državne odbrane i naglašava aktivnost pomoći i koordinacije koja se vrši od NATO-a".

U svjetlu izvršenih napora i postignutih rezultata u ovom sektoru, zaključio je Frattini, Italija smatra da je sazrelo vrijeme da BiH učestvuje u Akcionom planu za članstvo i nada se će se puni konsenzus unutar NATO-a za odobravanje ovog značajnog priznanja moći konsolidirati što je prije moguće.

(fena)

16.04.2010.

VISOKO: PREMINUO BIVSI KOMADANT ARMIJE RBiH GENERAL RASIM DELIC

Visoko: Preminuo bivši komadant Armije RBiH general Rasim Delić

image Rasim Delić / 24sata.info

24SI - General Armije RBiH, drugi ratni načelnik Generalštaba Armije Republike BiH umro je jutros u 6.30 sati u svom domu u Visokom, potvrdili su članovi njegove porodice.

Informaciju je za "Radio Q" jutros potvrdio dr. Senad Karavdić koji je istakao da je Delić posljednjih dana bio na ljekarskim pregledima.

Rasim Delić (rođen 4. februara 1949) general  Armije Republike Bosne i Hercegovine i drugi načelnik Generalštaba Armije Republike BiH.

Vojnu akademiju je počeo 1967 a završio 1971., a 1989. dvogodišnju školu za komandni kadar. JNA napušta 13. aprila 1992. u činu potpukovnika. Od 8. juna 1993. do kraja agresije komadant Armije RBiH. Poslje agresije na BiH Delić je bio komadant zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. U penziju je otišao u septembru 2000. godine.

Osuđen je na tri godine zatvora na sudu u Haagu po drugoj tački optužnice koja ga tereti za "okrutno postupanje kao prekršaj pravila i običaja ratovanja", vezano za dešavanja u selu Livade i logoru Kamenica iz jula i augusta 1995. godine, podaci su koji se o Deliću mogu naći na Wikipediji.

Generalni sekretar SDA BiH Amir Zukić, pozivajući se na izjavu Delićevog sina, rekao je za "Srnu" da je Delić posljednjih dana često bio na ljekarskim pregledima i da je jako smršao.

On nije mogao da saopšti više detalja o iznenadnoj Delićevoj smrti, kao ni datum sahrane.

(24sata.info)

16.04.2010.

HEROJI IZ REGISTRA BRANITELJA: DAN KAD SU VOJNICI SA SAHOVNICAMA POBILI CIJELO SELO!

Heroji iz Registra branitelja: Dan kad su vojnici sa šahovnicom pobili cijelo selo!

image Ahmići, 16. april 1993. godine / 24sata.info

24SI - Povodom godišnjice masakra u Ahmićima prenosimo tekst koji je Boris Dežulović napisao za "Nezavisne novine", a objavljen je uoči posjete hrvatskog predsjednika Ive Josipovića tom stratištu civila pobijenih oružjem HVO-a.

Adnan Zec danas ima trideset godina, sestra mu Melisa dvadeset tri. Šta je sa njima sada, šta rade, gdje žive, imaju li svoje porodice, kako se nose sa svojim užasima - ne znamo.

- Adnane, ko je tada živio u vašoj porodičnoj kući?

Otac Sabahudin, on je bio 37 godina star, majka Hajrija, koja je imala 40, sestra Alisa od 11 godina i druga sestra Melisa, ona je imala šest godina. Meni je tada bilo trinaest.

- U četvrtak, 15. aprila uveče, svi ste bili kod kuće?

Da, zaspali smo oko deset sati. Ja sam spavao u svojoj sobi, sestre u svojoj, a roditelji u trećoj sobi.

- Adnane, hoćeš li, molim te, ispričati ovom sudu što se dogodilo sutradan, u petak, 16. aprila?

Rano ujutro, oko pet sati, otac i majka su utrčali u naše sobe i probudili nas vičući da se brzo obučemo i bježimo, jer kuća gori. Vani su se čule detonacije i pucnjava. Roditelji i sestre su bježali prema Nurijinoj kući, a ja malo niže. Negdje kraj Zahirove kuće zaustavio me neki vojnik, lice mu je bilo obojeno u crno, i pitao: "Gdje ćeš ti, mali?" Vidio sam da Zahir leži na tlu do njega, rekao sam da se puca, da bježim, a on je rekao: "Bježi, bježi!" Nastavio sam trčati, a onda me zaustavila grupa vojnika i rekli su mi da stanem. Okrenuo sam se da pobjegnem natrag, ali sa druge strane su dolazila tri vojnika. Oni su odmah zapucali. Osjetio sam bol i pao. Trenutak prije nego me pogodio, vidio sam roditelje malo dalje. Onaj vojnik koji je pucao na mene naredio je drugome da puca na tatu i mamu. Vikao je "Ubij ih, ubij ih, ubij ih!"... tri puta. Kad je drugi put rekao "Ubij ih", moj otac je rekao: "Ubij mene, samo pusti ženu i djecu!"

- Tvoje sestre su tada još uvijek bile sa ocem i majkom?

Da, otac je držao za ruku Alisu, a majka Melisu.

- Šta se tada dogodilo?

Onaj drugi je najprije pucao u oca i Alisu. Oboje su pali mrtvi. Onda je ubio majku, ali nije pogodio Melisu. Moja sestra je samo pala na tlo zajedno sa mamom.

- Šta se sa njom kasnije dogodilo?

Kada sam došao svijesti, nje više nije bilo tu. Kasnije sam saznao da ju je pokupio Elvir Ahmić sa svojom sestrom. Rekao je da je našao Melisu kako spava kraj maminog tijela. Isprva nije htjela ići sa njima, govorila je da će pričekati da se mama probudi.

- Adnane, ta tri vojnika koja su pucala u tvoje roditelje bila su u uniformama, zar ne? Kakve su im bile uniforme?

Bili su u maskirnim uniformama.

- Da li su na uniformama imali nekakve oznake?

Da. Imali su oznake Hrvatske vojske.

Adnan Zec danas ima trideset godina, sestra mu Melisa dvadeset tri. Šta je sa njima sada, šta rade, gdje žive, imaju li svoje porodice, kako se nose sa svojim užasima - ne znamo. Znamo, međutim, šta je sa njihovim ocem: Sabahudin Zec je jedan od stotinu i šesnaest žitelja malog sela Ahmići u blizini Viteza, koje su u petak 16. aprila 1993. poubijali pripadnici Jokera, eskadrona smrti iz sastava Hrvatskog vijeća obrane, "Hrvatske vojske", kako ih je na suđenju u Haagu dječački tačno opisao Sabahudinov sin Adnan. Znamo i šta je bilo sa njegovom majkom: Hajrija Zec jedna je od trideset dvije žene likvidirane toga petka. Znamo, najzad, i što je bilo sa jedanaestogodišnjom sestrom Alisom: ona je bila jedna od petnaestoro mališana hladnokrvno smaknutih toga petka po dječjim sobama, avlijama i sokacima Ahmića.

Dogodi se, ponekad, svakih pet-šest godina, da se dani i datumi iz prošlosti poklope sa danima današnjim, pa je tako godišnjica onoga zlokobnog četvrtka kad su se u Vitezu sastale glavešine lašvanskog HVO-a da dogovore plan sutrašnjeg napada na Ahmiće, a Adnan Zec u porodičnoj kući zaspao u deset uveče - posljednjeg četvrtka njegovih roditelja i sestre Alise, sedamnaest godina kasnije opet pala u četvrtak.

Mnogo je petnaestih aprila prošlo, i pedeset dva puta više četvrtaka da bi i po čemu ovaj bio drugačiji od ostalih, u malom selu Ahmići kraj Viteza. Tek će, za razliku od prethodnih šesnaest petnaestih aprila, ovoga četvrtka stići u selo kolona crnih limuzina, izaći će iz nje jedan sijedi gospodin u dugačkom crnom kaputu i položiti cvijeće na kameni spomenik sa stotinu i šesnaest uklesanih imena.

Novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović prvi je visoki hrvatski funkcioner i prvi hrvatski političar uopšte koji će u Ahmićima kleknuti i zatražiti oprost. Nije poznato koliko će to značiti Adnanu i Melisi. Vijenac pod spomenik njihovim roditeljima njima ne treba - on treba Hrvatima, onima dakle čija je vojska toga petka upala u selo i čiji predsjednik će se sedamnaest godina kasnije pokloniti ahmićkim žrtvama. Adnan i Melisa ionako su naučili živjeti van hrvatskog pamćenja.

Iz tog su pamćenja Ahmići - mjesto najstrašnijeg zločina koga su vojnici sa šahovnicom na nadlakticama počinili u svih pet godina svih naših ratova - u proteklih sedamnaest godina detaljno izbrisani. Za to vrijeme Hrvatska je plaćala vojne penzije ubicama iz Ahmića i advokate njihovim komandantima, davala im lažne lične karte i utočišta pred pravdom. Pratila je sve to vrijeme Hrvatska halvariju vitezova Lašvanske doline u haškom zatočeništvu, čitala bez daha potresne reportaže iz zatvora "Karlau" u Grazu, "austrijskog Guantanama", oplakujući gorku sudbinu Darija Kordića, i nikad se niko u tih sedamnaest godina nije sjetio Adnana i njegove sestre Melise, koja je toga petka čekala da joj se mrtva majka probudi. Minuta šutnje za njihove roditelje u Hrvatskoj traje punih sedamnaest godina.

Neće ih se Hrvatska sjetiti ni danas: velika i važna državnička gesta Ive Josipovića bit će tek šlagvort za nove šovenske i revizionističke komentare. Mozgovi "operacije Ahmići" danas su u zatvoru, ali ubice Adnanovih roditelja, valja to imati na umu, i danas su na slobodi. Eno ih u famoznom Registru hrvatskih branitelja, u rubrici HVO, sa regulisanim ratnim stažom i zasluženim penzijama. Registra sa imenima Sabahudina, Hajrije i Alise Zec u Hrvatskoj nema, niti će ga biti i poslije ovog četvrtka. Zato Josipovićeva posjeta ahmićkom stratištu neće mnogo toga promijeniti: on danas ide tamo gotovo incognito, hrvatska javnost za to saznaje dva dana pred put, iz neslužbenih izvora, da za to ne sazna previše onih u čije će se ime pokloniti, i u čije je ime ubijena mala Alisa.

Tog 15. aprila 1993, na današnji četvrtak prije sedamnaest godina, potpredsjednik bosanskohercegovačkog HDZ-a Dario Kordić okupio je u Vitezu svoje oficire i razradio detaljni plan sutrašnjeg napada na Ahmiće. U "Pregledu saznanja MUP-a RH o događajima vezanim za zločin u Ahmićima", tajnom izvještaju o svojevremenoj istrazi hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, zabilježeno je kako je na tom sastanku neko dobacio da "u Ahmićima ima i djece", na što je neimenovan neko odgovorio: "Pa, što onda? Ta djeca bi mogla postati odrasli ljudi!"

Adnan i Melisa su postali odrasli ljudi. O njima, hvala na pitanju, ne znamo ništa. Ništa o njima nećemo znati ni kada večeras u televizijskom dnevniku pogledamo vijest da se predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u četvrtak 15. aprila poklonio žrtvama zločina u Ahmićima. Adnanu i Melisi biće, slutim, svejedno. Njihovi užasi počinju sutradan.

Boris Dežulović
Nezavisne novine

(24sata.info)

16.04.2010.

CUDESNA KAMENA KUGLA U HRVATSKOJ

 Čudesne kamene kugle i u Hrvatskoj

image Kamene kugle u BiH / 24sata.info

24SI - Gradilište autoputa u Dalmaciji moglo bi poslužiti i kao boćalište. Svako malo iz stijene izviri kamena kugla, navode hrvatski mediji.

Tako su pravilno oblikovane da su se ubrzo proširile priče o tragovima drevnih civilizacija, a prste su, prema nekima, umiješali i vanzemaljci.

Iste takve kugle pronađene su još prije godinu dana i već je utvrđeno da su čudo prirode. Ovakve kugle razasute su širom svijeta, a ima ih i u BiH. Iako je o postojanju kamenih kugli u našoj zemlji javnost povremeno izvještavana već decenijama, njihovo sistematsko istraživanje započelo je tek u jesen 2004. godine pod vodstvom Semira Osmanagića, osnivača Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca".

I dok mašta može svašta, teško je povjerovati da je priroda tako maštovita i da pri taloženju stijena stvara takve geometrijske oblike koji izlaze samo iz majstorskih klesarskih radionica. Hrvatski geolozi apeluju na sve one koji su ih sa gradilišta autoputa odnijeli svojim kućama da ih vrate jer će kugle će biti izložene u muzeju!

(24sata.info)

16.04.2010.

GUARDIAN: "BRITANSKA POLITIKA JE USMJERENA PREMA ZASTITI SRBA!"

Guardian: "Britanska politika je usmjerena prema zaštiti Srba!"

image Ejup Ganić / 24sata.info

24SI - Dok je bivši bosanski predsjednik uhapšen za ratne zločine, nema sumnje da je Srbofilija duboko ukorijenjena u britanskoj politici.

Tokom velikog dijela ranih 90-tih, britanska politika je, čini se, bila usmjerena prema "zaštiti" Srba, navodi Rtm.

Sa netrepeljivosti tretiranoj manjini zvaničnika Foreign Office-a koji su zagovarali vojnu akciju da zaustavi srbijanski žestoki napad na Bosnu, konzistentno su se suprotstavljali tadašnji premijer, John Major, Sekretar odbrane Malcolm Rifkind i Sekretar vanjskih poslova Douglas Hurd, piše Guardian.

Mračna je ironija da upravo dok Radovan Karadžić, bivši lider bosanskih Srba, počinje unakrsno ispitivanje svjedoka na svom suđenju za ratne zločine i genocid pred UN tribunalom za ratne zločine u Hagu, njegov zakleti neprijatelj Ejup Ganić, bivši bosanski predsjednik, se ubrzo može pojaviti u srpskoj sudnici pod optužbama za ratne zlocine, piše Guardian.

Ganić je uhapšen prošlog mjeseca na Heathrow aerodromu, i sada otpušten uz striktne uslove kaucije. On je jedan od 19 bosanskih zvaničnika koje Srbija potražuje u vezi sa napadom na konvoj vojnika jugoslovenske armije u maju 1992., u opkoljenom glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, kada je poginulo nekoliko desetina vojnika.

Ali Ganić je bijesan, i optužuje britansku vladu za prepravljanje historije i preuzimanja uloge policajca za režim Slobodana Miloševića, pokojnog srpskog predsjednika. Stavljajući na stranu ispravnosti i neispravnosti Ganićevog slučaja, on je sigurno u pravu da Britanija prepravlja balkansku historiju, i to čini već decenijama, navodi list Guaradian.

List ističe da je srbofilija duboko ukorijenjena u psihologiji Foreign Office-a (Ministrarstvo vanjskih poslova Velike Britanije op.a.) - i velikog dijela britanske ljevice - i proteže se skoro vijek unazad. Na vrhu impozantnog stepeništa u zgradi Foreign Office-a visi slika Sigismunda Goetzea, Britannia Pacificatrix, kreirana nakon Prvog Svjetskog Rata. Prikazuje Britaniju kako se rukuje sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok štiti Srbiju, Crnu Goru i Belgiju.

Tokom velikog dijela ranih 90-tih, Britanska politika je, čini se, bila usmjerena prema "zaštiti" Srba. Sa netrepeljivosti tretiranoj manjini zvaničnika Foreign Office-a koji su zagovarali vojnu akciju da zaustavi srbijanski žestoki napad na Bosnu, konzistentno su se suprotstavljali tadašnji premijer, John Major, Sekretar odbrane Malcolm Rifkind i Sekretar vanjskih poslova Douglas Hurd. Ova tri ministra i njihovi zvaničnici su čini se posmatrali režim Slobodana Miloševića kao nasljednika Titove partizanske tradicije, kada je u stvari on bio njen rušilac.

Ovaj lijeni stav o "odvažnim Srbima" kao jedinoj balkanskoj naciji koja se borila sa nacistima je u potpunosti suprotan od stvarnosti. Svakako, mnogi Srbi su bili žestoki anti-nacisti i borili se hrabro protiv fašizma. Ali isto se može reći i za mnoge Slovence, bosanske muslimane, Mađare i Hrvate - kao što je bio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, jedan od Titovih najmlađih generala. Sam Tito je bio pola Hrvat i pola Slovenac. Također, mnogi Srbi su sarađivali sa nacistima pod saučesničkim režimom Milana Nedića, postavljajući koncentracione logore kao što su Sajmište, zatim u Beogradu, gdje je hiljade Jevreja pogubljeno u gasnim komorama.

Hurd, Major i njihovi saradnici najvišeg ranga, bili su moćni zagovarači UN embarga na oružje Bosni i Hercegovini, koji je osporavao pravo i mogućnost ovoj mladoj naciji da se brani. Kao što mi je rekao Diego Arria, koji je služio kao Venecuelanski Ambasador unutar Vijeća za Sigurnost UN-a: "Velika Britanija je bila, tokom cijelog procesa, jedina zemlja sa jasnim stavom o tome kako će postupati. Kada su Bošnjaci odbili da igraju svoju ulogu pasivnih žrtava i kako je njihov otpor rastao, Britanci i Francuzi su postali veoma iritirani. Bili su očajni da se sve završi ali Bošnjaci nisu sarađivali", navodi autor članka Adam LeBor.

Nema sumnje da rodbina jugoslovenskih vojnika koji su poginuli u konvoju u Sarajevu 1992., zaslužuje pravdu jednako kao oni koji oplakuju svoje voljene ubijene u Srebrenici. Ali samo 161 optužnica je podignuta za ratne zločine od strane UN tribunala, i velika većina zločinaca nastavlja da žive slobodno i vjerovatno nikada neće biti suočeni sa odgovornošću. I zato će tvrdnje Ejupa Ganića da je uhapšen zbog političkih a ne pravnih razloga imati snažan eho kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu.

(24sata.info)

16.04.2010.

MEDDZIDA KRESO: GLAVNI SRBIJANSKI TUZILAC ZA RATNE ZLOCINE "VLADIMIR VUKCEVIC" UVRIJEDIO JE SUD BiH

"JOS SAM SPREMNA NA NASTAVAK DOBRE SARADNJE, ALI OCEKUJEM VASE JAVNO IZVINJENJE", KAZALA JE U PISMU

 

AUTOR: ONASA

 

 

 

Meddzida Kreso

Foto: Arhiv

 

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso uputila je otvoreno pismo glavnom tužiocu za ratne zločine Srbije Vladimiru Vukčeviću u kojem ga je upozorila da "nije primjereno da se koristi lažima plasiranima od pojedinih neodgovornih političara".

Kreso je istaknula da je Vukčević duboko uvrijedio Sud BiH kazavši da "ako je tačno da je predsjednica Vrhovnog suda BiH izjavila 'svi smo mi Ganić', onda ima razloga za postaviti pitanje objektivnog suđenja u BiH".

Podsjećajući da ne postoji vrhovni sud BiH, Kreso je naglasila da je jasno da se Vukčevićeva izjava odnosila na nju kao predsjednicu Suda BiH, dodajući da je ona od profesionalca nedopustiva, jer je neodgovorna i ničim argumentirana.

"Izjavu 'svi smo mi Ganić' ili javno poistovjećivanje sa osobom koja je predmet sudskog postupka, lično bih smatrala skandaloznom ukoliko bi došla od bilo kojeg pravosudnog radnika, a posebno predsjednika Suda BiH", navodi se u pismu.

Kreso je istaknula da je Vukčević na ovaj način pokušao dovesti u pitanje integritet i nezavisnost Suda BiH, koji jedini ima nadležnost za suđenje predmeta ratnih zločina u BiH.

"Još sam spremna na nastavak dobre saradnje, ali očekujem Vaše javno izvinjenje zbog izjave kojom ste nedvosmisleno, ali ničim potkrijepljeno, doveli u pitanje kako nezavisnost i nepristrasnost bh. pravosuđa, a naročito Suda BiH, tako i moj profesionalni integritet", poručila je Vukčeviću predsjednica Suda BiH.

Kreso je istaknula da Sud BiH uživa ugled i dobija priznanja međunarodne zajednice, te da je prvi u regiji kojem je Haški tribunal (ICTY) ukazao povjerenje ustupajući mu predmete na dalje procesuiranje.

"Sigurno ćete se složiti da, kao profesionalci u našim državama, trebamo raditi na iznalaženju rješenja za potpisivanje regionalnih sporazuma o izbjegavanju duplih procesuiranja. To bi puno više doprinijelo uspostavi međusobnog povjrenja, a što je krajnji cilj kojem moramo zajedno težiti radi dobrosusjedskih odnosa i dobrobiti naših građana, a ne diskreditirati jedni druge, sijati nepovjerenje u međusobnu stručnost, objektivnost i profesionalizam i to pred očima cijele međunarodne zajednice", navodi se u pismu predsjednice Suda BiH.



16.04.2010.

SVJEDOK SULEJMAN CRNCALO: RADOVAN KARADZIC JE POZIVAO NA UNISTENJE MUSLIMANSKIH KUCA

Svjedok Crnčalo: Karadžić je pozivao na uništenje muslimanskih kuća

Sa suđenja Radovanu Karadžić pred haškim Tribunalom optuženim za genocid

Sa suđenja Radovanu Karadžić pred haškim Tribunalom optuženim za genocid

 15.04.2010.
Sulejman Crnčalo je do polovine jula 1992. godine bio na Palama odakle je zajedno sa ostalim nesrpskim stanovništvom opštine protjeran u opkoljeno Sarajevo, gdje je proveo tri i po godine.

Crnčalo je u svjedočenju kazao kako je Karadžić, prilikom govora na Palama u junu 1992. godine nakon pogibije pripadnika srpske vojske u napadu na Žepu, pozvao na uništenje muslimanskih kuća:

„Najvjerovatnije je moral davao ovim prisutnima – da treba svaku muslimansku kuću napadati, bilo gdje da je. Takvim se putem brani srpska kuća.“

Karadžić se pak pozvao na zatvorenu sjednicu NSRS održane krajem jula 1992. godine u kojoj kaže kako su Muslimani na Palama ravnopravni građani, da državni funkcioneri s njima komuniciraju, te ih uvjeravaju kako nemaju razloga da se plaše. Pitajući se kako je moguće da izjavu o uništenju muslimanskih kuća mediji nisu zabilježili, Karadžić kaže:

„I o tome nemamo nikakvog traga i nikakvog zapisa, a imamo zapis da naši državni funkcioneri – to se misli na Koljevića – susreću se sa građanima da ih razuvere da ne treba da se brinu. Gospodine Crnčalo, čime vi možete da potkrepite to?“

Crnčalo je odgovorio:

„Potkrepljujem ovim što je Koljević rekao da Srbi neće da žive s Muslimanima na Palama.“

Ko je ostao, ubijen je


Crnčalo je izašao u posljednjem od tri konvoja od ukupno 18 autobusa. Karadžić je tvrdio da se nije radilo o protjerivanju:

„Vaš je zahtev bio da se selite, a taj dokument govori da vam to nije odobreno, nego da su vas ohrabrivali da ostanete.“

Muslimani su odlazak tražili jer im niko nije garantovao bezbjednost, tvrdi Crnčalo, te dodaje kako o dobrovoljnom odlasku nije bilo ni govora:

„Ne možete me nikako ubijediti da smo mi dobrovoljno otišli, da smo dobrovoljno postali fukare. Šta smo ponijeli sa sobom!? Ponijeli kese! Ništa drugo. Sva imovina je ostala. „Izlazi iz kuće! Ponesi šta možeš u rukama ponijeti!“ – je li to dobrovoljno!?“

Četiri muslimanske porodice koje su ostale u urbanom dijelu Pala, ubijene su.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u srijedu 21. aprila kada se očekuje svjedočenje zaštićenog svjedoka o događajima u Sreberenici jula 1995. godine.

O suđenju pročitajte i u tekstovima:

Suđenje Karadžiću: Izveden drugi svjedok optužbe
Suđenje Karadžiću nastavljeno iskazom svjedoka Tužilaštva
Suđenje Karadžiću: Relativiziranje i negiranje najveći problemi
Karadžić odbacio sve tačke optužnice
Zašto Karadžić opstruira sud?
Karadžić se ponovno odbio izjasniti o krivici
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Kome Karadžić poručuje da žali za žrtvama?
16.04.2010.

BEOGRAD JOS NIJE PROMJENIO POLITIKU PREMA BOSNI I HERCEGOVINI

Beograd još nije promenio politiku prema BiH

Boris Tadić

Boris Tadić

15.04.2010.
Da li Beograd treba da se na direktan način, poput hrvatskog predsednika Josipovića, ogradi od politike podele Bosne i Hercegovine iz devedesetih godina prošlog veka? Iako se srpski predsednik Tadić izvinio u Sarajevu svima protiv kojih su "zločin počinili pripadnici srpskog naroda” mnogi upozoravaju da je nekadašnja politka Srbije prema Bosni i Hercegovini još uvek aktivna zbog odnosa sa Republikom Srpskom.

Da li se može očekivati da srpski predsednik Boris Tadić izgovori iste ili barem slične reči poput hrvatskog Ive Josipovića i izrazi žaljenje za pokušaj podele BiH u devedesetim godinama prošlog veka. Jelena Trivan, portparolka Tadićeve Demokratske stranke:

“Mislim da je Srbija, i predsednik Tadić učinio verovatno najviše u regionu kada je reč o pomirenju, rušenju barijera i ruci pomirenja koju je pružio drugim liderima.”

Ono što je Josipoviću bilo lako da učini u Sarajevu jer je Hrvatska napustila takvu politiku, u Srbiji bi, prema Žarku Koraću, opozicionaru i mirovnom aktivisti, išlo jako teško jer, kaže srpska nacionalistička intelegencija i elita nije napustila ideju o podeli BiH. I podsećajući na sada već čuvenu rečenicu doskorašnjeg predsednika Hrvatske Stjepana Mesića upućenu Hrvatima u BiH Korać primećuje:

Žarko Korać
“Moram da kažem da ćemo dugo čekati da jedan predsednik Srbije kaže Srbima u Bosni i Hercegovini – vaš glavni grad je Sarajevo, vaša država se zove Bosna i Hercegovina, i sve probleme rešavajte tamo. Dodik naravno radi sve suprotno, i pri tom se još i poziva na Tadića. Josipovićev čin izvinjenja je usledio praktično onda kada je jedna politika već završena, ova politika Srbije prema BiH, ne da nije završena, nego je vrlo aktivna.”

Koliko su spremni da njihov predsednik izgovori reči žaljenja za nekadašnju politiku koja je vodila ka podeli BiH pitali smo Beograđane, upravo na mestu nedaleko od rezidencije Borisa Tadića:



Reč izvinjenje je premala


Predsednik Srbije Boris Tadić se na početku mandata tokom posete Sarajevu 6. decembra 2004. izvinio:

“Ja se izvinjavam svima protiv kojih je činjen zločin u ime srpskog naroda. Ali to nije činio srpski narod nego su zločinci pojedinci. I nemoguće je optuživati jedan narod. Ali isti zločini su vršeni protiv našeg naroda i u tom smislu svi dugujemo jedni drugima izvinjenje. Ako ja treba prvi da počnem, evo, tu sam.”

Tadić je otišao i u Srebrenicu 2005. na desetogodišnjicu masakra nad oko 8.000 Bošnjaka. Inicirao je nedavno usvajanje rezolucije u Skupštini Srbije kojom se osuđuje zločin u Srebrenici ali bez upotrebe termina genocid. Ali ono što se Tadiću zamera u delu ovdašnje javnosti, i pre svega u regionu, je da nije spreman da mnogo odlučnije postavi stvari na svoje mesto kada je u pitanju BiH.

Gorčin Stojanović
Reč izvinjenje je premala za neke stvari, kaže nam bosanskohercegovački i srpski režiser Gorčin Stojanović:

“Ja bih lično bio sklon, da se malo odmaknem od dnevne politike, pa da kažem ako se neko nekome izvinio to podrazumeva i da se ogradio od politike koja je do tako nečega dovela. Ali da li ta politika i dalje postoji, ne baš u punom kontinuitetu, ali na izvestan način i dalje se nastavlja vrlo konkretno politika sile, ovaj put nekim drugim sredstvima. Ideja o tome da ste vrlo važan faktor na Balkanu zato što imate najmoćniju armiju, ili ste najmnogoljudniji, ili ste naprosto nezaobilazan faktor pa onda to koristite kao činjenicu da bez vas neke stvari ne mogu da se dese, to nisu iste stvari, ali nisu ni sasvim različite. Da li je izvinjenje za tako nešto uopšte dovoljno, potrebno, i kako to zvuči, zapravo mislim da to i da nije predmet politike.”

“Politika i dela su ono što je konkretno”, zaključuje Gorčin Stojanović.

“To je ono što na ovaj ili onaj način, i posredno i neposredno, može da bude ta vrsta pravog traženja oprosta ili izvinjenje ili isprika.”


Iako Tadić neprekidno ponavlja da se Srbija zalaže za celovitost BiH i poštovanje Dejtonskog sporazuma mnogi osionost Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske, koji je ne malo puta govorio o mogućnosti izdvajanja ovog entiteta iz BiH, vide upravo u podršci iz Beograda, a Tadić ne krije da su lični prijatelji. Na drugoj strani Tadić je ipak istrajao na Deklaraciji o osudi zločina u Srebernici i pored negodovanja iz Banjaluke. No, dokle je Tadić spreman da ide i da li bi logičan sled bio Josipovićevim koracima pitamo i Dušana Bogdanovića, bivšeg diplomatu, sociologa i aktivistu JUKOM-a:

„To što neki smatraju da bi trebalo da bude izvinjenje u Srbiji treba da bude rezultat jednog veoma ozbiljnog, a verovatno, u stvari sigurno, bolnog procesa suočavanja sa sopstvenom prošlošću i sopstvenom odgovornošću za ono što je učinjeno sopstvenom narodu i narodima sa kojima smo do nedavno živeli u istoj državi.“

Pročitajte i ovo

Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima
Josipović: Žalim zbog ratne uloge Hrvatske u BiH
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
16.04.2010.

HRABAR I DRZAVNICKI POTEZ

Hrabar i državnički potez

Ivo Josipović sa kardinalom Vinkom Puljićem i reisu-l-ulemom Mustafom ef. Cerićem u Ahmićima

Ivo Josipović sa kardinalom Vinkom Puljićem i reisu-l-ulemom Mustafom ef. Cerićem u Ahmićima

 15.04.2010.
Poruke hrvatskog predsjednika Ive Josipovića jučer i danas u Bosni i Hercegovini, i posjet Ahmićima i Križančevu selu vrlo pozitivno su odjeknuli u hrvatskoj javnosti.

„Josipović je u ovim trenucima po prvi puta kao predsjednik na razini onoga što je obećavao kao kandidat,“, kaže za RSE politički analitičar Žarko Puhovski:

„Drugim riječima, čini stvari koje odgovaraju stajalištu demokratske, liberalne i europski orijentirane Hrvatske, i to na tri razine. Prvo, tako što nastavljajući politiku Stipe Mesića potvrđuje podršku jedinstvenosti Bosne i Hercegovine, što nastavljajući tu politiku i radikalizrajući je jasno osuđuje sudjelovanje hrvatske politike u devedesetima u diobama koje pokušalo nametnuti u Bosni i Hercegovini, i kao treće – potpuno novu činjenicu da posjećuje istovremeno i Ahmiće i Križančevo selo, dva paradigmatička mjesta u kojima su ljudi ubijani – na jednoj strani zato što su Bošnjaci, a na drugoj zato što su Hrvati.“


Zoran Milanović
Oporbeni socijaldemokrati, čiji je predsjednički kandidat i bio Ivo Josipović, pozdravljaju njegove poruke i geste. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović pozdravio je Josipovićevu ispriku zbog sudjelovanja u pokušaju podjele Bosne i Hercegovine kao hrabar i odlučan državnički čin.

„To je odlika kvalitetnih lidera. On nije bez rizika u smislu da će biti komentiran ovako ili onako, ali to je trebalo napraviti. Siguran sam da svi dobronamjerni ljudi koji razmišljaju u interesu Republike Hrvatske razumiju koliko je ovo odgovorno, odlučno i ispravno.“


Okretanje budućnosti


Kako je bilo za očekivati, negativne reakcije došle su od preživjelih HDZ-ovih relikata iz devedesetih. Jedan od šestorice potpredsjednika HDZ-a i Josipovićev protukandidat na nedavnim predsjedničkim izborima Andrija Hebrang odbacio je sinoć Josipovićeve tvrdnje da je Hrvatska sudjelovala u pokušaju podjele Bosne, i ustvrdio kako je Josipović ovom svojom izjavom uvrstio Hrvatsku u „red svjetskih agresora“. Zanimljivo, danas te kvalifikacije ni na uporno inzistiranje novinara nije želio ponoviti.

Šemso Tanković
Josip Friščić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke koja je također član HDZ-ove vladajuće koalicije, kazao je pak kako je u Bosni bilo zločina, ali da su bili individualni, i u to ne treba miješati hrvatsku državu.

„Ako ćemo tako nastaviti, vrlo brzo ćemo doći do toga što neki zapravo i žele: da smo u Bosni bili agresori, a u Hrvatskoj imali građanski rat. Ni jedno ni drugo ne stoji.“


Politički predstavnici Bošnjaka u Hrvatskoj pozdravljaju Josipovićeve poruke kao završetak jednog tragičnog razdoblja i okretanje prema zajedničkoj europskoj budućnosti. Za naš radio govori predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske Šemso Tanković:

„Mislim da je predsjednik napravio doista dobru stvar, a to što već čujeme neke negativne komentare od konzervativnih hrvatskih političara ili od srpskih političara iz Bosne i Hercegovine, to je samo znak da neki ljudi ne shvaćaju ono što će nesumnjivo sutra doći.“


Pročitajte više o posjetu Ive Josipovića Bosni i Hercegovini:

Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima
Josipović: Žalim zbog ratne uloge Hrvatske u BiH
15.04.2010.

TUDJMAN: NE SMIJEMO BITI NESPREMNI AKO SE BUDE DIJELILA BOSNA I HERCEGOVINA!

 

 
image Plan "velike Hrvatske" / ilustracija / 24sata.info

24SI - Šef poslaničkog kluba HDZ-a u Hrvatskom saboru Andrija Hebrang izjavio je da ''Hrvatska nikada nije dijelila BiH", nego je "morala ući na njenu teritoriju da bi odbranila svoju".

Komentarišući jučerašnji govor hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u parlamentu BiH, Hebrang je istakao da je BiH počelo dijeliti Vijeće Evrope još 1992. godine, i da je to jedina istina, a ne ono što je rekao Josipović u Sarajevu.

"Bilo bi pristojno i politički mudro, ako se neko izvinjava u ime države i naroda, da to najprije prodiskutuje sa tim narodom u svojoj državi", rekao je Hebrang hrvatskim medijima.

Leo Tindenmans, šef komisije koju je imenovalo Vijeće Evrope 1992. godine sa ciljem da se nađe riješenje za BiH, dao je sa komisijom tri moguća rješenja od kojih je jedno bilo "baršunasta podjela BiH", podsjetio je Hebrang.

"To je značilo podjelu BiH u miru, bez rata i pod kontrolom međunarodne zajednice, a Tuđman je na to reagovao riječima: "Ovi hoće podijeliti BiH, ako prođe ta varijanta mi ne smijemo biti nespremni"", dodao je Hebrang.

(24sata.info)

15.04.2010.

GUARDIAN: VELIKA BRITANIJA PREPRAVLJA BALKANSKU ISTORIJU

Guardian: Velika Britanija prepravlja balkansku istoriju

Britannia Pacifatrix, slika britanskog slikara Sigismunda Goetzea koja je nastala nakon prvog svjetskog rata i koja je izložena u Foreign Office-u, prikazuje Veliku Britaniju koja se rukuje sa Sjedinjenim Državama dok štiti Srbiju, Crnu Goru i Belgiju

15.04.2010.
Adam LeBor, The Guardian

Mračna je ironija da se u trenutku dok Radovan Karadžić, bivši vođa bosanskih Srba, počinje ispitivati svjedoke na njegovom suđenju za ratne zločine i genocid, njegov zakleti neprijatelj Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH može uskoro naći na suđenju za ratne zločine u Beogradu.

Ganić je uhapšen prošlog mjeseca na aerodormu Heathrow i pušten je iz pritvora uz kauciju i veoma stroge uslove. On je jedan od 19 bh. zvaničnika koje Srbije traži u vezi sa napadom na konvoj vojnika JNA u maju 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, kada je nekoliko destina vojnika poginulo.

Ganić je bijesan i optužuje britansku vladu da prepravlja istoriju i ponaša se kao policajac režima pokojnog predsjednika Srbije Slobodna Miloševića. Stavljajući na stranu ono što je tačno i netačno u Ganićevom slučaju, on je svakako u pravu da Britanija prepravlja balkansku istoriju, i to čini već decenijama.

