Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

25.08.2016.

MEHMED BAŽDAREVIĆ OBJAVIO SPISAK ZMAJEVA ZA SUSRET SA ESTONIJOM

Mešina lista bez iznenađenja : Baždarević objavio spisak Zmajeva za susret sa Estonijom

August 25. 2016.

MesaB61

Selektor nogometne reprezentacije BiH Mehmed Baždarević objavio je spisak nogometaša za predstojeće susrete kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo za Rusiju, odnosno za utakmicu protiv Estonije.

Na spisku su tri golmana i 23 igrača.

Golmani: Asmir Begović, Ibrahim Šehić, Jasmin Burić

Odbrana: Ognjen Vranješ, Ermin Bičakčić, Sead Kolašinac, Senad Lulić, Emir Spahić, Toni Šunjić, Ervin Zukanović, Marin Aničić i Edin Cocalić.

Vezni red: Miralem Pjanić, Haris Medunjanin, Mario Vrančić, Danijel Miličević, Edin Višća, Haris Duljević

Napadači: Edin Džeko, Vedad Ibišević, Armin Hodžić i Milan Đurić.

Selektor je također pozvao i Matea Sušića, Gojka Cimirota, Srđana Grahovca i Tomislava Tomića.

“Neće biti nimalo lako. Trebamo sve učiniti da taj prvi korak bude jak i da ostavimo povoljan rezultat. Neće biti nimalo lako, ali moramo biti spremni na jednu veliku borbu”, kazao je Baždarević.

Utakmica protiv Estonije igra se na Bilinom Polju 6. septembra.

(Kliker.info)

/////////////////////
////////////////////////

Slobodan Vasković : Širi Kontekst, Dodikov Niz i Izgubljena Goveda

August 25. 2016.

trio
1.
PIK se nije sastao, jer nije usaglasio stav oko Dodikovog referenduma. Nije to vijest koja raduje.
Trgovina je na djelu. Našim glavama.
I one u toj trgovini neće dobro proći.
2.
I Toma Nikolić na to, posredno, ukazuje. Sve on fino o referendumu i isključivoj odgovornosti vlasti u RS za njega, a onda odjednom “Širi Kontekst” na koje bi vlasti RS trebalo da misle.
Širi Kontekst je Srbija, Kosovo, ZSO, RS, bezbjednosna situacija…
Ništa u Širem Kontekstu nije pozitivno za Srbe.
Održite referendum i nećete imati ni uži, a kamoli Širi Kontekst.
3.
Onda čitam “Politiku”. U njoj je tema referenduma – datum Dana Republike – okvalifikovana “kao manje značajna sama po sebi i više je simboličkog karaktera”.
Spuštanje Dodikovog “Dana D” na najniže moguće grane. Simbolične.
Srbija bi da opere ruke od Dodika i referenduma. Rekao bih Pilatovski.
Neće ići, Bato.
4.
Nekritička podrška Nikolića i Vučića Dodiku dovela je do zatiranja “Šireg Konteksta” i nabijanja N&V u mišiju rupu.
Nikolić i Vučić više ne diriguju Dodikom, kako im se to činilo donedavno. Sada on diriguje njima. I prži ih lagano na roštilju.
5.
Nikolić i Vučić potcijenili su Dodika i njegovu spremnost da sve uništi, ako je potrebno, kako bi spasao sebe.
Osim što je uništio RS, sada uništava spoljnopolitičke prioritete Srbije, kompletnu liniju te politike, šanse Srba na Kosovu… I, naravno, Širi Kontekst, u kojem dodatno slabi pozicije Srbije na međunarodnoj političkoj sceni.
6.
Nikolić i Vučić sebe su precijenili u odnosu spram Dodika: smatrali su da ga imaju u šakama, a on im se izmigoljio i njih stavio u svoju funkciju.
Odbrana “Širim Kontekstom” i minimiziranjem referenduma je presmiješna. I prejadna, Nikolić i Vučić pojma nemaju šta sad da rade sa Dodikom, a da sebe ne uruše do kraja.
Bagatelisanje cijelog slučaja samo je dokaz kukavičluka BG Dvojca, njihovih političkih promašaja do nivoa Pobačaja.
7.
Dodik se “nasahranjivao” BG političara: Miloševića…, Tadića, Koštunicu, Cvetkovića, Dačića…, a sada je došao na red da “nariče” nad Vučićem i Nikolićem.
8.
Prosto je nevjerovatno da Vučić i Nikolić nisu na vrijeme shvatili da su dio “Dodikovog Niza”, formule po kojoj on stalno opstaje, a oni u BG stalno nestaju.
9.
Dodik je u toj formuli konstanta, a Braća iz BG promjenjiva.
10.
Konstanta je politički izraubovana i pri kraju, ali je našla izvorišta da “pod sebe” strpa još dvojicu iz BG.
Teško da će ih do kraja zatrpati, ali je, svakako, uspio pokazati koliko Nikolić i Vučić nemaju nikakve politike, vizije, platforme… koliko su konfekcijski i ništa više od toga.
Bar nešto pozitivno od referenduma koji je kama nad Srbima.
Dodik je kamu potegao, jer vjeruje da će ga to spasti.
Neće, ali će Narod biti satrven. Standardna procedura.
11.
U Brčkom nema referenduma. Nije li to dokaz slabosti Republike Srpske i samog Dodika?!
Naravno da jeste, ali od kakofonije izjava plaćenih korisnih idiota kako da to Narod shvati?! Nikako.
12.
“Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je drugostepenu presudu po kojoj entitet Republika Srpska mora nekretnine koje čine objekti ministarstva odbrane u Han Pijesku uknjižiti kao svojinu države BiH”, saznaje Žurnal od dobro obavještenih izvora iz pravosuđa.
Osim Brčkog, ode i vojna imovina u Han Pijesku. Baš sada, u jeku priprema za referendum!!!
Što pripreme dalje odmiču, RS je sve manje i manje. Sve više mi se čini da je 25. septembar baš predaleko.
13.
I šta će sada Dodik i Režim?
Oglasiti Sud BiH nenadležnim? Ili će raspisati referendum o radu Suda i Tužilaštva BiH? Odluka već postoji.
Ili će oružjem braniti kasarne?!
Podviće rep.
14.
Dodik je najveći srpski nacionalni problem. I najveći srpski neprijatelj, koji je uspio da za samo nekoliko dana iz njenog sastava isknjiži Brčko i dio opštine Han Pijesak.
Nastaviće on u tom pravcu.
15.
Ovom odlukom Suda BiH, put prema NATO je otvoren.
Ja sam za taj put, ali ja se ne pitam.
Pita se Dodik. I pitanje je kako će on sada sve to da obustavi? Još jednim referendumom?!
Dodik je zaista tragikomičan. Jedino su od njega otužniji Nikolić i Vučić. U Širem Kontekstu. I naravno Džej Ivanić!
16.
Referendum je i Odvlačenje pažnje. 
Svi o referendumu, niko o besparici i sve bjednijem položaju stanovništva.
Svi o referendumu, niko o pljačkama, a ni govedima.
A goveda su baš bitna.
17.
Posebno ona sa “Farmlanda”, firme koju vode Dodikovi prijatelji biznismeni iz Hrvatske.
I koji su napustili “Farmland”. Nema ih više tamo u kancelarijama, u kojima nema ništa. Ni u Širem Kontekstu.
18.
Nema ni goveda, muznih krava, posebno ne 1.200 grla, kako se tvrdilo u martu ove godine.
Ostalo je oko 600 raga, proguljene kože od gladi.
19.
Nema ni deset miliona KM koje je RS uložila u “Farmland” još 23.09.2009. godine preko Robnih rezervi.
Od toga je “Farmland” trebalo da kupi 500 junica za pet miliona KM, a pet miliona im je dato za hranu za junice. Što će reći onako, da im se nađe.
20.
“Farmland” je trebalo da prethodnih godina isporučuje telad Robnim rezervama. U proteklih sedam godina to je tačno 596 grla. Nije isporučeno nijedno. Niti postoje.
21.
Imam kompletnu dokumentaciju o ovoj pljački, koju je režirao i izveo Dragan Vasiljević, odobrio Milorad Dodik, za koju zna Željka Cvijanović i o kojoj ne smije da pisne Stevo Mirjanić Metuzalem.
Dokumentaciju neću objaviti, nebitna je. Bitan je referendumski listić.
Zbog Šireg Konteksta, u kojem su nestali naši milioni, naša goveda, a nestaće i sve ostalo.
Slobodan Vasković (Blog)
////////////////////////

Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH : U slučaju privremene mjere odgađa se referendum u Republici Srpskoj !