Srbofilija je duboko ukorijenjena u psihu Foreign Officea (Ministarstva vanjskih poslova) - i u velikom dijelu britanske ljevice -- i seže unazad skoro čitavo stoljeće. Na vrhu stepeništa Foreign Office-a nalazi se platno Sigismunda Goetzea, Britannia Pacificatrix, naslikano nakon Prvog svjetskog rata. Ono pokazuje kako se Britanije rukuje sa Sjedinjenim državama dok štiti Srbiju, Crnu Goru i Belgiju.

Ejup Ganić se obraća novinarima nakon ročišta na Sudu u Westminsteru 13, aprila 2010. godine
Većim dijelom ranih devedesetih, činilo se da je britanska Britanska politika bila vezana sa "zaštitu Srba". Ratobornoj manjini  u Foreign Office-u koja je bila bila za vojnu akciju da bi se zaustavio srpski napad na BiH su se stalno suprotstavljali tadašnji premijer John Major, ministar odbrane Malcolm Rifkind i ministar vanjskih poslova Douglas Hurd. Ova trojica ministara i njihovi saradnici su izgleda smatrali režim Slobodana Miloševića nasljednikom Titove partizanske tradicije, mada ju je on u stvarnosti uništavao.

Ovo pasivno stajalište da su "srčani Srbi" jedini narod koje se borio protiv nacista je u potpunosti u suprotnosti sa stvarnošću. Naravno, mnogi Srbi su bili vatreni anti-nacisti i hrabro su se borili protiv fašižma. Ali, isto to su radili i mnogi Slovenci, bosanski Muslimani, Mađari i Hrvati - kao što je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je bio jedan od Titovih najmlađih generala. Sam Tito je bio polu-Hrvat, polu-Slovenac. Mnogi Srbi u kolaboracionističkom režimu Milana Nedića su također sarađivali sa nacistima, uspostavljajući koncentracione logore kao što je Sajmište u Beogradu, gdje su hiljade Jevreja ubijeni kamionima sa plinom.

Hurd, Major i njihovi velikani su bili snažni advokati UN-ovog embarga na oružje za BiH, koji nije dozvoljavao novoj naciji da se odbrani. Diego Arria, koji je bio venecuelanski ambasador u Vijeću sigurnosti za vrijeme rata u BiH, mi je rekao: 

"Velika Britanija je, kroz čitav ovaj proces, bila jedina koja je tačno znala šta se dešava. Kada su Bošnjaci odbili da igraju njihovu ulogu pasivne žrtve i kada je njihov otpor ojačao, Britanci i Francuzi su bili iziritirani. Željeli su da se to završi što prije, ali Bošnjaci nisu htjeli sarađivati."

Naravno, rođaci vojnika poginulih u konvoju u Sarajevu 1992. godine zaslužuju pravdu kao i oni koji žale za svojim voljenim koji su ubijeni u Srebrenici. Ali, do sada je podignuta samo 161 optužnica od strane UN-ovog suda za ratne zločine i većina počinilaca i dalje živi slobodno i nikada neće odgovarati. Zbog toga će Ganićeve tvrdnje da je uhapšen zbog političkih a ne pravnih razloga i dalje odjekivati uz odobravanje u BiH.

Sve o slučaju o Ganić

Preveo: Nedim Dervišbegović
15.04.2010.

IVO JOSIPOVIC SE POKLONIO BOSNJACKIM ZRTVAMA U AHMICIMA

Josipović se poklonio bošnjačkim žrtvama u Ahmićima

 15.04.2010.


(Izvještaj BBC-ijevog novinara Martina Bella dan nakon masakra u Ahmićima)

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović danas je u pratnji nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića i reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe Cerića posjetio Ahmiće u centralnoj Bosni, gde se poklonio bošnjačkim žrtvama.

Hrvatske snage su 16. aprila 1993. godine ubile 116 bošnjačkih civila.

Nakon obilaska Ahmića predsednik Hrvatske je u obližnjem Križančevom selu odao počast hrvatskim civilnim žrtvama.

Josipović je izjavio da je tu da oda počast žrtvama s porukom da se takva strašna djela više nikada ne ponove.

"Veliko mi je ohrabrenje da su danas ovde sa mnom bili verske vođe te istaknuti političari oba naroda. Bez obzira na stranačku pripadnost mi smo se ovde ujedinili u ljudskoj želji da se oda počast žrtvama, da se setimo žrtava i da kažemo nikada više," istakao je Josipović.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović polaže vijenac na spomen-ploču, na kojoj su imena žrtava, Ahmići, 15 april 2010.
Josipović će danas odati počast i stradalim 33 hrvatskih civila u Grabovici kod Mostara, koje su ubili pripadnici Armije BiH 1993.

Josipivić je jučer, uz žaljenje što je politika Hrvatske devedesetih doprinijela stradanjima u BiH, naglasio da prošlost ne treba zaboraviti, ali da se u prošlosti ne smije živjeti:

“Da bi zauvijek ostao u prošlosti, zločin se mora susresti sa svojom kaznom, a žrtve s poštovanjem. Ne postoje zločinački narodi, postoje samo zločinci i zlodjela, koja su to gora kada su počinjena navodno u ime naroda. Ovdje, u BiH, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi imaju svoje žrtve, svoje stradalnike prema kojima osjećam duboko poštovanje i sućut, bez obzira kojem narodu pripadaju”, kazao je Josipović u jučerašnjem obraćanju zastupnicima Parlamenta BiH.

On je na pitanje zbog čega neće obići i mjesta stradanja Srba kazao kako “ima u planu i razgovore sa čelnicima RS":

“I sa njima imamo puno toga za napraviti i biće prilike i sasvim sigurno ću posjetiti i ona mjesta gdje su stradali Srbi u BiH. Za mene su žrtve žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, a isto tako su i zločinci zločinci bez obzira na nacionalnu pripadnost“, rekao je Josipović.

Vraćanje komšijskim odnosima

Stanovnicima Ahmića posjeta hrvatskog predsjednika mnogo znači, kazao je predsjednik organizacije 16. april koja okuplja preživjele Ahmićane, Elvedin Kermo:

“Posjeta gospodina Ive Josipovića predstavlja prije svega izraz dobre volje. Ovo je prvi put da jedan visoki hrvatski zvaničnik i uopšte hrvatski političar dođe u Ahmiće. Vjerujemo da će posjeta gospodina Josipovića doprinijeti uspostavljanju pravih komšijskih odnosa u Ahmićima.”

Posjeta Ahmićima dolazi baš dan uoči sedamnaeste godišnjice ovog zločina u tom selu u srednjoj Bosni, za koji je Haški tribunal osudio bivšeg potpredsjednika takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Darija Kordića na 25 godina zatvora.

Ratni komandant Operativne zone HVO-a za centralnu Bosnu, general Tihomir Blaškić u prvstepenom postupku osuđen je na 45 godina zatvora za ovaj i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je kazna nakon žalbenog postupka smanjena na devet godina.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Mustafa Cerića ispred spomen-ploče sa imenima žrtava masakra u Ahmićima


Paška Ljubičića, ratnog komandanta vojne policije HVO-a u Sud BiH osudio je na deset godina zatvora. Ratni komandant vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Vlado Šantić i Drago Josipović, koji su lično učestvovali u napadu na Ahmiće osuđeni su u Hagu na 18 (Šantić) i 12 godina (Josipović) zatvora. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je srušio džamiju u tom selu.

Nakon posjete Ahmićima, hrvatski predsjednik otići će i u Grabovicu kod Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizovane brigade Armije BiH 8. i 9. septembra 1993. ubili 33 hrvatska civila.

Ivo Pranjković iz Križančevog sela kaže kako je pozitivno s obje strane da se vidi stradanje i jedne i druge strane:

“I da se jednom prekine ta glupost, te da se živi dalje, da se ide naprijed, u budućnost.”

Sudovi u BiH za ovaj zločin su osudili neposredne počinioce na po 13 godina zatvora: Seada Karagića, Nihada Vlahovljaka i Harisa Rajkića, Enesa Šakraka na deset godina i Mustafu Hotu na devet godina.

Za ovaj zločin u Hagu je 2007. godine oslobođen optužbe zamjenik ratnog komandanta armije BiH Sefer Halilović, a zločin u Grabovici nije uvršten u hašku optužnicu protiv Halilovićevog nadređenog, ratnog komandanta Armije BiH Rasima Delića.

Riješiti otvorena pitanja

U srijedu se hrvatski predsjednik sastao u sa Predsjedništvom BiH, a tokom razgovora složili su se da se vanjskopolitički ciljevi dvije zemlje poklapaju, te da će Hrvatska, koja je na pragu EU, biti od velike pomoći BiH.

Dogovoreno je da će biti inicirani sastanci na nivou vlada dvije države, na kojim će se pokušati riješiti već godinama otvorena pitanja između dvije države, posebno problem definisanja granice na moru, bh. korištenja hrvatske luke Ploče, povratak Hrvata u BiH i imovinska pitanja.

U obraćanju zastupnicima u Parlamentu BiH ali i članovima diplomatskog kora i međunarodne zajednice u BiH, hrvatski predsjednik je poručio rekao da je došlo novo doba koje traži novu politiku.

Josipović je rekao nakon sastanka sa visokom predstavnikom Valentinom Inzkom da je suverenitet BiH nesporan i da je "svaka priča o razdruživanju ili otcepljenju entiteta neprihvatljiva".

*****
Pročitajte i ovo:
Josipović: Žalim zbog ratne uloge Hrvatske u BiH
Josipović će se pokloniti žrtvama iz Ahmića
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
15.04.2010.

"DA SE ZLO VISE NIKADA NE PONOVI": IVO JOSIPOVIC PONUDIO IZVINJENJE ZA POKUSAJE HRVATSKE DA PODIJELI BiH!

"Da se zlo više nikada ne ponovi": Josipović ponudio izvinjenje za pokušaje Hrvatske da podijeli BiH!

 
image Ivo Josipović, Haris Silajdžić, Nebojša Radmanović i Željko Komšić / reuters

24SI - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović danas je u Sarajevu ponudio izvinjenje za učestvovanje Hrvatske u politici koja je 90-ih godina prošlog vijeka pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu.

 

Josipović je održao govor pred zastupnicima u oba doma Parlamenta BiH i izrazio sućut za sve žrtve proteklog rata u BiH istakavši kako svaki izgubljeni život predstavlja gubitak za sve. Najavio je kako će u četvrtak i lično u Ahmićima i Križančevu selu odati počast žrtvama "čiji je jedini grijeh to što su bili drugi i drugačiji", navodi Jutarnji.

- Samo pravom i pravdom možemo naše narode očistiti od zla i međusobnog okrivljavanja za nedjela i osigurati da se zlo više nikada ne ponovi - rekao je Josipović podsjetivši kako su politike iz 90-ih godina "iz neznanja, zloćudnosti ili ludosti vjerovale kako je rješenje za BiH njena podjela pa su u toj, ali i u svojim zemljama posijali zloslutno sjeme, a zavađeni su narodi požnjeli smrt, rat i uništenje".

U BiH su posebno ostavili rastrgano tkivo jednog posebnog društvenog i kulturnog bića temeljenog na multietničnosti, istakao je Josipović. - Duboko žalim što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog vijeka tome doprinijela. Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče - rekao je predsjednik RH.

Dodao je kako je Hrvatska vrlo zainteresovana za uspjeh pregovora o ustavnim promjenama u BiH jer ima obavezu brinuti o Hrvatima koji u njoj žive, a čiji je broj prepolovljen u ratu.

Hrvatski se predsjednik nalazi u dvodnevnom posjetu BiH, danas je u Sarajevu, u četvrtak će obići nekoliko mjesta među kojima su Vitez, Ahmići i Križančevo Selo, a poslijepodne će provesti u Mostaru.

(24sata.info)

15.04.2010.

SULEJMAN CRNCALO: CUO SAM RADOVANA KARADZICA KAD JE REKAO DA "TREBA SVAKU MUSLIMANSKU KUCU NAPADATI"

KARADZIC TVRDI DA JE SVJEDOK ZULIC "VISOKO ISTRENIRAN, DA SU NJEGOVE IZJAVE PEGLALI U TUZILASTVU, DA NIJE NI NEPRISTRASAN NI ISKREN, VEC PUN NAMJERE DA IZVRDA"
AUTOR / FENA / SRNA / ONASA
Karadžić at the Hague (FoNet, file)
Radovan Karadžić: "Suprotstavljanje tvrdnjama Bošnjaka"
Foto: Arhiv

Drugi svjedok optužbe, Sulejman Crnčalo izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu da je u julu 1992. protjeran sa Pala u Sarajevo, gde je njegova supruga tri godine kasnije poginula od eksplozije na pijaci Markale.

Crnčalo je svjedočio i da je u junu 1992. čuo Karadžića kako na mitingu na Palama kaže da je "najbolji način da se odbrane srpske kuće - napad na muslimanske kuće".

"To su bile strašne riječi... Rekao je da treba svaku muslimansku kuću napadati bilo gdje da je, jer se tako brani srpska kuća", izjavio je svjedok.

Crnčalo je opisao kako je njegova supruga 28. avgusta 1995. ujutro otišla na sarajevsku pijacu Markale, pošto je čula da će u prodaji biti mlijeka u prahu.

Kada je pošao da je traži, čuo je da se na pijaci dogodila eksplozija

"Kad sam došao, vidio sam veliki nered... Sva ulica je bila u krvi, komadići ljudskog mesa razbacani na sve strane, kao i dijelovi odjeće i obuće... Leševe nisam tu zatekao, svi su nekud bili odneseni... Neko mi je rekao da idem u bolnicu na Koševu... Svoju ženu sam našao u mrtvačnici", rekao je Crnčalo.        

Prema optužnici protiv Karadžića i ranijim presudama Tribunala, granata na pijacu Markale bila je ispaljena sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS.

Život u opsjednutom Sarajevu Crnčalo je opisao kao mukotrpan zbog svakodnevnog granatiranja i snajperskih napada sa srpskih položaja, u kojima su stradali civili, kao i zbog nestašice vode, hrane i struje.

Svjedok je ispričao i kako je u julu 1992. sa porodicom i oko 90 drugih Muslimana morao da napusti Pale pod pritiskom tamošnjih srpskih vlasti.

Jedan od lidera bosanskih Srba Nikola Koljević je, po riječima Crnčala, prije toga tamošnjim Muslimanima na sastanku poručio da "Srbi ne žele da žive s njima", a komandir policije im je rekao da im ne može garantovati bezbjednost.

Crnčalo je, kako je rekao, morao da kuću prepiše jednoj Srpkinji, a na Palama je ostavio i automobil.

Svjedoka Crnčala u nastavku suđenja unakrsno ispituje optuženi Karadžić koji se brani sam.

Karadžić nazvao Zulićevo potresno svjedočenje "pristrasnim" i "neiskrenim"

Bivši vođa pobunjenih bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojem je jučer u Haškom tribunalu počelo suđenje, okarakterisao je svjedočenje prvog svjedoka optužbe kao "veoma pristrasno i neiskreno".

Karadžić je nastojao da diskredituje svjedočenje bošnjačkog rudara Ahmeta Zulića, prenosi AP.

On je, uoči nastavka ispitivanja, za svjedoka rekao da je "visoko istreniran, da su njegove izjave peglali u Tužilaštvu, da nije ni nepristrasan ni iskren, već pun namjere da izvrda", javila je agencija SRNA.

Karadžić je rekao da mu "nije namjera da svjedoka diskredituje, već da je samo htio da objasni svoj dalji postupak ispitivanja".

- Izjave svjedoka pune su apodiktičkih tvrdnji i, ako ih ne osporim, one mogu biti osnov za osuđujuću presudu - ocijenio je Karadžić.

Svjedok je kategorično odbijao tvrdnje da je iz rudnika u Sanskom Mostu u proljeće 1992. godine otpušten zato što je kod njega, osim puškomitraljeza, pronađena i određena količina eksploziva.

Prema svjedokovim riječima, "pripadnici JNA i srpske policije bili su zaduženi za čuvanje eksploziva i nije bilo ni teoretske šanse da se eksploziv iznese iz rudnika Kamengrad".

On je negirao Karadžićeve navode da je početkom 90-ih bilo teško izaći iz Sanskog Mosta, tvrdeći da je "najlakše bilo" odatle izaći.

Svjedok je potvrdio da je njegova supruga imala problema sa prikupljanjem dokumenata potrebnih za odlazak, ističući da je razlog bilo to što je on bio zarobljen na Manjači.

Povodom Karadžićeve tvrdnje da muslimani ne samo da nisu protjerivani, već su obeshrabrivani da odu, svedok je rekao da su na nesrpsko stanovništvo "vršeni pritisci da odu i da njegova braća nisu imala problem, jer su Srbi organizovali odlazak stanovništva".

Na Karadžićevo pitanje kako izvodi zaključak da bi njegova dva brata bila ubijena da su ostala u Sanskom Mostu, a treći brat, koji je ostao da radi u rudniku do avgusta 1995. godine nije ubijen, svjedok je odgovorio da im je on "trebao da radi, zato što je stručnjak".

Povodom svjedokove ranije tvrdnje na suđenju Slobodanu Miloševiću da je srpski policajac Tonči ubijen zato što je pomagao muslimanima, Karadžić je sudu ponudio dokazni materijal koji potvrđuje da je taj policajac živ.

Karadžić također tvrdi da su Bošnjaci planirali da pretvore BiH u islamsku republiku i prije rata 1992-95. godine.

Zulić: Na nama su i djeca trenirala karate

Ahmet Zulić, prvi svjedok haškog tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću, ispričao je jučer kako je bio zarobljen i premlaćivan u Sanskom Mostu, a zatim zatočen u logoru Manjača.

- Napad na selo Mahala počeo je 28. maja 1992. Mogao sam vidjeti dolijetanje granata i kuće kako gore. Napala je okupaciona srpska vojska. Otpora nije bilo. U Mahali su ostali nepokretni ljudi, koji su pobijeni kada je poslije zašla pješadija, kako oni kažu, na čišćenje. Među njima, nažalost, i moj punac - ispričao je Zulić, prenosi BIRN - Justice report.

Zulić je kazao da su ga pripadnici srpske vojske 18. juna 1992. godine zarobili te odveli do fabrike “Betonirka” u Sanskom Mostu.

- Samo tri noći tokom cijelog boravka tamo nisam bio premlaćivan. Tu je bila jedna kancelarija i tu su nas tukli navečer. Po danu su nas odovodili u stanicu milicije. Tamo su nas stražari tukli, ili čak djeca kada naiđu iz škole ili iz kafića. Djeca naiđu i treniraju karate na nama, a u stanici milicije su nas policajci tukli - kazao je Zulić.

Početkom jula iste godine, kazao je ovaj svjedok, "prebačen je" s oko 60 zatvorenika u logor Manjača u blizini Banje Luke. "Prebačeni su" kamionom, zatvorenim ceradom i zablindiranim straga da se nije mogao otvoriti.

- Auspuh je bio proderan i puštao je plinske gasove u taj prostor i ljudi nisu mogli podnijeti. Tamo su bili krajnje neljudski uslovi. Ja sam pio svoj urin, jer je žeđ užasna bila. Sjećam se dva brata koja su umirala deset minuta. Za mene je to vječnost bila. Drugi su umirali šutke, jednostavno nisu imali zraka - ispričao je Zulić.

On je ustvrdio da je u Manjači bio smješten u štalu s oko 600 do 800 drugih zatvorenika te da su hranu dobivali jednom dnevno, i to “jedan kruh na 44 zatvorenika”.

I tu je, kazao je, bio premlaćivan.

U novembru 1992. Zulić je konvojem Međunarodnog Crvenog križa prebačen u Karlovac u Hrvatskoj.

Harvey "rezervni branilac"

Sudsko vijeće je na ovom ročištu kazalo da će Richard Harvey zadržati ulogu rezervnog branioca Radovana Karadžića te da će se nastaviti “pripremati za preuzimanje odbrane ako optuženi bude ometao tok postupka”.

Harvey je imenovan za rezervnog branioca u novembru prošle godine, nakon što je Karadžić odbio da prisustvuje izvođenju uvodne riječi tužilaštva ističući da mu je potrebno dodatno vrijeme za pripremu odbrane.

15.04.2010.

HARIS SILAJDZIC: DOSLO VRIJEME DA SRBIJA PRESTANE SA PROVOKACIJAMA

"SRBIJA MORA PROMJENITI ODNOS PREMA BOSNI I HERCEGOVINI", KAZE SILAJDZIC
AUTOR: FENA
Haris Silajdžić: Ovakav odnos mora prestati
Foto: Arhiv

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je danas u Sarajevu da Srbija mora promijeniti odnos prema Bosni i Hercegovini te da na postojećim temeljima nije moguće ostvariti neophodan napredak u saradnji dviju zemalja.

Komentirajući u izjavi za medije istup na 13. međunarodnom sajmu gospodarstva "Mostar 2010.", Silajdžić je kazao da je došlo vrijeme da Srbija  prekine s provokacijama te dodao da želi biti partner, da želi sarađivati, ali da neće dozvoliti da se bilo ko igra s Bosnom i Hercegovinom.

- Mi želimo da budemo partneri, želimo da sarađujemo, ali ovakav odnos prema Bosni i Hercegovini mora prestati - kazao je Silajdžić.

Silajdžić se, nadalje, pita čija je to politika, ako predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da to nije u interesu Srbije.

- Znam da oni imaju opoziciju. Imali su opoziciju i kod usvajanja Deklaracije o genocidu u Srebrenici - pojašnjava Silajdžić, napominjući da u BiH, nažalost, takve snage djeluju u poziciji (vlasti), te da su to ljudi koji negiraju genocid i protive se usvajanju zakona o zabrani negiranja genocida, odnosno oni koji otvoreno rade protiv Bosne i Hercegovine.

Potcrtao je da se zna šta je bilo u Srebrenici i drugim mjestima u BiH te da Radovan Karadžić u Haškom tribunalu (ICTY) odgovora za deset potencijalnih zločina-genocida.

Stoga, Srbija mora postaviti drugi temelj u odnosima dviju zemalja, koji mora počivati na istinskom partnerstvu i saradnji, bez pokušaja ponižavanja, ili dezinformacija, smatra Silajdžić.

15.04.2010.

IVO JOSIPOVIC: ZALIM ZBOG RATNE ULOGE HRVATSKE U BiH

Josipović: Žalim zbog ratne uloge Hrvatske u BiH

Svečani doček Ive Josipovića ispred Predsjedništva BiH

 14.04.2010.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u Sarajevu da je njegova posjeta još jedan pokazatelj da Hrvatska želi da bude trajni, stabilni i provjereni faktor stabilnosti BiH.

Josipović se nakon sastanka sa Predsjedništvom BiH obratio i zastupnicima Parlamenta BiH, dok će se u četvrtak pokloniti bošnjačkim žrtvama zločina koje su počinile hrvatske vojne formacije u BiH u selu Ahmići u srednjoj Bosni.

Josipović i članovi Predsjedništva su se učesnici složili da se vanjskopolitički ciljevi dvije zemlje poklapaju, te da će Hrvatska, koja je na pragu EU, biti od velike pomoći BiH.

„Strateški interes svih zemalja u regiji je stabilnost svake pojedine države i naravno stabilnost regije kao takve. Suglasili smo se da ćemo zajedno raditi na tome i kako volim reći za novo vrijeme nova politika,“ rekao je Josipović novinarima nakon sastanka.
 
Ivo Josipović i Haris Silajdžić na konferenciji za novinare. Foto: Marija Arnautović
Josipovićeva posjeta potvrda je dobrih odnosa dvije države, kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić novinarima.

Na sastanku su razmatrana su i otvorena pitanja između dvije države, prije svega ona koja se odnose na nerješeno pitanje granice na moru, luke Ploče, povratka Hrvata u BIH i imovinska pitanja, rekao je Silajdžić:

„Zaključili smo da treba inicirati sastanke na nivou Vlada jer se uglavnom radi o nadležnostima jedne i druge Vlade i da ohrabrimo predsjednike Vlada da ova pitanja budu na dnevnom redu što prije“.

Novinare je takođe interesovalo da li se razgovaralo o ustavnim promjenama u BiH te da li se može postići stabilnost regije uz dejtonsko ustrojstvo BiH.
 
„Naravno, nismo ulazili u detalje ustavnih promjena zato što je to stvar BiH, ali jesmo pominjali funkcionalnu BiH. Funkcionalna BiH je ono što svi želimo", rekao je Silajdžić.

Zastupnicima u Parlamentu BiH ali i članovima diplomatskog kora i međunarodne zajednice u BiH Josipović je rekao da je došlo novo doba koje traži novu politiku.
 
Josipović je naglasio da prošlost zemalja regiona jeste teška, ali da istovremeno ovaj prostor dijeli mnogo toga zajedničkog - istoriju, kulturu i budućnost.

Uz žaljenje što je politika Hrvatske devedesetih doprinijela stradanjima u BiH, Josipović je naglasio da na greškama treba učiti i nastaviti putem mira, stabilnosti i prosperiteta:

„Tu prošlost ne treba zaboraviti, ali u njoj ne smijemo živjeti. Da bi zauvijek ostao u prošlosti, zločin se mora susresti sa svojom kaznom, a žrtve s poštovanjem. Ne postoje zločinački narodi, postoje samo zločinci i zlodjela, koja su to gora kada su počinjena navodno u ime naroda. Ovdje, u BiH, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi imaju svoje žrtve, svoje stradalnike prema kojima osjećam duboko poštovanje i sućut, bez obzira kojem narodu pripadaju. Sutra ću otići na neka od mjesta strašnih zločina, da zločin još jednom doživi osudu, da se poklonim žrtvama kojima je jedini grijeh bio to što su bili drugi, drukčiji. Samo pravom i pravdom mi možemo naše narode očistiti od zla, međusobna okrivljavanja za prošla nedjela, osigurati da se zlo više nikada ne ponovi.“

Josipović je rekao nakon sastanka sa visokom predstavnikom Valentinom Inzkom da je suverenitet BiH nesporan i da je "svaka priča o razdruživanju ili otcepljenju entiteta neprihvatljiva".

Presude

Josipović je posjetio i položio cvijeće na spomenik djeci opkoljenog Sarajeva a sutra će obići selo Ahmiće u srednjoj Bosni gdje su hrvatske snage 1993. godine ubile 116 bošnjačkih civila. Nakon toga položiće cvijeće i u selu Križančevo gdje su sahranjene hrvatske žrtve. Jedno od novinarskih pitanja bilo je zbog čega neće obići mjesta stradanja Srba u proteklom ratu.

„Ja naravno imam u planu i razgovore sa čelnicima RS i sa njima imamo puno toga za napraviti i biće prilike i sasvim sigurno ću posjetiti i ona mjesta gdje su stradali Srbi u BiH. Za mene su žrtve žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, a isto tako su i zločinci zločinci bez obzira na nacionalnu pripadnost“, rekao je predsjednik Hrvatske.

Posjeta tom selu biće gest kojim će hrvatski predsjednik, kako je sam kazao prije dolaska u BiH, “osuditi zločin koji je tamo počinjen i tim simboličnim gestom ‘otvoriti vrata’ boljim odnosima i zajedničkoj gradnji kvalitetne evropske budućnosti”.

Hrvatski predsjednik uoči posjete BiH u intervjuu Media servisu kazao je kako mu je žao da je politika Hrvatske bila jedan od faktora koji su doprinijeli stradanju ljudi na tom području.

Hrvatska se, naglasiće uz ostalo Josipović, ne želi miješati u odnose među hrvatskim strankama u BiH i za njega će partner biti onaj koga bh. glasači izaberu na oktobarskim općim izborima.

Josipović odaje počast djeci Sarajeva ubijenoj za vrijeme opsade grada. Foto: Selma Boračić
Stabilna BiH kojoj će Hrvati opstati i osjećati se ravnopravnim, glavni je interes i Republike Hrvatske i ona želi pomoći da se to i dogodi, uvažavajući pritom u potpunosti suverenitet BiH, kazao je Josipović u razgovoru s urednicima bh. tv kuća, čije je dijelove sinoć objavila BHT1.

Posjeta Ahmićima dolazi baš dan uoči sedamnaeste godišnjice ovog zločina, za koji je Haški tribunal osudio bivšeg potpredsjednika takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Darija Kordića na 25 godina zatvora.

Ratni komandant Operativne zone HVO-a za centralnu Bosnu, general Tihomir Blaškić u prvstepenom postupku osuđen je na 45 godina zatvora za ovaj i druge zločine u srednjoj Bosni, ali mu je kazna nakon žalbenog postupka smanjena na devet godina.

Paška Ljubičića, ratnog komandanta vojne policije HVO-a u Sud BiH osudio je na deset godina zatvora. Ratni komandant vojne policije HVO-a u srednjoj Bosni Vlado Šantić i Drago Josipović, koji su lično učestvovali u napadu na Ahmiće osuđeni su u Hagu na 18 (Šantić) i 12 godina (Josipović) zatvora. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je srušio džamiju u tom selu.

Nakon posjete Ahmićima, hrvatski predsjednik otići će i u Grabovicu kod Mostara, gdje su vojnici 9. i 10. motorizovane brigade Armije BiH 8. i 9. septembra 1993. ubili 33 hrvatska civila.

Sudovi u BiH za ovaj zločin su osudili neposredne počinioce: na po 13 godina zatvora Seada Karagića, Nihada Vlahovljaka i Harisa Rajkića, Enesa Šakraka na deset godina i Mustafu Hotu na devet godina.

Za ovaj zločin u Hagu je 2007. godine oslobođen optužbe zamjenik ratnog komandanta armije BiH Sefer Halilović, a zločin u Grabovici nije uvršten u hašku optužnicu protiv Halilovićevog nadređenog, ratnog komandanta Armije BiH Rasima Delića.

*****
Pročitajte i ovo:
Josipović će se pokloniti žrtvama iz Ahmića
Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime
15.04.2010.

BEZ REGIONALNE SARADNJE NEMA OPSTANKA NA TRZISTU

Bez regionalne saradnje nema opstanka na tržištu

 

 14.04.2010.
Firme Pionir i Jafa iz Novog Bečeja iz Republike Srbije godinama se predstavljaju na Međunarodnom sajmu u Mostaru. Iako su ga na početku mnogi pokušavali odgovoriti, Dragiša Savić, distributer firme, za RSE kaže kako, na sreću, poduzetnici ne prate politiku, nego kapital. Upravo uspješno sklopljeni poslovi, Savića su vratili u Mostar:

„1998. godine sam prvi put bio na Sajmu. Tada je mnogima bila misaona imenica da dođu u Mostar. Došao sam bez ikakvih predrasuda. Politika me ne zanima, politika nas je dovela tu gdje jesmo, u jedan ćorsokak.“

Bez regionalne saradnje nemoguće je preživjeti na tržištu, naglašava Savić, zbog čega od aktualnih politika očekuje da privrednike podrže:

„Opšte je poznato da su ova sva tržišta bila vezana jedna za drugo, počev od Slovenije, do Makedonije, da smo ovisni, da nismo mogli da radimo jedni bez drugih. Sada smo uništili i to malo što je bilo. Ono što bismo mogli da proizvodimo, nemamo kome da plasiramo, ili, ono što neko proizvodi u regionu, mi to dovozimo iz ko zna kojih krajeva. Juče neko tu dobro reče: 'ajmo se ekonomski udružiti, 'ajmo postati jedno zajedničko tržište, a posle toga će sve samo doći po sebi.“

Koliko je bitna regionalna saradnja, posebno za ekonomiju zemalja zapadnog Balkana, svjedoči industrija autodijelova, za koju stručnjaci smatraju da može postati dio strateškog partnerstva u regionu. Amir Kazić, regionalni predstavnik Agencije za unapređenje stranih investicija BiH:

„Vi znate prije rata – VW, postoji Cimos iz Slovenije koji je ušao i na područje BiH i područje Srbije i ima po nekoliko tvornica autodijelova. Dakle, to je jedna grana industrije gdje smo mi, što se kaže, na svom terenu, gdje imamo tradiciju, gdje imamo obučenu radnu snagu, imamo iskustvo, imamo tehnologiju i gdje smo najspremniji da budemo konkurentni za evropsko tržište.“

Koridor Vc


Pogoini Fiata u Kragujevcu
Kazić dodaje kako je za regiju posebno zanimljiv projekat kompanije Fiat:

„Pošto Fiat započinje proizvodnju modela Punto i najavljuje proizvodnju još jednog jeftinog automobila za gradsku vožnju, u toj činjenici se zapravo krije šansa i za bh. i za srbijanske proizvođače autodijelova, ali i za ostale iz bivše Jugoslavije.“

Ništa manje zanimljiv za firme iz okruženja je i projekat Koridora Vc. Njegovo predstavljanje u Mostaru okupilo je veliki broj međunarodnih kompanija, ali i stručnjaka iz zemalja bivše Jugoslavije. Državni ministar prometa i komunikacija, Rudo Vidović:

„Današnja konferencija potvrđuje interes - vidite i punu dvoranu predstavnika projektnih kuća poznatih poduzetnika.“

Da je zapadni Balkan prepoznat i u zemljama EU, potvrdio nam je Alfredo Castiglione, zamjenik premijera i ministar za privredni razvoj regija Abruzzo, koja se također predstavila na Sajmu. Talijanski investitori su, osim za projekat autoputa BiH, zainteresirani i za vodovodne mreže, ali i za izvore obnovljive energije, na kojima žele da rade sa bh. firmama. Slični projekti već postoje u Crnoj Gori i Srbiji. Castiglione kaže:

„Ovdje su ljudi srdačni i žele da rade. Zbog toga ne sumnjamo da će dobra saradnja biti i ostvarena.“

Da politika često ne prati ono što traže poduzetnici, a to je jedinstveno ekonomsko tržište, složio se i visoki predstavnik i specijalni izaslanik EU u BiH, Valentin Inzko. Dok podsjeća kako je temelj zajednice evropskih zemalja bila prije svega ekonomija, Inzko za RSE zaključuje:

„Saradnja, saradnja, saradnja – isti recept koji je upotrebljen kod Evropske unije. Ona je počela kao ekonomska unija, prvo sa čelikom i ugljem. Tek sada je to i politička i bezbjednosna unija. Iz toga se može, naravno, najviše razviti.“
14.04.2010.

NAKON THOMPSONA: NI HALID BESLIC NE MOZE ODRZATI KONCERT U PULSKOJ ARENI?

Nakon Thompsona: Ni Halid Bešlić ne može održati koncert u pulskoj Areni!?

 
image Halid Bešlić / 24sata.info

24SI - Komisija hrvatskog grada Pule po treći je put ocjenila da koncerti Marka Perkovića Thompsona ne zadovoljavaju kulturno umjetničke standarde za nastup. Međutim, istu sudbinu je doživio i bh. pjevač Halid Bešlić čiji je nastup takođe odbijen!

Odbijenicu za Halida Bešlića komentarisao je za "Novu TV" menadžer Marka Perkovića Thompsona.

"Vjerovatno je i on kolateralna žrtva. Politika određuje to, politika određuje šta i kako i onda stavi tamo neke ljude u komisiju koji kažu da kulturni sadržaj ne odgovaraju kriterijima koji bi trebali biti u Pulskom amfiteatru", kazao je Zdravko Barišić.

Glasnogovornica kompanije koja Halidu Bešliću organizuje koncerte, za medije je izjavila da će javno reagovati tek kada se razmotre razlozi neprihvaćanja.

(24sata.info)

14.04.2010.

NEKADASNJI ZATVORENICI GOLOG OTOKA NAJAVILI TUZBU SUDU U STRAZBURU

Nekadašnji zatvorenici Golog otoka najavili tužbu sudu u Strazburu

Goli otok

13.04.2010.
Udruženje zatvorenika nekada zloglasnog logora „Goli otok“ najavili su tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu jer od 2006. kada je stupio na snagu Zakon o rehabilitaciji nisu donete njegove izmene i dopune koje bi regulisale procedure i načini za naknadu štete, a tužilaštvu su podneli i krivičnu prijavu protiv generala Jove Kapičića, zbog neistina o Golim otoku koje je izneo u svom nedavnom gostovanju na TVB92.

Zakon o rehabilitaciji koji je donet još 2006. godine, pokazao se, kažu predstavnici udruženja „Goli otok“, kao loš, a mnogi podzakonski akti morali biti doneti još se nisu našli u Skupštinskoj proceduri.

Zbog toga su predstavnici ovog udruženja odlučili da tuže državu za naknadu štete zbog vremena provedenog na Golom otoku i to Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Četiri i po godine čekamo taj zakon i nismo ga dočekali, zato smo i prinuđeni, mimo naše volje, da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava, jer po njegovom stavu ne donošenje zakonskih propisa kojima se reguliše ljudsko pravo predstavlja oblik kršenja ljudskog prava.
Velimir Jovanović
, predsednik Udruženja „Goli otok“ za Srbiju, kaže za RSE da ni posle četiri godine preživeli nisu ostvarili ustavom garantovana prava, u kojem stoji, kako kaže, da žrtve diktatorskih režima, nevino proganjane, imaju pravo na odštetu za vreme provedeno u zatvoru:
 
„Hrvati su dali 54 kune za svaki dan proveden dan u zatvoru, a 19 kuna za svaki dan u kojem si bio ne zaposlen nakon izlaska sa Golog otoka, najduže do dve godine, a nas su prevarili rekavši nam da će se to regulisati posebnim zakonom. Evo, četiri i po godine čekamo taj zakon i nismo ga dočekali, zato smo i prinuđeni, mimo naše volje, da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava, jer po njegovom stavu ne donošenje zakonskih propisa kojima se reguliše ljudsko pravo predstavlja oblik kršenja ljudskog prava. Mi nismo tužili Jovu Kapičića jer nemamo para za tužbu, ali smo podneli instituciji javnog tužilaštva prijavu o njegovom nedavnom zločinačkom nastupu na TVB92. Država nas je rehabilitovala, a on i dalje nastvalja tu zločinačku politiku – i posle Golog otoka, Goli otok“, kaže on.   

I kao što su to već i najavili, predstavnici ovog udruženja podneli su prijavu protiv nekadašnjeg genarala i visokog funkcionera UDBE Jove Kapičića, jer ga smatraju jednim od najodgovornijih za patnje i muke kroz koje su prolazli tokom boravka na Golom otoku.

Izgubljene godine

Jovo Kapičić, u to vreme šef državne bezbednosti tadašnje Jugoslavije, kaže RSE da svako ima pravo da tuži onog ko mu je naneo bilo kakvu štetu, ali da se on ne oseća odgovornim za ono što mu preživeli zatvorenici prispisuju. On naglašava da je svako uplitanje njegovog imena u stradanja na Golom otoku, neozbiljno:
 
„Samo treba izuzeti i tu se slažem, ljude koji su tamo nevini poslati, a toga je bilo dosta jer je to bilo mračno vrijeme, teško vrijeme. Nemam ja ništa protiv, ovo je demokratsko društvo, svako ima pravo da se žali, da traži pravu, a možda i odštetu za to, ali ako su našli da se na mene vade, na moju ličnost i moju aktivnost, onda se jako varaju jer ja nemam nikave uloge u svemu onome što se zove Goli otok. Sem što sam video kakvo je mesto i rekao da se može iskoristiti kao jedno prihvatilište, jer to nije bio zatvor, već neka vrsta izolacionog mesta. Izvolite dokažite sve, ko vas je bio tužite ga“, kaže on.

Podaci pokazuju da je na osnovu optužnica da pripadaju IB-u od 1948. godine, osuđeno više od 55.000 osoba

U Srbiji je na osnovu Zakona o rehabilitaciji, rehabilitovano oko 700 građana koji su u to vreme bili optuženi kao IB-eovci, a  rešenja se čekaju u još oko 2000 slučajeva.

Milan Antonijević izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava, kaže za RSE da ova grupa građana ima pravo da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava i da očekuju da im država ispalti odštetu, kao što je to urađeno u nekim bivšim jugoslovenskim republikama.
 
„To zaista jesu izgubljene godine i to jesu ljudi koji su bili pod strahovitom torturom i zbog toga oni očekuju jedan vid nadoknade. Sa druge strane, sama rehabilitacija koja je sprovedena je jedan pozitivan korak države i to će biti jedan od argumenata države koji će istaći pre Evropskim sudom za ljudska prava, da je država, ipak, učinila jedan korak i rehabilitovala ljude koji su bili na Golom otoku i da smatra da je to dovoljan korak i da se ne mora ići dalje na nadoknadu štete. Videćemo kako će to sud proceniti, ali to neće biti baš brzo, možda čak i one godine kada budemo ulazili u EU“,
kaže on.

Goli otok nalazi se u velebitskom kanalu između hrvatskih ostrva Rab i Sveti Grgur. Poslednji politički zatvorenik sa njega pušten je 1956. godine, kada je pretvoren u takozvani „hrvatski Alkatraz“, i tu su do 1988. godine kazne izdržavali najopasniji kriminalci. Danas je ovo ostrvo turistička atrakcija.
14.04.2010.

SILAJDZIC - TADIC: ISTINA SE MORA RECI, NA BILO KOM MJESTU

Silajdžić – Tadić: Zgodna prilika za nezgodnu kritiku

Predsednik Srbije Boris Tadić na ceremoniji otvaranja mostarskog sajma privrede, 13. april 2010.

13.04.2010.
Posle prvog susreta predsednika Srbije Borisa Tadića i predsedavajućeg Predsedništva BiH Harisa Silajdžića, Beograd i Sarajevo su još udaljeniji.
 
Susreli su se u Mostaru, a povod koji nije trebalo da ima direktne veze sa politikom i problemima koji opterećuju odnose dve države, otišao je baš u tom pravcu.
 
Dok je Tadić pozivao na privrednu saradnju, Silajdžić je govorio o Iliji Jurišiću koji je, kako se izrazio, “nevin” iza rešetaka i Ejupu Ganiću čije izručenje “bez osnova” traži Srbija.

Politički i protesti javnosti iz Bosne i Hercegovine do sada nisu urodili plodom. U srpskom Tužilaštvu za ratne zločine ne pokazuju ni zrno spremnosti da popuste u nameri dokazivanja odgovornosti Ganića za pogibiju vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Tužilac za aratne zločine Srbije Vladimir Vukčević prisustvovao je ekstradicionom postupku u Londunu, a njegov zamenik Bruno Vekarić u Beogradu je izjavio:

“To je postupak koji tek započinje. Moguća pravna forma ovog pretresa je takva da će naravno na naš zahtev biti predočen odbrani Ejupa Ganića. Oni su u mogućnosti da na taj zahtev ulože određene prigovore.”

Miljenko Dereta, Foto: Vesna Anđić
I upravo dok su u Beogradu analizirali postupak koji predstoji, a u Londonu Ganić izašao pred sudije, u Mostaru predsednik Boris Tadić samo što je pozvao na privrednu saradnju dve države suočen je sa optužbama Silajdžića.
 
Po mišljenju Tadićevog kritičara, inače predsednika nevladine Građanske inicijtive, Miljenka Derete ovakav Silajdžićev potez naneće težak udarac odnosima dve države:

“Očigledno je da nikome u  BiH nije stalo do mira i pomirenja bilo koje vrste. Mislim da u ovom trenutku Srbija trpi zbog politike koju vode Milorad Dodik i Haris Silajdžić. Naravno njihov konflikt se sada proširuje i postaje regionalan. Krajnje je neumesno to što je urađeno i to što je rečeno, nije bila prilika za tako nešto i ako je ovo bio njihov prvi susret te vrste, pretpostavljam da će biti i poslednji. Naprosto ni jedan ozbiljan državnik ne želi da se izlaže toj vrsti političke provokacije koja ruši sve osnove dobrog ponašanja.”

Pitanja koja se ne smeju preskakati

Kao nikada pre Tadić je ovog puta u Bosnu i Hercegovinu mogao da kroči najopuštenije. Doputovao je nakon otopljavanja odnosa sa Hrvatskom, to jest između dva susreta sa tamošnjim predsednikom Ivom Josipovićem (prvim u Opatiji i drugim zakazanim za petak u Bačkom Monoštoru kod Sombora), a što je još bitnije sa sobom je mogao poneti i dokument - Deklaraciju, koju je pre dve sedmice usvojila Skupština Srbije, a kojom se osuđuje zločin u Srebrenici:

“Parlament i država koja ima snage da se odredi prema žrtvama drugog naroda pokazuje svoju veličinu i svoju snagu…”, rekao je Tadić nakon usvajanja Deklaracije. Ipak, taj gest nije dovoljan dokaz da Srbija ima sluha u odnosu na prirodu rata vođenog u susednoj državi.

Sonja Biserko
Predsednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko stoga zaključuje da Silajdžićev istup treba shvatiti kao podsećanje da postoje pitanja koja se ne smeju preskakati:

“Jer se slučajevi Jurišić i Ganić koriste da bi se pokazalo da su muslimani počeli rat, da se radi o islamskom fundametalizmu. To je jedno vrlo važno pitanje za budućnost BiH, pogotovu u kontekstu suočavanja i normalizacije odnosa. Ne treba preskakati određene probleme da bi se onda govorilo samo o ekonomskoj saradnji koja isto tako nije moguća a da se ne uzmu u obzir i politički problemi koji se drže pod tepihom, kao nekakve kriminalne tema a u stvari to nisu.”

Provokacija

Odnos prema prošlosti iz devedestih teško bi se menjao i onda kada bi bila priznata politička pozadina slučaja Ganić. Šta više u javnosti postoji utisak da se samo političkim manevrisanjem može izaći iz situacije. Shodno tome, kakva god odluka britanskog suda bude, utisak savetnika u srpskom Ministarstvu inostranih poslova Vatroslava Vekarića, koju je izneo prilikom gostovanja u našem programu, je da bi se iz slučaja Ganić moglo izaći upravo političkim popuštanjem:

“Nekako osećam da će se ta pitanja uskoro prevazići”.

RSE: Na osnovu čega ste došli do tog zaključka?

“Na osnovu raznih signala koji dolaze sa obe strane. Pogledajmo i Tadićeve izjave u odnosu na Ganićevo suđenje. On je izrazio spremnost da mu se sudi u BiH, a takođe vidimo i vrlo koncilijante poslednje izjave Sulejmana Tihića koje ukazuju na to da postoji obostrana spremnost i svest o tome da takve stvari ipak treba skloniti u stranu.”


Takav sled događaja bio bi i logičan jer je na Srbiji upravo da pronađe rešenje, uverena je Biserko:

“Ispada da su Bošnjaci stalno neki taoci. I za vreme rata i u ovoj situaciji sada kada se govori o bilo kakvom izlasku iz krize koja je nastupila u međusobnim odnosima. Ne može to da se izbalansira.”

Na drugoj strani, put kojim se krenulo u Mostaru budi strahove da se dalje od početka neće ni otići. To potcrtava Dereta. On odbacuje mogućnost da je Silajdžić na privrednom sajmu postavio pitanja Ganića i Jurišića zato što druge prilike za to nije bilo:

“Šanse za politički razgovor o svemu se stvaraju, kreiraju i one ne moraju biti javne. To je bila jedna jeftina politikantska provokacija koja zaista nije ničim zaslužena nego je naprosto isrkorišćena prilika. Pogrešno vreme, pogrešna situacija, za pogrešnu poruku.”

Diplomatija i diplomatski maniri na stalnom su testu. U Mostaru, utisak je, potpuno su poraženi. Kako se sada čini, trenutak za popravni bi mogao biti u maju, kada je dolazak u Beograd najavio predsednik Doma naroda Parlemantarne skupštine BiH i lider SDA Sulejman Tihić, i to na poziv koji mu je Boris Tadić uputio onog popodneva nakon usvajanja srebreničke deklaracije.

Pročitajte i ovo: 
Silajdžićeva kritika izazvala različite reakcije
Silajdžić oštro kritikovao Srbiju
14.04.2010.

AHMET ZULIC: BOSNJAKE SU TJERALI DA ISKOPAJU SEBI GROBOVE, A ZATIM SU IH POBILI NOZEVIMA I HICIMA

PRVI SVJEDOK OPTUZBE AHMET ZULIC OPISAO JE RATNE ZLOCINE U SANSKOM MOSTU U LJETO 1992. GODINE
AUTOR: TANJUG / ONASA / SRNA
Radovan Karadžić: Unakrsno ispitivanje svjedoka
Foto: Arhiv

Holandija je odlučila da skine oznaku tajnosti s dokumenta koji je Radovan Karadžić tražio za svoju odbranu pred ICTY i najavila da će bivšem vođi pobunjenih bosanskih Srba dostaviti taj dokument do 16. aprila, saopšteno je danas iz Tribunala.

Sudsko vijeće Tribunala pozvalo je krajem marta holandske vlasti da do 9. aprila obavijeste taj sud o napretku u vezi sa skidanjem oznake "NATO povjerljivo" s preostalog dokumenta kojeg je tražio Karadžić.

Vlada Holandije je obavijestila Sudsko vijeće da je 9. aprila odobrila skidanje oznake povjerljivosti s tog dokumenta i da će ga dostaviti Karadžiću najdalje do 16. aprila.

Holandija je ranije proslijedila Tribunalu sav traženi materijal, osim pomenutog dokumenta.

Ahmet Zulić svjedočio da su nesrbi pritvarani, prebijani i ubijani u Sanskom Mostu

Prvi svjedok optužbe Ahmet Zulić opisao je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom (ICTY) da su srpske vlasti u Sanskom Mostu u ljeto 1992. pritvarale, prebijale, protjerivale i ubijale lokalne Bošnjake i Hrvate.

Radovan Karadžić, tadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima, kao i za uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.

Zulić je posvjedočio da su srpske vlasti i policija, uz pomoć JNA, u aprilu 1992. započele preuzimanje kontrole nad gradom, oduzimanjem oružja od nesrba i ograničavanjem njihovog kretanja, a da su u maju artiljerijom napadale bošnjačka naselja u Sanskom Mostu i okolna naselja.

Svjedok je izjavio da je, krajem maja 1992, njegov tast živ izgorio u jednoj kući u naselju Mahala, koje je bilo napadnuto granatama.

Mještani Mahale zatim su napustili naselje i otišli u Veliku Kladušu.

Zulić je izjavio da je bio uhapšen 18. juna 1992. i, zajedno sa još tridesetak Bošnjaka, pritvoren u lokalnoj fabrici betona, pod neljudskim uslovima u jednoj garaži.

Pritvorenici su, po njegovim riječima, redovno prebijani i ispitivani.

Svjedok je ispričao i da je bio očevidac kada su pripadnici srpskih snaga 22. juna 1992. natjerali oko 20 pritvorenih da "iskopaju sopstvene grobove", poslije čega su ih pobili noževima i hicima.

Po riječima Zulića, njega je spasao Nedeljko Rašuo, predsjednik opštinskog kriznog štaba, koji je bio na mjestu ubistva, a preživjela su još dvojica pritvorenika.

Preostali pritvorenici, među kojima je bio i svjedok, prebačeni su 7. jula 1992. u logor Manjača, ali je tokom puta usljed velike vrućine žeđi  nekoliko njih umrlo.

Zulić je rekao da je u novembru 1992, u okviru razmjene zarobljenika, prebačen u Karlovac u Hrvatskoj. Kako je posvjedočio, njegova supruga je Sanski Most napustila u decembru te godine, ali je prethodno morala da potpiše izjavu kojom se odrekla sve imovine u korist srpskih vlasti.

U nastavku suđenja, Zulića će unakrsno ispitivati optuženi Karadžić, koji se brani sam.

On je zatražio da svjedoka unakrsno ispituje četiri sata.

Predsjedavajući sudija O Gon Kvon (O-gon Kwon) ocijenio je da taj zahtjev "nije realan", ali je naznačio da pretresno vijeće za sada neće ograničavati vrijeme za ispitivanje optuženom.

Oružje kupio od Srbina koji ga je upozorio da će mu ono trebati

Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić suočavao je danas svjedoka optužbe Ahmeta Zulića sa podacima o okupljanju i naoružavanju muslimanskog stanovništva u Sanskom Mostu i okolini početkom 1992. godine, ali je svjedok negirao da je ikada vidio ijednog pripadnika "zelenih beretki".

Svjedok je potvrdio da je poznavao ili čuo za ljude čija je imena Karadžić pominjao, ali nije mogao da potvrdi da su imali bilo kakve funkcije u Stranci demokratske akcije (SDA) ili ulogu u naoružavanju i napadima na stanovništvo u srpskim selima.

Zulić je bio kategoričan da može da svjedoči samo o onome što je vidio i doživio. Njegov glavni iskaz odnosi se na pritvaranja i premlaćivanja muslimanskog stanovništva u Manjači i iza garaža fabrike "Betonirka", o čemu je prethodno u Hagu svjedočio na suđenjima Radoslavu Brđaninu, Momčilu Krajišniku i Slobodanu Miloševiću.

Iskaz svjedoka ranije je bio zaveden kao povjerljiv, da bi u februaru ove godine mjere zaštite bile ukinute.

Karadžić je Zuliću citirao dio ranije izjave gdje on kaže: "kasnije sam čuo da je bilo naoružanih muslimana", ali je svjedok insistirao da ih nikada nije vidio, a da je oružje koje je imao za 500 maraka kupio sam, od jednog Srbina, koji ga je upozorio da će mu ono trebati.

Karadžić će sutra nastaviti da unakrsno ispituje svjedoka, a njegova procjena je da će mu za to trebati još tri časa.

13.04.2010.

IVO JOSIPOVIC: "HRVATI U BiH MORAJU OSTATI, JER SE NJIHOV BROJ PREPOLOVIO"

Ivo Josipović: "Hrvati u BiH moraju ostati, jer se njihov broj prepolovio"

image Ivo Josipović / 24sata.info

24SI - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je večeras da su politički ciljevi Hrvatske cjelovita BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna.

Josipović je, uoči posjete u srijedu, istakao da u BiH dolazi sa važnom porukom. "Cilj moje posjete BiH je da se da novi zamah odnosima dvije zemlje, jer je BiH važan partner Hrvatske", rekao je Josipović za BHT i dodao da postoje velike mogućnosti za realizaciju zajedničkih projekata BiH i Hrvatske, kao i nastup na trećim tržištima.

Josipović je naglasio da je odnos hrvatskih političkih partija u BiH unutrašnja stvara te zemlje, te da očekuje da će naredni izbori iznjedriti predstavnika Hrvata u BiH.

Govoreći o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Josipović je naveo da će za njega partner biti onaj koga izaberu građani u BiH.

Prema njegovim riječima, pitanje Hrvata u BiH biće riješeno.

Govoreći o mogućnosti izlaska Hrvata iz BiH na izbore u Hrvatskoj, Josipović je naglasio da tu postoje nesuglasice i da treba otkloniti postojeće animozitete i pronaći racionalno rješenje.

Govoreći o pitanju dvojnog državljanstva, on je napomenuo da Hrvati u BiH moraju ostati, jer se njihov broj prepolovio.

"Ako gledamo sa tog aspekta, onda je cilj da Hrvati u BiH opstanu i nije dobro da postoji ovako uređen sistem dvojnog državljanstva", rekao je hrvatski predsjednik i naglasio da će Hrvatska pomagati BiH na putu ka EU i NATO.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović dolazi u srijedu u prvu zvaničnu posjetu BiH, otkako je imenovan na ovu funkciju.

(srna)

13.04.2010.

PRAVI RAZLOG DOLASKA: IVO JOSIPOVIC CE SE U AHMICIMA IZVINITI ZA ZLOCINE HRVATA U BiH

Pravi razlog dolaska: Ivo Josipović će se u Ahmićima izviniti za zločine Hrvata u BiH

image Ivo Josipović / 24sata.info

24SI - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u četvrtak će otići u Ahmiće, selo u kome je tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba u ratu u BiH počinjen jedan od najtežih zločina nad muslimanskim civilima.

Hrvatski se predsjednik nalazi u dvodnevnoj posjeti BiH, sutra je u Sarajevu, u četvrtak će obići nekoliko mjesta među kojima su Vitez, Ahmići i Križančevo Selo, a poslijepodne će provesti u Mostaru.

Odlaskom u Ahmiće Ivo Josipović će napraviti gotovo historijski potez isprike koji se Mesić nije usudio izvesti, ali isto tako niti jedan političar u rangu predsjednika Vlade. Ahmići su, naime, veliki teret na savjesti hrvatske službene politike, s obzirom da je u tom selu 16. aprila 1993. godine pobijeno 116 civila, pretežno žena i djece. Napad je izvela 4. bojna Vojne policije HVO-a sa Jockerima, a za zločin je nakon mučnih pritisaka međunarodne zajednice i vrlo ozbiljnih, iako neslužbeno izrečenih, prijetnji sankcijama Hrvatskoj, procesuirano nekoliko oficira HVO-a te pripadnik HDZ-a BiH, Dario Kordić.

Sve presude koje su donesene za zločin u Ahmićima donesene su na temelju zapovjedne odgovornosti optuženih, osim u slučaju Miroslava Brale Cicka koji je bio pripadnik Jockera i priznao učestvovanje u masovnom zločinu. Ali, od dana kada je zločin počinjen pa do danas niti jedna hrvatska vlast nije htjela preuzeti bilo kakav oblik odgovornosti niti se potrudila na odgovarajući način odati počast žrtvama. Zato je odlazak hrvatskog predsjednika u Ahmiće na nivou poklona Willyja Brandta žrtvama nacizma u Poljskoj.

Prije Josipovića se niti jedan visoko rangirani hrvatski političar na vlasti nije usuđivao otići u Ahmiće, navodi Jutarnji.

Rečenica kojom je Vesna Pusić u Saboru utvrdila kako je hrvatska vlast tokom rata u BiH vodila agresorsku politiku izazvala je ogromno nezadovoljstvo i grube reakcije kojima je gotovo bila proglašena veleizdajnicom.

Ivica Račan je kao premijer obnovio saradnju Hrvatske sa Sudom u Haagu, a pod njegovim mandatom je u Hrvatsku stiglo i nekoliko optužnica za ratne zločine protiv hrvatskih oficira. U tom je kontekstu donesena Deklaracija o Domovinskom ratu kako bi se smirile strasti i utišale optužbe protiv saradnje koalicijske vlade sa Sudom u Haagu, ali se dalje od toga nije otišlo. Naravno, tokom HDZ-ovih Vlada nikome nije palo na pamet otići u Ahmiće, a Josipović je sada izabrao trenutak da se u Ahmićima pojavi dan uoči godišnjice zločina.

Ova posjeta pokazuje koliko je u stvari Vesna Pusić bila u pravu optuživši HDZ za dvoličnost politike prema BiH tokom rata. Ivo Josipović naime, ne odlazi u Ahmiće kao turist, već kao predsjednik države pa će njegovo odavanje počasti žrtvama značiti, kao i uvijek kada to učini visoko rangirani političar, priznanje i prihvaćanje odgovornosti za zločin koji je počinjen u ime i pod krinkom države. Josipović je jednostavno, odlučio skinuti taj teret sa Hrvatske. Istovremeno, poklonom hrvatskim stradalnicima koji su izgubili živote u susjednom Križančevu Selu predsjednik Josipović će, na političkom i simboličkom nivou, pozvati na trajno pomirenje hrvatskog i muslimanskog naroda. U tomu će mu, svojom prisutnošću, pomoći i vjerske vođe oba naroda.

Posjeta predsjednika Josipovića dolazi u prelomnom trenutku za BiH jer se ona nalazi pred parlamentarnim izborima. Nema sumnje da je cilj posjeta predsjednika Josipovića pomoći toj državi da krene putem euroatlantskih integracija te da joj pomogne u ispunjavanju uslova za prijem u EU i NATO pakt. To je, naime, jedini način da BiH osigura sigurnu budućnost za sve svoje građane te da pridonese trajnom smirivanju političkih tenzija na ovim prostorima.

(24sata.info)

13.04.2010.

MEDJUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA MOSTAR: KOMPLETAN GOVOR HARISA SILAJDZICA

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar: Kompletan govor Harisa Silajdžića

 
image Haris Slajdžić / 24sata.info

24SI - Prilikom svečane ceremonije otvaranja 13. međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2010. gostima i uzvanicima obratio se predsjedatelj Predsjedništva BiH dr Haris Silajdžić.

U svom govoru Silajdžić se posebno osvrnuo na odnose BiH sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom. On je istakao da je ovo "uzoran primjer regionalne saradnje", i da "svi želimo da se nađemo u ujedinjenoj Evropi, ali da moramo sarađivati regionalno". Zbog toga je čestitao organizatorima i izrazio nadu da će se nastaviti sa ovom tradicijom, navode Vijesti.ba.

"Upravo je završen Sarajevo Business Forum na kojem se okupilo oko 600 ljudi iz cijelog svijeta. Ako ima konkurencije između ova dva sajma to je dobro, konkurencija u biznisu je dobra. Poruke koje smo dobili u Sarajevu su sljedeće – Vi ne znate šta imate;  Vi se ne reklamirate dobro i sa tim sam se složio i treće mi želimo ulagati u Bosnu i Hercegovinu", kazao je Silajdžić.

On je dodao da politika nije uvijek saveznik dobrog poslovanja, ali da ne smije biti prepreka i da moramo iskoristiti sve veze, bliskosti i sličnosti kako bismo sarađivali međusobno.

"Međutim, ne smijemo stavljati pod tepih našu tegobnu prošlost i naše probleme koji opterećuju odnose između zemalja u regiji.  Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske su već dugo godina dobri i prijateljski. Razumijem brigu naših prijatelja u Hrvatskoj vezanu za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvati u BiH su naravno dijelili prošlost sa njihovim sagrađanima i mnogi se nisu vratili svojim kućama – to je osnovni problem. Međutim, to nikome ne daje za pravo da spori jednakopravnost i prava Hrvata u njihovoj domovini BiH, a to se događa", istakao je Silajdžić.

Govoreći o odnosima sa Srbijom Silajdžić je rekao da su ti odnosi prolazili kroz različite faze.

"Bilo je vremena kada smo vidjeli poboljšanje, bilo je sporazuma koje smo potpisivali. Međutim, neke činjenice unose zebnju u srca građana BiH. U Beogradu u zatvoru leži nevino optužen i nevino osuđen čovjek - Ilija Jurišić. Nakon toga smo napravili međudržavni ugovor o pravnoj saradnji. Nažalost, nekoliko dana kasnije u Londonu je uhapšen bivši član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić na osnovu zahtjeva pravosuđa Srbije, što je u potpunoj suprotnosti sa sporazumom. E to ne doprinosi nikakvoj regionalnoj saradnji, to nam neće pomoći - naprotiv to može samo odmoći. Čuo sam kako predsjednik Tadić kaže da to nije u interesu Srbije – pa koja Srbija to onda radi. Znači ako nas ne mogu etnički čistiti ovdje onda nas mogu presretati po Londonu. To će morati prestati. Nažalost, mi se sada moramo u skladu sa tim ponašati, a ja sam mislio da smo na dobrom putu. I to unosi ozbiljnu sumnju u opredijeljenost u popravljanje odnosa.

Deklaracija u Skupštini Srbije to pokazuje. Pokazuje da postoje ljudi koji neće da žive u sjeni ničijih zločina ni ideologija, ljudi koji žele da povuku Srbiju prema EU gdje će biti i BiH i Hrvatska. Stvari se mogu popravljati. Ovakvim skupovima pokazujemo opredjeljenje zemalja za saradnju. A onima koji ne priznaju ono što priznaje evropski Parlament, američki Kongres itd ... da i dalje žive u izolaciji", rekao je Silajdžić.

(24sata.info)

13.04.2010.

EMINA GANIC: "SRBIJA SKRECE PAZNJU SA SUDJENJA RADOVANU KARADZICU I DEKLARACIJI O SREBRENICI"

Emina Ganić

"Srbija skreće pažnju sa suđenja Karadžiću i Deklaracije o Srebrenici"

Emina Ganic, the daughter of former Bosnian leader Ejup Ganic, speaks during a press conference at the Westbury Hotel in central London. A British court on Thursday granted bail to Ganic who is wanted for alleged war crimes, as Bosnia demanded Britain apologise for his 'mistreatment' following his arrest.  Photo:Carl Court/AFP
Emina Ganic
Foto: Arhiv
U Londonu je danas održano novo ročište Ganiću. Srbija je danas britanskom sudu predala zahtjev za izručenje Ganića, te predstavila dokumente na osnovu kojih zahtjeva izručenje bivšeg člana Predsjedništva BiH. Emina Ganić je za Sarajevo-x.com istakla kako Srbija nije dostavila nikakve nove dokumente, te da je Ganićev tim posve siguran u pozitivan ishod suđenja.
 
"Britanski zakon je zaista drakonski. Nikada u historiji tog zakona se nije desilo da Home office odbaci neki zahtjev. Nama je i rečeno da ako je zahtjev tehnički ispravan, ima zaglavlje i potpis i ako Britanija poznaje zemlju koja je poslala zahtjev on se i odobrava i šalje na sud kako bi sud to razriješio", kazala je Emina Ganić nastavljajući:

"Nadali smo se da će Britanija zaustaviti ovaj proces prije nego on krene. No, to se nije desilo. Ipak, britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova je poslalo notu u kojoj se navodi da se u ovom slučaju ne radi o meritornosti srpskog zahtjeva već o tehničkoj odluci certificiranja naloga", istakla je Ganićeva.

Kćerka ratnog člana Predsjedništva BiH, Ejupa Ganića, kazala je i to da njihov pravni tim već ima nalaze istrage koja se provodi u BiH i ti nalazi će uskoro postati javna stvar jer će se iznositi na sudu. Svu dokumentaciju koju posjeduje pravni tim Ganića ispitao je vrhunski britanski stručnjak, a naravno tu je i dokumentacija kojom se potvrđuje da je i Haški sud odbacio sve navode o krivičnoj odgovornosti Ganića.

"Od najavljenih 600, Srbija dostavila 12 stranica"

Ekstradicijski proces je započeo danas u Londonu. Proces bi mogao potrajati i nekoliko mjeseci, no Ganićev pravni tim je posve siguran da će ishod biti pozitivan.

"Imamo već određene planove i pravne strategije kako da što prije okončamo taj proces. Svakako, ovo je veći izazov za BiH jer ćemo dobiti priliku da pobijemo sve njihove argumente na sudu", naglasila je Ganićeva.

Srbija je danas na zakazanom ročištu predstavila i dokumente na osnovu kojih zahtjeva izručenje Ganića. Kako tvrdi Ganićeva, radi se o 12 stranica na kojima nema ništa što od ranije nije bilo poznato.

"Veoma je ohrabrujuće to da su predočili svega 12 stranica, što je naravno mnogo manje od onih 600 o kojima su govorili, i uz to radi se o ponavljanju "dokaznih materijala" koje je već pregledao Haški tribunal i za koje mi već posjedujemo punu dokumentaciju", kazala je Emina Ganić za Sarajevo-x.com.

Ona je dodala i to da se Srbija ne može nadati pozitivnom ishodu i kako je njihova strategija zapravo odugovlačenje procesa.

"Ono što oni žele je jedna vrsta političke pobjede. Žele skrenuti pažnju sa suđenja Karadžiću, Rezolucije o Srebrenici, hapšenja Mladića..."

Novo ročište Ganiću zakazano je za 20. april do kada pravni tim Ganića ima rok da napismeno sudu predoči elemente odbrane, te sačini listu svjedoka.
(Sarajevo-x.com)
13.04.2010.

DRUSTVO ZA UGROZENE NARODE: "SRBIJU TREBA PRISILITI NA HAPSENJE RATNOG ZLOCINCA "RATKA MLADICA"

Društvo za ugrožene narode: "Srbiju treba prisiliti na hapšenje Ratka Mladića"

 
image Ratko Mladić / 24sata.info

24SI - Društvo za ugrožene narode - International zahtijeva od međunarodne zajednice, posebno od zemalja članica Evropske unije, NATO-a i Vijeća Evrope da konačno prisile Srbiju na hapšenje i izručenje generala Ratka Mladića, koji je suodgovoran za genocid.

Povod ovom zahtjevu je nastavak procesa protiv optuženog ratnog zločinca Radovana Karadžića u Međunarodnom tribunalu za ratne zločine 13. aprila, saopšteno je iz Društva za ugrožene narode - International.

Ova organizacija za ljudska prava ponovo ukazuje na činjenicu da je general Ratko Mladić naredio masovnu egzekuciju najmanje 8.373 muškaraca i dječaka i nadzirao njeno provođenje u Srebrenici.

U saopštenju Društva navodi se da se do 2002. godine "ovaj pred Međunarodnim tribunalom optuženi ratni zločinac" slobodno kretao Beogradom, iako je postojala internacionalna potjernica MKSJ za njegovo hapšenje, da je u toku 2003. i 2004. neometano boravio u kasarnama Vojske Srbije i Crne Gore i da je tada sadašnji predsjednik Republike Srbije Boris Tadić bio ministar odbrane Republike Srbije i time direktno odgovoran za "ove skandalozne postupke".

Poslije penzionisanja 1996. godine u Republici Srpskoj, Mladić je do 2002. bio oficijelni savjetnik u Kriznom štabu Vojske Srbije i Crne Gore, a do novembra 2005. u Beogradu je redovno primao penziju.

Na odgovornost i obavezu Srbije da hitno uhapsi i izruči ratnog zločinca Ratka Mladića, shodno zahtjevu Međunarodnog suda za pravdu u Den Hagu, Društvo za ugrožene narode i preživjele žrtve zločina u Bosni i Hercegovini podsjetili su danas zajedničkim mirnim protestom pred zgradom Tribunala.

(fena)

13.04.2010.

EJUP GANIC: VELIKA BRITANIJA USLA JE U ZAMKU DA BUDE POLICAJAC SRBIJE

"BRITANSKA VLADA DOBROVOLJNO RADI ZA MILOSEVICEV REZIM, KAZAO JE GANIC
AUTOR: ONASA / FENA
Former Bosnian President Ejup Ganic
Ejup Ganić: Spreman da nastavi dokazivati istinu
Foto: AP

U ekskluzivnom razgovoru za "Dnevni avaz" bivši član Predsjedništva RBiH, akademik prof. dr. Ejup Ganić danas je nakon sudskog ročišta u Londonu potvrdio da je britansko ministarstvo unutrašnjih poslova uvažilo zahtjev Srbije za njegovo izručenje toj zemlji.

Zloupotreba sistema

- Na sudu je danas utvrđena dinamika narednih ročišta, s obzirom na to da je britanska vlada prihvatila te optužbe Srbije i proslijedila ih sudu. Sada će taj proces trajati, ne znam koliko dugo, ali sljedeće ročište, na kojem će moji advokati osporavati zahtjev Srbije i dokazivati da Srbija zloupotrebljava britanski sistem, zakazano je za sedam dana - izjavio je prof. Ganić za naš list.

Prema njegovim riječima, on, njegova porodica i odbrana očekivali su da će danas britansko ministarstvo unutrašnjih poslova uputiti sudu obavijest da srbijanski zahtjev ne ispunjava uvjete, nakon čega bi se prof. Ganić mogao slobodno, i to odmah, vratiti u BiH. No, to se nije desilo, ali Ganić je spreman da nastavi dokazivati istinu.

 

 

 

- Optužbe iz Srbije pune su laži, oni navode cifre koje nisu u skladu s onima što je Haški tribunal istraživao i utvrdio. Oni su napravili genocid i sada pokušavaju promijeniti historiju. Međutim, ja sam čovjek koji je od početka u programu opstanka države BiH, tako da prihvatam i ovu muku, čovjek u ovim situacijama ne smije pokleknuti - kazao nam je prof. Ganić.

Nema bh. zahtjeva

On potcrtava da u Velikoj Britaniji ne postoji zvaničan zahtjev Bosne i Hercegovine za njegovo izručenje našoj zemlji i da je takvo što apsolutno nepotrebno.

- Ne može mene BiH tražiti, jer ja nisam pobjegao iz nje. Ja sam uhapšen u Londonu 1. marta, kada sam krenuo nazad u Bosnu, i van svake je pameti da mene sada Bosna traži da budem izručen. Ja sam tu uvijek bio dostupan svim organima i bit ću, ali ovdje u Britaniji treba dokazati istinu. Nažalost, Velika Britanija ušla je u zamku da bude policajac Srbije - poručio je Ganić u razgovoru koji će "Dnevni avaz" opširnije objaviti u svom sutrašnjem broju.

Ganić za AFP: London pokušava prepraviti historiju

Bivši član predsjedništva RBiH Ejup Ganić kritikovao je Veliku Britaniju zbog njegovog hapšenja i optužio London da pokušava da "prepravi historiju" zločina počinjenih tokom rata, javlja AFP.

Ganić je nakon današnjeg ročišta kazao da britanske vlasti efikasno "rade posao bivšeg predsjednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića."

- Nisam zadovoljan odlukom britanske vlade, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova, da pokrenu ovaj proces. Sve ukazuje na to da britanska vlada dobrovoljno radi policijski posao za Miloševićev režim koji je sada manje više aktivan na isti način - rekao je Ganić novinarima nakon posljednjeg pojavljivanja pred sudom.

On je optužio britansku vladu da pomaže Srbima da preprave historiju.

Britanski MUP uvažio srbijanski zahtjev

Londonski sud danas je donio odluku o održavanju daljnjih sudskih ročišta, a nakon što je britansko ministarstvo unutrašnjih poslova uvažilo zahtjev Srbije za izručenje bivšeg člana Predsjedništva RBiH, akademika prof. dr. Ejupa Ganića toj zemlji. Ganićev sin Emir Ganić za naš portal pojasnio je da tek sad počinje sudska borba da ekstradicija njegovog oca u Srbiju ne bude izvršena.

Kako saznaje “Dnevni avaz” odluka o odobravanju srbijanskog zahtjeva za izručenje nije pravosnažna, a Ganićev pravni tim u narednih nekoliko mjeseci ući će u proceduru osporavanja tog zahtjeva. Također, Ganić će na narednim sudskim ročištima imati pravo dokazivati da je Srbija zloupotrijebila britanski pravosudni sistem.