August 25. 2016.

ustavni (1)

U slučaju donošenja privremene mjere Ustavnog suda BiH, RS će morati prolongirati referendum – rekao je danas predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.

Plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj bi se trebao razmatrati zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, te predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Safeta Softića i zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Šefika Džaferovića o donošenju privremene mjere u smislu osporavanja održavanja referenduma u RS-u o 9. januaru kao Danu Republike Srpske zakazanog za 25. septembar trebala bi biti održana u drugoj polovini septembra.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman u razgovoru za Anadoliju rekao je kako prema odredbama Pravila Ustavnog suda BiH kada postoji zahtjev za privremenom mjerom Ustavni sud BiH je obavezan hitno postupati.

”Čak i kada se radi o pitanjima ove vrste, također, Ustavni sud BiH je obavezan kao što je i sve uostalom što prije rješavati, a u konkretnom slučaju imajući u vidu tajming i određene odluke koje su donesene, prije svega, u vezi sa provođenjem referenduma, očigledno je da je ovo situacija u kojoj bi Ustavni sud BiH jednostavno morao to hitno rješavati”, rekao je Ćeman.

On je za Anadoliju potvrdio kako je pokrenuo neke aktivnosti da provjeri da li je moguće prije kraja septembra, odnosno prije 29. i 30. septembra, kada ima već određeni termin za plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, na kojoj će se ići po tačkama dnevnog reda koje su predviđene za taj termin, održati još jedna prije.

Dogovori o plenaronoj sjednici prije 25. septembra

”Razmatramo da li je moguće obzirom na to da ovo treba da odluči plenarna sjednica, da je održimo prije tog datuma, a to znači prije i samog 25. za koji je najavljen referendum. Čekam očitovanje kolega sudija i najvjerovatnije, ali o tome tek treba da donesemo odluku, zavisno od mogućnosti prisustvovanja sudija, moglo bi se desiti da održimo plenarnu sjednicu i razmotrimo zahtjev za privremenim mjerama prije toga. Moguće je i da bismo, odnosno morali bismo odlučiti i o zahtjevu za preispitivanje odluke iz novembra 2015. godine”, rekao je Ćeman.

Predsjednik Ustavnog suda BiH rekao je da bi svako eventualno nepoštivanje privremene mjere kojom bi se eventualno zatražilo prolongiranje održavanja referenduma do konačne odluke Ustavnog suda BiH moglo sasvim izvjesno kazati da bi to bio udar na ustavnopravni poredak BiH.

”Nama iz Ustavnog suda BiH, kada god to spomenemo, kaže se da mi na taj način vršimo pritisak i prijetnje, ali zapravio mi konstatujemo ono što je fakat, a to je da neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo. I kada sud utvrdi to on je iskoristio jedini mehanizam koji mu stoji na raspolaganju i na neki način odgovornost i obavezu za to, krivično-pravni aspekt, ukoliko ga ima, prebacio na nadležno tijelo, a to je Tužilaštvo. Prema tome, ako bi se, a ja neću prejudicirati ništa, no ako bi se desilo da se donese privremena mjera u vezi s tim koja bi podrazumijevala odgađanje dok se ne riješi u meritumu, onda svako drugo ponašanje bi bio udar i na ustavnopravni poredak i, naravno, da predstavlja nepoštivanje Ustavnog suda, odnosno odluka, a to onda ima svoju krivično-pravni kontekst”, rekao je Ćeman.

Predsjednik Ustavnog suda BiH komentirao je i česte navode kako ta pravosudna institucija ”nema pravo razmatrati i osporavati akte nižih organa vlasti u BiH”.

”To pitanje je više puta do sada postavljano i Ustavni sud BiH ima po tom pitanju razvijenu određenu praksu. Bilo je slučajeva kada je prihvatio dopustivost, ocijenio da je dopustivo razmatrati određene zahtjeve mada nije bilo riječi o ocjeni ustavnosti zakona nego nekog drugog akta, odluka nižih administrativnih jedinica međutim. To je uvijek da tako kažem faktičko pitanje oko kojeg Ustavni sud BiH, prije svega, mora donijeti odluku, a to je pitanje dopustivosti. Ja iz vrlo pricipijelnih razloga ne bih sada htio prejudicirati, ali mogu reći da će se, naravno kada dođe vrijeme da se o tome odlučuje u meritumu, prvo pitanje na koje Ustavni sud mora odgovoriti, odnosno postavit će se pitanje dopustivosti. Kakav će sud stav zauzeti, ja ne znam, na bazi dosadašnje prakse moguće je da će biti i shvatanja i za i protiv, ali odluka suda podrazumijeva najmanje pet glasova u jednom ili drugom smislu za ili protiv”, pojašnjava Ćeman.

Tendenciozne i providne ocjene o preglasavanju

Predsjednik Ustavnog suda BiH navodi da su ocjene kako je sud odluku o 9. januaru kao Danu RS-a donio preglasavanjem vrlo tendenciozne i providne.

”Te konstatacije i prozivanja da je odluka Ustavnog suda donesena preglasavanjem ne stoje, zato što nije to jedina odluka u kojoj je rezultat bio kakav jeste, sa dovoljnim brojem glasova, da se odluka smatra odlukom Ustavnog suda BiH. Ali, ako se spočitava da su Bošnjaci i stranci zapravo preglasali ostale kolege dešavalo se u niz slučajeva da su Bošnjaci, iako mi nismo kao to, nego kao sudije, bili u manjini i niko taj aspekt posebno ne problematizira, jer se smatra da je to odluka Ustavnog suda BiH, pa bili njome zadovoljni ili ne. Prema tome, ne radi se o preglasavanju, radi se o tome da su sudije u okviru svoga sudijskog i stručnog integriteta zauzeli stav, odluku kakvu su donijeli i to tako treba prihvatati”, kaže Ćeman.

Simptomatično je, navodi Ćeman, da iz RS-a taj argument potežu samo onda kada im neka odluka ne ide u prilog, odnosno kada se sa njom ne slažu.

”A, bilo je bezbroj odluka koje imaju vrlo široku percepciju i zanimanje javnosti, ali s kojom su oni zadovolji i onda nisu ukazivali na principijelnost i nepristrasan rad sudije nego se to jednostavno prešuti. Jednostavno, radi se o neprincipijelnim prigovorima i ja se na to ne bih osvrtao bez obzira na to što naravno takav priostup opterećuje klimu i utiče na autoritet Ustavnog suda BiH”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH.

(Kliker.info-N1)

///////////////////////////

Zamjenik načelnika Vrhovne komande Armije RBiH : U 78 godini u Sarajevu preminuo general Stjepan Šiber

August 25. 2016.

Stjepan_Siber

Penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine Stjepan Šiber preminuo je danas u Sarajevu u 78. godini života.Ovu tužnu vijest, za Radiosarajevo  potvrdili su članovi njegove porodice.

Stjepan Šiber je rođen 20. juna 1938. godine u Gradačcu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega odlazi u Ljubljanu gdje završava Vojnu akademiju. Potom postaje aktivni oficir JNA, koji je kroz niz unapređenja, 1992. godine došao do čina pukovnika JNA.

U aprilu 1992, sa početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, Stjepan Šiber se stavlja na raspolaganje Republici Bosni i Hercegovini čiji organi ga postavljaju za zamjenika načelnika/komandanta Štaba Vrhovne komande Armije RBiH.

Šibera 1993.godine Predsjedništvo RBiH unaprijeđuje u čin generala Arije RBiH te ga šalje u diplomatiju kao vojnog atašea u Švicarskoj.