Arnaut: Vukčević se smijao dok smo spominjali Mladića

- Na suđenju je najviše bilo riječi o procesu ekstradicije, a to je proces koji će trajati duže vremena - potvrdio je za agenciju FENA Damir Arnaut, član pravnog tima odbrane Ganića.

Izrazio je žaljenje što Srbija nije odustala od zahtjeva za izručenje Ganića prije nego što je dokumentacija proslijeđena sudovima u Londonu.

Zahtjev za izručenje, naime, ne sadrži ništa novo što već nije pobijeno tokom procesa za kauciju od strane pravnog tima Ejupa Ganića, ali ne sadrži ni nove činjenice nego samo one koje je već Haški tribunal odbacio kao neosnovane.

- Radi se o nekih 12-13 stranica dokumentacije a ima tu i nekih zakona Srbije. Međutim, sve je to bila potpuno neosnovna prezentacija - kazao je Arnaut.

Dodao je da na osnovu materijala s kojima raspolaže pravni tim Ejupa Ganića mogu biti uvjereni u pobjedu.

- Razočaravajuće je da se tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević počeo smijati kada smo mi iznosili činjenice koje govore o tome da je Ratko Mladić, optužen za genocid, još uvijek na slobodi - kaže Arnaut, jer je, kako navodi, nemoguće da se bilo ko smije na spomen 8.000 ubijenih ljudi.

Naredno ročište zakazano je za 20. april u 10.00 sati.

Vekarić: Počinje postupak za izručenje Ganića

Postupak za ekstradiciju člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića, počinje danas u Londonu, a mogao bi da potraje i nekoilko mjeseci, rekao je zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić.

- Postoji procedura koju provodi sud u Londonu u ovom postupku, koja se prije svega tiče provjera navoda našeg zahtjeva, njegove proceduralne valjanosti i formalnosti. S druge strane, daje se mogućnost Ganićevoj odbrani da reaguje kroz određene prigovore i akte na naš zahtjev. Daju se i određeni vremenski rokovi odbrani i ekstradicionom tužiocu, koji u ovom slučaju zastupa našu stranu da odgovori na eventualne prigovore odbrane - kazao je Vekarić radiju Beta - RFI.

On je kazao da je danas prvo, u nizu ročište o ovom predmetu.

Vekarić je naveo da u smislu političkih priča "postoji velika tenzija" u ovom slučaju, ali da Tužilaštvo ne želi time da se bavi.

- Mi smo u svakom trenutku otvoreni za dijalog sa našim kolegama iz BiH. Ovo je jedan pravni okršaj argumenata i engleski sud će donijeti odluku koju ćemo poštovati kakva god da bude - kazao je on.

- Kada sud odluči o tome (kome će izručiti Ganića), poslije predmet eventualno ustupa ministru unutrašnjih poslova koji poslije donosi konkretnu odluku o eventualnoj ekstradiciji Ejupa Ganića - rekao je Vekarić.

13.04.2010.

MAJKE SREBRENICE I ZENE U CRNOM: STRADANJA SE NE SMIJU ZABORAVITI

Majke Srebrenice i Žene u crnom: Stradanja se ne smiju zaboraviti

Srebrenica, arhivska fotografija

13.04.2010.
Sadik Salimović
Srebreničani osim 11. jula obilježavaju i više drugih datuma masovnog stradanja.
 
Jedan od takvih je dan stradanja preko 70 mladih ljudi na igralištu od granate sa položaja Vojske Repubike Srpske.
 
Ovih dana, tim povodom Majke Srebrenice i Žene u crnom iz Beograda podsjetile su koliko je važno takve stvari ne zaboravljati, već govoriti istinu o njima, jer  bez istine nema budućnosti.

Više od hiljadu osoba bilo je na tribinama igrališta pored škole. U jednom momentu začuo se strahovit tresak, a nakon toga jauci. Od jedne granate ubijeno je i ranjeno oko dvije stotine osoba. Devetnaestogodišnji Hidajet Begić poginuo je tog dana zajedno sa svojim vršnjacima.

„Ja sam bila ovdje, nisam bila daleko, kad su te granate pale. Koliko su poginuli sinovi – kažu. Vodite me da vidim, kažem ja. Dođem. Bili su poredani, njih dvadeset. Sve jedan do drugoga poredani. Pokriveni ćebadima“, rekla jer Hidajetova majka Šefika Begića.

Hasan Hasanović jedan je od preživjelih:

„12. aprila 1993. godine stradala je srebrenička mladost. Taj dan je u Srebrenicu došao francuski general Filip Morion. To je bio jedan od faktora što su se ljudi odlučili da taj dan prošetaju ulicama Srebrenice i da dođu na igralište. Tri granate su eksplodirale. Preko sedamdeset ljudi je ubijeno. Otprilike toliko ih je i ranjeno. Ja sam slučajno bio na tom igralištu, granata je negdje na tri metra ispred mene eksplodirala. Ljudi blizu mene su svi ili ranjeni ili poginuli, samo sam ja ostao. Izvukao sam se u obližnju kuću odakle sam gledao strašan prizor: veliki broj ljudi leži, da li ranjeni, da li ubijeni.“

Ovaj dan, kao i ostale, treba da pamte pokoljenja, kaže Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa:

„Ovaj grad mora biti zabilježen u istoriji svijeta – jer je ovo grad gdje se desio genocid pod zaštitom i zastavom Ujedinjenih nacija. Ovdje se moraju učiti ljudska prava, ovdje se mora otvoriti fakultet svijeta gdje će se učiti o pravu i pravdi. Poruka nas majki koje još tragamo za kostima naše djece: da se ne zaboravi, da se ne ponovi i da svi oni koji znaju za ovo što se ovdje desilo, da ne šute, da govore, tako da naša unučad i praunučad koja će ostati iza nas znaju šta se desilo na kraju XX i početku XXI vijeka u samoj Srebrenici.“ 
 
Solidarnost sa majkama Srebrenice i danas su pokazale Žene u crnom iz Beograda, čija delegacija je položila cvijeće na mjesto zločina. kaže:

„Neverovatno koliko je takvih zločina kad se hoda Bosnom. Opet osećamo istu stvar, pogotovo posle ove sramne odluke Skupštine Republike Srbije koja nije napisala „genocid“, za šta smo se mi zalagali, i nije proglasila 11. juli Danom sećanja, što je bila dužnost, što smo mi tražili i zahtevali. Eto, opet smo još jednom razočarani, iznevereni, ali, eto, mi smo tu, da damo podršku, " rekla je Ljilja Radovanović.
13.04.2010.

VALENTIN INZKO: SAJAM PRIVREDE "MOSTAR 2010" PRIBLIZAVA CIJELI REGION

Inzko: Sajam privrede "Mostar 2010" približava cijeli region

image Valentin Inzko / 24sata.info

24SI - Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ocijenio je da 13. međunarodni sajam privrede "Mostar 2010", koji je danas otvoren u ovom gradu, približava cijeli region.

Pozdravljajući činjenicu da je ovogodišnji partner sajma Srbija, a prošle godine je to bila Hrvatska, Inzko se založio za jačanje saradnje zemalja regiona, a posebno ekonomske saradnje.

"Isti recept je upotrijebljen u EU, koja je počela kao ekonomska unija. I politička i nacionalna pitanja su važna, ali ekonomska su najvažnija", podsjetio je Inzko i dodao da je ekonomija pitanje koje najviše interesuje građane.

Govoreći o najavi ministra pravde Republike Srpske (RS) Džerarda Selmana da će Vlada RS predložiti Narodnoj skupštini da usvoji poseban zakon o imovini, ukoliko za desetak dana ne bude dostavljen spisak imovine neophodne za funkcionisanje zajedničkih organa BiH, Inzko je rekao da nije čuo za taj prijedlog dodavši da je to pitanje za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikolu Špirića.

On je naveo da je u vezi sa rješavanjem pitanja državne imovine poslao pismo svim vladama, ali da je jedino iz Brčko distrikta dobio odgovor.

"To je hipotetičko pitanje. Mislim da se to neće desiti", rekao je Inzko, komentarišući Selmanovu izjavu.

Ministar pravde RS Džerard Selman najavio je da će ove sedmice poslati urgentno pismo Savjetu ministara BiH sa upozorenjem da ističe rok za dostavljanje spiska imovine neophodne za funkcionisanje zajedničkih organa BiH.

On je naveo da će Vlada RS predložiti Narodnoj skupštini RS da usvoji poseban zakon o imovini ukoliko za desetak dana ne bude dostavljen spisak imovine neophodne za funkcionisanje zajedničkih organa BiH.

"Na osnovu njega prestao bi da važi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je nametnuo visoki predstavnik 2005. godine, a sva imovina koja se nalazi na teritoriji Srpske bila bi uknjižena kao vlasništvo RS", rekao je Selman.

(srna)

13.04.2010.

HARIS SILAJDZIC: "AKO NAS NE MOGU ETNICKI OCISTITI OVDJE, ONDA MOGU PO LONDONU"

Silajdžić: "Ako nas ne mogu etnički očistiti ovdje, onda mogu po Londonu"

image Haris Silajdžić / 24sata.info

24SI - "Srbija izdavanjem naloga za hapšenje Ejupa Ganića ne doprinosi dobrim odnosima u regionalnoj saradnji i kvari odnose sa BiH", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić tokom otvaranja 13. Međunarodnog sajma privrede u Mostaru.

Silajdžić je kao ilustraciju, po njemu pogrešne politike Srbije naveo da u zatvoru u Beogradu leži "nevino osuđen Ilija Јurišić".

Takođe, naveo je Silajdžić, kada se po nalogu Beograda u Londonu hapsi Ejup Ganić to unosi sumnju u opredijeljenost Srbije da popravi odnose sa BiH.

"Ako nas ne mogu etnički očistiti ovdje, onda mogu po Londonu, onda nas mogu presretati po Londonu i Beogradu", kazao je Silajdžić na otvaranju privrednog sajma u Mostaru.

Predsjednik Srbije Boris Tadić je u obraćanju nakon Silajdžića rekao da zemlje regiona ne treba da budu taoci prošlosti i da se u tom cilju treba ponašati racionalno.

"Јa sa tim godinama nemam problema jer sam u to doba bio profesor psihologije. Ne treba biti zarobljenik prošlosti i nije dobro da se u svakoj prilici osvrćemo na to vrijeme", rekao je Tadić.

Srpski predsjednik je u Mostaru poručio da investitori žele da ulažu u zemlje budućnosti, a ne u region u kojem se živi u svjetlu problema prošlosti.

(srna)

13.04.2010.

EJUP GANIC: BRITANSKA VLADA DOBROVOLJNO RADI POLICIJSKI POSAO ZA REZIM SLOBODANA MILOSEVICA!

Ganić: Britanska vlada dobrovoljno radi policijski posao za Miloševićev režim!

 
image Slobodan Milošević / 24sata.info

24SI - Bivši član ratnog predsjedništva BiH Ejup Ganić kritikovao je Veliku Britaniju zbog njegovog hapšenja i optužio London da pokušava da "prepravi historiju" zločina počinjenih tokom sukoba devedesetih godina, javlja AFP.

Ganić, koji se suočava sa izručenjem Srbiji, rekao je nakon današnjeg ročišta da britanske vlasti efikasno "rade posao bivšeg predsjednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića".

"Nisam zadovoljan odlukom britanske vlade, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova, da pokrenu ovaj proces. Sve ukazuje na to da britanska vlada dobrovoljno radi policijski posao za Miloševićev režim koji je sada manje više aktivan na isti način", rekao je Ganić novinarima nakon posljednjeg pojavljivanja pred sudom.

On je optužio britansku vladu da pomaže Srbima da preprave historiju.

Ejup Ganić uhapšen je na zahtjev Srbije 1. marta na aerodromu u Londonu, a nakon desetodnevnog pritvora oslobođen je uz kauciju od 330.000 eura.

Ganić se tereti se za zločine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, gdje su 2. maja 1992. godine iz zasjede ubijena 42 pripadnika JNA, dok je 73 ranjeno.

(srna)

13.04.2010.

SUDJENJE RADOVANU KARADZICU NASTAVLJENO ISKAZOM SVJEDOKA TUZILASTVA

Suđenje Karadžiću nastavljeno iskazom svjedoka Tužilaštva

Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala, arhivska fotografija

13.04.2010
Izvođenjem dokaza Tužilaštva u utorak je u Haškom tribunalu nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu Vojske bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji je  optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Prvi svjedok Tužilaštva je Ahmet Zulić iz Sanskog Mosta. Zulić je ranije svjedočio u predmetima protiv Radoslava Brđanina, Slobodana Miloševića i Momčila Krajišnika o političkoj klimi i zatočeničkim centrima, ubistvima i mučenjima koja su se događala u ovom gradu. 

Prilikom svjedočenja u predmetu protiv bivšeg predsjednika Autonomne Regije Krajina Radoslava Brđanina kojeg je Haški sud osudio na 30 godina zatvora, Zulić je svjedočio između ostalog i o ubistvu muslimana kod Partizanskog groblja u Sanskom Mostu. Na osnovu njegovog svjedočenja Pretresno je Vijeće zaključilo:

„Dvadeset i drugog  juna 1992. pripadnici vojske bosanskih Srba u sivomaslinastim i maskirnim uniformama  naredili su grupi od otprilike 20 bosanskih Muslimana da iskopaju rupu u potoku ispod Krive ceste. Pretresno vijeće se uvjerilo da su samo tri muškarca završila posao jer je ostale zaklao Simo Simetić, jedan od ljudi u uniformi. Tokom te akcije ostali vojnici su držali puške uperene u muškarce kako ovi ne bi mogli da pružće ikakav otpor.“ 

Zulić je svjedočio i o zatočeničkim centrima u Sanskom Mostu

U logorima u Sanskom Mostu prema haškim podacima bilo je zatočeno između 1500 i 1600 muškaraca, Muslimana i Hrvata. Njih 900 odvedeno je u zloglasni logor Manjača.

Logor Manjača, 1992.
Zulić je svjedočio i o događaju koji se zbio 7. Jula 1992. Godine kada su u kamionima prevoženi logoraši iz logora „Betonirka“ u Sanskom Mostu.

„Dana 7. jula u logor Manjača je u zaključanim prikolicama stigla druga grupoa od otprilike 64 zatočenika uglavnom bosanskih Muslimana vozili su se 9 sati na vrućini stojeći najmanje 20 ih je umrlo.“  


Kamioni su, bili na silu pretrpani i zatvoreni ceradom koju zatočenici nisu smjeli dirati. Usljed velike vrućine povreda i iscrpljenosti najmanje 19 zatočenika se ugušilo, stoji i u presudi Nikoli Kovačeviću kojeg je Sud BiH osudio na 12 godina zatvora između ostalog i za ovaj zločin.

Tijela ovih osoba ekshumirana su i identificirana u masovnoj grobnici „Ušće Dabar“ u Sanskom Mostu.

Crnčalo će svjedočiti o događanjima u opštini Pale

Karadžić bi, kako se očekuje sam trebao unakrsno ispitati svjedoka, a ispitivanje će kako je najavio trajati četiri sata. 

Tužilac Alan Tieger najavio je da će se nakon svjedočenja Zullića Tužilaštvo fokusirati na zločine počinjene u Sarajevu tokom opsade u periodu od 1992 – 1995. godine.

Kao svjedok pojaviće se Sulejman Crnčalo – svjedok događanja u opštini Pale, nadomak Sarajeva, koji je u svom iskazu prilikom suđenja bivšem predsjedniku Skupštine bosanskih Srba, Momčilu Krajišniku svjedočio i o zatočeničkim centrima u ovoj opštini.

„Osim u sportskom kompleksu srpske vlasti su 1992. godine u toj opštini civile pretežno hrvatske i muslimanske nacionalnosti držale zatočene u kino Sali domu kulture i kasarni Hrenovica“
– navodi se u prvostepenoj presudi Krajišniku uz pozivanje na Crnčalov iskaz.

Također u presudi po istom izvoru zabilježena su i masovna protjerivanja Muslimana sa Pala i okoline.

„ Krajem jula 1992. organizovan je transfer Muslimana iz te opštine uz obavještenja i rasporede u kojima je za svaki dan navedeno koje su ulice na redu. To je izvršeno uz pomoć kriznog štaba SDS-a. Dvadesetak autobusa  Muslimana prebačeno je u muslimanski dio Sarajeva. Mogli su da uzmu samo one predmete koje su mogli nositi."

Očekuju se svjedočenja tadašnjih zvaničnika MZ

Radovan Karadžić je u vrijeme izvršenja ovih zločina bio i na mjestu predsjednika Srpske demokratske stranke koja je, prema haškim dokumentima i presudama, igrala glavnu ulogu u naoružavanju srpskog stanovništva. Čelni ljudi SDS u opštinama za koje se tereti Karadžić pomagale su naoružavanje srpskog stanovništva, te su kao angažovani u civilnim organima vlasti bili su upoznati sa zločinima koji su se događali na teritoriju pod kontrolom srpskih snaga. 

Do kraja aprila 2010. godine,  pretresi će biti vođeni tri dana u sedmici. U ovom periodu očekuje se da o zločinima u Sarajevu i BiH svjedoče i tadašnji zvaničnici međunarodne zajednice i UN Herbert Okun, David Harland, te novinar Sky Newsa, Aernout Van Linden.
Do kraja sedmice iskaz bi trebao dati i zaštićeni svjedok KDZZ-064 koji  je preživio strijeljanje hiljada zarobljenih srebreničkih muškaraca, od strane Vojske Republike Srpske, nakon što su srpske snage zauzele, tada zaštićenu enklavu u Istočnoj Bosni. 

Suđenje Karadžiću  počelo je 26. oktobra 2009. godine. Pretresno vijeće je 5. novembra 2009. naložilo imenovanje branioca, nakon što je Karadžić koji je odlučio da se sam brani ometao postupak tako što se nije pojavio na suđenju.

Karadžić je tražio i odlaganje nastavka suđenja zakazanog za 1. mart 2010. Od tri do pet mjeseci, što je odbijeno. Prema nalogu Suda u sudnici će sutra biti prisutan i Richard Harvey, dodeljeni branilac u ovom predmetu.

Pročitajte i ovo: 
Suđenje Karadžiću: Relativiziranje i negiranje najveći problemi
Karadžić odbacio sve tačke optužnice
Zašto Karadžić opstruira sud?
Karadžić se ponovno odbio izjasniti o krivici
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Kome Karadžić poručuje da žali za žrtvama?
13.04.2010.

BRITANSKI SUD ZAPOCEO POSTUPAK O IZRUCENJU EJUPA GANICA

Britanski sud započeo postupak o izručenju Ganića

Ejup Ganić nakon puštanja iz pritvora 12. marta 2010. godine.

 13.04.2010.
Na sudu u Westminsteru u Londonu održano je prvo ročište u slučaju Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, čije izručenje traži Srbija zbog navodnog ratnog zločina.

Predstavnici Tužilaštva za ratne zločine Srbije, koje sumnjiči Ganića za ratni zločin zbog incidenta u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. kada je poginulo nekoliko vojnika i oficira JNA koji se se povlačili iz Sarajava, danas su dostavili dokumente kojima bi trebali potkrijepiti  zahtjev za izručenje.

U tim dokumentima koje je dobila i Ganićeva odbrana, nema ništa što Haško tužilaštvo već ranije nije odbacilo kao dokaz protiv Ganića, kaže za program RFE član Ganićevog pravnog tima Damir Arnaut.

„Mi smo uvjereni u našu konačnu pobjedu jer Srbija ne samo da nije dostavila ništa što mi već nismo vidjeli u procesu za određivanje kaucije već što je najvažnije, nije dostavila ništa što Haški tribunal već nije odbacio,“ rekao je Arnaut.

Naredno ročište zakazano je za 20. april i, kako se očekuje, Ganićeva odbrana nastaviće sa osporavanjem srbijanskog zahtjeva za izručenje a glavni dokazi biće činjenice iz Haškog tribunala, dodaje Arnaut.

Haško tužilaštvo 2003. godine je odbacilo kao neosnovan zahtjev za podizanje optužnice protiv Ganića, koji su podnijele vlasti Republike Srpske.

„Iznijećemo sve dokaze iz Haškog tribunala i iznijećemo činjenicu da je međunarodni tužilac u Sudu BiH već proveo istragu u ovom slučaju i da tu ništa nije nađeno,“ rekao je Arnaut.

BiH je također tražila Ganićevo izručenje na osnovu istrage Suda BiH.

Ročištu je prisustvovao i tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević.

Poslije hapšenja na londonskom aerodromu 1. marta, Ganić se nalazio u pritvoru deset dana. Pušten je uz novčanu kauciju od 200.000 funti i nalog suda da ne napušta London i da se redovno javlja britanskim vlastima.

****
Pročitajte i ovo:
Za slučaj 'Dobrovoljačka' je nadležan Sud BiH
Ganić pušten iz pritvora
Hag je slučaj Dobrovoljačka predao Sarajevu
Slučajevi Jurišić i Ganić: Različiti aršini bh. vlasti
Slučaj na kojem se prelamaju ukupni odnosi na Balkanu
Beograd ćuti o detaljima slučaja Ganić
Utrka BiH i Srbije oko izručenja Ganića
Šta se desilo u "Dobrovoljačkoj" 1992.?
Nastavak politike devedesetih?
Hapšenje produbilo jaz na bh. političkoj sceni
Robin Haris: Nadamo se da zahtjev Srbije neće biti odobren
Obustavljene "crvene potjernice" za slučaj "Dobrovoljačka"

O onome što se zaista dogodilo u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine, pročitajte u specijalnom prilogu Omera Karabega "Svjedoci rata" - Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj, u kojem je Omer Karabeg razgovarao sa penzionisanim generalom Armije BiH Jovan Divjakom, koji je bio učesnik dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici.
13.04.2010.

ROY GUTMAN: VELIKE SILE SU NAMJERNO CUTALE O ZLOCINIMA U BiH

Gutman: Velike sile su namjerno ćutale o zločinima u BiH

Fikret Alić pruža ruku stranom novinaru u logoru Trnopolje pokraj Prijedora u ljeto 1992. godine

08.04.2010.
Američki novinar i publicista Roy Gutman, koji je otkrio postojanje logora smrti u Bosanskoj Krajini, govorio je o tome kako su strane sile znale za logore i stradanja u njima, te da su kasno djelovale. Gostujući na tribini koju je organizovala Bošnjačka asocijacija 33, 15 godina nakon rata, u Sarajevu je govorio o stradanjima kojima je svjedočio. Za ratno izvještavanja iz BiH, koje je na kraju doprinijelo zatvaranju koncentracionih logora, dobio je i Pulitzerovu nagradu. Vlasti Grada Sarajeva su mu u povodu 6. aprila, Dana oslobođenja grada od fašističke okupacije, uručile nagradu „Ključ grada“. 

Gutman je bio prvi strani novinar koji je tokom rata dokumentovao postojanje koncentracionih logora u BiH. Dok su se novinari mahom bavili stradanjem Sarajeva i istočne Bosne, Gutman je obilazio Bosansku Krajinu.

U knjizi „Svjedok genocida“ Gutman je objedinio svoje ratne reportaže koje su jedan od najstravičnijih svjedočenja stradanja nesrpskog stanovništva na područjima pod kontrolom Vojske RS. Termin genocid tada je upotrijebio prvi put. Haški tribunal, kao i ostale pravne institucije, kasnije su i zvanično uvrstile termin genocid u ono što se događalo na prostoru BiH. 
 
Prva priča koja je skrenula pažnju američke javnosti na etničko čišćenje u BiH bio je deportacijski voz koji je Bošnjake iz Kozluka pokraj Zvornika prevozio za Mađarsku.
 
Vidjevši u Subotici, na teritoriji Srbije, ljude koji su u zaključanim vagonima vraćeni s mađarske granice jer nisu imali pasoše, krenuo je za njima u Palić. Tada je bilo posve jasno da Srbija učestvuje u bosanskom ratu, kaže Gutman:

Roy Gutman, arhivska fotografija
„Razlog zbog kojeg su ih vratili za Palić je bio taj što su tamo vlasti smišljeno uspostavile punkt za izdavanje pasoša. Voz je bio poslat na mađarsku granicu kako bi se deportovali svi stanovnici Kozluka. Ali na granici niko nije imao pasoš jer su im pri protjerivanju iz Kozluka dali samo sat vremena da se spreme - i niko se nije sjetio ponijeti pasoš. Ali najvažniji dio priče, osim one ljudske, je taj da su željeznice u bivšoj Jugoslaviji i Evropi vlasništvo države. Tako deportacije nije bila putovanje na kome su ljudi kupili kartu i ukrcali se u voz. To su uradili policija, vojska i država. Ono na šta sam htio ukazati jeste da se nije samo događao zločin masovne deportacije, već da je organiziran od strane države Srbije.


Gutman je među prvima je posjetio Manjaču, policijsku stanicu u Bosanskom Šamcu koja je bila jedan od logora smrti za Bošnjake, zabilježio stradanje u brčanskom logoru Luka. Najstrašniji od svih bio je logor Omarska, u koji Gutman nikad nije dobio dopuštenje da ode, ali je ipak sa svjedocima i preživjelim logorašima priču podijelio sa svijetom.
 
"Potrebno vrijeme za prihvatanje činjenica"

Bio je šokiran saznanjem da strahote logora ipak nisu bile nepoznate u krugovima koji su imali mandat da zaštite ljude:

„Svi koje sam zvao su potvrdili moju priču. Otišao sam u UNHCR, kod predstavnika EU, u Međunarodni komitet Crvenog krsta u Ženevu, i oni su mi rekli da su tražili da uđu u Omarsku, ali su ih srpske vlasti odbile. Bili su u Manjači isti dan kada sam i ja bio, i ni njih, kao ni mene, nisu htjeli pustiti u Omarsku. I rekli su mi - da to nisu logori smrti, mi bismo ušli. Osjetio sam da je ovo veoma važno i da je situacija toliko ozbiljna da nisam htio pretjerati ni u jednoj riječi. Kada su čekali novinare da uđu i otkriju nešto za šta su oni dobro znali, i u tom sam trenutku shvatio da se događa nešto puno više od onoga što se događa Bošnjacima i Hrvatima i drugima koje su odveli u te logore. Imali smo situaciju u kojoj su sve velike sile namjerno ćutale o nečemu što su znale da se dešava.“

Nakon Gutmanovih priča o strahotama Omarske, logori su ubrzo zatvoreni. Za ratno izvještavanje iz BiH koje je u konačnici dovelo do zatvaranja logora, Gutman je 1993. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Istraživao je i ulogu komandanta UNPROFORA generala Lewisa McKenziea i njegovu umiješanost u silovanja zatočenica u srpskom logoru Sonja kod Vogošće.
Naprimjer, predsjednik Izetbegović mu je dao listu mjesta za koje sumnja da su koncentracioni logori i McKenzie nikad s tim ništa nije uradio. Naravno, Izetbegović je to dao i Francois Mitterrandu koji je na listu zaboravio čim ju je dobio

 
Iako nije uspio povezati McKenziea sa silovanjima, uspio ga je povezati sa srpskom lobističkom mrežom Serb Net od koje je bio plaćan. No, to nije sve. McKenzie je prikrivao važne informacije:

„Naprimjer predsjednik Izetbegović mu je dao listu mjesta za koje sumnja da su koncentracioni logori i McKenzie nikad s tim ništa nije uradio. Naravno, Izetbegović je to dao i Francois Mitterrandu koji je na listu zaboravio čim ju je dobio. McKenziea su optuživali i za silovanja Bošnjakinja u Vogošći, u restoranu ’Kod Sonje’. Tri mjeseca sam istraživao. Na kraju sam zaključio da on nije učestvovao u tome. Tražio sam svjedoke, ali u vrijeme kad su ljudi tvrdili da je bio tamo, on je ustvari bio na drugoj lokaciji. Ali siguran sam da su pripadnici UN trupa tamo dolazili.“

Petnaest godina nakon završetka rata, na Dan oslobođenja Sarajeva od fašističke okupacije, Gutman je primio nagradu „Ključevi grada“.

Danas termin genocid nije opšteprihvaćena forma zločina koji je utvrđen i sudskim činjenicama, čak ni u Deklaraciji koju je donijela Srbija, niti RS želi priznati da se to dogodilo. Gutman kaže kako su jedino mjerilo činjenice, a one su utvrđene i nedvosmislene. No, trebaće vremena da se i prihvate. Što je i jedini pravi put:

„Sjetite se da ni Nirnberg nije bio popularna tema u Njemačkoj 20 godina, i u određenom trenutku su njemački novinari iznijeli podatke iz Nirnberškog procesa i prikazali to na televiziji, u knjigama i raznim drugim publikacijama. I kao rezultat - njemački je narod na kraju prestao poricati i postao svjestan. To je promijenilo Njemačku zauvijek.“
13.04.2010.

IVO JOSIPOVIC CE SE POKLONITI ZRTVAMA IZ AHMICA

Josipović će se pokloniti žrtvama iz Ahmića

Uništena u Ahmićima, 27. travanj 1993.

 12.04.2010.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će, 14. i 15 travnja, u prvom službenom posjetu Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti i Ahmiće  i  pokloniti se žrtvama stravičnog zločina kojeg su u tom selu 1993, nad Bošnjacima, počinili pripadnici hrvatskih snaga-potvrđeno je danas iz Ureda hrvatskog predsjednika.

U sklopu svog prvog službenog posjeta susjednoj Bosni i Hercegovini hrvatski će se predsjednik Ivo Josipović pokloniti i žrtvama u Ahmiću, selu u središnjoj Bosni nedaleko Viteza, u kojem su pripadnici hrvatskih snaga, 1993. godine, pobili i spalili 116 bošnjačkih civila, među kojima 32 žene i 11-ero djece.

Povjesničar Ivo Banac:

„Ja mislim da je to vrlo dobra odluka i da je šteta što to nije napravljeno mnogo ranije, u Mesićevo vrijeme, tako da, govoreći o ovim stvarima, koje sigurno sužavaju odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, mislim da je Josipović napravio dobar potez.“

Boris Pavelić
Josipović je prvi hrvatski dužnosnik koji će se ispričati žrtvama u Ahmićima zbog čega će njegov prvi službeni posjet BiH imati višestruku simboliku – ističe novinar Novog Lista Boris Pavelić:

„Mislim da je to, možda, najvažniji događaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od kraja rata.“

Postoji odgovornost

U hrvatskom-bošnjačkom ratu '93. i '94. godine zločini su činjeni s jedne i druge strane, ali Ahmići su najveći zločin koji su Hrvati počinili u Bosni i Hercegovini - ističe poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo koji je, svojevremeno, pred Haškim sudom, zbog  zločina u srednjoj Bosni, branio ratnog zapovjednika Operativne zone Hrvatskog Vijeća obrane generala Tihomira Blaškića:

„Nedvojbeno, Ahmići su najveći ratni zločin kojeg su Hrvati napravili u BiH. Ne možemo zažmiriti da je Herceg Bosna faktički bila u potpuno oslonjena na Republiku Hrvatsku i politički vođena od strane hrvatskog vodstva, dakle za počinjene zločine postoji i odgovornost Republike Hrvatske i ovo je jedna zaista dobra i odlična gesta predsjednika Josipovića.“

Poznato je da je Nobilo još 2000. javno pozvao bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da posjeti Ahmiće, ali to se, kaže, iz 'različitih  okolnosti', nije do sada realiziralo, a jedan od razloga je navodno i podijeljenost u samim Ahmićima oko dolazaka hrvatskih dužnosnika.

„Spominjalo se da u samim Ahmićima postoje dvojbe oko toga da li dopustiti hrvatskim dužnosnicima da dođu ili ne dopustiti, pa je bilo spekulkacija da Mesić ne ide tamo, kako netko ne bi napravio izgred ili nešto slično, ali sve to skupa nije nikad potvrđeno,“ kaže novinar Boris Pavelić.

 Ivo Banac
Iz Ureda hrvatskog predsjednika potvrđuju da će osim Sarajeva, Ahmića i Mostara predsjednik Josipović posjetiti i neka mjesta zločina Bošnjaka nad Hrvatima, pa će, u istom danu, kad oda počast žrtvama u Ahmićima posjetiti i Križančevo Selo, udaljeno 20-tak kilometara od Ahmića, gdje će odati počast hrvatskim civilima koje su u rujnu 1993. ubili pripadnici bošnjačkih snaga.

Dr Ivo Banac ističe da bi za uspješnije i iskrenije odnose među dvjema susjednim državama bilo još 'mjesta za pokajanje', a hrvatska strana bi, kaže Banac, prije svega, trebala progovoriti i o događanjima u Stolcu.

„1993. godine u posve mirnodobskim uvjetima, dakle, nije bilo nikakvih borbi, došlo je do uhićenja svih muškaraca koji su prognani u konclogor u Dretelju, Helidromu i Gabeli, a u samom Stocu došlo je do sistematskog rušenja svih sakralnih objekata i svih drugih objekata koji su podsjećali  na Otomansku   kulturnu baštinu. Drugim riječima, radilo se o sistematskom kopanju rovova između Hrvata i Bošnjaka.“

Novi početak?

Za zločin u Ahmićima Haški je sud osudio na 25 godina ratnog zapovjednika HDZ BiH Darija Kordića, četvorica neposrednih izvršitelja dobila su kaznu  od 10 do 18 godina. 
Neki od počinitelja tog zločina godinama su se skrivali s lažnim identitetima u Hrvatskoj, a te im je identitete dala hrvatska tajna služba.

General Tihomir Blaškić u prvostupanjskom je postupku bio osuđen na 45 godina zatvora, za Ahmiće i druge zločine u srednjoj Bosni, ali  mu je nakon žalbenog postupka kazna smanjena na 9 godina, no ni do dan danas, kaže novinar Pavelić, nisu  procesuirani svi odgovorni, ni za zapovjednu, a ni neposrednu odgovornost.

„Neki od počinitelja tog zločina godinama su se skrivali s lažnim identitetima u Hrvatskoj, a te im je identitete dala hrvatska tajna služba koja se onda zvala Hrvatska izvještakna služba, a vodio ju je sin pokojnog predsjednika Tuđmana, dr Miroslav Tuđman. Ti su ljudi, u veljači 2000-te, razotkriveni i pohapšeni, ali, zapravo, javnost nikad nije jasno saznali jesu li ti ljudi kažnjeni i što je s njima.“

Novinar Boris Pavelić ističe da je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zaslužan za potpuni obrat hrvatske službene politike prema BiH u odnosu na Tuđmanovo vrijeme, a Josipovićeva gesta učinit će velik korak dalje:

„Ja bih se volio nadati da bi to, uistinu, moglo značiti jedan novi početak u odnosima između Hrvata i Bošnjaka u Bosni Hercegovini.“
13.04.2010.

POLJSKA PRED VELIKIM TESTOM POSLE TRAGEDIJE

Poljska pred velikim testom posle tragedije

Okupljeni građani prestonice poljske ispred predsjedničke palate, 11. april 2010

12.04.2010.
Poljska vlada radi najbrže što može da popuni prazninu nastalu u državi nakon, kako je premjer Donald Tusk rekao u prvoj reakciji, najveće tragedije koja je tu zemlju zadesila nakon rata. Već u nedjelju je postavljen novi načelnik generlaštaba , a popunjeno je i upražanjeno mjesto guvernera Centralne banke Poljske.

Predsjednik Sejma poljskog parlamenta Bronjislav Komorovski, koji je preuzeo obaveze šefa države posle pogibije predsjednika Kačinjskog danas počinje konsultacije s poslaničkim klubovima o raspisivanju vanrednih predsjedničkih izbora.U roku od 14 dana mora objaviti da raspisuje izbore, koji se po ustavu moraju održati u roku od 60 dana od te odluke. Sam Komorovski obećao je da će kao vršilac dužnosti šefa države donositi samo najhitnije odluke.

U rušenju aviona u subotu kraj Smolenska u Rusiji, nije preživio niko. Zajedno sa predsjednikom Kačinjskim i njegovom suprugom Marijom među skoro 90 ljudi u državnoj delegaciji, bio je guverner Centralne banke, vrh poljske armije, a takođe i šef Biroa za nacionalnu bezbijednost.

Svjetski analitičari procjenjuju da će predstojeći period biti veliki test za mladu poljsku demokratiju. Kako navode, poljske institucije su ojačale ali je nacija traumatizovana.

Tijelo predsjednika Kačinjskog, jedino koje je iz Rusije vraćeno u Poljsku postavljno je ispred predsjedničke plate. Kovčeg umotran u crveno bijelu
Centar Varšave
poljsku zastavu iz aviona su iznijeli oficiri, a dočekali su ga brat blizanac poginulog predsjednika, bivši premijer Jaroslav Kačinjski, kćerka Marta, kao i aktuleni premjer Donald Tusk. Duž cijelog puta hiljade građana napravili su špalir odajući počast tragično nastradalom predsjendiku.

Poljaci će od utorka u mimohodu predsjedničkom platom moći da se oproste od Kačinjskog, a sahrana je planirana za subotu, 17 tog aprila.

Zbližavanje Poljske i Rusije

I u Rusiji je dan žalosti zbog avionske nesreće kod Smolenska, u kojoj je poginuo veliki dio poljskog državnog vrha. Delegacija je išla na obilježavanje 70. godišnjice masakra u Katinskoj šumi, kod Smolenska, za vrijeme Staljinovih čistki.

Premijer Donald Tusk je na zvaničnom obilježvanju 70. godišnjice masakra, na istom mjestu, bio 7. aprila, zajedno s premijerom Rusije Vladimirom Putinom.

Osim u Rusiji Dan žalosti je danas i u Ukrajini, Evropskoj uniji, tri dana žalosti u Litvaniji, isto toliko dugo se nacionalnom žalošću solidariše sa Poljacima daleki Brazil, a na dan sahrane žalost će proglasiti i Češka, Slovačka i Mađarska.

U Moskvi je jutros počela identifikacija posmrtnih ostataka, rekao je novinarima zamjenik gradonačelnika Moskve Pjotr Birjukov. A u Moskvu je sinoć stigao prvi avion sa 116 članova porodice poginulih, tokom dana očekuje se dolazak još jednog aviona sa oko 100 ljudi.

NTV je javila, pozivajući se na nezvanične informacije, da tijelo supruge poljskog predsjednika Marije, još nije indentifikovano. Istražna komisija koja se bavi uzrocima nesreće aviona u nedjelju je isključila mogućnost da je avion bio tehnički neispravan.

Zbog ogromnih razmera tagedije, očekuje se učešće velikog broja svjetskih državnika na sahrani predsednika Kačinjskog .

"Želju da dođe na sahranu u Varšavu izrazio je predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev", kazao je medijima šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.

Izvještač BBC sa lica mjesta navodi da je domintana utisak da je ova tragedija nevjerovatno približila Poljsku i Rusiju, posebno zbog ponašanja ruskih zavničnika od prvog trenutka nesreće.

****
Pročitajte i ovo:
Uplakana Poljska dočekala poginulog predsednika
13.04.2010.

JERKO IVANKOVIC-LIJANOVIC: "NE ZNAM KO BI MOGAO POBIJEDITI ZELJKA KOMSICA"

 

image Željko Komšić / 24sata.info

24SI - U Mostaru je danas održan sastanak lidera stranaka, potpisnica Kreševske deklaracije, koji nije rezultovao dogovorom o zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva BiH, iz reda hrvatskog naroda.

Sastanku su prisustvovali predsjednici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, HDZ 1990, Hrvatske stranke prava (HSP) BiH, Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU), Hrvatske seljačke stranke - Nove hrvatske inicijative (HSS-NHI), te Narodne stranke Radom za boljitak (NSRZB).

Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić, koji je bio domaćin današnjeg sastanka, kazao je novinarima da se "Kreševska šestorka nije raspala", te da će razgovori biti nastavljeni.

Istaknuto je da će razgovori o zajedničkom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH za predstojeće opšte izbore biti nastavljeni i da još ima vremena za postizanje dogovora. Kako je rečeno, presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u slučaju "Finci - Sejdić" najvjerovatnije neće imati utjecaja na promjenu Izbornog zakona BiH prije opštih izbora u oktobru.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da je dužnost njegove stranke dati svoga kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Međutim, potpredsjednik NSRZB Jerko Ivanković-Lijanović je još jednom istakao svoju kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

"NSRZB zanima samo pobjeda, a kandidatura samo radi kandidature nam ništa ne znači. Nisam dobio čvrste argumente da bi kandidat HDZ-a BiH ili neke druge stranke mogao pobijediti Željka Komšića, te zato ja ostajem u utrci za člana Predsjedništva BiH", izjavio je Ivanković- Lijanović.

Naredni sastanak potpisnika Kreševske deklaracije zakazan je za 3. maj.

(24sata.info)

12.04.2010.

DRUSTVO: OBILJEZENA 17. GODISNJICA ZLOCINA NAD BOSNJACIMA SREBRENICE

Društvo

Obilježena 17. godišnjica zločina nad Bošnjacima Srebrenice

12.4.2010.
Genocid u Srebrenici
Foto Arhiv
Navršava se danas 17 godina od stradanja Bošnjaka na igralištu kod Srednjoškolskog centra u Srebrenici. Od jedne granate, ispaljene s položaja bosanskih Srba, tog dana, prilikom odigravanja nogometne utakmice, poginule su 74 osobe, stotinu ranjeno, od kojih su neki poslije toga i podlegli.
 
Hidajet Begić (19) poginuo je tog dana zajedno sa svojim vršnjacima. Majka Šefika priča:

Otišao je da gleda utakmicu. Bila sam nekih stotinjak metara daleko. Čula sam strahovitu buku i kad sam došla ovdje, rekli su da mi je sin poginuo. Vidjela sam ga da je bio naslonjen na svog najboljeg druga. Zakopali smo ih zajedno u jedan mezar.

Hasan Hasanović je jedan od preživjelih.

"Tog dana u Srebrenici je bio francuski general Filip Morion. Smatrali smo da će taj dan biti miran, pa smo se okupili na fudbalskom igralištu. U jednom momentu granata je pala na tri metra od mene. Bio sam povrijeđen, ali sam vidio da je na desetine oko mene bilo mrtvih ljudi i djevojaka", rekao je Hasanović.

Delegacije udruženja majki Srebrenice, članovi porodica žrtava, delegacije Općine Srebrenica, demobiliziranih boraca i položili su cvijeće i proučili Fatihu.

Vijenac na mjesto stradanja Srebreničana položio je i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. On je nakon toga izjavio:

"Zločini koji su počinjeni u Srebrenici od 1992. do 1995. godine, bili su uvod u genocid iz jula 1995. Nažalost, za mnoge zločine još niko nije odgovarao, a što je još gore, mnogi ne žele da priznaju da je ovdje bio genocid, iako je Međunarodni sud donio takvu presudu."

Solidarnost s majkama Srebrenice i danas su pokazale "Žene u crnom“ iz Beograda, čija delegacija je položila cvijeće na mjestu zločina pored školskog igrališta.

Nakon toga, u Kulturnom centru Srebrenica održan je okrugli sto o temi "Zločini nad Bošnjacima Podrinja do '95. godine“.
(FENA)
12.04.2010.

EGIPAT: OTKRIVENA MUMIJA ZENE UMRLE PRIJE 2300 GODINA

Egipat: Otkrivena mumija žene umrle prije 2300 godina

 
image Mumija žene / afp

24SI - Egipatski su arheolozi u oazi Bahariji, oko 300 km jugozapadno od Kaira, otkrili mumiju iz grčko-rimskog razdoblja smještenu u bogato izrađen sarkofag, saopštilo je egipatsko vijeće za starine.

Sarkofag, dugačak oko jedan metar, izrađen je od gipsa, a ukrašen je slikama iz života žene obučene u starorimsku odjeću. U njemu je pronađena mumificirana ženska osoba ili djevojka, a pretpostavlja se da je umrla u grčko-rimskoj epohi prije 2300 godina.

Arheolozi su ukupno 14 grobova pronašli slučajno, pošto su ih o tome obavjestili građevinari koji su obavljali pripremne radove za izgradnju centra za mlade. U istom su području egipatski arheolozi 1996. otkrili grobnice u kojima su pronašli nekoliko stotina mumija.

(hina)

12.04.2010.

FRANCO FRATTINI: BiH IMA PODRSKU ITALIJE PO PITANJU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Frattini: BiH ima podršku Italije po pitanju evropskih integracija

Franco Frattini i Sven Alkalaj potpisuju Protokol o saradnji dvaju ministarstva vanjskih poslova, 12.04.2010, Foto: Služba za odnose sa javnošću MVP BIH

12.04.2010.
Ministar vanjskih poslova BiH, Sven Alkalaj sastao se sa ministrom vanjskih poslova Italije, Francom Frattinijem. Potpisali su Protokol o saradnji dvaju ministarstva vanjskih poslova. Između ostalog, govorili su o procesu liberalizacije viznog režima, te približavanja BiH Evropskoj Uniji i NATO Savezu.

Ministar vanjskih poslova Italije, Franco Frattini kaže kako BiH ima punu podršku Italije kada su u pitanju evropske integracije i članstvo u NATO-u. Frattini smatra da je BiH na korak do liberalizacije viznog režima.

“Ja se nadam da će Evropska komisija do kraja maja dati pozitivno mišljenje kada je u pitanju ukidanje viznog režima za građane BiH, tako da bismo to mogli i ozvaničiti na konferenciji drugog juna. Donijeti odluku da se vize ukinu je tehničko pitanje, ali ono ima ogroman politički značaj. Mislim da je BiH izvršila svoje obaveze i došla do rezultata, tako da Evropska komisija može dati pozitivan odgovor“.

Franco Frattini, 12.04.2010, Foto: Služba za odnose sa javnošću MVP BIH
 Fratini kaže kako BiH nije u potpunosti ispunila sve obaveze potrebne za približavanje NATO Savezu.

“Vrh NATO-a je dao zadatke koje BiH treba učiniti na svom putu ka članstvu, tako da će i to biti tema ministarskog sastanka NATO-a u Talinu 22. aprila''.

Ministar Vanjskih poslova BiH, Sven Alkalaj kaže da je sa kolegom Frattinijem razgovarao i o bilateralnim odnosima ove dvije države.  Prije svega razmatrali smo stanje u oblasti ekonomije i trgovine između zemalja, kaže Alkalaj.

“Razgovarali smo o učešću Italije u investicionim projektima BiH, sa posebnim osvrtom za učešće u energetskim projektima. Također smo razgovarali o pitanjima učešća Italije u infrastrukturnim projektima, prije svega Koridor Vc, gdje Italija ima izvanredno iskustvo na svjetskomm planu”.

Ministar vanjskih poslovas Italije Franco Frattini sutra će se sastati sa najvišim državnim dužnosnicima BiH. Također, održaće predavanje na sarajevskom Univerzitetu, te će posjetiti NATO bazu u Butmiru.
12.04.2010.

NAKON OSLOBADJAJUCE PRESUDE EDHEM BICAKCIC PODNOSI KRIVICNU PRIJAVU PROTIV ZUFERA DERVISEVICA

EDHEM BICAKCIC CE UPUTITI TUZBU RADI NADOKNADE STETE
AUTOR: F. VELE
Dragan Covic & Edhem Bicakcic
Dragan Čović i Edhem Bičakčić nakon oslobađanja: Tužbe državi zbog neodgovornih policajaca
Foto: Arhiv

Ako njegova oslobađajuća presuda pred Sudom BiH bude potvrđena i postane pravosnažna, predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić podnijet će tužbu protiv države BiH i zatražiti nadoknadu štete zbog krivičnog progona i polugodišnjeg suđenja, iako je bio nevin, saznaje "Dnevni avaz".

Utvrđivanje štete

Državno tužilaštvo teretilo je bivšeg federalnog premijera Bičakčića i njegovog zamjenika i federalnog ministra finansija Dragana Čovića za zloupotrebu položaja ili ovlasti i navodno nezakonito izdvajanje 7,8 miliona KM za nabavku stanova federalnim zvaničnicima, ali je slučaj pao na Sudu BiH.

Bičakčić je jučer za naš list potvrdio da će tražiti odštetu kada presuda postane pravosnažna.

- Također, s advokatom ću razmotriti i opciju da utvrdimo odgovornost glavnog inspektora Federalne finansijske policije Zufera Derviševića za pokretanje ovakvih procesa uz korištenje falsifikata kao temeljnih dokumenata optužnice. Vidjet ćemo može li to biti privatna krivična prijava. Naložio sam advokatu da to pripremi - kazao nam je Bičakčić.

Na pitanje koliki bi mogao biti odštetni zahtjev, Bičakčić, za sada, nije mogao reći.

- Zna se kolike su usluge advokata, a dodat ću i svoj gubitak. Suđenje je dosta dugo trajalo, šest mjeseci i tražit ću svoju zadovoljštinu na sudu - istakao je on.

Montažerska hobotnica

Prema "Avazovim" izvorima bliskim Čoviću, on, za sada, najvjerovatnije neće podnositi tužbe za nadoknadu štete. Naime, on to nije učinio ni nakon što je presudom Apelacionog vijeća Suda BiH 2. juna 2008. godine pravosnažno oslobođen svih optužbi za zloupotrebu položaja i korupciju povezanu s poslovanjem firme "Lijanović" iz Širokog Brijega. Čović, naime, vjeruje da "hobotnica" koja učestvuje u montažama raznih sudskih procesa u BiH i dalje veoma snažno djeluje.

No, Bičakčić nije jedini koji će tražiti odštetu.

Naime, zbog neosnovanog višemjesečnog boravka u pritvoru, zamjenik direktora Interpola BiH Asim Fazlić, koji je presudom Suda BiH oslobođen svih optužbi tadašnjeg državnog tužioca Džona Meknera (John McNair), od BiH je zatražio naknadu materijalne i nematerijalne štete u iznosu od 132.562,40 KM. Prvostepenom presudom dosuđeno mu je tek 35.000 KM, Pravobranilaštvo BiH uložilo je žalbu na presudu i postupak je u toku.

"Velike istrage" samo prave štete


Budući da je sasvim izvjesno da će Bičakčićeva tužba biti uzeta u proces, iznosi štete koje je inspektor Dervišević nanio našoj državi zbog svojih "velikih istraga" dramatično se uvećavaju.

Slučaj "Bičakčić i Čović" nije jedini. Sličnih oslobađajućih presuda bilo je na desetine. Između ostalog, na Kantonalnom sudu u Mostaru 8. marta izrečena je i oslobađajuća presuda u predmetu "Soko Euroconsulting", u kojem se za zloupotrebu položaja i ovlasti sudilo Valeriji Čuljak, Mili Gadžić i Branki Kolobarić. No, Dervišević ne odustaje, pa uprkos poraznim rezultatima, tužilaštva nastavljaju dizati optužnice po osnovu njegovih sumnjivih istraga. 

Isplaćeno 1,5 miliona KM

Također, bivši član Predsjedništva BiH Mirko Šarović zatražio je od države odštetu od 480.000 maraka. U ovom predmetu još nije donesena presuda, a Šarovićev advokat zatražio je vansudsko poravnanje. Iako je bio uhapšen u novembru 2005. godine zbog afere "Orao", Šarović je na Sudu BiH oslobođen optužbi za organizirani kriminal.

BiH je po raznim osnovama prošle godine izgubila 34 tužbe i morala isplatiti 1,5 miliona KM. 


12.04.2010.

INICIJATIVA BORISA TADICA O VANSUDSKOM PORAVNANJU NAISLA NA ODOBRAVANJA

Tadićeva inicijativa o vansudskom poravnanju naišla na odobravanje

Boris Tadić

12.04.2010.
Srbija i Hrvatska će najverovatnije vansudskom nagodbom zameniti međusobne tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, ponovio je predsednik Srbije Boris Tadić koji je na spomen području Donja Gradina u Republici Srpskoj prisustvovao obeležavanju 65 godina od proboja logoraša u Jasenovcu

Otopljavanje odnosa između Zagreba i Beograda, čiji je rezultat i inicijativa o odbacivanju međusobnih tužbi za genocid, naišlo je na odobravanje kako u Briselu, tako i u proevropskoj zajednici u Srbiji. 

Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa da novi hrvatski predsednik Ivo Josipović unosi u međudržavne odnose više racionalnosti i intelektualnog pristupa, što automatski smanjuje emocije. Dobro je da je do toga došlo, ali je Srbija, na izvestan način, izostavila koju priliku da ranije dođe do tog manifestativnog susreta na nivou predsednika dveju država.

„Čim je to postalo moguće, odmah su se pokazali rezultati. Napuštaju se emocije i prihvata intelektualni pristup. U to ubrajam i sve inicijative koje spuštaju tenzije na nivou ove dve države i koje o budućnosti i, da upotrebim hrvatski termin, suživotu ove dve države, kao i budućnosti Balkana, raspravljaju na drugi način. To što se države dogovore da povuku međusobne tužbe je racionalan pristup, ali za sve one krivice i ratne zločine koji su počinjeni prema državljanima jedne ili druge zemlje još uvek postoje pravna sredstva koja uključuju i pravo na odštetu“, kaže Kacin.

Deo opozicije negoduje

Ono što mislim da je sada jako pozitivno u svemu, to je da se pokušava da se počne traženje modaliteta da se te tužbe povuku.
Aktuelna diplomatska misija predsednika Srbije pokazuje da prisustvujemo otopljavanju odnosa u regionu, a otvaranje prostora za kompromis kad je reč o povlačenju tužbi Hrvatske i Srbije bilo bi svakako korak u pozitivnom pravcu, kaže za RSE savetnik u Ministarstvu inostranih poslova Srbije Vatroslav Vekarić

„Ono što mislim da je sada jako pozitivno u svemu, to je da se pokušava da se počne traženje modaliteta da se te tužbe povuku. Svi smo svesni da je povlačenje tih tužbi dosta složen posao, s obzirom na unutrasnje-politička stanja u obe zemlje, ali ako polazište bude da se ciljevi tužbi i jedne i druge strane moraju rešiti, ali bez tužbi, onda je to svakako korak u pozitivnom pravcu“, ocenjuje Vekarić.

Tadić i Josipović su još prilikom susreta u Opatiji dotakli temu povlačenja međusobnih tužbi za genocid. Predsednik Srbije je, međutim, istakao da odustajanje od tužbi pred Međunarodnom sudom pravde ne znači aboliciju odgovornih za zločine.

„Zločinci su bili među svim narodima i oni moraju biti otkriveni i osuđeni“.


Jelko Kacin, Foto: Vesna Anđić
Pojedine opozicione stranke dočekale su, međutim, na nož Tadićevu inicijativu o vansudskom poravnanju u slučaju tužbe Hrvatske i kontratužbe Srbije pred Međunarodnim sudom pravde.

„Predsednik Srbije Boris Tadić iskoristio je Dan sećanja na žrtve Jasenovca da ponovi svoj stav da Srbija i Hrvatska treba da izvrše vansudsko poravnanje u vezi sa tužbom i kontratužbom iako za donošenje takve odluke nema ustavnih ovlašćenja“, navodi se u saopštenju Srpske radikalne stranke.

Ta partija pozvala je srpskog predsednika da „prekine da iznosi licne stavove u javnosti“ kada je reč o interesima države Srbije o pitanju kontratužbe Srbije protiv Hrvatske pred Sudom u Hagu i pozvala Vladu da se o tome hitno izjasni, kao i da o toj temi hitno raspravlja Skupština Srbije.

Stavove u saopštenju Srpske radikalne stranke treba uzeti na znanje, ali bih se ja ogradio od komentara, kaže Jelko Kacin i dodaje:

“Mislim da srpska država ima dovoljno instrumenata da se politička rasprava obavi unutar nadležnih organa, a odluka o tome svakako neće mimoići ni Vladu Republike Srbije ni Narodnu skupštinu Republike Srbije”, ističe Kacin.

Pročitajte i ovo: 
Eventualno povlačenje tužbi nije moguće preko noći
12.04.2010.

POSJETE IVE JOSIPOVICA I BORISA TADICA BiH POKAZATELJ BOLJE POLITICKE KLIME

Posjete dvojice predsjednika pokazatelj bolje političke klime

Ivo Josipović i Boris Tadić

12.04.2010.
Bosna i Hercegovina ove sedmice biće domaćin dvojici predsjednika. Srbijanski predsjednik Boris Tadić već danas je u istočnoj Hercegovini. Sutra će otvoriti mostarski sajam privrede, gdje će biti i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. Iako još nije potvrđeno, očekuje se susret njih dvojice.

Odmah nakon Tadića, BiH će posjetiti hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Obojica, pored susreta sa bh. zvaničnicima, tokom posjete BiH obilaze i ratna stratišta. Analitičari smatraju da ove dvije odvojene posjete mogu biti dobar pokazatelj sve bolje političke klime u regionu.    

Jedina činjenica koja bi u ovom trenutku mogla povezati posjete srbijanskog i hrvatskog predsjednika je to što su obojica, pored susreta sa bh. zvaničnicima, odvojili vrijeme za obilazak mjesta zločina i susret sa žrtvama.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić prisustvovao je u Donjoj Gradini u Republici Srpskoj manifestaciji obilježavanja 65. godišnjice proboja logoraša iz Jasenovca.
Vildana Selimbegović, Foto: Midhat Poturović

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović će, kako je najavljeno, odati počast žrtvama u srednjobosanskom selu Ahmići, gdje su 16. aprila 1993. hrvatske snage ubile 116 civila bošnjačke nacionalnosti. Ovaj Josipovićev čin, kao i usvajanje Rezolucije o Srebrenici u srbijanskom Parlamentu, jasno pokazuju da se klima u regionu mijenja, smatra glavna i odgovorna urednica dnevnog lista “Oslobođenje” Vildana Selimbegović:


„Pokazuje se jedan potpuno drugačiji politički ambijent u cijelom regionu. Ja se živo nadam da će BiH uspjeti da iskoristi dobru volju, prije svih gospodina Josipovića, a potom i gospodina Tadića, i da će prihvatiti da se zajedničkim snagama krene k evroatlantskim integracijama. Treba pošteno reći – Hrvatska je daleko, daleko ispred nas.“


Treba iskoristiti svaku priliku za građenje povjerenja

Posjete dva predsjednika pokazuju da lideri susjednih država uviđaju da je potrebno više saradnje i komunikacije među državama regije, smatra profesor sa mostarskog Fakulteta političkih znanosti, Zoran Tomić:

„Dolazak ova dva susjedna predsjednika ne treba shvaćati kao dolazak u regiju zbog parcijalnih interesa. Mislim da je komunikacija između BiH i regije jako bitna i da je do sada uzrok brojnih nesporazuma bio nedostatak komunikacije.“

Vehid Sehić, Foto: Midhat Poturović
Srbijanski predsjednik Boris Tadić otvoriće sutra mostarski sajam privrede. Iako ovog puta neće doći u Sarajevo, to ne umanjuje značaj njegove posjete, kaže predsjednik Foruma građana Tuzle i predstavnik Igmanske inicijative Vehid Šehić:

„Treba iskoristiti svaku priliku da bi se konačno odnosi između BiH i njenih prvih susjeda doveli na tu razinu da se kroz takve posjete i razgovore gradi visok stepen povjerenja. Sve ove posjete sigurno imaju za cilj i podstrek da BiH mora ostati jedinstvena teritorijalno nedjeljiva država i da niko nema pravo da razmišlja o nekim stvarima koje bi dovele do disolucije Bosne i Hercegovine.“

O tome što predsjednik Srbije ovoga puta neće posjetiti Sarajevo Vildana Selimbegović kaže:

„Gospodin Tadić će doći u BiH i ja ne vidim razlog da se svaki put kada gospodin Tadić dođe u Banjaluku, u Mostar, da se mi raspravljamo oko toga je li trebao doći u Sarajevo, ili je trebao doći u Tuzlu ili je trebao doći negdje drugo. Mislim da je sve to Bosna i Hercegovina.“

Psihološko ohrabrenje

Interes za saradnju među državama regije svakako postoji, posjete mogu značiti korak ka poboljšanju međususjedskih odnosa, ali samo ako su organizovane na pravi način a ne parcijalno, kako se to dešava u BiH, kaže profesor iz Banja Luke, Miodrag Živanović:

„Sa druge strane, isto može doprinositi i pojačanju nekih unutrašnjih konflikta koji su izazvani strukturom BiH kakva jeste. Ja to čak volim reći, pregrubo: ako predsjednici tih država ne dolaze kompletnom Predsjedništvu BiH – riječ je zapravo o privatnim posjetama.“

Na pitanje koliko se posjeta srbijanskog i hrvatskog predsjednika mogu dovesti u vezu sa predstojećim opštim izborima u BiH i eventualnoj podršci određenim političkim strukturama, odgovara profesor Zoran Tomić:

„Ne mogu procjenjivati jer nemam dovoljnih informacija kad je u pitanju Republika Srpska, ali kad je u pitanju ovaj hrvatski dio, ja – evo kao profesor Katedre političke komunikacije – apsolutno mogu reći da to nema veze sa izborima, da to ima veze s onim što se naziva ustavni procesi unutar BiH. To bi rekao svakako. Najviše ima jednu razinu psihološkog ohrabrenja Hrvata da prevladavaju one probleme koji su, prema njima, evidentni. Josipović je dovoljno inteligentan i mudar da on neće niti jednoj političkoj opciji dati potporu.“
12.04.2010.

MOSTAR: U SRIJEDU SNIMANJE TV RAZGLEDNICE ZA EUROSONG, GRADJANI POZVANI DA UCESTVUJU

 

 
image Vukašin Brajić / 24sata.info

24SI - Norveška televizija NRK i BHRT organizovat će u srijedu, 21. aprila, u Mostaru javno snimanje bosanskohercegovačke razglednice za ovogodišnje 55. takmičenje za pjesmu Evrovizije.

Razglednicu Bosne i Hercegovine koja će biti emitovana u direktnom prijenosu Eurosonga 2010., neposredno prije nastupa bh. predstavnika, Vukašina Brajića, bit će snimana u poznatoj ulici Kujundžiluk odakle se pruža spektakularni pogled na Stari most, sa početkom u 12 sati, najavljeno je iz Pres-službe BH Eurosonga.

Najspektakularniji evropski tv showu ove će godine gledati više od 150 miliona ljudi u direktnom prijenosu iz Osla 25., 27. i 29. maja.

BH Eurosong tim pozvao je sve građane da budu dio tv razglednice, učestvujući u snimanju sa zastavama BiH ili navijačkim rekvizitima u bojama državne zastave.

(fena)

12.04.2010.

VIJECE NARODA RS-A: KLUB BOSNJAKA ZABRINUT PORASTOM IZAZIVANJA NACIONALNE MRZNJE!

 

image Narodna skupština RS-a / 24sata.info

24SI - Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske zabrinut je porastom krivičnih djela izazivanja nacionalne mržnje i netrpeljivosti...

...i padom broja Bošnjaka u strukturi zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, očekujući, u tom kontekstu, pozitivnu odluku Ustavnog suda Republike Srpske u predmetu Zakona o policijskim službenicima.
Razmatrajući akte koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici 30. i 31. marta, Klub Bošnjaka nije pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali je imao primjedbe na Izvještaj MUP-a RS o radu za 2009. godinu.

Na sjednici je osuđen vandalski napad na mezarju Tekija u Foči i zatraženo da se pronađu počinioci i sankcioniraju.

U izvještajima bi generalno trebalo više pažnje posvetiti napadima na vjerske zajednice i analizirati uzroke takvom ponašanju, saopšteno je iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

(fena)

12.04.2010.

ANGLIKANSKI LAPSLI: PRIZNANJE JE KLJUC KA OZDRAVLJENJU DRUSTVA

Lapsli: Priznanje je ključ ka ozdravljenju društva

Majkl Lapsli

12.04.2010.
Anglikanski svećenik Majkl Lapsli, borac protiv aparthejda u Južnoafričkoj Republici, odabravši da ne izda ljudskost, platio je visoku cijenu - ostao bez obje šake i oka od pisma bombe koja mu je iz ove zemlje poslata dok je boravio u izgnanstvu.

Saradnik i saborac Nelsona Mendele, kojeg su zbog činjenice da kao bijelac pomaže borbu protiv aparthejda smatrali izdajnikom rase, govori o pomirenju i načinima kako prevazići mržnju i kako izaći iz kruga u kome se smjenjuju žrtve i počinitelji. 
 
Priznanje onoga što se dogodilo, ključ je koji vodi ka ozdravljenju društva i oslobađa iz vrtloga u kome se žrtve smjenjuju kao potlačeni i tlačitelji, smatra borac za ljudska prava i saradnik Nelsona Mendele, anglikanski svećenik Majkl Lapsli. Kroz priču o borbi protiv aparthejda, Lapsli govori o temeljnim principima i dilemema prilikom suočavanja s najbolnijim pitanjima postkonfliktnog društva: 

„Dan nakon što je Nelson Mendela izabran za predsjednika nije bio ništa drugačiji nego prethodni. Zato što smo stvorili monstruozno društvo. I to smo ga stvarali nekoliko stoljeća. Osnovno je pitanje kako stvoriti drugačije društvo. Suočili smo se s dva velika pitanja. Prvo – kako zadovoljiti osnovne potrebe našeg naroda za vodom, strujom, obrazovanjem, zdravstvenom njegom i socijalnom i ekonomskom skrbi koju nacija treba. I drugo divovsko pitanje bilo je kako se nositi s onim što smo jedni drugima uradili. Kako se nositi s onim što je ostalo u nama kao posljedica puta naše nacije. Željeli smo okrenuti stranicu istorije, ali ona je bila isuviše teška. Nismo je mogli okrenuti dok je najprije ne pročitamo. Shvatili smo da mora postojati priznanje onoga što smo jedni drugima uradili. Na svim stranama. Tako se nismo morali suočiti samo s onim što nam je aparthejd uradio već smo morali da prihvatimo i da smo mi koji smo se borili protiv aparthejda kršili ljudska prava. Borili smo se za pravdu, ali smo isto tako kršili osnovna prava. I mi smo mučili.“ 

Prošlost neće otići

Majkl Lapsli
Jedini način na koji nacija može ozdraviti jeste priznanje i da se na osnovu istine stvore temelje na kojima će započeti proces liječenja, te se tako osloboditi otrova koji je posljedica puta koji su ljudi odabrali. Na pitanje kako spriječiti da se negativne stvari iz istorije ponavljaju, Lapsli kaže: 
Jedno od važnih pitanja u našem društvu nije ono o čemu ljudi govore nego ono o čemu šute. Jer ukoliko postoje značajna polja šutnje, to bi mogla biti mjesta koja trebaju i najviše liječenja.

„Jedno od važnih pitanja u našem društvu nije ono o čemu ljudi govore nego ono o čemu šute. Jer ukoliko postoje značajna polja šutnje, to bi mogla biti mjesta koja trebaju i najviše liječenja.“

Jedna od poruka koju je Lapsli uputio bh. društvu, koje jednim dijelom ne priznaje ni najstrašniji zločin genocida koji se dogodio, jeste da prošlost neće otići: 

„Možete je zakopati, ali i dalje će progoniti i inficirati društvo sve dok ponovno ne uskrsne u svom najgorem obliku. Mislim da istorija s kojom se ne suočimo uvijek prijeti ponavljanjem. Mislim da je glavno pitanje kako se ponašamo danas da spriječimo genocid koji se može dogoditi sutra. Jer ako su ljudi ispunjeni mržnjom i gorčinom, žrtve jedne generacije mogu postati mučitelji druge.“

Stoga je najvažnije od svega suočiti se sa istinom, javno i na svim stranama. Tek nakon priznanja moći će se okrenuti nova stranica istorije. Jer najgore, iako najpopularnije od svih istorijskih rješenja, jeste krenuti od prazne stranice i praviti se kao da se ništa nije dogodilo, smatra Lapsli. Tako krug iznova započinje. 
12.04.2010.

SPOR NAPREDAK BiH U EVROINTEGRACIJAMA

Spor napredak BiH u evrointegracijama

Halid Genjac, foto: Midhat Poturović

12.04.2010.
Poslanik u Parlamentu BiH Dr Halid Genjac, predsjednik je Komisije za evropske integracije BiH. Komisija, između otalog, redovno razmatra izvještaje o provođenju obaveza Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Na osnovu posljednjeg izvještaja, šta se može reći: ima li razloga za zadovoljstvo onim što je Bosna i Hercegovina do sada učinila ka svom evroatlantskom putu?

Genjac: Nikako ne možemo biti zadovoljni. Posebno je zabrinjavajuće i loše stanje kad se ima u vidu partnerstvo za BiH. Poznato je da je partnerstvo neka vrsta sistematičnog nabrajanja mjera i koraka koje svaka država treba provesti u određenim rokovima, da bi bila kredibilna, spremna, da bi ozbiljno preuzela i obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i da bi imala kapacitet i sposobnost da pristupi daljim fazama integrisanja.
 
RSE: Šta su najčešći problemi?

Genjac: Najčešći problem s kojim se suočavamo je pitanje nadležnosti. Iz RS imamo prigovor da to nije nadležnost države već entiteta, bez obzira što su to zakoni koje kreiraju uglavnom evropski eksperti. Onda takav izvještaj ide u Brisel. Iz Brisela kažu: morate se dogovoriti; onda opet pokušaji dogovora u BiH završavaju uvijek sa „to nije nadležnost države, to je nadležnost entiteta“. Tako dolazimo u jednu blokadu koja proizvodi gomilanje i neispunjavanje obaveza koje ne mogu čekati i dalji progres jednostavno nije moguć. To je vjerovatno bio razlog da se i u Aprilskom paketu i Butmirskom procesu pokušavalo riješiti to pitanje uvođenjem tzv. evropske klauzule u Ustavu, kojom bi se navelo da je, za ono što je potrebno za evropsko integrisanje, država nadležna da preuzme te obaveze i da osigura njihovo provođenje. Nije to pitanje bilo samo u BiH, već u još nekim državama - doduše u manjoj mjeri – koje su prešle sličan put. To bi u dobroj mjeri omogućilo progresiju i vjerovatno je to razlog što Evropska komisija u posljednjem izvještaju potencira reformu Ustava kao jedno od značajnih pitanja koje bi omogućilo dalji progres Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. Osim toga, stvorilo je pretpostavku da se i u BiH, kao i u svim zemljama u regionu, sačini dokument koji se zove Program integrisanja. Naime, sve države su imale taj dokument. To je obiman dokument - Hrvatska je svake godine imala dopunjavanje od 600 stranica, Crna Gora također – stotine ljudi radi na njegovoj izradi. Ustvari, radi se o sabranim prikazima stanja u svim institucijama, i horizontalno i vertikalno, o potrebnim reformama, o kapacitetu koji postoji i kapacitetu koji treba stvoriti - i institucionalnom, i personalnom i zakonodavnom. Zapravo, to je jedna inventura stanja i potrebnih koraka da bi institucije, i na nivou BiH, ali i vertikalno, po nižim nadležnostima, na koordiniran način vršile reforme koje su međusobno saglasne i koje u konačnici dovode da imate sistem u punom kapacitetu spreman da prihvati AQUI i da ga provodi na cijelom prostoru BiH.

RSE: Zašto BiH još uvijek nema takav dokument?
 
Genjac: Mislim da su se oni koji su imali namjeru da urade taj dokument suočili sa stanjem koje je posljedica postojećeg Ustava. Naime, da bi se taj dokument radio, morate imati situaciju u ustavnom smislu koja je jasnija, gdje se vidi šta je čija nadležnost. Bojim se da su i oni procijenili da se, s ovakvim ustavno-pravnim aranžmanom, i oni suočavaju sa nerješivom enigmom. I oni bi se, vjerovatno, suočili sa zahtjevom da i u tom dokumentu stoji da entiteti donose zakone i uspostavljaju institucije na način koji je suprotan ispunjavanju obaveza iz Sporazuma i prioriteta iz Partnerstva. Dakle, dio problema je vezan s time. Dio problema je vezan i sa političkom voljom, ali držim da je dobro što se u posljednjem izvještaju o provođenju obaveza iz Sporazuma spominje taj dokument, da ga Vijeće ministara spominje, da se najavljuje da će se pristupiti pripremama za izradu tog dokumenta. To je pozitivna činjenica.

RSE: Očigledno je da Bosnu i Hercegovinu na putu k Evropskoj uniji koče prije svega politički problemi. Postoji li makar procjena koliko ovoj zemlji treba vremena da domaće zakonodavstvo harmonizira s evropskim?

Genjac: Sa postojećim odnosima, sa postojećim Ustavom i sa postojećim odnosom prema Ustavu, i političkim nesuglasjem oko nadležnosti, mislim da ne postoji na svijetu niko ko bi mogao procijeniti kada bi mi ispunili ono što je potrebno, kako bi se to sve završilo i kad bi se završilo. To može trajati do beskonačnosti. Jedan zakon o državnoj pomoći - nakon što su ga eksperti pripremili, njime se bavilo tri godine - još pitanje nije riješeno. Ostale države u regionu to riješe za par mjeseci. I u drugim oblastima koje možda imaju i veću težinu sa aspekta nadležnosti i svojatanja te nadležnosti od strane entiteta, imali bismo i duži period. Prema tome, to je jednostavno nemoguće procijeniti. U slučaju da napravimo reformu Ustava koja bi otklonila ove dileme i koja bi zapravo sačuvala pozicije entiteta u smislu gdje god je to moguće da ostane pozicija entiteta, i da to bude u saglasnosti sa zahtjevima Evropske komisije, ali da se tamo gdje se insistira iz Evropske komisije na jednoj instituciji, jednom zakonu provodivom u cijeloj BiH, jednoj instituciji koja vrijedi za cijelu BiH, ako bi se te pretpostavke riješile, mislim da bismo značajno brže išli.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Sistem "toplo – hladno" za bh. putovanja bez viza
Teško do povratka starom domu i poslu
Dijalog građana i političara ključan za put ka Evropi

12.04.2010.

VASKRSNUCE FASIZMA: ZASTO SE ADOLF HITLER "POJAVIO" U DERVENTI!?

Vaskrsnuće fašizma: Zašto se Adolf Hitler "pojavio" u Derventi!?