Stjepan Šiber ostaće upamćen kao dio multinacionalnog rukovodstva Armije Republike BiH (Sefer Halilović, Jovan Divjak, Stjepan Šiber) koje je u potpunosti egzistiralo do kraja 1993.godine.Informacije o komemoraciji i sahrani generala Šibera bit će saopćene naknadno.

(Kliker.info-Radiosarajevo)

25.08.2016.

ZORAN MILANOVIĆ POKAZAO SVOJE PRAVO LICE PREMA BiH: ISPLIVAO SKRIVENI TUĐMANIZAM

U BiH šokirani Milanovićevim izjavama: Isplivao skriveni tuđmanizam


Image result for Zoran Milanović

Zoran Milanović

////////////////////////////

Bosanskohercegovačka javnost zgrožena je izjavama koje je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši hrvatski premijer Zoran Milanović dao o Bosni i Hercegovini, u razgovoru sa bivšim pripadnicima Hrvatske vojske.

On je izjavio da Bosna i Hercegovina nije država, a trenutno stanje nazvao je pogrdnim imenima. I ne samo to. Milanović je otišao i korak dalje, pa je kazao da u slučaju otcjepljenja Republike Srpske, "Hrvate neće ostaviti Bošnjacima".

Sve ovo je razlog zbog kojeg se u Bosni i Hercegovini od državnog vrha traži da Zorana Milanovića proglasi "personom non grata". U prilog tome, univerzitetski profesor Enver Kazaz kaže da je nedopustivo da Milanovićeve izjave prođu "nekažnjeno".

"Milanović je nacionalist i to njegove izjave pred demobilisanim borcima potvrđuju. Kao takav u tom trenutku na najgori način se odnosi prema Bosni i Hercegovini kao suverenoj državi i pokazuje jasne imperijalne ambicije da bi on rado upravljao Bosnom i Hercegovinom. Jednom riječu, rekli bismo za Milanovića da je Tuđman u malom izdanju. Jasno je da bi Milanović u svakoj ozbiljnoj zemlji bio proglašen nepoželjnom osobom", kaže Kakaz.

I dok se mnogi čude kako je moguće da ovakve izjave dolaze od osobe koja je lider socijaldemokrata, Slavo Kukić, profesor sa mostarskog Sveučilišta, kaže za naš radio da nije iznenađen ovakvim istupom. Kukić navodi da nikada nije vjerovao u socijaldemokratizam lidera hrvatske ljevice. Iako se, prema Kukićevim riječima, u ovom slučaju radi o predizbornoj retorici upućenoj demobilisanim borcima, Milanovićeva izjava je neprihvatljiva.

"Bez obzira na taj način obraćanja biračkom tijelu, on iznosi ocjene koje su za Bosnu i Hercegovinu na ravni onoga što u posljednjih godinu dana poručuje Vučić, čak, su i izvan tog konteksta. Ako se hoće obraćati Bosni i Hercegovini, neka pozove hrvatske firme da ovdje investiraju i time spriječe odlazak Hrvata u svijet", navodi Kukić.

I profesor Esad Bajtal kaže da predizborna retorika ne oslobađa Milanovića krivice za izgovoreno. Bajtal, istovremeno, navodi da ovakve izjave mogu biti opasne, i da bez obzira što se radi o socijaldemokrati, nema bitne razlike između onogoga što zastupa SDP i onoga što zastupa HDZ u Hrvatskoj.

"Ta izjava je jasna, ona još nije oslobođena onih veza sa velikodržavnim projektom kojeg je postavo Franjo Tuđman na hrvatsku javnu i političku scenu", kaže Bajtal.

Na naše pitanje ko treba reagovati na ovakve istupe, Bajtal odgovara:

"Dragan Čović tvrdi uporno da je ovo njegova domovina, on bi trebao po logici stvari, samo činjenicom da je u Predsjedništvu BiH, da reaguje u nekom kritičkom pravcu. Trebali bi i drugi da to učine, cijelo Predsjedništvo BiH, ukoliko je iskreno u svom pogledu na ovu zemlju, to je njihova dužnost. Možete misliti šta god hoćete, ali u tom međudržavnom odnosu morate biti jasno opredijeljeni za vlastitu državu. Tu ne smije biti dilema", poručuje Kazaz.

//////////////////
/////////////////////////////
////////////////////

Karikature Predraga Koraksića Coraxa - Radio Slobodna Evropa


////////////////////////////////////////////
////////////////////////

BH. RUKOMET VRATITI NA PRAVI PUT: Predstavljen izbornik rukometnih 'Zmajeva' Bilal Šuman (FOTO) - 3

BH. RUKOMET VRATITI NA PRAVI PUT: Predstavljen izbornik ...

///////////////////

STVARNA POZADINA ČOVIĆEVOG PISMA: Strah od 'institucionalne ugroženosti' kladionica!

STVARNA POZADINA ČOVIĆEVOG PISMA: Strah od 'institucionalne ...

///////////////////////////////

//////////////////////

CRNADAK OSUĐUJE PONIŽAVANJE BiH: 'Milanović primitivizmom sve više podsjeća na Dodika'

CRNADAK OSUĐUJE PONIŽAVANJE BiH: 'Milanović primitivizmom ...

///////////////////////

ntervjui

//////////////////////////////////////


///////////////////////////////////////////////


emirprvi

Emir Suljagić Upozorava : Referendum o Srebrenici nije dovoljan

Prije nešto više od tri godine, dok su se roditelji djece iz Nove Kasabe smrzavali u šatoru ispred zgrade OHR-a, na sastanku održanom u Sarajevu, u hotelu Evropa, posvađao sam

///////////////////////

milanovic

Milanović o Bosni i Hercegovini : To nije država, tamo nemaš s kim razgovarati (Audio)

Jutarnji list iz Hrvatske u posjedu je snimke sastanka Zorana Milanovića sa predstavnicima branitelja o primjeni srbijanskih zakona o univerzalnoj juridistikciji i napetosti koja je nastala između država. Predsjednik SDP-a je [...
24.08.2016.

ŠTA SE IZA BRDA VALjA U OVOJ PREVARENOJ DRŽAVI ?

Šta se iza brda valja u ovoj prevarenoj državi?

Zlatko Dizdarević

Autor
22.8.2016.


Image result for zlatko dizdarevic

//////////////////////////////

Izdvajamo

  • Pretpostavljam da ljude u Hrvatskoj, u ovom času, ponajmanje interesira koja je to priča povodom koje visokopozicionirani mudraci međunarodne zajednice u BiH imaju potrebu da nam šalju poruke o notornim i temeljnim pravnim kategorijama pozivajući se dirljivo na logiku. I to tamo gdje je ta »logika« već dovedena do šprdnje – takozvanim institucionalnim odlukama jednog dijela države. No, priča može biti zanimljiva iz sasvim drugih razloga koji doista imaju ozbiljnu poveznicu ne samo sa Bosnom i Hercegovinom i njenim građanima, već koliko sutra i sa svima u susjedstvu, ili u »regionu«, kako to naleže terminologija u novoj hrvatskoj diplomaciji. Jer, riječ doista nije više o eufemizmima, već o realnosti koja korak po korak gura prema – Pandorinoj kutiji!
  • /////////////////////////////////////

Šta to svi oni, zapravo, rade i šta provociraju na razne načine sa istim posljedicama. Tvrdeći da nisu isti. Proizvode stalne sukobe i mržnju jer na tome hrane svoj opstanak znajući da im niko neće ništa, makar to bilo kobajagi nelogično. A sasvim je logično. Bez sukoba i mržnje njih nema. Treniraju Bosnu i Hercegovinu uporno, predizborno i postizborno, ne bi li postala nešto što se može – objesiti mačku o rep, pa njome vladati podijeljeno na tri! Ostalo su finese. Domaće i inozemne. Logika u svemu tome više nije tema.

Velika nesreća moje generacije, onih starijih u raji, jeste što nam nikakvo novo iskustvo, uz ono pameti što imamo, ne može potisnuti do kraja logiku na kojoj smo odrasli i koja je potpuno odmaknuta od novih rezona koji su mjera navodno velike pameti. Možda nam to nije kompliment ali, jeste realnost iz koje se ne može. Eto to mi je palo na pamet čitajući minule srijede izjavu Valentina Inzka, Visokog predstavnika tzv. međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, povodom svekolike drame što se iza brda valja u ovoj prevarenoj državi. Prevarenoj izvana i prevarenoj iznutra. On, naime, nalazi za shodno kazati kako »nije logično da niži sud u jednom od dva entiteta u BiH presuđuje o odlukama višeg suda na državnom nivou…« Povodom činjenice da je to već urađeno. Čuj kategorije, »nije logično«. I šta ćemo sad sa tim što nije logično, a ruši i pravo i državu i svaku dalju logiku u vezi sa time, u nas i u svijetu! Svaka čast predstavniče onih koje predstavljaš. I još kaže predstavnik tim povodom kako, valjda ipak, »…postoji mogućnost da je došlo do neke odluke u vezi sa time u susretu Bidena i Vučića u Beogradu…« Pravi temelj i garancija za očuvanje logike, sistema i zakona u državama unaokolo, nema šta.

Pretpostavljam da ljude u Hrvatskoj, u ovom času, ponajmanje interesira koja je to priča povodom koje visokopozicionirani mudraci međunarodne zajednice u BiH imaju potrebu da nam šalju poruke o notornim i temeljnim pravnim kategorijama pozivajući se dirljivo na logiku. I to tamo gdje je ta »logika« već dovedena do šprdnje – takozvanim institucionalnim odlukama jednog dijela države. No, priča može biti zanimljiva iz sasvim drugih razloga koji doista imaju ozbiljnu poveznicu ne samo sa Bosnom i Hercegovinom i njenim građanima, već koliko sutra i sa svima u susjedstvu, ili u »regionu«, kako to naleže terminologija u novoj hrvatskoj diplomaciji. Jer, riječ doista nije više o eufemizmima, već o realnosti koja korak po korak gura prema – Pandorinoj kutiji!

Ukratko, priča je slijedeća: Devetog januara 1992. godine, nakon referenduma o osamostaljenju BiH na razvalinama Jugoslavije, ne prihvatajući ni taj referendum ni njegov rezultat, »Skupština srpskog naroda u BiH« proglašava u hotelu Holiday Inn u Sarajevu (kako je rečeno u »Srpskom Sarajevu«), »Republiku Srpskog naroda BiH-kao federalne jedinice Jugoslavije«. Nakon toga bilo je što je bilo, krvavo. Rat je završen Mirovnim sporazumom u Daytonu, potpisanim u Parizu 14. decembra 1995. Toga dana, de facto, kao sastavnice međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine stvorena su i dva entiteta, Federacija BiH (51% teritorije BiH) i Republika Srpska (49%). U godinama koje su slijedile, političko rukovodstvo RS-a je sve agresivnije nastojalo da podvuče »međunarodno priznati karakter«, do samostalnosti, svog entiteta i njegovih institucija, na uštrb cjeline BiH i nadležnosti državnih institucija. Načinom na koji se u Federaciji nerijetko manifestiralo suprotstavljanje tim tendecijama, ova težnja u RS dobijala je zapravo na dodatnoj snazi.

Nakon niza traumatičnih događanja u BiH koja uporno, sistematski i bez prekida podrivaju sami smisao državnosti BiH, uz blage i često neshvatljive reakcije tzv. međunarodne zajednice koje su, zapravo, ponajviše ohrabrivale separatističke tendencije u RS-u, i posebno nakon već dramatičnog urušavanja institucija, Ustava i pravosudnog sistema BiH (od 2004. do danas nije provedeno više od devedeset odluka Ustavnog suda BiH u oba entiteta, da se o drugim sudovima ne govori), na »red« dolazi i Zakon o praznicima u RS-u. Prema njemu je »Dan Republike« u Banjaluci vezan za »onaj« deveti januar, kada je 1992. proglašena »Republika srpskog naroda u BiH«. Činjenice dalje kazuju – pored stalnog i ubrzanog zaoštravanje političkih tenzija uz svekolike »napore« političkih partija, medija i najarcane javnosti: Ustavni sud BiH je u novembru 2015. godine, povodom apelacije člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, donio odluku prema kojoj odredbe pomenutog Zakona o praznicima RS-a što se odnose na taj 9. januar nisu usaglašene sa Ustavom BiH. Jednostavnije kazano, pomenuti 9. januar nema uporište u Daytonu i mora se promijeniti. Dodik spika poručuje da »Ustavni sud svoju odluku može okačiti mačku o rep«. Tu nastaje ustavno-pravna farsa koju Inzko, pomalo tepajući potezu koji se u normalnim zemljama glatko može nazvati državnim udarom, naziva tek »nelogičnim«.

Ne samo da u realizaciji odluke Ustavnog suda BiH niko nije ni repom mrdnuo, već kao direktni odgovor na to 16. jula ove godine Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao »Danu Republike«. Referendum je zakazan za 25. septembar uz sve organizacione i tehničke pripreme koje su u punom jeku. Datum referenduma je, »slučajno« sedam dana prije značajnih lokalnih izbora u BiH.
Da ne bi bilo dileme o serioznosti narodnih poslanika u vezi sa ovim, Ustavni sud Republike Srpske, samo petnaest dana kasnije, glatko odbija zahtjev za zaštitu vitalnog interesa Kluba Bošnjaka u Skupštini RS-a i potvrđuje 9. januar kao »Dan Republike«. Notorni postulati pravnih sistema i nauka od Rimskog prava do danas izvrgnuti su šprdnji. Što Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH vidi tek kao »nelogičnost«!

Nešto malo oštriji ali ne i odlučniji u komentiranjima ove lakrdije u ime očuvanja vlasti bili su neki predstavnici diplomatskog kora u Sarajevu. Lokalnim političkim egzibicionistima, naravno, sasvim je jasno da je to tek šminka koja će se u nekom trenutku hladno pretočiti u već postojeće i doista zadivljujuće konstatacije o »vidnom napretku BiH na evropskom putu«.

Vjerovatno predugi uvod o činjenicama u ovoj priči bio je neophodan da bi se shvatio smisao igre koja se igra u doista jadnoj državi, ma koliko se svijet ovih dana divio svjetlostima uz glamurozni Sarajevo film festival, Roberta De Nira i ostale velikane sjajnih daljina, što su došli i što će ubrzo otići ostavljajući grad i državu na ivici njima nepoznatih ambisa.

O čemu se ovdje, zapravo, radi?

U krajnjoj liniji, čak ne ni o tome što se potpuno neustavna i »nedejtonska« činjenica pokušava legitimirati na političko-siledžijski i drzak način. U krajnjoj liniji, ne radi se ni o tome hoće li poraženi i danas već skrajnuti datum »Republike srpskog naroda« biti tamo slavljen ili neće. Bio on upisan ili ne, slavit će ga onaj koji to hoće jer tako osjeća, a neće onaj koji neće. Pa političkih »lidera« iz RS nikada do sada nije ni bilo na proslavama 25. novembra, dana ZAVNOBiH-a, znači svih u BiH, koji se obilježava samo u većem entitetu, Federaciji BiH. Kao što ni predstavnika Federacije nije bilo na proslavama Dana RS-a i prije pomenutog Zakona, u danima što su se zvali ovako ili onako. Zato se presuđeni ratni zločinci na svim stranama u bivšem ratu dočekuju kao heroji kod svojih kuća kada odleže kaznu pa je, valjda, pametnom i to dosta da shvati šta smo »postigli«. Eto nam rezultata politike dvije decenije poslije.

Naravno, na sve ovo iz Republike Srpske odgovoreno je iz Federacije. Vanredni sastanci, upozorenja da je priča o ovom referendumu samo probni balon za novi najavljeni referendum, o samoopredjeljenju RS-a, »kad – tad«. Izetbegovićeva stranka sa vanrednog sastanka upozorava na dramatične posljedice za stabilnost ne samo BiH već i regiona. »U pitanju je direktni udar na ustavni poredak…« i poziva da se prihvate svog posla i OHR i međunarodna zajednica, i Tužilaštvo i Ustavni sud… Dodik odgovara da je »smiješno pozivanje bošnjačkih lidera da OHR nešto uradi. Oni mi mogu samo čestitati«. Iz SDA potom najavljuju referendum za izdvajanje Srebrenice iz Republike Srpske… Ljudi unaokolo šapću, »samo da se ne ponovi«. Po prvi put ovako zabrinuti od rata do danas. Jedni odgovaraju da je to glupo jer je »oružje pod kontrolom«. Drugi kažu da je ta priča smiješna jer se oružje danas dotura preko noći svuda po svijetu, »ako treba…« Neki uvjeravaju da je sve to samo predizborna ujdurma. Jeste, ali ono »samo« na sve je tanjim nogama. Bilo je izbora i ranije, ali ne i ovoliko animoziteta i upornog provociranja straha, mržnje sve do crnih kalkulacija.