Veličina slova: Standardna veličina slova Srednja veličina slova Najveća veličina slova
image Ilija Brković / press

24SI - Policija u Derventi podnijela je prekršajnu prijavu protiv derventskog književnika i slikara Ilije Brkovića (63), jer je bez najave i dozvole nadležnih, uoči Vaskrsa, obilazio grad "golfom" sa prikolicom na koju je postavio metar i po visoku drvenu statuu Adolfa Hitlera sa podignutom rukom!

Pored firera isklesanog od drveta šljive, vijorilo se razvijeno platno na kome je pisalo: "Zavadi, pa vladaj. Bravo! To je moja politika. Bravo, unuci moji klonirani! Srušena je Jugoslavija. Mojom politikom 23 miliona Jugoslovena pade na koljena! Zavadi, pa vladaj! Bravo, unuci moji klonirani! Vama, Sarajlije, poklanjam zid mržnje".

U Centru javne bezbijednosti Doboj, u čijoj nadležnosti je i rad derventske policije, potvrdili su za "Press RS" da je protiv Ilije Brkovića iz Donje Lupljanice kod Dervente podnjeta prijava i da će on morati da plati 50 KM kazne zbog narušavanja javnog reda i mira, budući da svoj performans, kojim je šokirao mnoge Dervenćane, nije prijavio ni policiji ni bilo kome drugom.

"Drvena statua Hitlera je zaplijenjena i nalazi se u derventskoj policiji, a Brković će morati da plati 50 KM zbog narušavanja javnog reda i mira. O ovom slučaju obavijestili smo i nadležno tužilaštvo, ali oni su ocijenili da nije reč o krivičnom delu, pa je sve završeno na izdavanju prekršajnog naloga. Kad Brković plati kaznu, drveni firer će biti uništen, a ovaj slučaj će pravno biti završen. Međutim, ako on to odbije, stvar prelazi u nadležnost Osnovnog suda u Derventi, gdje će biti zakazano suđenje, a kao glavni dokaz pojaviće se drveni firer koji će biti mjerilo za određivanje visine kazne neodgovornom vozaču Iliji Brkoviću", kažu u CJB Doboj. Oni naglašavaju da ostaje nejasno da li je to bila namjerna provokacija ili izražavanje nekakvog ličnog nezadovoljstva koje je Brković imao potrebu da iskaže javno.

Šta je posredi za "Press RS" je otkrio sam Ilija Brković, koji se nakon vaskršnjeg performansa i susreta sa policijom povukao u svoju radionicu u Donjoj Lupljanici.

"Nema tu govora ni o kakvoj mojoj zloj nameri. Učinio sam to samo iz protesta prema današnjem stanju koje vlada u našoj državi. Zar niko ne vidi klonirane Hitlerove unuke koji ponovo oživljavaju fašizam na ovom prostoru, samo što se to sada ispoljava u nešto drugačijem obliku? Sve što se u ovoj jadnoj državi radi, radi se po Hitlerovom scenariju - zavadi, pa vladaj! To što njemu nije uspjelo u Drugom svjetskom ratu, uspjelo je njegovim kloniranim unucima, kojima je pošlo za rukom da sruše zemlju od 23 miliona ljudi i uz to nam pokloniše zid mržnje. Ja sam svjestan te nemani čiju sam statuu uradio od šljivovog drveta. Da bih svoj naum ostvario do kraja, statuu sam ogrnuo starom uniformom sivomaslinaste boje i sa nje sam samo skinuo petokrake. Nakon toga sam sagradio mrtvački sanduk i izradio bijelu plaštanicu u koju sam stavio krvoloka. Plaštanica je krvava kao i ona Isuosova", priča Brković, posebno ističući da je baš na dan Isusovog vaskrsnuća zapravo želio da ukaže i na vaskrsnuće nečega što je ovu planetu koštalo milione života nevinih ljudi.

On dodaje da je upoznat sa tim da je protiv njega podnijeta prekršajna prijava i naglašava da poštuje zakon i policiju i da će zbog toga platiti kaznu. Ipak, zbog performansa se ne kaje, već ističe da mu je žao što nije uspio da ga izvede do kraja.

"Na vaskrsnuće fašizma i mračnih ideja ljudi danas slabo obraćaju pažnju kao da ih se to ne tiče, a nisu ni svjesni koliko zlo im prijeti. Pogotovo današnja omladina malo zna o pogubnosti oživljavanja fašističke ideologije i metoda. I zato, da mi policija nije oduzela Hitlera, na 1. maj, Međunarodni praznik rada, javno bih ga spalio pred Srednjoškolskim centrom u Derventi i tako ukazao prvenstveno mladima da je ova neman ponovo došla među nas i da po starom oprobanom receptu ponovo pokušava da nas zavadi, pa da zavlada", objašnjava pozadinu svog čina derventski književnik Ilija Brković.

Ilija Brković je invalid skoro cijelog života jer je još kao jednogodišnjak pao sa stolice i povrijedio kičmu.

"Postao sam grbavi Ilija, ali sam bio i ostao okorjeli neprijatelj fašizma. Kako sam odrastao ja, tako su rasli i taj otpor i mržnja prema fašizmu. U Drugom svjetskom ratu fašisti su mi ubili brata Dragana koji je, kao partizan, život izgubio u 14. godini. Njegovo ime uklesano je na spomeniku žrtvama fašizma na Mrakovici", kaže Ilija, i dodaje da mu jaka v,era održava i jaku volju za pisanjem i slikanjem, zbog čega je i na jednom zidu kuće naslikao detalj kada Sveti Jovan Krstitelj, inače i njegova krsna slava, krsti Isusa na rijeci Jordan.

(24sata.info)

12.04.2010.

GENOCID U NDH JE IZMISLJEN: "MOJ OTAC ANTE PAVELIC POMAGAO JE CETNICIMA DRAZE MIHAILOVICA!"

 

image Višnja Pavelić / alo

24SI - Kćerka ustaškog poglavnika Anta Pavelića, iako u dubokoj starosti, ne kaje se zbog zločina koje je njen otac činio i naređivao. Naprotiv, Višnja Pavelić tvrdi da je genocid nad stotinama hiljada Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - izmišljen!

"Nije tačno ni to da su u Jasenovcu zatvarani i ubijani Srbi. Najviše je bilo Židova koji su sarađivali sa komunistima, pa se protiv toga moralo nešto preduzeti... Napominjem da ja nemam ništa protiv Srba, a moj otac se borio jedino protiv velikosrpske politike koja se sprovodila u predratnoj Kraljevini Jugoslaviji", tvrdi Višnja Pavelić (87) koja od 1957. godine živi u Madridu, a za godišnjicu proboja logoraša iz Jasenovca dala je intervju za list "Alo".

Genocid nad Srbima u NDH je historijska činjenica... Prema podacima iz 1951. godine, samo u Jasenovcu i Staroj Gradiški ubijeno je preko 700.000 ljudi, od kojih 19.432 dece!

"Moj otac nije mnogo pričao o Jasenovcu. Iako sam Hrvatsku napustila sa 18 godina, znam da su ti podaci o žrtvama preuveličani. Postoje dokumenti Crvenog krsta koji je obilazio logor koji svjedoče da se tamo humano postupalo", kaže Pavelićeva i time zaključuje priču o Jasenovcu.

"Ponavljam, moj otac nije imao ništa protiv Srba, čak je pomagao četnicima Draže Mihailovića krajem rata. Draža je tada tražio da se njegovoj vojsci omogući povlačenje preko hrvatske teritorije i moj otac mu je izašao u susret. Osim toga, 1944. godine mu je dao lijek protiv tifusa, koji je u to vrijeme bio teška bolest od koje se umiralo", dodala je.

(24sata.info)

12.04.2010.

ODRAZ SLOBODANA MILOSEVICA U OGLEDALU: NJEMACKA TOLERISALA TUDJMANOVU IDEJU PODJELE BiH

 

image Slobodan Milošević i Franjo Tuđman / life

24SI - Iz štampe je nedavno izašla knjiga "Njemačka i njeni Hrvati". U tom djelu koji su napisali slavista i novinar njemačke televizije "ARD" Ulrich Schiller, te Hans Koschnik, koji je jedno vrijeme bio gradonačelnik Mostara, kritikuje se odnos vlade u Berlinu prema vladi u Zagrebu.

Prvenstveno se kritikuje odnos vlade kancelara Helmuta Kohla prema prvom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu, piše list  "Süddeutsche Zeitung" u recenziji knjige i dodaje:

"Kancelar Kohl i ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher nisu bili dorasli krizi u Jugoslaviji. Priznanje nezavisnosti Hrvatske je trebalo uslijediti tek nakon što ta država u svom ustavu jasno definiše prava Srba. Osim toga je greška sa velikim posljedicama bila i to što se Berlin nije suprotstavio pokušaju da se BiH podijeli između Srbije i Hrvatske", stoji u ovom djelu.

Suvišno je naglasiti da autori u ovom djelu ne pokušavaju da relativizuju krivicu Slobodana Miloševića. Ipak, Franjo Tuđman je bio odraz Slobodana Miloševića  u ogledalu. To što su njih dvojica perfidno igrala na kartu podjele BiH i na kraju krajeva postali partneri u razbijanju Jugoslavije, nije uticalo na stavove Kohla i Genschera prema vladi u Zagrebu.

U Berlinu nisu uvidjeli realan scenario da se podjela BiH može napraviti samo ratom. Način na koji su baltičke države tada proglasile nezavisnost od Rusije očito je mnoge u Berlinu načinio slijepim za potpuno drugačije probleme u Jugoslaviji. Tamo su poput vulkana eksplodirale etničke suprotnosti koje su bile zacementirane tokom vladavine Josipa Broza Tita.

"Umjesto da svim nacionalistima pokažu gdje im je mjesto, njemački političari su poštovali Tuđmana, što su činili čak i neki novinari. Njemačka bi morala pomoći Hrvatskoj na njenom putu ka EU, u šta spada i poziv na suočavanje sa prošlošću. Pri tome je potrebno da se i Njemačka kritički osvrne na svoju politiku, zaključak je autora", piše list "Süddeutsche Zeitung".

(deutsche welle)

12.04.2010.

NEIZLJECIVI "ETNOHOLICARI"

Neizlječivi 'etnoholičari'

Kemal Kurspahić

09.04.2010.
Ovonedjeljna posjeta Sarajevu visokih predstavnika američke i evropske spoljne politike, zamjenika američkog državnog sekretara i španskog ministra spoljnih poslova, ukazala je na dvije značajne dimenzije međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini: prvo, njeno savršeno razumijevanje da su prevlađujuće politike i ličnosti na bosanskoj sceni dovele zemlju do potpunog beznađa da bi se bilo šta značajnije moglo promijeniti bar do predstojećih izbora - što je ravno mirenju sa još jednom izgubljenom godinom - i, drugo, njenu riješenost da na dugu stazu ostaje angažovana u nastojanjima da i uprkos njenim vođama vrati Bosnu na evropski put. Situacija kao naslikana za balkanski politički teatar apsurda.

Najuticajniji svjetski faktori  - Sjedinjene Države, NATO, Evropska Unija - najzad su sasvim uštimali glasove i potpuno je jasno svakome ko hoće da čuje da je za njih, riječima predratnih sarajevskih nadrealista, "od sada pa nadalje i ubuduće" Bosna i Hercegovina jedna zemlja i da nikakve budućnosti nemaju ni projekti njene podjele ni jednostrana obećanja promjene njenog dvoentitetskog uređenja. A kad je tako, svaka djelotvorna domaća politika entuzijastično bi prihvatila pozive i obećanu pomoć i Vašingtona i Brisela u osposobljavanju države za euroatlantsku funkcionalnost odnosno za davanje njenim institucijama nadležnosti neophodnih za što skoriji prijem i u NATO i u Evropsku Uniju.

Ali, za razliku od iskustva desetine evropskih zemalja u kojima je perspektiva "evropske budućnosti" inspirisala nadmetanje domaćih političkih vođa i partija ko će prije i potpunije doprinijeti ispunjavanju uslova za prijem u euroatlantsku porodicu, u Bosni i Hercegovini su vladajuće političke garniture, i bošnjačka-i srpska-i hrvatska, i domaćoj javnosti i svjetskim partnerima nametnuli paralizirajuće mirenje s "realnostima" da eto izborna godina nije pogodno vrijeme za proevropske reforme, što je ravno i pristajanju da se propalim decenijama dopiše i bar još jedna izgubljena godina.

Iz perspektive bilo koje funkcionirajuće demokratije bilo bi, naravno, sasvim obrnuto: ako je članstvo u NATO-u i Evropskoj Uniji jedini ujedinjujući interes podijeljene domaće javnosti i jedini projekt u kojem će zemlja imati aktivnu podršku najuticajnijih svjetskih partnera onda bi upravo to - šta uraditi za što skorije pristupanje euroatlantskim integracijama - moralo biti centralna tema cjelokupnog izbornog procesa i glavni kriterij u odlučivanju birača kojim će partijama i ličnostima povjeriti vođenje države na tom putu bez ikakve realne alternative.

Nasuprot tom zdravorazumskom pretvaranju izbornog procesa u nadmetanje najevropskijih ideja i projekata, ekstremne političke opcije -  tipa "ne damo srpsku", s pozivima na "mirno razdruženje" ili "potencijalni referendum", na jednoj strani; "jačanje države" s podtekstom obesmišljavanja ako ne i ukidanja entiteta na drugoj; i zagovaranja "federalizacije" i "trećeg entiteta" na trećoj - nameću se i opstaju kao centralne teme predizbornog nadvikivanja iako je odavno već moralo biti jasno da ih niko relevantan u svijetu neće prihvatiti ili podržati.

Predsjednik najuticajnije bošnjačke partije Sulejman Tihić najdosljedniji je u širenju te predstave o uzaludnosti bilo kakvog pokušaja ozbiljnijih proevropskih reformi u izbornoj godini. I nakon razgovora s američkim i španskim visokim predstavnicima rekao je novinarima kako "ovo nije dobro vrijeme da se razgovara o ustavnoj reformi" i kako treba ostaviti onima koji će dobiti legitimitet u oktobarskim izborima da sjednu i razgovaraju.

Na toj liniji je i najava predsjednika najuticajnije hrvatske stranke Dragana Čovića kako će se ustavnim promjenama prisupiti odmah nakon izbora i kako one treba da budu provedene četiri do šest mjeseci nakon toga.

Vođa najuticajnije srpske političke stranke MIlorad Dodik ostaje dosljedan u širenju najprije potpuno neosnovanih strahova za opstanak Republike Srpske a onda i predstave o sebi kao njenom najodlučnijem čuvaru koji će se radije odreći evropske budućnosti nego entiteta "u svom sadašnjem kapacitetu" i koji - ako "za sada" nema ništa od referenduma o otcjepljenju - nema ništa ni protiv "mirnog razdruženja".

Pred tom slikom, najuticajnijih bosanskohercegovačkih političkih partija i ličnosti riješenih da do gašenja i posljednjeg treptaja evropske budućnosti guraju unaprijed odbačene projekte, prisjećam se molitve koja se pripisuje američkom teologu njemačkog porijekla Rajnholdu Niburu (Reinhold Niebuhr) u kojoj traži od Boga "smirenost da prihvati stvari koje ne može promijeniti, hrabrost da promijeni stvari koje može i mudrost da zna da ih razlikuje". Zanimljivo - molitvu je kao vlastiti moto u javnosti promovisao pokret liječenih alkoholičara (Alcoholics Anonymous), koji se od neizlječivih protagonista vladajuće političke pameti u Bosni i Hercegovini u posljednje dvije decenije razlikuju upravo po tome što su se posvetili mijenjanju stvari koje mogu promijeniti - vlastite ovisnosti o alkholizmu - dok naši "etnoholičari" nastavljaju da izluđuju javnost stvarima u kojima ne mogu promijeniti baš ništa.
12.04.2010.

SPAS OD BANKROTA: ZEMLJE EUROZONE GRCKOJ PONUDILE 30 MILIJARDI EURA ZAJMA

 

image Euri / 24sata.info

24SI - Čelnici 16 zemalja eurozone ponudili su posrnuloj grčkoj zajam od 30 milijardi eura za spas gospodarstva.

Kamata će, prihvati li Grčka zajam Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iznositi 5 posto.

Luksemburški premijer Jean Claude Juncker, koji je obavijestio o najnovijem dogovoru ministara finansija zemalja eurozone, kazao je kako se sad čeka grčki odgovor na ponudu koja bi tu zemlju trebala spasiti od bankrota.

(24sata.info)

12.04.2010.

VELIKE BANKE MASKIRAJU RIZIK

VELIKE BANKE MASKIRAJU RIZIK

 

 

image

 

12.4.2010,

 

Načini na koje banke privremeno smanjuju razinu zaduženosti su legalni, no u posljednje vrijeme sve se više koriste. Dvadesetak velikih američkih banaka maskiralo je razinu zaduženosti, a time i rizika krajem proteklih pet tromjesečja. Banke su snižavale razinu ... ... zaduženosti tik uoči javne objave informacija, pokazuju podaci Savezne banke za rezerve New York, a prenosi Wall Street Journal. Među bankama koje su maskirale pravo stanje nalaze se i Goldman Sachs, Morgan Stanley, J. P. Morgan Chase, Citigroup te Bank of America. Sve te banke spominju se kao glavni krivci za izazivanje financijske krize 2008. godine koja je prerasla u globalnu recesiju.

Banke su skrivale pravu razinu dugova kojima su financirale vlastito trgovanje vrijednosnicama tako da su ih smanjile u prosjeku za 42 posto krajem svakog od posljednjih pet tromjesečja, pokazuju podaci. Nakon toga banke bi, sredinom tromjesečja, snažno povećale svoju zaduženost. Iako je takva praksa legalna, ona dovodi do iskrivljene slike rizika koji preuzimaju banke i time iskrivljene slike banaka pred ulagačima i javnosti. Neke banke neslužbeno potvrđuju da krajem tromjesečja privremeno smanjuju zaduženje, no većina velikih banaka ne želi komentirati podatke Savezne banke.

Uzrok krize

Izdašno posuđivanje novca bilo je među glavnim krivcima za financijsku krizu te je uzrok propasti dviju velikih banaka, Bear Stearnsa i Lehman Brothersa. Od tada su banke osjetljivije u vezi s objavama visokih razina rizika i zaduženosti jer strahuju od reakcije dioničara te od mogućeg snižavanja kreditnog rejtinga. Ključna je u tome razina kratkoročnog zaduživanja banaka. Financijske institucije zadužuju se kod drugih sudionika na tržištu i dobiveni novac koriste kako bi kupile vrijednosnice. Te vrijednosnice tada se koriste kao zalog, odnosno kolateral, za uzimanje novih kredita. Novac iz novih kredita opet se koristi za kupnju još vrijednosnica. Na taj način banka se može “kladiti na veliko” na tržištu a da pritom sama ne odvoji visoke iznose za to trgovanje. Pozitivan trend u kretanju cijena na tržištu se multiplicira, no isto tako se umnožava i negativan trend što je prije dvije godine dovelo do katastrofalnih gubitaka.
Nadzor SEC-a

Iako se banke u SAD-u nalaze pod nadzorom Saveznih rezervi, načine na koje financiraju trgovanje na tržištu kapitala kontrolira Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC). Komisija je ovih dana zatražila podatke od dvadesetak financijskih institucija, a nagađa se da nadzornici žele proniknuti na koji se način računovodstvenim tehnikama skrivaju prave razine preuzetog rizika. Nedavno je otkriveno da je sličnim tehnikama banka Lehman Brothers 2008. godine prikrila 50 milijardi dolara dugovanja. Podaci pokazuju da se smanjivanje razine dugovanja na kraju tromjesečja periodično javlja već godinama, no nikada to nije bilo tako sustavno kao prošle godine. Informacije o novim praksama banaka neće pomoći njihovoj slici u javnosti koja je već znatno narušena, piše Poslovni dnevnik.

Izvještaji

Zaštita od optužbi


Kako bi se zaštitile od optužbi za lažiranje podataka, banke često uz izvještaje navode da stanje sredinom razdoblja može biti bitno drukčije od stanja krajem razdoblja, no prava istina često ostaje skrivena.

Biznis.ba

12.04.2010.

OSTRE KRITIKE FACEBOOKU ZBOG KRSENJA PRIVATNOSTI

 

OSTRE KRITIKE FACEBOOKU ZBOG KRSENJA PRIVATNOSTI

Facebook.svg

Facebook logo

12.4.2010.

Ministrica za zaštitu potrošača Ilse Aigner oštro je kritikovala Facebook zbog manipulisanja privatnim podacima korisnika. U otvorenom pismu pozvala je rukovodstvo Facebooka da razmotri postojeća pravila privatnosti. Njemačka ministrica za zaštitu potrošača ... ... Ilse Aigner pozvala je rukovodstvo Facebooka da hitno provjeri pravila o privatnosti korisnika. Aigner je poslala otvoreno pismo izvršnom direktoru i osnivaču Facebooka Marku Zuckerbergu, kritizirajući pravila o zaštiti privatnosti na ovoj društvenoj mreži.

„Privatni podaci moraju ostati privatni,“ napisala je ministrica Aigner u pismu koje je objavljeno u brojnim njemačkim medijima. „Nažalost, Facebook to ne poštuje.“

Aigner je navela i podatke nedavnog istraživanja o zaštiti potrošača koje je pokazalo da Facebook ozbiljno krši privatnost njegovih korisnika.
Naime, Facebook planira da uvede novo pravilo da se privatni podaci neke osobe, mogu bez saglasnosti vlasnika, proslijediti nekome drugome u komercijalne svrhe.

Facebook kritiziran u Njemačkoj

„Svako ko ne žele privatne podatke bez saglasnoti dijeliti s drugima, mora koristiti opt-out funkciju,“ rekla je Aigner.
Facebook je zbog toga kritiziran sa svih strana. Korisnici su nezadovoljni i očekuju promjene, jer ne žele da se njihovi privatni podaci koriste u komercijalne svrhe bez odobrenja.

„Očekujem da će Facebook, bez odlaganja, razmotriti postojeća pravila o privatnosti. Promjene koje se planiraju uvesti, moraju se prije implementiranja jasno saopćiti korisnicima“, napisala je Aigner, piše DW.

Društvena mreža Facebook ima više od 400 miliona korisnika širom svijeta, od kojih je 7,5 miliona u Njemačkoj. Jedna od njih je i ministrica Ilse Aigner, ali ako Facebook bude istrajan na zadržavanju trenutnog modela, ne preostaje joj ništa drugo nego da se odjavi sa ove društvene mreže.

I Google kritiziran zbog kršenja privatnosti

Nedavno je zbog kršenja privatnosti Aigner također kritizirala i projekat Internet giganta Google Street View.

Googleov Street View omogućava panoramske slike od 360 stepeni snimljene u mjestima i gradovima širom svijeta. Ova usluga već je, između ostalih dostupna u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, a Google također planira da ovo uslugu omogući i u Njemačkoj.
Aigner je početkom ove godine slike na Googleu opisala kao „milioniti put da se krši pravo na privatnost.“

12.04.2010.

BORIS TADIC UOCI SUSRETA SA IVOM JOSIPOVICEM: "MORAMO PRONACI SNAGE ZA POMIRENJE!"

 

image Ivo Josipović i Boris Tadić / 24sata.info

24SI - Srpski predsjednik Boris Tadić na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša u Jasenovcu kazao je kako Srbija i Hrvatska traže rješenje za izvansudsku nagodbu...

...po pitanju tužbe i protutužbe podnesene sudu u Haagu zbog ratnih zločina. Tadić je poručio kako Hrvati i Srbi "moraju pronaći snage da zajedno žive u budućnosti, kao dobri susjedi". Dvojica predsjednika trebala bi se u utorak sastati u Mostaru.

"Uprkos strašnim žrtvama, moramo pronaći snage za pomirenje. To je poruka koju želim poslati danas iz Banjaluke, iz Republike Srpske, to je poruka koju šaljem i iz Beograda, kao predsjednik Srbije", rekao je Tadić, dodajući kako za ratne zločine moraju odgovarati svi koji su ih počinili, bez obzira na nacionalnost.

(24sata.info)

11.04.2010.

SABOR ISLAMSKE ZAJEDNICE: "USVAJANJE DEKLARACIJE O SREBRENICI DOBAR, ALI NEDOVOLJAN KORAK"

Sabor Islamske zajednice: "Usvajanje Deklaracije o Srebrenici dobar, ali nedovoljan korak"

image Mustafa ef. Cerić / 24sata.info

24SI - U povodu usvajanja Deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na devetoj redovnoj sjednici, održanoj u nedjelju, 11. aprila u Sarajevu, usvojio je Izjavu.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini usvajanje Deklaracije o Srebrenici u Skupštini Republike Srbije smatra dobrim korakom, ali nedovoljnim da se ozbiljno pokrene proces u osudi genocida i obećanju da će Srbija spriječiti činjenje genocida nad bilo kim na Balkanu.

"Ovo je korak koji u Srbiji najavljuje promjenu u razumijevanju agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali je nedovoljan zato što nije osuđen genocid i nije jasno i nedvosmisleno dat zavjet da će Srbija sprječavati sve zločine ili ponavljanje genocida na Balkanu. Deklaracija je manjkava jer nije 11. juli proglašen Danom sjećanja na genocid kako je to učinjeno Rezolucijom Evropskog parlamenta, koja je donešena 15. januara 2009. godine", stoji u Izjavi.

Sabor Islamske zajednice traži od Parlamenta Bosne i Hercegovine da u najkraćem roku usvoji Rezoluciju Evropskog parlamenta o osudi genocida u Srebrenici i proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kao što je to učinio Evropski parlament koji je preporučio svim zemljama članicama Evropske unije i zemljama Zapadnog Balkana da to isto učine.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i do sada, podržava sve aktivnosti koje idu u pravcu uspostavljanja istine i pravde kao dva osnovna uvjeta za pomirenjem među ljudima i narodima svugdje u svijetu a posebno na Balkanu.

(fena)

11.04.2010.

MEDJUNARODNI DAN LOGORASA: U NACISTICKIM LOGORIMA UBIJENO 11 MILIONA LJUDI!

Međunarodni dan logoraša: U nacističkim logorima ubijeno 11 miliona ljudi!

image Auschwitz / 24sata.info

24SI - U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan oslobođenja nacističkih logora iz vremena Drugog svjetskog rata u kojima je, prema nekim procjenama ubijeno 11 miliona ljudi, od toga oko 5,8 miliona Jevreja.

Za Međunarodni dan logoraša uzet je datum prvog oslobađanja nacističkog logora na tlu Njemačke, kada su u zloglasni logor Buhenvald 11. aprila 1945. godine ušle američke trupe 83. pješadijske divizije i zatekle 21 000 izgladnelih zatočenika.

Na teritoriji bivše Jugoslavije formiran je 71 koncentracioni logor i sabirni centar, ali i još 329 njihovih ispostava, istražnih i drugih zatvora, a najozloglašeniji bio je sistem logora Jasenovac u NDH, koji je po uzoru na Dahau "dizajnirao" jedan od lidera ustaškog pokreta Vjekoslav Luburić zvani Maks, koji je bio i njegov prvi komandant.

Logorska arhiva u Jasenovcu je dva puta uništavana početkom 1943. i aprila 1945. godine, a Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracijskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma zaključila je u aprilu prošle godine da su Hrvati uspjeli da u Jasenovcu i Donjoj Gradini ubiju više od 700 000 Srba, preko 23 000 Jevreja i oko 80 000 Roma.

Logor u Donjoj Gradini nalazio se u BiH, preko puta Jasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu i formiran je 1941. godine.

Gradina i nije bila logor u pravom smislu te riječi, već samo masovno jasenovačko stratište, tj. "prihvatni logor" dok ustaše ne likvidiraju mnogobrojno srpsko stanovništvo dovedeno iz BiH i drugih krajeva zloglasne NDH.

Prema nekim procjenama, u Gradini je ubijeno i zakopano više od 360 000 ljudi, pretežno Srba.

Prvi konclogor Dahau, otvorila je koaliciona vlada nacionalsocijalista i katoličke Partije centra u martu 1933. godine, a ubrzo su njemački nacisti počeli likvidacije političkih protivnika.

Zloglasni nacistički konclogori Dahau, Mathauzen, Buhenvald, Ravensbrik, Flosenburg formirani su na inicijativu predsjednika pruske vlade i šefa pruske tajne policije Hermana Geringa.

Nacistički logor Buhenvald je osnovan na planini Eter u blizini Vajmara 1937. godine i kroz njega je prošlo 250 000 ljudi, od kojih je umrlo i likvidirno blizu 57 000.

Dahau je projektovao komandant Teodor Ajke i postao je prototip za sve nacističke konclogore, uključujući i sistem logora Jasenovac u NDH.

Kroz Dahau je prošlo 200 000 zatočenika, a procjenjuje se da je u njemu umrlo blizu 26 000 ljudi i još 10 000 u okolnim logorima.

Od 1939. do 1945. godine u Njemačkoj i okupiranim zemljama formirano je 2 000 logora, njihovih ispostava, geta i radnih logora od kojih su najozloglašeniji bili Auschwitz, Treblinka, Majdan i sistem logora Jasenovac u NDH.

U zloglasne konclogore spada i Mathauzen, najveći i najpoznatiji nacistički logor na tlu današnje Austrije, osnovan 8. avgusta 1938. pod čijom su uprvom bila još 52 logora u toj zemlji.

U konclogorima na tlu Njemačke i okupiranim zemljama Evrope, zatvorenici su bili robovska radna snaga, izgladnjivani i zlostavljani, gdje su umirali od bolesti i iznemoglosti.

(srna)

11.04.2010.

SRBIJANSKE PARAVOJNE FORMACIJE U POSLJEDNJIM RATOVOMA

Srbijanske paravojne formacije u posljednjim ratovima

Ilustrativna fotografija

11.04.2010.
U ovom izdanju programa Pred licem pravde u cjelini govorimo o paravojnim formacijama u Srbiji. Riječ je, naravno, o periodu u kojem su vođeni posljednji ratovi na Balkanu.

Ko su bili vođe tih formacija, a ko sljedbenici, kome su odgovarali, čija naređenja slušali, da li su regularne snage nekadašnje JNA, potom SR Jugoslavije, imale veze sa paravojnim formacijama, jesu li mogle utjecati na njihovo rasformiranje ili su sarađivali s njima, gdje su i što rade danas članovi i vođe paravojnih „tigrova, beretki“ i sličnih, zašto nema optužnica, pa samim tim i procesa protiv članova paravojnih formacija za koje postoje i dokazi o zločinima - sve su to pitanja na koja vam danas odgovore nudi specijalni program Pred licem pravde.

Deset godina po okončanju poslednjeg rata u Tužilaštvu za ratne zločine u Srbiji nemaju precizan spisak paravojnih formacija koje su po zlu ostale upamćene u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Kako nam je objašnjeno, tako nešto ne bi treablo ni očekivati, jer se istrage vode „protiv pojedinaca, a ne protiv grupa“.

Do sada od suđenja pred sudovima u Srbije najviše pažnje privukle su presude pripadnicima „Škorpiona“ (ubice iz Trnova), kao i paramilitarcima osuđenim za egzekucije na Ovčari kod Vukovara. U toku su istrage protiv pripadnika formacija „Dušan Silni“ i „Šakali“. Ipak, nema se utisak da pravosudni organi tragaju za objašnjenjem jednog od najtežih poglavlja u novoj istoriji Srbije.

To je ono koje se odnosi na puteve formiranja i komandovanja formacijama, odnosno njihovih veza sa državnim organima - od najčešće pominjanih Arkanovih tigrova, pa do takozvanih Šakala na Kosovu. Od ovih imena i danas se svima u regionu ledi krv u žilama, svugde, ali još uvek ponajmanje u Srbiji.

Mnogi su uvereni da se sve zna, ali čitavu deceniju nema dovoljno dokaza. Za njima tragaju u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije na kom je zadatak raskrinkavanje mreže funkcionisanja čitavog niza formacija koje su tokom devedesetih za sobom ostavljale tragove najtežih zločina, pljački i pustošenja, a onda u jednom danu (očigledno uspešno) uklonili mnoge dokaze koji ih dovode u vezu sa najvišim ljudima u tadašnjoj vlasti. Kako navodi zamenik tužioca Bruno Vekarić, onog popodneva oktobra 2000. dok su demonstranti u centru Beograda spaljivali tadašnje zdanje Skupštine Jugoslavije, svega nekoliko ulica niže, službenici tajne policije, spaljivali su dokumente daleko značajnije od onih pronađenih u Skupštini:

„U zgradi DB-a je maletene izbio požar koliko su palili te predmete i koliko su mi informisani, najviše upravo dokaza za eventulane počinioce ratnih zločina u strahu od Haga je bilo spaljeno.“

Istorija paravojnih formacija ovim je definitivno postala tajna, čije dokumentovano izvođenje pred sud postaje daleko teže i neizvesnije.

Podsetićemo na neke od najpoznatajih i po zlu upamćenih organizovanih paramilitarnih grupa:

Tigrovi
Knindže
Škorpioni
Šakali
Šešeljevi dobrovoljci
Dušan silni, Beli orlovi, Srpski sokolovi

Paravojne formacije - Epilog

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
11.04.2010.

MURAT TAHIROVIC: KRIZNI STABOVI U REPUBLICI SRPSKOJ BILI SU KARIKA ZA PROVEDBU ZLOCINA

STABOVI SU OSIGURAVALI LOGISTIKU ZA RATNE ZLOCINE - POSTOJAO JE ORGANIZIRANI ZLOCINACKI SISTEM
AUTOR: F. VELE
Murat Tahirović: Analizirane presude iz Haga
Foto: Arhiv

- Krizni štabovi u Republici Srpskoj tokom rata su bili osnovna karika koja je provodila sve što je zamišljeno na nivou predsjedništva i Vojske RS, a to su genocid i teški zločini - tvrdi u razgovoru za "Dnevni avaz" predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović, objašnjavajući zašto je neophodno procesuirati 227 osoba iz ukupno 24 krizna štaba s područja koja su tokom rata bila pod srpskom kontrolom. 

 Najveća odgovornost

Inače, spiskove članova kriznih štabova, bh. logoraši dostavili su Tužilaštvu BiH, navodeći da je riječ o osobama za koje postoje sumnje da su učestvovale u ratnim zločinima i genocidu. Tahirović kaže da su on i njegovi saradnici uspjeli identificirati članove kriznih štabova, pronaći njihovo sadašnje prebivalište i utvrditi koju funkciju danas obavljaju, što je važno za buduće procese.

- Željeli smo istražiti kako je sve to nastalo. Jer, kako je lanac odgovornosti postojao u vojsci, tako je postojao u civilnim strukturama vlasti RS. Jednostavno, kada smo analizirali presude Haškog tribunala uvidjeli smo da je uglavnom osuđivan vrh političke i vojne vlasti te još nekoliko najodgovornijih osoba za logore i slično. Ona karika u lancu odgovornosti koja je nedostajala bili su upravo ti krizni štabovi koji su u navedenoj piramidi bili najodgovorniji za provođenje zločinačkih namjera. Oni su bili ti koji su zločinačke namjere vrha RS provodili u djelo. Primjerice, kada su u pitanju masovne grobnice, one su njihova najveća odgovornost. Upravo su oni morali osigurati kompletnu logistiku, da se, najprije, prave te masovne grobnice, a potom da se posmrtni ostaci skrivaju i prebacuju - kaže Tahirović.

Podrivaju državu

Prema njegovim riječima, krizni štabovi i njihova uloga u toku rata potvrđuju da je postojao organizirani zločinački sistem, koji je veoma uspješno funkcionirao 1992. godine, kada su i počinjeni najveći zločini u Bosanskoj krajini, Zvorniku, Bijeljini, Vlasenici, pa sve do pada Srebrenice. 

- Činjenica da mnogi od tih ljudi i danas rade u OSA-i, državnim agencijama, pa i Ministarstvu sigurnosti BiH, govori da su oni i dalje dobro organizirani i da rade na podrivanju temelja države. Oni su se uklopili u aktuelni sistem, jer njih niko nikada nije pozivao na odgovornost za ono što su radili. A, kako oni rade, potvrđuju i spiskovi navodnih terorističkih organizacija u BiH, koje s terorizmom nemaju nikakve veze. To je taj sistem zaostao iz rata, ali i dalje dobro funkcionira. Da je BiH normalna država, ti ljudi ne bi bili u prilici da obnašaju dužnosti. Istina, treba svakome omogućiti da se brani, ali smatramo da većina njih mora snositi odgovornost za ono što su činili u ratu - kazao je Tahirović.

On tvrdi da Tužilaštvo BiH već radi na terenu na osnovu informacija koje su prikupili logoraši.

Morali učestvovati ili bi bili ubijeni

- Ja sam razgovarao s jednim članom Kriznog štaba u Bosanskom Novom. On je lično priznao da je postojao cijeli sistem u kojem je morao učestvovati, jer bi izgubio glavu. Potvrdio mi je da su Bošnjaci planski istjerivani iz svojih stanova, a useljavali su se Srbi. To je bila naredba koja se morala poštovati - navodi Tahirović.


11.04.2010.