Treći član Predsjedništva, Dragan Čović, uz blagi osmjeh opušteno poručuje da »o referendumu i Srebrenici treba da se dogovore Izetbegović i Dodik«, jer je to njihova stvar?! Dakle, nominalni predsjednik cijele zemlje, time hladno konstatira da razvaljivanje Daytona kroz »nelogičnosti« sa sudovima i nakanama o »dislociranju« Srebrenice nisu njegova stvar, odnosno nisu problem jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. U suštini, lukava legalizacija priče o separatističkim referendumima ili podjednako separatističkim ideologijama i politikama kroz veličanje predsjednika daleke tuđe države kao brata i »našeg predsjednika«.

Šta to svi oni, zapravo, rade i šta provociraju na razne načine sa istim posljedicama. Tvrdeći da nisu isti. Proizvode stalne sukobe i mržnju jer na tome hrane svoj opstanak znajući da im niko neće ništa, makar to bilo kobajagi nelogično. A sasvim je logično. Bez sukoba i mržnje njih nema. Treniraju Bosnu i Hercegovinu uporno, predizborno i postizborno, ne bi li postala nešto što se može – objesiti mačku o rep, pa njome vladati podijeljeno na tri!
Ostalo su finese. Domaće i inozemne. Logika u svemu tome više nije tema.

Novi list

24.08.2016.

ZVONIMIR NIKOLIĆ: KAKO SE VIŠE NE UMORITI OD MRŽNjE?

ZVONIMIR NIKOLIĆ: KAKO SE VIŠE NE UMORITE OD MRŽNJE?

Zvonimir Nikolić

Autor
24.8.2016. 


ZVONIMIR NIKOLIĆ: KAKO SE VIŠE NE UMORITE OD MRŽNJE?

/////////////////////

Izdvajamo

  • Pa tako bi trebali i mi svi da se pitamo: Dokle ljudi više da se mrzimo? Kako vam nije žao vlastite djece? Šta ćemo im ostaviti u amanet? Zar pored kredita, siromaštva, bijede, jada i beznađa, treba da im ostavimo i mržnju? Kao trajnu kategoriju.
///////////////////////////////////

Kada vidim ili pročitam te nekakve izljeve mržnje, moram da se pitam: Pa ljudi moji kako se ne umorite više? Kako vam ne dosadi više da se prebrojavate? Kako vam ne dosadi kopati po istoriji koja je ionako bila jako krvava na ovim prostorima.  Kako možete veličati nekog zlikovca a i sami znate da je nečovjek? Odakle vam više snaga za mržnju?

Piše: Zvonimir Nikolić

Kada bih pokušao da analiziram riječ „mržnja“ u nekom davnom periodu svog života, mogao bih je možda vezati samo za nekoliko stvari. Iako ni tada to nije bila mržnja nego možda više revolt ili bijes. Pa u tom nekom predratnom periodu vjerovatno najomraženiji lik u mom životu je bio onaj nesretni bek Videotona Čuhai (interesantno da mu niko ne zna ime ali prezime smo mu svi itekako dobro zapamtili), koji je utišao Grbavicu samo 120 sekundi prije kraja meča i tako nam uskratio finale Kupa Uefa sa velikim Realom iz Madrida.

Pa sam siguran da sam u jednom trenu mrzio i onog sudiju koji je isključio Šabanadžovića u četvrfinalu Svjetskog prvenstva 1990. godine na utakmici sa Argentinom i tako nas ostavio da punih 60 minuta igramo sa igračem manje. I dobrim dijelom zahvaljujući i njemu, tadašnja Jugoslavija nije ušla među četiri najbolje reprezentacije na svijetu.

A onda su 1990. godine održani prvi višestranački izbori. I polako je u rječnik počela da ulazi i riječ mržnja. Čim su se ljudi ulogorili samo među jedne, odmah su nekako počeli da ne vole one druge. Ili treće. Pa se od te i takve mržnje dogodio i rat. U kojem smo se svi  mrzili. Nije ni čudo s obzirom na toliki broj ubijenih, ranjenih, osakaćenih i traumatizovanih od rata. Ali eto rat je završio a mi smo i dalje nastavili da se prebrojavamo i da mrzimo. Posebno kako se pojaviše društvene mreže koje su nam dale mogućnost da mrzimo i pod tuđim imenom. Pa taj jedan mrziteljski komentar izazove buru reakcija i onih koji mrze i onih koji ne mrze ali žele da onom mrzitelju objasne da je možda došlo vrijeme da prestanemo sa mržnjom?

Ali nije. Iako je prošlo više od dvije decenije od zla koje nas je zadesilo, dobar dio ljudi i dalje mrzi. Mrzi onog drugačijeg od sebe, drugačijeg imena, mrzi njegovog Boga i njegovu vjeru. Pa kako vidim mrzi se čitav narod, običaji tog naroda, neki idu dotle da čak i Hitlera prizivaju a neki vade iz smetljišta istorije okorjele zločince koje veličaju kao heroje. Samo iz razloga što su napakostili i napravili štetu onim drugim. Neki tuđe poraze doživljavaju kao svoje pobjede. Ušlo je to odavno i u sport pa neki radije navijaju za protivnika čiju državu ne znaju ni pronaći na karti nego za nekog „njihovog“ sa kojim dijele i 90% jezika, običaja, kuture i istorije.

Kada vidim ili pročitam te nekakve izljeve mržnje, moram da se pitam: Pa ljudi moji kako se ne umorite više? Kako vam ne dosadi više da se prebrojavate? Kako vam ne dosadi kopati po istoriji koja je ionako bila jako krvava na ovim prostorima.  Kako možete veličati nekog zlikovca a i sami znate da je nečovjek? Odakle vam više snaga za mržnju?

Kad bi samo znali koliko je lakše i ljepše živjeti bez mržnje? Koliko je lijepo pružiti ruku čovjeku ne razmišljajući o njemu kao o još jednom pripadniku „njihovih“ nego o čovjeku koji je ljudsko biće kao i mi. Kad bi se ikako moglo vratiti vrijeme pa da ljudi vide da se moglo živjeti i bez mržnje. Vrijeme kada smo svi zajedno slavili svačije praznike i kada smo poštovali i svoje ali i tuđe. Vrijeme kada smo bili ljudi a ne vrijeme u koje nas sve svrstavaju u tabore četnika, ustaša i balija. Ili partizana jer je sad i to kod nekih postao grijeh.

Vrijeme kada su se cijenile prave vrijednosti čovjeka, vrijeme kada je biran heroj godine a ne najljepši političar. Vrijeme kada su više medijskog prostora imali uspješni matematičari, fizičari i inovotori nego kriminalci i zlikovci. Vrijeme kada se poštovao red i zakon.

Siguran sam da sam u dobroj mjeri prije dvije godine mrzio i onog nesretnog sudiju sa Novog Zelanda koji se zove Peter O’Leary i koji nam je svirao nepostojeći ofsajd i tako nas drastično oštetio u utakmici koja nam je mogla obezbjediti prolazak dalje na Svjetskom prvenstvu. I onog Babatundea koji je ukrao sigurno dvije minute valjajući se po terenu.

Ali vrijeme je zaliječilo i to. Umjesto da mislim na tog sudiju radujem se predstojećim kvalifikacijama i nadi da ćemo igrati na sljedećem Svjetskom prvenstvu.

Čisto sumnjam da ću doživjeti da ikada jedan naš klub ima uopšte priliku da zaigra sa Realom iz Madrida. Pa kada bih imao priliku da sretnem onog Čuhaija sa početka priče, odveo bih ga na pivo i pitao:

  • Što ga bolan dade onda jadan ne bio? Da samo znaš koliko sam te mrzio onih dana? Ali eto, vrijeme je učinilo da ti halalim i onaj gol. Ko zna da li bi se o tom finalu opšte i pričalo ovoliko kao što se već decenijama priča o tom golu?

Pa tako bi trebali i mi svi da se pitamo: Dokle ljudi više da se mrzimo?

Kako vam nije žao vlastite djece? Šta ćemo im ostaviti u amanet?

Zar pored kredita, siromaštva, bijede, jada i beznađa, treba da im ostavimo i mržnju? Kao trajnu kategoriju.








24.08.2016.

DRAGO BOJIĆ: ZA ŠAKU SREBRENjAKA KLANjAJU SE OVOZEMALjSKIM BOGOVIMA

Drago Bojić: Za šaku srebrenjaka mnogi predstavnici vjerskih zajednica klanjaju se ovozemaljskim bogovima

tačno.net

Autor
22.8.2016. 


Image result for drago bojić

////////////////////////////////

Izdvajamo

  • Stepinac je nacionalni svetac, instrumentaliziran za nacionalnu religiju, pa se zbog toga tako snažno inzistira na tome da se proglasi svetim, što će se, bez obzira na otpore, vjerojatno i dogoditi. Proteklih desetljeća su i neke crkve po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini posvećene Alojziju Stepincu, posvuda su postavljeni kipovi i slike s njegovim likom, ali čini se da čašćenje i pobožnost prema njemu nisu ni izbliza zaživjeli kako se to mislilo i htjelo. I to je jedan od pokazatelja da svetost ne ide nasilu, odnosno da ova svetost nije kršćanske nego političke prirode. Iako to ne možemo znati, vjerojatno ni sam Stepinac ne bi bio za to da ga se proglasi svetim.
................................
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Franjevačka teologija u Sarajevu, poznata po svojoj otvorenosti i kritičnosti, najvažnija institucija duha u Bosni Srebrenoj, postala je posljednjih godina privatno vlasništvo dijela profesora koji u suradnji s prošlom i sadašnjom Upravom izabiru dekane i određuju većinom glasova tko može a tko ne može predavati, tko može a tko ne može na postdiplomski studij. Oni se u javnom prostoru predstavljaju kao borci za slobodu, istinu, pravdu, za pravo pojedinca, ali te visoke zahtjeve ne mogu izdržati i upadaju u kompromiserstvo i oportunizam i koristeći tzv. demokratske procedure stječu i održavaju moć kako bi se mogli razračunavati s ljudima s kojima su prethodno surađivali, a koje sada, zbog vlastite moralne nedosljednosti, ne podnose. Njihovu ignoranciju i isključivost, iako na drugačije načine, trpi i dio kolega koji predaju na Franjevačkoj teologiji, a koji su se 2013. usprotivili mojoj smjeni i potpisali pismo podrške. O svemu ovome postoje pisana svjedočanstva, a to mogu potvrditi i članovi Bosne Srebrene.

Razgovarao: Edin Hadžović, portalnovosti.com

Gospodine Bojiću, vi ste praktički protjerani iz Sarajeva, gdje ste radili kao predavač na Franjevačkoj teologiji. Kako se to dogodilo i zašto?

O tome mi nije lako govoriti jer je riječ o mojoj zajednici i odnosima u njoj. Ljudi koji su izvan zajednice to uglavnom ne mogu razumjeti jer ne poznaju unutarnje odnose i ne očekuju da se takvo što može dogoditi u franjevačkoj zajednici. Ali evo ukratko što se dogodilo. Prije tri godine, u svibnju 2013., zbog javnih istupa i kritike dijela hercegovačkih franjevaca zbog njihovog neodgovornog ponašanja u ratu i manipulacija sa svetištem u Međugorju, smijenjen sam s mjesta glavnog urednika ‘Svjetla riječi’ i urednika izdavaštva. Uz to, tadašnji provincijal fra Lovro Gavran (koji se u međuvremenu vratio na Kosovo nakon što je u proteklih sedam godina zloupotrebom pozicije vlasti učinio puno štete i pojedincima i cijeloj zajednici) i članovi Uprave Bosne Srebrene, na nagovor hercegovačkog provincijala fra Miljenka Šteke, odlučili su da me dodatno sankcioniraju i odredili da moram napustiti Sarajevo i preseliti se u Busovaču. Budući da sam to odbio, uslijedile su i druge sankcije, među njima i zabrana poučavanja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Prošle godine, nakon što su mi u dogovoru s Generalnom upravom Franjevačkog reda u Rimu zaprijetili da će pokrenuti postupak izgona iz Reda, preselio sam se u franjevački samostan u Jajce. U travnju ove godine izabran je novi provincijal fra Jozo Mariničić. On je bilo član Uprave i suradnik bivšeg provincijala fra Lovre Gavrana u vremenu kad su me kažnjavali, od čega se nikad ni on ni drugi suradnici nisu javno distancirali, što znači da su odluke i sankcije donesene jednoglasno. Izabrana je i nova Uprava u kojoj su i dva profesora s Franjevačke teologije. Članovi nove Uprave skupa sa starim i novim provincijalom na kongresu održanom u lipnju nisu me uopće kontaktirali niti su razmatrali mogućnost moga povratka u Sarajevo. To pitanje je postavljeno nedavno i na sjednici Profesorskog zbora Franjevačke teologije u Sarajevu, ali je većina članova zbora to ignorirala.

Nezahvalno je praviti analogije, ali reakcije dijela političara iz Srbije su licemjerne jer dok osuđuju Stepinca za ustaštvo, istodobno promoviraju četništvo. Te reakcije bi imale smisla kad bi se ogradili od ideologije velikosrpstva i političkog svetosavlja u vlastitim redovima

Franjevačka teologija u Sarajevu, poznata po svojoj otvorenosti i kritičnosti, najvažnija institucija duha u Bosni Srebrenoj, postala je posljednjih godina privatno vlasništvo dijela profesora koji u suradnji s prošlom i sadašnjom Upravom izabiru dekane i određuju većinom glasova tko može a tko ne može predavati, tko može a tko ne može na postdiplomski studij. Oni se u javnom prostoru predstavljaju kao borci za slobodu, istinu, pravdu, za pravo pojedinca, ali te visoke zahtjeve ne mogu izdržati i upadaju u kompromiserstvo i oportunizam i koristeći tzv. demokratske procedure stječu i održavaju moć kako bi se mogli razračunavati s ljudima s kojima su prethodno surađivali, a koje sada, zbog vlastite moralne nedosljednosti, ne podnose. Njihovu ignoranciju i isključivost, iako na drugačije načine, trpi i dio kolega koji predaju na Franjevačkoj teologiji, a koji su se 2013. usprotivili mojoj smjeni i potpisali pismo podrške. O svemu ovome postoje pisana svjedočanstva, a to mogu potvrditi i članovi Bosne Srebrene. Eto zašto mi je teško govoriti o ovome, jer se tiče naših unutarnjih odnosa. Ali moram to javno kazati radi istine i čistoće odnosa i zbog zanimanja dijela javnosti koji cijeni Bosnu Srebrenu i njezinu ulogu u prošlosti.

dragobojic1

Vaši izabrani tekstovi i intervjui sabrani su u knjigu ‘Zlato i tamjan’ za koju vlada veliko interesovanje i to ponajviše, usudili bismo se reći, među najistaknutijim kritičarima Crkve i organizirane religije uopće. Pada li vam teško to što do razumijevanja lakše dolazite u izvancrkvenim krugovima nego u onima kojima u suštini pripadate?

Volio bih, naravno, da je stanje u mojoj franjevačkoj zajednici dosljedno njezinoj najboljoj tradiciji, kao što bih volio da je i stanje u Crkvi i njezino djelovanje prema vani (društvu i svijetu) bolje, u smislu da ima više slobode duha, mišljenja, samokritičnosti, pravednosti, zauzimanja za ljudskih prava, odgovornog suočavanja s prošlošću, empatije i sućuti za tuđu patnju, više poštivanja naših razlika, više samostalnih i odgovornih pojedinaca, a manje kolektivne duhovne i svake druge zaslijepljenosti. Zahvalan sam svima koji pokazuju interes za ono što radim i nadam se da će tekstovi skupljeni u ovoj knjizi otvoriti bar mogućnost razgovora o ovim temama.