OPET SRUSENI NISANI NA TEKIJI

UCESTALI NAPADI DIJELO POSLJEDICA PRIBLIZAVANJA IZBORA I POKUSAJA DA SE LOKALNA VLAST POKAZE NEFUNKCIONALNA , KAZE EFENDIJA EFENDIC
AUTOR: AL. B.
Tekija: Srušena dva nišana
Foto: Arhiv

Dvadesetak dana nakon posljednjeg napada na mezarje i sjednice Foruma za bezbjednost u Foči s kojeg su predstavnici vlasti, policije, nevladinih organizacija, kulturni, javni radnici i vjerski službenici IZ i SPC uputili apel da se to ne čini, vandali su ponovo oskrnavili centralno muslimansko mezarje Tekija u Foči.

Pripadnici CJB Foča su, saznajemo, u petak popodne na licu mjesta zatekli dvije osobe, od kojih je jedna maloljetna. Do dolaska policije porušena su dva nišana. Muftija goraždanski Hamed ef. Efendić očekuje da počinioci konačno budu kažnjeni, te da pričinjenu štetu sami nadoknade, umjesto općine koja je do sada to radila.

- Ako i dalje neko drugi bude plaćao štetu, onda će oni i dalje to raditi. Očekujemo da tužilaštvo i sud urade svoj dio posla s obzirom na to da je policija uhvatila vinovnike - smatra Efendić.

Muftija goraždanski pretpostavlja da su učestali napadi dijelom posljedica približavanja izbora i pokušaja da se lokalna vlast pokaže nefunkcionalnom, iako u IZ saradnju s općinom ocjenjuju korektnom.

- Jedan od ciljeva organizatora ovakvih događaja je obeshrabrivanje povratnika da se vrate u Foču. To ne rade građani, to se priprema u nekim centrima, kako bi se izvršila destabilizacija, kako bi se zastrašio mali broj povratnika i obeshrabrili oni koji su planirali da se vrate - dodaje Efendić.

Političari šute

- Čudi nas da se nijedna politička partija ne oglašava nakon razbijanja prozora na džamiji i rušenja nišana u nekoliko navrata. Oni ne žele dati podršku povratnicima i ohrabriti ih da ostanu tu, već jednostavno šute. To nas dovodi u sumnju da ovo možda i njima odgovara, kako bi na drugoj strani i oni mogli dizati tenzije i homogenizirati narod - kaže muftija goraždanski.


11.04.2010.

SRBIJA: AKTIVISTI TRAZE PODRSKU ZA PROGLASENJE DANA SJECANJA NA SREBRENICU

 

 
image Srebrenica / 24sata.info

24SI - Aktivisti nekoliko nevladinih udruženja posvećenih zaštiti ljudskih prava, njih oko dvadesetak su, okupljeni pred sjedištem srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, od njega ponovno zatražili podršku za inicijativu da se 11. jula u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Aktivisti nevladinih udruženja, koji se od februara 2009. dana istim povodom okupljaju svakog 11. u mjesecu, poslali su već prije otvoreno pismo u kome od srbijanskog predsjednika traže da podupre tu inicijativu. Na isti način nevladine organizacije obraćaju se srbijanskom predsjedniku od februara 2009., podsjećajući da je Evropski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Evropski parlament je 15. januara 2009. proglasio 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Evropska komisija. Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koga je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički vodeći čovjek bosanskih Srba Radovan Karadžić uhapšen je u julu 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.

Zastupnici u Skupštini Srbije krajem marta prihvatili su, nakon trinaestosatne oštre rasprave, Deklaraciju o osudi zločina počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i njome izrazili saučešće i izvinjenje porodicama žrtava.

(24sata.info)

11.04.2010.

VLADIKA GRIGORIJE: GRANICE IZMEDJU REPUBLIKE SRPSKE I HRVATSKE TREBA DA SE OLABAVE!?

 

 
image Vladika Grigorije / 24sata.info

24SI - Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije ocijenio je da je sutrašnja posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića Hercegovini veoma važna i da ima višestruki značaj.

"Za nas je ovo velika radost jer nam u posjetu, po prvi put, dolazi predsjednik Srbije, što znači da nas Srbija ne zaboravalja", rekao je vladika Grigorije novinarima, dodavši da predsjednik Tadić sa privrednicima Srbije dolazi da bi bolje upoznao Hercegovinu.

Vladika Grigorije je rekao da će predsjednik Tadić posjetiti manastir Tvrdoš i grad Trebinje u društvu premijera Republike Srpske Milorada Dodika i da je domaćin ove posjete je Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska.

Nakon posjete manastiru Tvrdoš, predsjednika Tadića i premijera Dodika na platou između spomenika Dučiću i Njegošu u centru Trebinja dočekati načelnik opštine Dobroslav Ćuk, a građani će zatim imati priliku da razgovaraju sa visokim zvaničnicima Srbije i RS.

"Ovo je prilika da naši građani u srdačnoj i otvorenoj atmosferi razgovaraju o svojim problemima sa Tadićem i Dodikom i da se oni upoznaju sa situacijom kakva jeste", istakao je vladika Grigorije i dodao da je njegova molba predsjedniku Srbije i premijeru RS da pomognu da se nezaposleni ljudi zaposle.

Vladika Grigorije je rekao da će predsjednik Tadić, prije Trebinja, posjetiti opštinu Ljubinje.

"Predsjednik Srbije Boris Tadić dolazi u Ljubinje sa jednim ozbiljnim poslom, a to je da država Srbija ekonomski pomogne ovoj hercegovačkoj opštini, jednoj od najugroženijih u RS", rekao je vladika Grigorije.

Episkop Grigorije je ocijenio i jako važnim susret predsjednika Tadića sa hrvatskim kolegom Ivom Josipovićem u Mostaru u utorak, 13. aprila.

"To će biti prilika da se granice između RS i Hrvatske olabave, što je za nas jako važno", rekao je vladika Grigorije.

(srna)

11.04.2010.

MLADEN IVANIC "RAZLJUTIO" MILORADA DODIKA: UTRKA ZA CLANA PREDSJEDNISTVA BiH "PREKO" GENOCIDA U SREBRENICI!?

 

image Mladen Ivanić i Milorad Dodik / 24sata.info

24SI - Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra nevjerovatnim spekulacije da bi opozicione stranke iz Republike Srpske mogle da kandiduju Mladena Ivanića za člana Predsjedništva BiH.

"Mada nemam običaj da prenosim spekulacije, ne mogu da ne zapitam kako je moguće da taj čovjek bude kandidovan kada je prije nekoliko dana rekao da je spreman da prizna zločin u Srebrenici kao zločin genocida", rekao je Dodik u petak Brčkom.

On je takvo priznanje ocijenio značajnim, ali na štetu RS, upoređujući ga sa slučajem stogodišnjeg odbijanja Turske da prizna genocid nad Armenima.

Dodik kaže da je Ivanić prethodno prihvatio i "butmirski sporazum", iako je "predstavljao dramatičnu promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma".

Predsjednik SNSD-a ističe da su on i Ivanić, ipak, u jednom periodu reformi zajednički dijelili neke vrijednosti, posebno kada su se borili za opstanak Policije RS.

"To sada nije onaj Mladen Ivanić koji je zajedno sa nama bio spreman da se bori za Policiju RS. Ako je sada spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid, onda mi nemamo ni jednu zajedničku vrijednost", rekao je Dodik.

(nezavisne)

11.04.2010.

EJUPA GANICA PODRZALI NAJVISI ZVANICNICI ISLAMSKE ZAJEDNICE

AKADEMIKA U LONDONU POSJETIO PREDSJEDNIK ISLAMSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ, A TELEFONOM GA KONTAKTIRAO I BIVSI PREMIJER MALEZIJE
AUTOR: M. KUKAN
Ejup Ganić.jpg
Prof. Ejup Ganić: Saudijski ministri pisali britanskim vlastima
Foto: Arhiv

Britanski sud će u utorak, 13. aprila, donijeti konačnu odluku o daljnjoj sudbini bivšeg člana Predsjedništva RBiH, akademika prof. dr. Ejupa Ganića, koji je uhapšen na osnovu srbijanskog zahtjeva 1. marta u Londonu.

Izražena zabrinutost

Nakon 11 dana provedenih u pritvoru, Ganić je pušten na uvjetnu slobodu, uz kauciju od 300.000 funti koju je osigurala Sanela Dženkins (Jenkins). Sve to vrijeme on se strogo pridržava mjera koje je izdao britanski sud, a s njim u Londonu i dalje su njegova djeca Emina i Emir Ganić.

Rok za donošenje odluke o tome hoće li Velika Britanija uvažiti zahtjev Srbije za izručenje Ganića istječe 13. aprila.

Ganićeva odbrana već je ranije dostavila britanskom ministarstvu unutrašnjih poslova kompletnu informacionu notu i dokumentaciju kojom dokazuje neosnovanost zahtjeva iz Beograda i navoda da je on odgovoran za dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici 2. maja 1992.

U međuvremenu, Ganić je dobio ogromnu podršku iz inozemstva, a posebno od nekih najviših zvaničnika islamskog svijeta.

Kako saznaje "Dnevni avaz", njega je u Londonu posjetio predsjednik Islamske banke za obnovu i razvoj Ahmed Muhamed Ali i ponudio mu svoju pomoć, uz izraze zabrinutosti njegovim hapšenjem.

Također, Ganića je telefonom pozvao i bivši premijer Malezije Muhamed Mahatir, izrazivši žaljenje što se nije susreo s profesorom u Sarajevu. Mahatir, koji ima svoju katedru na Ganićevom univerzitetu Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST,) sastao se sa v. d. prorektora SSST-a Borisom Tihijem.

Mahatirovo ogorčenje

Mahatir je Ganiću prenio da je ogorčen i užasnut njegovim hapšenjem i da može računati u bilo kojem trenutku i na njegovu podršku.

Inače, brojni ministri Ujedinjenih Arapskih Emirata uputili su pisma britanskim vlastima u kojima izražavaju protest zbog hapšenja akademika Ganića. Oni taj čin tumače zloupotrebom pravnog sistema Velike Britanije.

Uskoro posjeta princa El-Valida
 
Prof. Ganića proteklih dana kontaktirao je i kabinet saudijskog princa El-Valida bin Talala bin Abdulaziza el-Sauda, jednog od najbogatijih ljudi u svijetu, koji je prije nekoliko godina bio zainteresiran da kupi kasarnu "Jajce" u Sarajevu, ali su ga u tome spriječile komplicirane birokratske procedure.

Kako saznajemo, princ El-Valid uskoro bi trebao doći u Sarajevo kako bi primio počasni doktorat SSST-a.

11.04.2010.

BARACK OBAMA: "POGIBIJA KACZYNSKOG STRASNA JE ZA CITAV SVIJET"

 

image Baracl Obama / ap

24SI - Američki predsjednik Barack Obama u subotu je rekao kako je pogibija poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog u avionskoj nesreći "strašna za Poljsku, Sjedinjene Države i za cijeli svijet", izrazivši istovremeno najiskrenije saučešće poljskim vlastima.

"Danas sam nazvao premijera Donalda Tuska da bih izrazio Michellinu i svoju iskreno saučešće poljskom narodu", stoji u saopštenju iz Bijele kuće.

Predsjednik Kaczynski "bio je državnik koji je odigrao ključnu ulogu u pokretu Solidarnost, a u SAD-u su mu se divili kao čelniku predanom slobodi i dostojanstvu čovjeka", stoji u saopštenju.

Činjenica da je poljska delegacija putovala u Katyn, gdje je trebalo odati počast žrtvama staljinističkog masakra koji se dogodio prije 70 godina, "svjedoči o snazi poljskog naroda".

"Danas je Amerikancima teško pri srcu", kazao je Obama, istakavši kako su veze između njegove zemlje i Poljske "duboke i vrijedne poštovanja".

"Naše misli i molitve su sa porodicom Kaczynski, sa rodbinom svih onih čiji su članovi porodice poginuli u ovoj tragičnoj nesreći i sa poljskim narodom."

Ostavština Lecha Kaczynskog i svih koji su danas poginuli "bit će stalno svjetlo koje će voditi Poljsku i svijet prema ljudskome napretku", rekao je Obama.

(fena)

11.04.2010.

RUSI: KACZYINSKIJEV PILOT I RANIJE JE IGNORISAO NASA UPUSTVA

 

 
image Lech Kaczynski / cbc

24SI - Nesreća u kojoj su stradali poljski predsjednik Lech Kaczynski, njegova supruga Maria i još 95 osoba, dogodila se nakon što je pilot odlučio ignorisati upozorenja ruskih kontrolora leta da ne slijeće na aerodrom u Smolensku.

Zbog guste magle koja je ograničavala vidljivost na manje od 500 metara, Rusi su poljski predsjednički avion željeli preusmjeriti na aerodrom u Minsku ili Moskvi, ali pilot je ta upozorenja ignorisao.

"Oko 2,5 kilometra od aerodroma glavni kontrolor leta primjetio je da je posada poljskog Tupoljeva 154 povećala brzinu poniranja", izjavio je zamjenik komadanta Ruskih zračnih snaga Aleksandar Aljošin.

Dodao je kako je kontrolor poljskom pilotu nekoliko puta naredio da vrati avion u horizontalan položaj, odustane od spuštanja i avion preusmjeri na zamjenski aerodrom.

"Posada se uprkos tome nastavila spuštati, a rezultat je ova tragedija", rekao je Aljošin.

Rusi tvrde kako ovo nije prvi put da je posada poljskog predsjedničkog aviona odlučila ignorisati njihove upute. Prije dvije godine, u jeku kratkog rusko-gruzijskog rata, Kaczynski je dao podršku gruzijskom predsjedniku Mihailu Sakašviliju tako što je otputovao u Tbilisi.

Ruski kontrolori leta su i tada poljskoj posadi zabranili slijetanje na gruzijski aerodrom tvrdeći kako je opasno u toj situaciji sletjeti u Tbilisi. Bez obzira na to, kapetan aviona, uz direktnu naredbu poljskog predsjednika koji je ujedno i vrhovni komadant vojnih snaga, avion je spustio u Tbilisi.

(24sata.info)

11.04.2010.

POLJSKA U SOKU ZBOG POGIBIJE PREDSJEDNIKA KACINJSKOG I DRZAVNOG VRHA

POLJSKA U SOKU ZBOG POGIBIJE PREDSJEDNIKA KACINJSKOG I DRZAVNOG VRHA

 

10.4.2010.

 

Autor: Lejla Sarac

 

Poljska je u šoku zbog pogibije u avionskoj nesreći kod Smolenska predsjednika Leha Kačinjskog, njegove supruga Marija i više visokih političkih zvaničnika, vrha Generalštaba i drugih uglednih ličnosti javnog i političkog života Poljske.

Predsjednik Sejma poljskog parlamenta Bronjislav Komorovski proglasio je sedam dana žalosti zbog smrti 88 članova delegacije i osam članova posade. Na predsjedničkoj palati zastava je spuštena na pola koplja, a mase Varšavljana pred kapiju polažu cvijeće i pale svijeće.

U avionu su bili predsjednikova supruga Marija Kačinjski, guverner Centralne banke Poljske Slavomir Skžipek, načelnik Generalštaba poljske vojske Franćišek Gagor, zamjenik šefa diplomatije Andžej Kremer i drugi visoki funkcioneri te zemlje.

"Ovo je najteži događaj o poslijeratnoj istoriji Poljske. Izgubili smo predsjednički par i šefove neke od najvažnijih institucija," izjavio je potreseni premijer Donald Tusk u obraćanju naciji.

Poljska delegacija je putovala na obilježavanje godišnjice masakra nad hiljadama poljskih vojnika, oficira i intelektualaca u Katinskoj šumi po naređenju Josifa Staljina.

Pronađene crne kutije

Još i prije te odluke širom Poljske se samoinicijativno su otkazane sve sportske i kulturne manifestacije, poljske televizije odale su poštu Kačinjskom i ostalim žrtvama minutom šutnje, a elektronski mediji promijenili program i prilagodili ga tragičnom događaju.
 
Poljska katolička crkva pozvala je vjernike da dođu na mise za žrtve te tragične nesreće.

rekao je guverner ruske regije Smolensk Sergej Antufijev za tv-kanal Vesti-24.
 
Tijelo Kačinjskog pronađeno je na mjestu udesa aviona u blizini grada Smolensk, javila je agencija RIA Novosti.

Pozivajući se na neimenovanog zvaničnika bezbjednosti, agencija navodi da se nastavlja rad na identifikaciji ostalih tijela.

"Identifikacija mnogih poginulih zahtjevaće dodatnu ekspertizu, uključujući analizu DNK", rekao je zvaničnik.

Visoki zvaničnik ruskih avio snaga rekao je da je posada aviona koji se srušio kod Smolenska uporno ignorisala instrukcije ruskih kontrolora leta.

"Na udaljenosti od 1,5 kilometara grupa kontrolora leta zapazila je ubrzano padanje aviona ispod putanje slijetanja", rekao je potpukovnik Aleksandar Aljušin, zamjenik šefa avio snaga ruskim novinskim agencijama.

Istraga

Šef kontrole leta naredio je posadi da se vrati u horizontalni let, a kada posada nije postupila po instrukcijama naloženo joj je nekoliko puta da sleti na neki drugi aerodrom.

"Avion je međutim nastavio da pada, što je završilo tragično", rekao je Aljušin.

Ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu rekao je da su pronađene obje crne kutije iz aviona "tupoljev" Tu-154.

"Na mjestu nesreće nađene su obje kutije, koje su registrovale i podatke i glasove. Analiza kutija, koja će pokazati šta je uzrok nesreće, već je počela", rekao je Šojgu, prenosi Interfaks.

Leh Kačinjski i supruga Maria
Šojgu se iz Moskve uputio na mjesto nesreće, a, kako je naveo izvor Itar-tasa, poslat je i tim najboljih istražitelja i policijskih detektiva centralnog biroa Istražnog odbora ruskog tužilaštva, koji imaju dugogodišnje iskustvo u istragama avionskih nesreća.

Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev je imenovao komisiju vlade, s premijerom Vladimirom Putinom na čelu, da istraži okolnosti udesa, navedeno je prethodno u saopštenju press službe Kremlja. Putin se uputio na njesto nesreće.

Izbori


U Poljskoj će biti održani prijevremeni predsjednički izbori zbog pogibije Kačinjskog u avionskoj nesreći na zapadu Rusije, a u međuvremenu će dužnost predsjednika obavljati Bronislav Komorovski, predsjednik Donjeg doma Parlamenta, izjavio je danas portparol vlade Pavel Gras.

"U skladu sa Ustavom, održaćemo prevremene predsjedničke izbore", rekao je Gras Rojtersu.

"Za sada, predsjednik Donjeg doma Parlamenta Bronislav Komorovski automatski postaje vršilac dužnosti predsjednika", dodao je on.

Stručnjaci su naveli da, prema poljskom Ustavu, datum izbora mora biti utvrđen u roku od dvije sedmice i da izbori moraju biti održani u roku od dva mjeseca od odluke o sazivanju izbora.

Valensa: Nezamisliva tragedija


Avionska nesreća u kojoj je u subotu u Rusiji izgubio život Kačinski i poljski zvaničnici je "nezamisliva tragedija", izjavio je Leh Valensa, istorijski vođa poljskog sindikata Solidarnost.

"To je nezamisliva tragedija i nezamisliva nesreća", kazao je bivši poljski predsjednik kada je saznao za pogibiju predsjednika.

"Prije 70 godina u Katinu su Sovjeti ubili predstavnike poljske elite. Danas je tu stradala poljska elita koja je krenula da oda počast ubijenim Poljacima", 1940. godine, izjavio je Valensa za agenciju AFP.
Poljaci odaju počast ispred predsjedničke palate u Varšavi


Lideri Evropske unije, Rusije, SAD i NATO uputili su danas saučešće poljskom narodu zbog pogibije predsjednika Kačinjskog i drugih visokih
zvaničnika te zemlje.

Saučešće su Poljacima uputili i njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer Gordon Braun i drugi evropski zvaničnici. 

"Leh Kačinjski posvetio je život svojoj zemlji, neumorno je branio ideje u koje je vjerovao, borio se za vrijednosti koje su ga i uvele u politiku: demokratiju, slobodu i borbu protiv totalitarizma", rekao je francuski predsjednik Nikola Sarkozi u svojoj poruci poljskom narodu.

Gordon Braun je izjavio je da ga je vest o smrti poljskog predsednika šokirala i pogodila.

"Zbog njegove uloge u pokretu Solidarnost i duge i ugledne karijere, prije svega kao ministra pravde, gradonačelnika Varšave i predsjednika Poljske, za njim će žaliti ljudi širom svijeta i ostaće upamćen kao strastveni patriota i demokrata"
, rekao je Braun.

Stejt Department objavio je saopštenje u kojem se navodi: "Ovo je strašna tragedija za Poljsku i pružamo poljskom narodu naše najdublje saučešće".

Ministar spoljnih poslova Španije, koja predsjedava Evropskom unijom, Migel Angel Moratinos je u ime EU uputio "znak solidarnosti i podrške u važnom trenutku za sve Poljake i sve Evropljane".

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen takođe je izrazio saučešće povodom smrti poljskih zvaničnika.

Saučešće poljskim zvaničnicima i narodu su uputile i sve države iz regiona Balkana.

Olupina aviona
"Nema preživjelih u katastrofi",
11.04.2010.

REAL MADRID NEMOCAN: MESSI I BARCELONA "PONIZILI" KRALJEVSKI KLUB!

Real Madrid nemoćan: Messi i Barcelona "ponizili" kraljevski klub!

 
image Lionel Messi / reuters

24SI - Najveći derbi španskog, ali i evropskog fudbala pripao je igračima Barcelone koji su na gostovanju u Madridu pobijedili ekipu Reala i time izbili na prvo mjesto na tabeli sa velikom šansom za odbranu titule prvaka.

U prvih 45 minuta gosti su imali više od igre, kontrolisali su tok susreta, dok se domaćin u rijetkim trenucima odlučivao za kontranapade koji nisu imali neku konkretnu završnicu. Barcelona do prvog pogotka dolazi na već viđen način, Messi je dobio jednu njemu "sasvim uporebljivu" loptu na prsa, prevario domaćeg odbrambenog igrača, a Casilas ništa nije mogao učiniti.

U prvih desetak minuta igre u drugom poluvremenu pobjednik je već bio riješen. Chavi je ponovo bio asistent, a drugi pogodak za Katalonce djelo je Pedra.

Real je do kraja utakmice pokušavao sve kako bi postogao bar počasni pogodak, Pelegrini je izvršio sve tri izmjene, ali se rezultat nije mjenjao do kraja susreta.

(24sata.info)

10.04.2010.

KAZNJAVANJE KRIVACA ZA RATNE ZLOCINE: KAKO CE SE PROVODITI PRAVDA NAKON ZATVARANJA HASKOG TRIBUNALA?

 

 
image Haški tribunal / dw

24SI - Oni koji su se ogriješili o međunarodno pravo odgovarat će pred domaćim sudovima, a kada se uhapse Mladić i Hadžić, za njih će biti aktivisan tzv. "rezidualni mehanizam" Haškog suda za bivšu Jugoslaviju.

Na jednodnevnoj konferenciji, posvećenoj uzajamnoj vezi između međunarodne pravde i sposobnosti domaćih sudova u regiji da se uhvate u koštac sa problemom odugovlačenja ili čak izbjegavanja kažnjavanja krivaca za ratne zločine, između ostalog je rečeno da će za veće slučajeve biti rezervisan Stalni Međunarodni krivični sud (ICC).

Za obadva, tzv. "ad-hoc tribunala", onog koji se bavi procesuiranjem optuženih za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY), i onog koji se bavi zločinima počinjenim u Ruandi (ICTR), kao i kod specijalnog suda za afričku državu Sijera Leone, sada je najvažnije definisati aktivisanje tkz. "rezidualnih mehanizama" jer će ti sudovi - kako se navodi - vjerovatno u dogledno vrijeme službeno zatvoriti svoja vrata u Den Haagu. Uz to se vezuju i ozbiljni problemi kod predviđanja novih vremenskih okvira. To za sobom vuče i neizvjesnost finansijskih resursa, ako se uzme u obzir da je samo Sud za bivšu Jugoslaviju već potrošio oko dvije milijarde dolara u svom dosadašnjem radu. Sve to se vezuje i za razdoblje kada se očekuje da preostala dvojica odbjeglih optuženika, Ratko Mladić i Goran Hadžić, stanu pred lice međunarodne pravde. A kada oni budu uhapšeni, tada bi se spomenuti "mehanizmi", koje dosad niko nije detaljno pojasnio po nekom automatizmu navodno trebali odmah aktivisati.

Ali, cjelodnevni panel, koji je u centrali Ujedinjenih naroda bio posvećen upravo tome -kroz obradu teme naslovljenje kao "uzajamno-posljedična sprega" izmedju međunarodne krivične pravde i sposobnosti domaćih sudova u regiji da se uhvate sa problemom odugovlačenja ili čak izbjegavanja kažnjavanja krivaca za ratna i nedjela protiv čovječnosti” - nije odgovorio u cjelosti na ta pitanja. Posebno se niko od panelista nije usudio previše egzaktno da predvidi kada će Haaški sud za bivšu Jugoslaviju konačno zatvoriti vrata, i kada će se Mladić i Hadžić naći iza rešetaka.

"Čini se da su ovaj put namjere sasvim izvjesne da se u dogledno vrijeme to i dogodi, te da ICTY dovršava proces svog zatvaranja, jer vidim da se broj tamošnjih uposlenika ozbiljno smanjuje", kazao je za Radio Deutsche Welle, David Tolbert, bivši zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte. "Ne znam, međutim, kad će se to tačno dogoditi, jer Karadžićevo suđenje očito tek počinje, a to je vrlo važan proces. Uz činjenicu da su na slobodi još dva značajna bjegunca teško je govoriti o konkretnom datumu", izjavio je Tolbert.

On je naglasio da je i ova jednodnevna konferencija u Ujedinjenim narodima zamišljena kao nastavak dijaloga među zemljama članicama UN-a, te da je nakon svega lako zaključiti kako je odnos međunarodne pravde i sudova, poput ICTY – prema domaćoj jurisdikciji, kao što je to Državni sud u Bosni i Hercegovini "kritičan".

"Napravili smo veliki napredak u posljednjih 15 godina, ali pred nama je još uvjek dug put", kaže Tolbert. "Posmatrajući kako se "ad-hoc tribunali" (ICTY ii ICTR – op. aut.) zatvaraju, gledajući kako hibridni sudovi poput Državnog suda BiH ili onog za Siera Leone dovršavaju svoje poslove, postavlja se kritično pitanje kako ćemo nastaviti dalje? U tome Ujedinjeni narodi imaju doista vrlo važnu ulogu. Zato je bitno iznova, na ovakvoj jednoj sličnoj konferenciji, izdiskutovati kako izgraditi kapacitete", dodao je Tolbert koji se sada nalazi na čelu Međunarodnog Centra za tranzicionu pravdu (International Center for Transiotional Justice) sa sjedištem u New Yorku.

I pored značajnog napretka u međunarodnoj pravdi, koja se ogleda i u individualizovanju krivice, što je posebno došlo do izražaja uslijed kontinuiranog krivičnog gonjenja osumnjičenika od strane haških sudova za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi, prije više od 15 godina, “kultura nekažnjavanja ostaje prisutna na mnogim svjetskim merdijanima”; i to su, pored ostalog, zaključci spomenute panel diskusije u New Yorku.

Ujedinjeni narodi bi iznova trebali pokazati spremnost da stručno pomognu državama članicama svjetske organizacije da "ojačaju ili razviju domaće nepristrasne istražne i tužiteljske kapacitete, nezavisnu i efektivnu jurisdikciju, adekvatnu i legalnu odbranu, zaštitu i potporu svjedoka i žrtava, kao i odgovarajuće kazneno-popravne objekte", rečeno je još na spomenutoj panel diskusiji.

"Uveliko vjerujem u Državni sud BiH i ponosan sam na partnerstvo koje je Sud u Sarajevu ostvario sa Haškim tribunalom dok sam ja na njemu radio", rekao je David Tolbert za DW. On je dodao kako je dobro da je više sudija sa tog bh.suda povučeno na ICTY, ali i dalje smatra da je više njih moglo biti anganžovano u borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.

Na panelu je još rečeno kako sa svoje strane države moraju ispuniti njihove međunarodne obaveze, uključujući i prilagođavanje "standardima ispravne, brze i efektivne istrage, koja poštuje i garantuje ispravnost cijelog procesa". Zapravo, na konferenciji u UN-u je posebno apostrofirano da nacionalna legislativa mora biti u skladu sa međunarodnim zakonom koji štiti ljudska prava i uopšte sa međunarodnim pravom. "Potrebna je takva legislativa, koja će omogućiti (domaćim) tužiocima da oni vode proces protiv ozbiljnih zločina koji mogu biti prepoznati kao međunarodni krivični prekršaji uz mogućnost adekvatnih kazni za to", poručeno je sa panela u New Yorku.

Pri tome je naglašena i uloga Stalnog Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Rečeno je kako ICC "operiše na principima komplementarnosti", što je "artikulisano u članku 17 Rimskog statuta", pa bi sve to moglo doprinjeti zatraženom jačanju nacionalnih sudskih kapaciteta; tako bi se oni koji su se ogriješili o međunarodno krivično pravo mogli izvesti pred lice pravde ili na ICC-u, ili pred domćim sudovima. Do početka 2010. protokol o prihvatanju ICC-a potpisalo je i ratifikovalo 110 zemalja članica UN-a, među njima i Bosna i Hercegovina, kao i sve zemlje bivše Jugoslavije.

U diplomatskim kuloraima na ovoj konferenciji u New Yorku se moglo još čuti kako će se ogromna arhiva Haaškog tribunala staviti na raspolaganje sudovima u BiH, Hrvatskoj, i u Srbiji, te bilo gdje drugo gdje domaće sudstvo bude aktivno. To znači da će "produženoj ruci" Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, čak i kada se on jednom ugasi, onog sata kada mu bude izručen ozloglašeni Ratko Mladić biti dostupna sva "institucionalna memorija" koju je ICTY u proteklih 17 godna pažljivo skupljao vodeći na stotine istraga i dovršavajući na desetine sudskih procesa.

(deutsche welle)

10.04.2010.

SASTANAK DODIK - ENGLISH: STO PRIJE PRISTUPITI VIZNOJ LIBERALIZACIJI!

 

image Milorad Dodik / 24sata.info

24SI - U Banjaluci su se danas sastali predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik i ambasador SAD u BiH Charles English.

Premijer Dodik i ambasador English saglasili su se da je, sa obzirom na to da je BiH ispunila sve uslove, potrebno što prije pristupiti viznoj liberalizaciji za građane BiH.

Dodik i English razgovarali su danas u Banjaluci o pitanju pokretne i nepokretne vojne imovine u BiH, sa akcentom na rješavanju pitanja viškova naoružanja i municije u BiH, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS.

Premijer RS i English razgovarali su i o slanju vojnika iz BiH u Afganistan, i drugim važim pitanjima za Republiku Srpsku i BiH.

(srna)

10.04.2010.

PAD PREDSJEDNICKOG AVIONA: POLJSKE VLASTI CE PROVESTI NEZAVISNU ISTRAGU O NESRECI

 

image Pad predsjedničkog aviona / 24sata.info

24SI - Poljske vlasti provešće nezavisnu istragu o okolnostima današnje avionske nesreće nedaleko od Smolenska, u kojoj su poginuli predsjednik Lech Kaczynski i još 95 putnika, objavila je ruska agencija Interfaks, pozivajući se na poljsku TVN-24.

U vijesti ruske agencije navodi se da je nalog za provođenje nezavisne istrage dao glavni tužilac Poljske Andrzej Seremet na zahtjev ministra pravde Krzysztofa Kwiatkowskog.

"Glavni tužilac Poljske Seremet složio se sa mojim mišljenjem o povođenju nezavisne istrage u Poljskoj", izjavio je ministar Krzysztof Kwiatkowski.

Poljski predsjednik Lech Kaczinsky, koji je danas poginuo u avionskoj nesreći nedaleko od ruskog grada Smolenska, i ranije je imao probleme tokom službenih letova, objavila je danas ruska agencija RIA-Novosti.

Prema navodima agencije, decembra 2008. izuzetno niske temperature i mraz u Mongoliji izazvali su ozbilje probleme na avionu kojim je predsjednik Poljske, po završteku posjete toj zemlji, trebalo da otputuje u Tokio, glavni grad Japana. Avion poljske vlade je tada zadržan u Mongoliji, a Kaczinsky je bio primoran da otputuje čarter-letom u Tokio u koji je stigao sa osam sati zakašnjenja.

Iste godine, Kaczinsky je još jednom morao da putuje čarter avionom i to na samit šefova država i vlada Evropske unije u Brisel, jer kancelarija premijera Donalda Tuska nije dozvolila predsjedniku da koristi specijalnu letilicu.

Početkom decembra 2008. predsjednički avion upao je u zonu jakih turbulencija iznad Južne Koreje. Zbog jakog vjetra pilot nije uspio da prizemlji avion iz prvog puta, već je da bi to učinio, ponovo morao da podigne avion na veću visinu. Po izlasku iz aviona u Seulu sam Kaczinsky je, međutim, raspoloženo i optimistično izjavio:

"Svaki let avionom povezan je sa određenim rizikom, ali i obaveze predsjednika takođe su povezane sa ozbiljnim rizicima jer se stalno mora letiti avionom".

Loši vremenski uslovi januara 2009. primorali još jednom Kaczinskog da sa velikim zakašnjenjem otputuje u posjetu Ukrajini.

U septembru prošle godine iz stroja su ispala oba državna aviona, pa su mediji tada prenijeli da će Kaczinsky u Njujork na zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija morati da putuje redovnom linijom. Naime, tada je jedan avion, neposredno prije toga bio na podužem remontu u Rusiji, a druga letilica se u tom trenutku nalazila na višemjesečnom remontu.

Predsjednik Kaczinsky (60) i veliki broj zvaničnika Poljske poginuli su u avionskoj nesreći jutros kod Smolenska, u tragediji u kojoj je stradalo 96 ljudi. Avion, u kojem je bilo 88 članova državne delegacije, koja je išla na komemoraciju povodom 70. godišnjice masakra u Katinskoj šumi, kada su sovjetske snage ubile više hiljada Poljaka, srušio se prilikom sletanja po maglovitom vremenu na dva kilometra od aerodroma kod Smolenska, na zapadu Rusije.

(fena)

10.04.2010.

BiH, SRBIJI ILI CRNOJ GORI: SPANIJA POTVRDILA DA CE IZRUCITI VESELINA VLAHOVICA BATKA!

 

image Veselin Vlahović / 24sata.info

24SI - Španija će izručiti Veselina Vlahovića, zvanog Batka, optuženog za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i teška kriminalna djela u Srbiji i Crnoj Gori.

Španska Vlada je potvrdila na svojoj internet stranici da će izručiti Vlahovića jednoj od ove tri zemlje, ali nije navedeno kojoj, navodi Deutsche Welle.

Vlahović je uhapšen početkom marta na istoku Španije, gdje mu je bilo i mjesto stanovanja. Tereti se za ubistva više stotina žena i djece te mučenja i silovanja u sarajevskom naselju Grbavica.

U Srbiji je navodno ubio jednog muškarca, a iz zatvora u Podgorici je pobjegao 2001., gdje je služio kaznu zbog teške krađe.

(24sata.info)

10.04.2010.

KOBNE AVIONSKE NESRECE: U POSLJEDNJIH 50 GODINA KACZYNSKI 11. PREDSJEDNIK KOJI JE IZGUBIO ZIVOT

 

image Avion u kome je poginuo Lech Kaczynski / telegraph

24SI - Poljski predsjednik Lech Kaczynski koji je jutros poginuo u blizini Smolenska u Rusiji, jedanaesti je šef države koji je u posljednjih 50 godina izgubio život u avionskoj nesreći.

- U februaru 2004. u avionskoj nesreći na jugu Bosne i Hercegovine, stradao je makedonski predsjednik Boris Trajkovski.

- 29. marta 1959. godine Bartelemi Boganda, predsjednik vlade Centralnoafričke republike i junak borbe za nezavisnost te zemlje, poginuo je u nesreći na 90 kilometara zapadno od Bangija.

- Predsjednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bjedić poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine, kada se letjelica u kojoj se nalazio srušila u blizini Sarajeva.

-27. maja 1979. godine, avion kojim se premijer Mauritanije, potpukovnik Ahmed Uld Buseif vraćao sa međuafričkog samita u Dakaru srušio se u more.

-4. decembra 1980. godine, avion u kome su bili portugalski premijer Fransisko sa Karneiro i ministar odbrane Amaro da Košta srušio se ubrzo po uzletanju sa aerodroma na zgrade obližnjeg predgrađa Lisabona.

-24. maja 1981. godine, ekvatorski predsednik Haime Roldos Agilera i ministar odbrane general Marko Aurelio bili su među desetak osoba koje su stradale prilikom pada aviona u blizini ekvatorsko-peruanske granice.