Nedavno ste u jednom intervjuu rekli da Crkva ne trpi nikakvu kritiku, što važi za sve glavne monoteističke vjerske zajednice, ne samo u BiH. Je li, po vašem mišljenju, onemogućen politički dijalog između crkava i sekularnog društva?

Iako to ona po ustavu formalno jesu, za naša društva se ne može kazati da su sekularna. Predstavnici vjerskih zajednica, uz nacionalne stranke, ponajviše onemogućuju razvoj sekularnog, građanskog, otvorenog društva. Do onog pravog, kritičkog, angažiranog dijaloga teško može i doći jer ne postoji sekularno društvo, nego troetnički getoizirani i duhovno okupirani kolektivi gotovo do kraja poistovjećeni s vjerskom pripadnošću u njezinom najodbojnijem i najperverznijem smislu. Oni dijalogiziraju i susreću se uglavnom ondje gdje postoji obostrana korist. To se ponajbolje može vidjeti u vrijeme velikih blagdana. Nedavno smo proslavili Bajram, ovih dana Veliku Gospu. Nažalost, uglavnom su blagdanska slavlja zaprljana i unakažena politikom. Vrlo često su baš najvažniji i ljudima najdraži vjerski blagdani praćeni spregom politike i religije, ‘zlata i tamjana’, nehumane politike i bezbožne religije. Na taj način, religijski predstavnici uništavaju i pervertiraju blagdansku intimu, ono najsvetije i najosobnije što ljudi u tim danima osjećaju i doživljavaju. Na jednoj strani imate vapaje, molitve i zavjete bolesnih, tužnih, usamljenih, osiromašenih, nesretnih, izvaranih, opljačkanih ljudi u potrazi za utjehom i duhovnom snagom da se sve to izdrži i dalje živi čestito, a s druge strane imate često nezajažljive, okrutne, umišljene, častohlepne, bogate elite koje su te ljude prevarile, opljačkale, ukrale im sadašnjost, i njima, njihovoj djeci i najbližima budućnost. U pravilu su u prvim redovima jer oni su ovozemaljski bogovi koje obožavaju i kojima se klanjaju mnogi predstavnici vjerskih zajednica za šaku srebrenjaka.

Sudeći prema rezultatima popisa stanovništva, BiH je zemlja vjernika, sa svega dva-tri procenta ateista i/ili agnostika. Odgovaraju li te brojke stvarnom stanju ili se radi o oportunizmu i mirenju s predominantnim utjecajem vjerskih zajednica?

Ta statistika vjerojatno odgovara stvarnom stanju, iako je broj onih koji prakticiraju svoju vjeru zasigurno manji. Nije problem u tome što se toliko ljudi izjašnjava vjernicima – to je, uostalom, pravo svakog čovjeka – problem je u tome što vjera ne dotiče stvarne živote ljudi i što je ona često pokriće da se može raditi što se hoće. Ali sličan problem postoji i kod ljudi koji se izjašnjavaju ateistima i agnosticima. I na jednoj i na drugoj strani je prisutna kriza humanosti, odsutnost etičkih principa, neodgovornost prema općem dobru i konkretnom čovjeku (bližnjemu). Stalno se inzistira na tome da se tobože mora znati to tko je tko i kojem kolektivu ili grupi pripada. A u drugi plan se stavljaju dostojanstvo, pravo i odgovornost pojedinca. I za vjernike i za ateiste bi trebali vrijediti temeljni etički principi. Za pripadnike monoteističkih religija oni su sadržani u Božjim zapovijedima, a sadržaj tih zapovijedi se gotovo u cijelosti poklapa s konvencijom o ljudskim pravima. Ovdje se konstantno manipulativno uvjerava ljude da je pravo kolektiva ispred prava pojedinca. To ni u vjerničkom ni u humanističkom smislu nije tako. Pojedinac i njegova prava moraju biti uvijek ispred prava kolektiva, jer ponekad upravo prava kolektiva ugrožavaju prava pojedinaca koji mu pripadaju.

dp11

Nakon kraćeg perioda vrlo mlakog napretka, BiH ponovno tone u duboku političku krizu. Mogli bismo protraćiti cijeli razgovor nabrajajući političke procese koji su pošli po zlu samo u ovoj godini. Je li to zato što nam se bliže lokalni izbori ili se radi o nečem drugom?

Izbori svaki put iznova pokažu kako je teško stanje u državi. U sadašnjim političkim konstelacijama i s ljudima koji trenutno imaju političku moć i upravljaju ovom zemljom teško može biti bolje. Mnogi ljudi su se zasitili politike, političari su uspjeli da im zgade politiku i više nemaju ni volje ni snage da se bore. Dio njih odlazi iz zemlje, a mnogi jedva čekaju da odu. To je donekle razumljivo jer ljudi ne žele da im čitav život prođe u neizvjesnosti, u socijalnoj nesigurnosti, u stalnim krizama. Ljudski je i legitimno htjeti bolji, opušteniji, ispunjeniji život, više zadovoljstva, sigurnosti i sreće za sebe i za svoje najbliže. Ako je u godinama poslije rata postojala makar i krhka nada da bi moglo biti bolje, posljednje godine svjedoče da je i ta nada poljuljana, da nas je sve pomalo zahvatila rezignacija i da sve češće samo nijemo promatramo što se događa oko nas. Ipak, vjerničkim jezikom kazano, ne treba gubiti nadu da u konačnici zlo ipak neće posve nadvladati. Naravno, svjestan sam da je to slaba utjeha, ali ima smisla boriti se i ne odustajati od dobra i stalno sijati dobro, kako se to slikovito biblijski i teološki kaže, kako god nam se čini da ga ljudski korov i zlo stalno guše, izjedaju i uništavaju.

Proces beatifikacije i santifikacije Alojzija Stepinca ne prestaje uznemiravati duhove u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a vi ste kazali kako bi najbolje bilo da on nikada nije ni započeo. Zašto tako mislite?

Nisam dovoljno upućen u sam proces i ne želim se postavljati kao sudac ni Alojziju Stepincu ni Katoličkoj crkvi koja forsira njegovu svetost, ali mislim da motivi iz kojih proizlazi ovaj proces nisu čisti jer se dio života toga čovjeka, uz uvažavanje njegovog nepravednog stradanja od komunističkog režima u montiranom političkom procesu, pokušava selektivno prikazati, naknadno uljepšati i ‘nasilu’ posvetiti. Alojzije Stepinac je čovjek svoga vremena i djelovao je u skladu s tadašnjim dominantnim stavom Katoličke crkve (pape Pija XII. i tadašnjeg vodstva Crkve), ali to ni njega ni druge predstavnike Katoličke crkve diljem svijeta i na našim prostorima ne može ispričati za njihovu šutnju, pogotovo ne one koji su davali podršku fašističkim režimima. Stepinac je nacionalni svetac, instrumentaliziran za nacionalnu religiju, pa se zbog toga tako snažno inzistira na tome da se proglasi svetim, što će se, bez obzira na otpore, vjerojatno i dogoditi. Proteklih desetljeća su i neke crkve po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini posvećene Alojziju Stepincu, posvuda su postavljeni kipovi i slike s njegovim likom, ali čini se da čašćenje i pobožnost prema njemu nisu ni izbliza zaživjeli kako se to mislilo i htjelo. I to je jedan od pokazatelja da svetost ne ide nasilu, odnosno da ova svetost nije kršćanske nego političke prirode. Iako to ne možemo znati, vjerojatno ni sam Stepinac ne bi bio za to da ga se proglasi svetim.

Smatrate li stav onih političkih elita koje su bile najglasnije u osudi beatifikacije Stepinca licemjernim? Tu prije svega mislimo na vladajuću političku nomenklaturu iz Srbije, kojoj rehabilitacija kvislinških pokreta i ličnosti iz Srbije nije bila problematična.