- 1. avgusta 1981. godine, najuticajniji čovek u Panami, general Omar Torihos poginuo je kada se njegov avion srušio u džungli.

- 19. oktobra 1986. godine, predsjednik Mozambika Samora Mašel i nekoliko njegovih ministara izgubili su život kada se mlaznjak "tupoljev 134-A" srušio na sjeveroistoku Južne Afrike.

- 17. avgusta 1988. godine, pakistanski predsjednik Zia ul Hak i nekoliko visokih pakistanskih vojnih funkcionera i još 30 putnika stradali su u avionskoj nesreći u blizini Bahavalpura. Pakistanski istražni organi su tvrdili da je riječ o sabotaži.

- 6. aprila 1994. godine predsjednici Burundija Siprijan Ntarjamira i Ruande Huvenal Habijarimana stradali su kada je njihov avion oboren kod Kigalija.

I mnogi drugi političari stradali su u avionskim nesrećama, među njima i Dag Hamaršeld, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (1961. godine u Zambiji), kineski ministar odbrane maršal Lin Bijao (1971. u Mongoliji), alžirski ministar inostranih poslova Mohamed Benjahja (1982. u Iranu), američki sekretar za privredu Ron Braun (1996. godine kod Dubrovnika).

Tokom protekle godine dogodilo se nekoliko teških avionskih nesreća. Avion kompanije "Air France" sa 228 putnika i članova posade, nestao je iznad Atlantika na letu od Ria de Žaneira prema Parizu, dok je u udesu aviona kompanije "Armenia Air" sa 142 putnika i 11 članova posade, koji se srušio u Indijski okean, preživjela samo jedna osoba, četrnaestogodišnja devojčica.

(fena)

10.04.2010.

POLJSKA U SOKU ZBOG POGIBIJE PREDSJEDNIKA KACINJSKOG

POLJSKA U SOKU ZBOG POGIBIJE PREDSJEDNIKA KACINJSKOG

10.4.2010.

 

Poljska je u šoku poslije vijesti da je u avionskoj nesreći kraj Smolenska poginuo predsjednik Leh Kačinjski i njegova supruga Marija, a među žrtvama su i brojni poslanici, vrh Generalštaba i ugledne ličnosti javnog i političkog života Poljske.

Predsjednik Sejma poljskog parlamenta Bronjislav Komorovski proglasio je sedam dana žalosti. Na predsjedničkoj palati zastava je spuštena na pola koplja, a mase Varšavljana pred kapiju polažu cvijeće i pale svijeće.

Još i prije te odluke širom Poljske se samoinicijativno su otkazane sve sportske i kulturne manifestacije, poljske televizije odale su poštu Kačinjskom i ostalim žrtvama minutom šutnje, a elektronski mediji promijenili program i prilagodili ga tragičnom događaju. Poljska katolička crkva pozvala je vjernike da dođu na mise za žrtve te tragične nesreće.

Poljski predsjednik Leh Kačinjski poginuo je u avionskoj nesreći u blizini ruskoga uzletišta Smolensk, potvrdio je guverner ruske regije Smolensk u subotu, a prenijela novinska agencija Interfax.

"Nema preživjelih u katastrofi", dodao je guverner Sergej Antufijev za tv-kanal Vesti-24.

Uzrok avionske nesreće kod Smolenska, u kojoj su poginuli poljski predsjednik i veliki broj zvaničnika te zemlje, možda je bila greška pilota, izjavio je danas portparol lokalne vlade tog grada na zapadu Rusije, Andžej Jevsejenkov.

 
Olupina aviona koji se srušio kod Smolenska


"Pilotu je savjetovano da sleti u Minsk, ali je odlučio da sleti u Smolensk", rekao je Jevsejenkov, prenio je Rojters.

Istraga

Bjeloruska uprava letenja saopštila je danas da je informisala pilote aviona o lošim vremenskim uslovima za slijetanje, ali da su oni ipak odlučili da slete.

"Nešto prije izlaska iz zone odgovornosti bjeloruskih kontrolora leta, njima su se obratile ruske kolege sa molbom da posadi aviona prenesu informaciju o lošim vremenskim uslovima za slijetanje u Smolensku", prenosi Interfaks.

U bjeloruskoj upravi letenja su naveli da su njihovi kontrolori prenijeli posadi Tu-154 tu informaciju, "ali da su poljski piloti odlučili da ipak dolete do Smolenska".

Jedna od crnih kutija iz aviona pronađena je na mjestu nesreće, javio je jedan regionalni izvor, na kojeg se poziva agencija Interfax. „Jedna od crnih kutija iz aviona je pronađena na mjestu katastrofe“, izjavio je ovaj izvor iz regionalne administracije u Smolensku.

Avion se srušio jutros prilikom sletanja po maglovitom vremenu na dva kilometra od aerodroma kod Smolenska. Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je danas da je u avionu  poginulo 96 osoba, među kojima 88 članova zvanične delegacije.

Poljske vlasti su saopštile da su u letjelici bili predsjednikova supruga Marija Kačinjski, guverner Centralne banke Poljske Slavomir Skžipek, načelnik Generalštaba poljske vojske Franćišek Gagor, zamjenik šefa diplomatije Andžej Kremer i drugi visoki funkcioneri te zemlje.

Lech Kaczynski i njegova supruga Maria
Iz Moskve se na mjesto nesreće uputio ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu, a, kako je naveo izvor Itar-tasa, poslat je i tim najboljih istražitelja i policijskih detektiva centralnog biroa Istražnog odbora ruskog tužilaštva, koji imaju dugogodišnje iskustvo u istragama avionskih nesreća.

Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev je imenovao komisiju vlade, s premijerom Vladimirom Putinom na čelu, da istraži okolnosti udesa, navedeno je prethodno u saopštenju press službe Kremlja.

Prijevremeni izbori


U Poljskoj će biti održani prijevremeni predsjednički izbori zbog pogibije Kačinjskog u avionskoj nesreći na zapadu Rusije, a u međuvremenu će dužnost predsjednika obavljati Bronislav Komorovski, predsjednik Donjeg doma Parlamenta, izjavio je danas portparol vlade Pavel Gras.

"U skladu sa Ustavom, održaćemo prevremene predsjedničke izbore", rekao je Gras Rojtersu.

"Za sada, predsjednik Donjeg doma Parlamenta Bronislav Komorovski automatski postaje vršilac dužnosti predsjednika", dodao je on.

Stručnjaci su naveli da, prema poljskom Ustavu, datum izbora mora biti utvrđen u roku od dvije sedmice i da izbori moraju biti održani u roku od dva mjeseca od odluke o sazivanju izbora.

Valensa: Nezamisliva tragedija


Avionska nesreća u kojoj je u subotu u Rusiji izgubio život Kačinski i poljski zvaničnici je "nezamisliva tragedija", izjavio je Leh Valensa, istorijski vođa poljskog sindikata Solidarnost.
Poljaci se okupljaju ispred predsjedničke palate u Varšavi


"To je nezamisliva tragedija i nezamisliva nesreća", kazao je bivši poljski predsjednik kada je saznao za pogibiju predsjednika koji je krenuo u Katin, u Rusiji, gdje su u prije 70 godina prema naredbi Josifa Staljina ubijene hiljade poljskih oficira.

"Prije 70 godina u Katinu su Sovjeti ubili predstavnike poljske elite. Danas je tu stradala poljska elita koja je krenula da oda počast ubijenim Poljacima", 1940. godine, izjavio je Valensa za agenciju AFP.

Poljski predsjednik, njegova supruga i porodice poljskih oficira koje je prije 70 godina pogubila Staljinova policija, krenuli su u Katinsku šumu, blizu Smolenska, da se okupe na njihovim grobovima.

EU, Moskva, Vašington i NATO izrazili žaljenje

Lideri Evropske unije, Rusije, SAD i NATO uputili su danas saučešće poljskom narodu zbog pogibije predsjednika Kačinjskog i drugih visokih
zvaničnika te zemlje.

Saučešće su Poljacima uputili i njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer Gordon Braun i drugi evropski zvaničnici. 

"Leh Kačinjski posvetio je život svojoj zemlji, neumorno je branio ideje u koje je vjerovao, borio se za vrijednosti koje su ga i uvele u politiku: demokratiju, slobodu i borbu protiv totalitarizma", rekao je francuski predsjednik Nikola Sarkozi u svojoj poruci poljskom narodu.

Gordon Braun je izjavio je da ga je vest o smrti poljskog predsednika šokirala i pogodila.

"Zbog njegove uloge u pokretu Solidarnost i duge i ugledne karijere, prije svega kao ministra pravde, gradonačelnika Varšave i predsjednika Poljske, za njim će žaliti ljudi širom svijeta i ostaće upamćen kao strastveni patriota i demokrata"
, rekao je Braun.

Stejt Department objavio je saopštenje u kojem se navodi: "Ovo je strašna tragedija za Poljsku i pružamo poljskom narodu naše najdublje saučešće".

Ministar spoljnih poslova Španije, koja predsjedava Evropskom unijom, Migel Angel Moratinos je u ime EU uputio "znak solidarnosti i podrške u važnom trenutku za sve Poljake i sve Evropljane".

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen takođe je izrazio saučešće povodom smrti poljskih zvaničnika.
10.04.2010.

U IME PREDSJEDNISTVA BiH I GRADJANA: HARIS SILAJDZIC UPUTIO TELEGRAM SAUCESCA NOVOM VRSIOCU DUZNOSTI PREDSJEDNIKA POLJSKE

 

image Haris Slajdžić / 24sata.info

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić je sa dubokim žaljenjem primio vijest o avionskoj nesreći u kojoj je jutros poginuo Predsjednik Republike Poljske Lech Kaczyński i njegova supruga Maria Kaczyńska, saopšteno je iz kabineta člana Predsjedništva.

Predsjedavajući Silajdžić je u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine i njenih građana uputio telegram sa izrazima iskrenog saučešća Predsjedavajućem Donjeg doma poljskog parlamenta i novom vršiocu dužnosti Predsjednika Republike Poljske Bronisławu Komorowskom, navode Vijesti.ba.

U telegramu se ističe duboko žaljenje zbog ovog velikog gubitka za Republiku Poljsku i njene građane, i izražava se suosjećanje sa poljskim narodom u ovim teškim trenucima.

(24sata.info)

10.04.2010.

TUZLA: MIRNI PROTEST "ZENA SREBRENICE" 11. APRILA

Tuzla: Mirni protest "Žena Srebrenice" 11. aprila

image Tuzla / 24sata.info

24SI - Udruženje građana "Žene Srebrenice" će sutra, kao i svakog 11. dana u mjesecu, mirnom šetnjom od platoa Pinge do Trga žrtava genocida Srebrenice u Tuzli još jednom podsjetiti na zločin nad Bošnjacima koji se desio 11. jula 1995. godine.

Mirnom protestu ovog udruženja pridružit će se Udruženje žena Sumeja iz Tuzle, Asocijacija žena Fatma iz Tešnja, Udruženja žena prijatelji prirode iz Sarajeva, Forum mladih SDP-a Tuzla, Mladi muslimani, Forum mladih pri SDA Živinice, Žene u crnom iz Beograda, kao i mnogi građani Tuzle, najavljeno je iz Udruženja "Žene Srebrenice".

(fena)

10.04.2010.

SASTANAK JOSIPOVIC - LJUBIC: STRATESKI INTERES HRVATA JE DA OSTANU POLITICKI NAROD U BiH

Sastanak Josipović-Ljubić: Strateški interes Hrvata je da ostanu politički narod u BiH

image Božo Ljubić / 24sata.info

24SI - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i lider Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić konstatovali su tokom sastanka u Zagrebu da je strateški hrvatski nacionalni interes da Hrvati ostanu politički narod u BiH.

Na sastanku hrvatskog predsjednika sa delegacijom HDZ-a 1990, u kojoj su bili i zamjenik predsjednika Martin Raguž i potpredsjednici stranke Damir Ljubić i Rudo Vidović, konstatovano je da je taj strateški interes Hrvatske i BiH moguće ostvariti samo ako Hrvati ostanu da žive u BiH i ako se kroz ustavnu reformu izbore za ravnopravnu poziciju.

Ljubić je informisao Josipovića o stanju u BiH, kao i o stanju hrvatskog naroda, te istakao da je "BiH sačinjena od dva entiteta nefunkcionalna država i potencijalna prijetnja stabilnosti, kako unutrašnjoj, tako i regionalnoj", saopšteno je iz HDZ-a 1990.

Ljubić je, takođe, naglasio potrebu bržeg pristupa u NATO i EU, dok je hrvatski predsjednik izrazio apsolutnu podršku dodjeli Akcionog plana za članstvo /MAP/ BiH.

Josipović je rekao da je od strateškog interesa za Hrvatsku što brži pristup BiH u NATO, te istakao da će njegova zemlja podržati selektivne zahtjeve Hrvata za ravnopravnu poziciju sa druga dva konstitutivna naroda.

On je ocijenio da bi bilo dobro da se hrvatski predstavnici, bez obzira na stranačke programe i interese, usaglase oko vitalnih nacionalnih interesa.

Josipović je najavio posjetu Sarajevu i Mostaru naredne sedmice, te obraćanje u parlamentu BiH.

Ljubić je u Zagrebu imao i kraći susret sa premijerom Hrvatske Jadrankom Kosor.

(srna)

10.04.2010.

SASTANAK SILAJDZIC - BOZKURT: PRIDRUZIVANJE EVROPSKOJ UNIJI I NATO-U JE STRATESKI CILJ BiH

 

image Haris Slajdžić / 24sata.info

24SI - Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić primio je  članicu Evropskog parlamenta Emine Bozkurt.

Kako je saopšteno iz Predsjedništva, tokom prijateljskog susreta razgovarano je o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i o svim aktuelnim pitanjima u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, sa posebnim akcentom na proces liberalizacije viznog režima.

Predsjedavajući Silajdžić je rekao da je pridruživanje Evropskoj uniji i NATO-u strateški cilj Bosne i Hercegovine, jer je to put stabilnosti i prosperiteta, ne samo za našu zemlju, nego i za cijeli region.

On je posebno naglasio važnost liberalizacije viznog režima za građane Bosne i Hercegovine, i zatražio ubrzano donošenje odluke o viznoj liberalizaciji, sa obzirom da je Bosna i Hercegovina ispunila sve uslove iz Mape puta.

Predsjedavajući Silajdžić je također istakao važnost implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, i ukazao da aplikaciju Bosne i Hercegovine za kandidatski status u Evropskoj uniji ne treba vezivati za pitanje transformacije Ureda visokog predstavnika.

Iskazavši punu podršku opredjeljenju Bosne i Hercegovine za evroatlantske integracije, Emine Bozkurt je uputila čestitke za ispunjavanje uslova iz Mape puta, i naglasila da bi napori koje je Bosna i Hercegovina uložila u tom procesu trebali rezultirati liberalizacijom viznog režima.

Ona je izrazila spremnost da uloži sve napore kako bi Evropski parlament po ubrzanoj proceduri odobrio liberalizaciju viznog režima za građane Bosne i Hercegovine.

(fena)

10.04.2010.

SLUCAJ "ALZIRSKA GRUPA": OBUSTAVA ISTRAGE PROTIV ZLATKA LAGUMDZIJE

Slučaj "alžirska grupa": Obustava istrage protiv Zlatka Lagumdžije

image Zlatko Lagumdžija / 24sata.info

24SI - Tužilaštvo Kantona Sarajevo, zbog nedostatka dokaza, donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv Zlatka Lagumdžije, Tomislava Limova i više nepoznatih uposlenika Centralnog zatvora Sarajevo i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Glasnogovornica Tužilaštva Jasmina Iftić je rekla da su, Lagumdžija, Limov i više nepoznatih osoba bili osumnjičeni za protivpravno lišenje slobode i povredu ravnopravnosti građana u slučaju "alžirska grupa". Šest osoba arapskog porijekla, tzv "alžirska grupa", uhapšeni su u Sarajevu 2002. godine i prebačeni u Gvantanamo pod optužbom da su spremali teroristički napad na Ambasadu SAD u Sarajevu. Lagumdžiji je u to vrijeme bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH i spočitavalo mu se se da je sudjelovao u nelegalnom izručenju pripadnika "alžirske grupe" američkim vlastima.

(onasa)

10.04.2010.

RASIM LJAJIC: "DEKLARACIJA O SREBRENICI JE KORAK KA POMIRENJU"

Rasim Ljajić: "Deklaracija o Srebrenici je korak ka pomirenju"

image Rasim Ljajić / 24sata.info

24SI - Ministar za rad i socijalnu politiku Srbije Rasim Ljajić izjavio je večeras da je Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici koju je usvojila Skupština Srbije jedan od iskoraka u procesu pomirenja.

"Ipak, ne treba imati iluzije da će jedna deklaracija, dvije, pet, ili koliko god da ih bude doneseno, biti dovoljno da taj proces bude intenzivniji", rekao je Ljajić za Radio-televiziju Republike Srpske.

On je ocijenio da će se u ovom regionu još dugo čekati na to da se kaže da je proces pomirenja uspješno okončan.

Ljajić je rekao da su sve osude u vezi sa Deklaracijom o Srebrenici u RS razumljive, kao i reagovanja koja se odnose na to da ona u svom sadržaju nije dovoljno naglasila težinu zločina.

On je naglasio da je ova deklaracija, koja odražava realnost današnje Srbije, pokazala duboku polarizaciju društva.

"S druge strane rasprava o njoj pokazala je da je to osjetljivo pitanje govora o žrtvama, ratovima i ratnim posljedicama, nažalost, podložno politizaciji", konstatovao je Ljajić, koji je i predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Srbije.

Skupština Srbije usvojila je 31. marta Deklaraciju o Srebrenici, kojom najoštrije osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, i traži i od ostalih država na prostoru bivše Jugoslavije da na isti način osude zločine nad srpskim narodom.

(srna)

10.04.2010.

DVOLICNI MILORAD DODIK

 

 
image Milorad Dodik / ilustracija / 24sata.info

24SI - U bilo kom trenutku, kada odlučim da pogledam bilo koji medij, znam na šta ću naletjeti - na Milorada Dodika. Čovjek koji se vrti na svim kanalima, negdje u pozitivnom, negdje u negativnom kontekstu,...

...toliko mi je dosadio u posljednje vrijeme da zaista samo čekam kako će jednog dana iskočiti iz paštete koju budem doručkovao. Molim Boga da ga maknu više sa ekrana, a opet mi ne uspijeva da ne razmišljam o njemu, da ne analiziram svaki njegov potez, da ne pokušavam zaboraviti i ignorisati sve njegove istinite i predizborne tvrdnje koje čujem svaki dan.

Prije otprilike pola godine sam gledao televizijsku emisiju simboličnog naziva "Da možda ne", na kojoj je tema bila opstanak BiH, i od tada razmišljam šta bi se desilo kad bi se desilo... Da Mile Dodik nije postao ono što je postao. Sve vrijeme, otkako ne mogu prestati razmišljati o ovom čovjeku, pokušavam shvatiti zašto mu je ovo sve trebalo. Zašto mu je trebalo da još više razjedini ovu napaćenu šačicu od nepunih četiri miliona ljudi, zašto svakim danom priča o referendumima i kojekakvim drugim stvarima koje bi u ovoj zemlji izazvale ponovno krvoproliće? Zašto mu treba da kuje floskule o nekakvoj američko - evropsko - bošnjačkoj zavjeri? Zar je moguće da sve to radi iz ličnih interesa, kako mu spočitavaju "neprijateljski" mediji iz Federacije BiH? Možda je mogao danas biti heroj. Možda je mogao ponovno ujediniti Srbe, Hrvate i Bošnjake, tri (ne)prijateljske grupe koje se vijekovima prave što više različiti, a to im ne uspijeva, jer su jednako primitivni. Mogao je Milorad Dodik svu tu svoju negativnu energiju koja isijava iz njega iskoristiti i na drugačiji, pozitivniji način. Mogao je zasukati rukave, otvoriti nova radna mjesta, raditi na poboljšanju životnog standarda, ekonomiji, zbrinjavanju siromašnih i gladnih, na aerodromima koje je obećavao, gradnji države, obnovi posrnulih kompanija itd. Mogao je uraditi mnogo toga pozitivnog, jer smo mu svi vjerovali i nadali se normalnom lideru.

Hajdemo krenuti obrnutim smjerom. Iako je to utopija, pokušajmo zamisliti slijedeću situaciju. Milorad Dodik dolazi na vlast dvije hiljade i neke godine, te uvjerljivo osvaja većinu glasova u Republici Srpskoj. Plaćen inostranim parama, i to istih onih stranaca kojima danas poručuje da ga povuku za onu stvar, leteći na krilima Evropske Unije i Amerike, ulazi u kapitalne projekte, gradi autoputeve, povećava penzije i invalidnine, jača sve javne institucije, otvara nova radna mjesta, smanjuje administraciju i tako štedi na budžetu, a Federaciji BiH preporučuje isti takav koncept, širi toleranciju i ljubav, razgovara normalno, kulturno, civilizovano i nadasve ohrabrujuće. Dolazi na gostujuće utakmice Igokee (kao što je dolazio i u "Teheran" jedno vrijeme i osjećao se vrlo dobro u Skenderiji, jer nije doživio nijedan ružan povik) i osvaja bodove protiv Bosne ili Širokog Brijega.

Nakon narednih izbora njegova stranka osvaja određeni broj glasova i u Federaciji, a sve veći broj izbjeglica se vraća u Republiku Srpsku. Sarajevo bilježi ponovni rast srpskog stanovništva u njemu, jer Srbima upravo Dodik poručuje da treba da se vrate i da je to i njihov grad. Multietnički život se polako vraća u normalne tokove, a upravo Sarajevo, kao prijestolnica, zapošljava ljude iz svih etničkih grupa, a oni se osjećaju lijepo i rado dolaze na svoja radna mjesta u zajedničke institucije, ali i privatne kompanije. Kao kruna pomirenja, ponovno se otvara Zgrada zajedničkih institucija, plaćena grčkim novcem, zemlje koja nije čista obraza gledala na balkanske ratove, ali koja upravo zato ulaže novac i nastoji se oprati. Zgradu otvara ni manje, ni više - nego Milorad Dodik, uz prigodan koncert nekoliko bosanskohercegovačkih bendova, doživljava i prve ovacije i aplauz u Sarajevu. Svi optuženi su odavno u Hagu, a i Mile Dodik je za to zaslužan. Nakon toga, Centar za demokratiju i pomirenje Jugoistočne Evrope, dodijeliće premijeru RS-a, nagradu za pomirenje i ohrabrivanje suživota. Sve se više dešavaju scene kao onomad u Kozluku, kada je Fadil Banjanović Bracika organizovao doček s natpisom, "Dobro nam došao, Premijeru!"

Sa takvim pristupom, čelnicima SDS-a je jasno da s ovakvim srpskim liderom na čelu, nemaju šta tražiti, pa ta stranka odlazi u sunovrat, raspada se i doživljava sudbinu stranke "Žena BiH". Milorad Dodik, kao istinski vođa, na narednim izborima se kandiduje na državnom nivou i postaje premijer države, dok na predsjedničko mjesto dolazi član SNSD-a. U međuvremenu, dio Ustava BiH je promijenjen i sada se neposredno bira samo jedan predsjednik. Recimo da je na to mjesto u ime SNSD-a kandidovan neki političar iz miješanog braka, sa politički korektnim imenom i prezimenom, odnosno što bi jedan bošnjački "intelektualac" rekao, "kopile". To "kopile" je pobijedilo u drugom krugu, ispred nacionalistički orijentisanih protukandidata i dobilo je glasove čak i u dijelovima gdje Srbi nisu većina.

I šta se onda dešava? BiH ima Srbe na dvije najznačajnije pozicije u državi, Dodik je predsjednik najjače stranke, vuk je sit, a ovce na broju. Niko se ne žali, pojava zvana "Naša stranka" se nikad nije ni formirala jer država ide naprijed i za time nema potrebe. Bojan Bajić, Peđa Kojović, Dino Mustafić i ekipa se pridružuju socijaldemokratskim snagama, a predsjednik SDP-a konačno daje ostakvu na to mjesto, uvidjevši da više nema šanse. Ostaje na mjestu predsjednika Bošnjačkog instituta, te na nekoliko fakulteta, gdje se lagano počinje i pojavljivati na predavanjima. Inicijativa novog bh. vođe (jer ovaj narod, nažalost, jednostavno treba vođu, führera, Fidela ili nekog novog Tita) je ujedinjenje sa Socijaldemokratskom partijom BiH, jer, kako je normalno u svim državama na svijetu, socijaldemokrati ne mogu biti razjedinjeni ni po kojem osnovu. SDP i SNSD tako postaju jedna stranka, a možemo je nazvati kako god hoćemo, recimo Građanska partija. GP ubjedljivo pobjeđuje na narednim izborima, a Bosna i Hercegovina ulazi u NATO, te postaje kandidat za Evropsku Uniju, bh. građanima se ukidaju vize, a Srbija, Crna Gora i Makedonija ne mogu držati korak za nama, i pored njihovih silnih nastojanja. U konačnici, 2011. godina se označava kao godina finalnih pregovora, a 2012. godine BiH ulazi u Evropsku Uniju, za početak bez Schengen zone.

Milorad Dodik bi i u ovom scenariju imao milione. Nažalost, kako gornji dio ovog teksta nije ni blizu istine, Premijer RS-a bi mogao doživjeti fijasko, ako je tačna i desetina onoga što mu mnogi stavljaju na teret. Umjesto da se obogati pameću i socijaldemokratskom misli (jer on sigurno nije nacionalista, dokazao je to u ratu, gdje nije imao borbenih aršina), mogao bi vrlo lako: 1. izgubiti na narednim izborima; 2. kako rekoh, ako je išta od optužbi tačno, onda završiti u zatvoru. Njegov narod, u koji se kune i tako slatko zagovara da on, narod, ne živi s drugima u istoj državi, nego upravo na rubu bankrota i gladi, sa penzijicama od 130 KM, neizgrađenim autoputem ni do Gradiške, prodatim telekomom, nepostojećim južnim aerodromom (iako Vlada RS-a ima svoj vlastiti avion, koji može sletjeti samo - u Banju Luku), uništenom rafinerijom i opustošenim kapitalom na svim poljima. Pošto mu je vjerovatno jasno da bi svaki eventualni rat, svako iz ove zemlje ponovo izgubio, Dodik često pokušava smiriti tenzije, izjavama o "mirnom razilaženju", o tome "kako rat nije opcija" i sl. To bi vjerovatno bio posljednji udarac, prvenstveno srpskom narodu, koji bi tada pao niže nego što ga je svojevremeno doveo Milošević. Papagajsko ponavljanje imena entiteta u svakom mogućem intervjuu ili izjavi za medije će mu, nažalost, vjerovatno ponovo pomoći na izborima, bez da više iko zna šta to sve predstavlja i kuda vodi, jer i dalje će ljudi koji putuju iz Lukavice na Pale, stopirati i čekati prevoz privatnim automobilima, umjesto da se voze redovnim gradskim linijama.

A mogao je biti novi ujedinitelj, skoro k'o Tito. Mogao je ući u istoriju i napraviti prvu pozitivnu revoluciju na ovim prostorima. Tada ga niko ne bi pitao gdje su milioni i tada bi opet mogao sinu dati tri miliona maraka za uzgoj jabuka. Ovog, ali i svih drugih tekstova protiv njega, ne bi ni bilo, a ja bih sada možda pisao reportažu iz Albanije, kojoj bismo u tom slučaju i fizički i mentalno još uvijek bili zapad. Ovako, teško da ćemo ostati još koju godinu ravni njima. Prestižu nas brzinom svjetlosti.

Bez obzira na sve, siguran sam da čak ni sada nije kasno da se ovaj čovjek unormali i da počne graditi bolji život svima nama, kad već trenutno ima takvu moć. Pa da onda možemo graditi "Građansku partiju".

Mirza Softić
"6yka"

(24sata.info)

09.04.2010.

PRVI BOSANSKOHERCEGOVACKI FILM O SREBRENICI: ZENE SREBRENICE UCESTVOVALE U SNIMANJU

Prvi bosanskohercegovači film o Srebrenici: Žene Srebrenice učestvovale u snimanju

image Srebrenica / 24sata.info

24SI - U Goraždu već neko vrijeme traje snimanje filma o Srebrenici za koji scenario i režiju potpisuje Ahmed Imamović. Film se najvećim djelom snima na lokacijama u ove dvije bivše enklave.

Na snimanje prvog bosanskohercegovačkog igranog filma o Srebrenici, danas je u Goražde doputovalo 156 žena Srebrenice.

Kako Fena nezvanično saznaje, film se bazira na životu žena Srebrenice koje i 15 godina poslije rata, obilaze masovne grobnice tražeći posmrtne ostatke svojih najmilijih, sinova, muževa i braće. Na mostu Alije Izetbegovića i Trgu Branilaca danas su snimljene scene u kojima učestvuju žene Srebrenice koje su direktne žrtve genocida.

Ženama Srebrenice danas se u Goržadu pridružila i Milanka Dragar, Slovenka koja piše knjigu o Srebrenici.

“Došla sam da odam počast tim nevinim žrtvama i nadam se da će buduće generacije znati čuvati BiH koja je za mene sveta zemlja", kazala je Dragar

Na zajedničkom ručku u Domu mladih Centra za kulturu Goražde, žene Srebrenice danas su ugostile članice Sekcije za očuvanje tradicije i običaja koja djeluje pri Ansamblu narodnih igara I pjesama Centra za kulturu.

Fena nezvanično saznaje da bi prvi bosanskohercegovači igrani film o Srebrenici premijerno trebao biti prikazan 11. jula kada će u Srebrenici biti klanjana i dženaza žrtvama srebreničkog genocida.

(24sata.info)

09.04.2010.

VELIKI BROJ BH. POLITICARA NA SPISKU BRANITELJA HRVATSKE

Veliki broj bh. političara na spisku branitelja Hrvatske

Dragan Čović

09.04.2010.
Otkrivanje Registra branitelje Hrvatske izazvalo je jučer veliku pažnju i među bh. Hrvatima. Nakon afere u kojoj je otkriveno da je zamjenik predsjednika HDZBiH i dopredsjednik Predstavničkog doma Parlamenta BiH Niko Lozančić deset godina nezakonito primao hrvatsku vojnu penziju mnogi su se zapitali ko se sve nalazi u braniteljskom registru i da li je osnovano stekao taj status koji mu donosi visoke mjesečne naknade i druge beneficije u Hrvatskoj.

Na spisku hrvatskih branitelja nalazi se i ime predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. U Registru, navodno, postoje dvije osobe sa tim imenom. Jedna je bila pripadnik 11. brigade Hrvatske vojske iz Rijeke, a druga 156. domobranske pukovnije iz Makarske. Za Čovića koji je zaveden u Registru branitelja, između ostalog, kaže se kako je u domobranskoj pukovniji proveo četiri godine, od 1991. do 1995. godine. Podsjetimo da je aktealni predsjednik HDZ-a BiH u to vrijeme bio direktor „Sokola“.

Ako su tačni podaci Registra branitelja, i aktuelni ministar finansija BiH Dragan Vrankić, koji je rođen u Čapljini, također prima naknadu kao ratni pripadnik 106. domobranske pukovnije iz Metkovića. Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota:

„Mogu kazati u ime dužnosnika HDZ-a, ni gospodin Čović, ni gospodin Vrankić, a niti drugi niti primaju naknadu, niti su ikad bili pripadnici raznoraznih domobranskih pukovnija iz mjesta u Republici Hrvatskoj.“


U Registru branitelja navedeno je ime Nike Lozančića koji je u riječkoj pukovniji proveo četiri godine. Da li je riječ o istom Lozančiću, dopredsjedniku HDZ-a BiH i bh. parlamentarcu kojeg Općinski sud u Zagrebu tereti da je 10 godina nezakonito primao hrvatsku vojnu penziju jer je osiguran kao parlamentarac, u HDZ-u nismo saznali. Inače, Lozančić je početak rata u BiH dočekao kao policajac u Stanici javne bezbjednosti Kakanj.

Na istom spisku Registra branitelja nalaze se i federalni ministar poljoprivrede Damir Ljubić, zastupnik u državnom Parlamentu Martin Raguž, članovi HDZ-a 1990, zajedno sa predsjednikom stranke Božom Ljubićem. Veso Vegar, glasnogovornik HDZ-a 1990:

„Ono što možemo tvrditi sa velikom vjerojatnoćom je da se oni ne nalaze u tom registru jer nemaju iskaznicu hrvatskih branitelja.“

U BiH se radi na indeksu branitelja


Vinka Zorića, također državnog zastupnika, godinama se prozivalo za vojnu penziju u Republici Hrvatskoj. Zorić, kako kaže, s ponosom priznaje da ima status hrvatskog branitelja, da se nalazi u Registru, ali da penziju ne prima:

„Ja čak dijelom imam i staž u Hrvatskoj vojsci, tako da to uopće nije sporno.“


Veliki broj bh. političara u indeksu branitelja, Zoran Zovko, predsjednik mostarske HVIDRE, nije želio komentirati. Podsjetio je da prema zakonu Republike Hrvatske nije izvršena jasna kategorizacija ko može biti branitelj, zbog čega su zloupotrebe moguće:

„Tko je god učestvovao tri dana on postaje hrvatski branitelj, znači ostvaruje status svojim učešćem od tri dana, tako da neko može biti tri i 15 dana i onda se računa u hrvatskog branitelja.“

Od predsjednika mostarske HVIDRE doznajemo kako se i u BiH radi na indeksu branitelja i boraca, kojim boračka udruženja nisu zadovoljna. Naime, prema postojećem rješenju borci i branitelji u indeks će biti uneseni abecednim redom, dok udruženja predlažu da to bude ispod jedinica:

„Mi tražimo tačno da se kaže da je Zoran Zovko bio pripadnik 1. bojne, pa kasnije 2. brigade, da je onda bio tu i tu. Znači, svaki od nas ima taj ratni put.“

Prema nezvaničnim podacima, u Hrvatskoj vojsci status hrvatskog branitelja im oko 15.000 osoba iz BiH. Na spisku su i odbjegli bivši predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, bivši zapovjednik zloglasne Kažnjeničke bojne general Stanko Sopta, bivši ministar obrane tzv. Herceg-Bosne Vladimir Šojić, ali i predsjednik bh. pravaša Zvonko Jurišić, te Stranke Radom za boljitak Jerko Ivanković. Navedene osobe spominju se kao pripadnici jednica Hrvatske vojske iz gradova poput Rijeke, Makarske, Splita, pa čak i Belog manastira.

Više o spisku branitelja u tekstu:
'Paraobavještajno podzemlje' objavilo spisak veterana?
09.04.2010.

VESLI KLARK: RATKO MLADIC MORA SE NACI PRED LICEM PRAVDE

Klark: Ratko Mladić mora se naći pred licem pravde

Vesli Klark, 07. april 2010.

09.04.2010.
Nikola Krastev

Samo par bivših vojnih lidera ima više direktnog iskustva sa Balkanom od Veslija Klarka (Wesley Clark), koji je bio vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi tokom krize na Kosovu. U intervjuu za RSE Klark se osvrće na izazove regiona onda i sada.

RSE: Vojna operacija NATO-a 1999. godine na Kosovu je bila izvršena iz humanitarnih razloga – da se sačuva etnička grupa kojoj je pretilo istrebljenje. Ipak, operacija je bila kritikovana mnogo više nego druge NATO operacije. Kako biste ovo objasnili?

To nije bila samo humanitarna akcija, to je bila akcija za sprečavanje humanitarne katastrofe koja je počela da se odvija pred našim očima.
Klark:
Akcija 1999. godine je bila preduzeta, jer smo mogli da vidimo da je počinjala da se ponavlja poznata šema etničkog čišćenja na Balkanu. I upravo ta sličnost je ubrzala NATO da preduzme akciju. To nije bila samo humanitarna akcija, to je bila akcija za sprečavanje humanitarne katastrofe koja je počela da se odvija pred našim očima.

RSE: Kosovo je danas možda jedno od najnazadnijih mesta u Evropi zbog raširene korupcije, velikog siromaštva, organizovanog kriminala, trgovine drogom, etničkih tenzija. S obzirom na njegovo trenutno stanje, da li mislite da su akcije preduzete 1999. godine opravdane? 

Klark: Ono što se dešavalo 1999. je urađeno kako bi se sprečilo etničko čišćenje od strane Srba koje bi "zapalilo" Balkan i uzrokovalo propast misija kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Makedoniji. Znači, da, i iz jedanaestogodišnje perspektive kada pogledam unazad na događaje kažem “da”, uradili smo pravu stvar tih dana.

Mnogo ljudi u Srbiji shvata šta je Mladić učinio

RSE:  Lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, nije bio saradnik Radovana Karadžića tokom ratova devedesetih, ali je prihvatio njegove ideje o posebnosti Srba.  On nema jugoslovensku vojsku da podrži svoje ideje, ali sada uspeva da destabilizuje Bosnu i Hercegovinu preteći otcepljenjem. Da li je moguće da se napravi prečica za pristup BiH NATO-u, i ako postoji – da li je to lek protiv pokušaja destabilizacije zemlje?