Nezahvalno je praviti analogije i povlačiti paralele jer one uvijek u sebi kriju opasnost da dovoljno ne sagledamo cjelinu stvari, ali reakcije dijela političara iz Srbije su licemjerne jer dok osuđuju Stepinca za ustaštvo, istodobno promoviraju četništvo. Te reakcije bi imale smisla kad bi se politički vođe u Srbiji ogradili od ideologije velikosrpstva i političkog svetosavlja u vlastitim redovima, kad bi preuzeli odgovornost za ratove na ovim prostorima i za stradanja tolikog broja ljudi. Tada bi ta kritika imala uporište i bila bi društveno poželjna i prihvatljiva. Ovako je cijela kontroverza oko Stepinca samo dobrodošao povod da se opravdavaju vlastiti mitovi i ideologije, da se poriče vlastito zlo do genocida i da se pojačava fašizacija srbijanskog društva.

//////////////////////////

ZVONIMIR NIKOLIĆ: KAKO SE VIŠE NE UMORITE OD MRŽNJE?

ZVONIMIR NIKOLIĆ: KAKO SE VIŠE NE UMORITE OD MRŽNJE?

  24.Aug 2016

Kada vidim ili pročitam te nekakve izljeve mržnje, moram da se pitam: Pa ljudi moji kako se ne umorite više? Kako vam ne dosadi više da se prebrojavate? Kako vam


24.08.2016.

MILORAD DODIK RASPISUJE, BEOGRAD I ZAGREB ŠUTE

Dodik raspisuje, Beograd i Zagreb šute


Milorad Dodik pokazuje mapu bh. entiteta Republika Srpska, Banjaluka, 1. septembar 2010.
Milorad Dodik pokazuje mapu bh. entiteta Republika Srpska, Banjaluka, 1. septembar 2010.

////////////////////////////////

Srbija i Hrvatska, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, i dalje mudro šute o referendumu u Republici Srpskoj (RS) o Danu tog bosanskohercegovačkog entiteta. Pod plaštom nemiješanja u prilike u BiH, i jedni i drugi trenutno, kako ocjenjuje ovdašnja javnost, vode licemjernu politiku, jer su to nebrojeno puta činili kada je njima odgovaralo.

Za predsjednicu Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonju Biserku, ponašanje zvaničnog Beograda ne predstavlja ništa novo, jer, kako kaže, srbijanska politika prema Bosni i Hercegovini identična je već godinama i dva su razloga zbog kojih nema konkretnog odgovora na referendum.

"Jedan je da Srbija nije odustala od Republike Srpske, da je to zacrtani cilj spajanja Republike Srpske kao ratnog plena, i drugi je da javno kaže da se neće mešati, a da će tajno prisiliti Dodika da odustane", navodi Biserko.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić godinama je uporno upozoravao kako prosperitet Bosne i Hercegovine zavisi i od Beograda i Zagreba. Nije dovoljno, kako ističe za RSE Mesić, da se bh. susjedi samo deklarativno zalažu za suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine. Upravo im je sada prilika, da to i dokažu.

"I jedni i drugi bi trebali reći da nije dobro da se održava ovaj referendum, iako on sam za sebe ne znači ništa, ali je to uvod u nešto dublje što se kasnije može izroditi. I maratonska trka počinje prvim korakom, jer Milorad Dodik je očito procijenio da bi ovo bio prvi korak koji bi mogao dovesti do otcepljenja Republike Srpske", konstatuje Mesić.

Licemjernost bosanskohercegovačkih susjeda i selektivno djelovanje, samo onda kada njima zatreba, Vehid Šehić iz tuzlanskog Foruma građana tumači pogoršanim odnosima u regiji, za koje navodi da su gori nego prije desetak godina.

No, i pored toga, Šehić ocjenjuje da Srbija i Hrvatska ne mogu sebe garantima Dejtona nazivati, isključivo, za prikupljanje političkih poena.

"Kada koristite jedno od dejtonskih prava, a to su specijalne veze sa Republikom Srpskom, onda je to direktan način uplitanja. Sigurno da to ne doprinosi stabilizaciji u Bosni i Hercegovini, jer ne može se pod plaštom specijalnih veza negirati i ono malo nadležnosti koje ima država Bosna i Hercegovina. To je direktno uplitanje u unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine i negiranje njene suverenitosti na cijeloj teritoriji", poručuje Šehić.

Vehid Šehić

Vehid Šehić

Analitičarka Svetlana Cenić dodaje: "Zašto se ne mešaju, treba proveriti sa hrvatskom komponentom ovde i gospodina Dragana Čovića koji je otvoreno rekao da to ne treba sprečavati. Hrvatska samo sledi tu izjavu, očigledno. Što se Srbije tiče, oni znaju da svako zaustavljanje tog referenduma Milorad Dodik gubi političke poene ovde. Zakazao je taj referendum sedmicu pred izbore, pa je ovo ispitivanje javnog mnenja i prebrojavanja ko je pravi Srbin, a ko nije, jer, zaboga, ko ne izađe na referendum ne treba ni očekivati njegov glas".

Kako god nazvali postojeći odnos Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, činjenica je da se preko ove zemlje prelamaju i interesi drugih zemalja, prvenstveno Rusije.

To potvrđuje i Sonja Biserko koja ističe da je odnos snaga takav da ova zemlja putem najavljenog referenduma u Republici Srpskoj, ali i svega drugog što se događa u regiji, testira Evropsku uniju, koja ima podijeljen stav o ovom pitanju.

Sonja Biserko

Sonja Biserko

"Dejtonski sporazum je za nju jedan model kojeg ona želi primenjivati u svim tim zamrznutim konfliktima u svom najbližem susedstvu. Drugo, da testira Evropsku uniju da li će biti sposobna da Dejtonski sporazum održi koliko-toliko na snazi, i da, eventualno, pokrene integracione procese u samoj Bosni i Hercegovini", zaključuje Biserko.

Bilo kako bilo, naši sagovornici se slažu u ocjeni da će sa ovakvom razjedinjenom Evropskom unijom, biti neophodna pomoć administracije Sjedinjenih Američkih Država, koje jedine mogu zaustaviti održavanje referenduma u Republici Srpskoj, za kojeg mnogi vjeruju da će imati dalekosežne posljedice po budućnost države Bosne i Hercegovine.

//////////////////////////////////////////
/////////////////////////
/////////////////////////////////////

////////////////////////////////
24.08.2016.

UŠUTILI SE MEDI PREKO DRINE: KO ĆE JAVITI IVICI DAČIĆU I ALEKSANDRU VULINU DA JE NEDELjKO DRAGAŠ ZAPALIO CRKVU U SARAJEVU

Ušutili se medi preko Drine : Ko će javiti Dačiću i Vulinu da je Nedeljko Dragaš zapalio crkvu


August 23. 2016

Daca123

Kada je u nedjelju 21. avgusta objavljena informacija da je gorio skladišni prostor pravoslavne Crkve u sarajevskom naselju Pofalići, svi mediji iz Srbije, ali i oni koji izlaze u Banja Luci brzinom svjetlosti su se oglasili sa naslovima „teror nad Srbima u Sarajevu“, „zapaljena Crkva u Pofalićima“, a šef srbijanske diplomatije Ivica Dačić zatražio je hitnu istragu o paljenju crkve (ne skladišnog prostora), piše novinska agencija Patria.

Danas, 23. avgusta kada je Kantonalno tužilaštvo Sarajevo objavilo da je jučer brzom reakcijom sarajevske policije, uhapšeni muškarac osumnjičen za paljenje skladišnog prostora Crkve, Nedeljko Dragaš, s one strane Drine vlada potpuni muk.

Iako je zvanično tužilaštvo vijest saopštilo još jutros, samo je beogrdski Blic objavio vijest, sa popriličnim zakašnjenjem. Nisu bili brzi mediji kao u nedjelju, a ne reagiraju ni srbijanski, a ni zvaničnici iz RS. Barem da pozdrave brzu akciju MUP-a KS i Tužilaštva.

Izgleda im ne odgovara razvoj situacije, jer su u nedjelju isplanirali da se ovaj čin može odlično iskoristiti za podizanje međunacionalnih tenzija a i pripomoći u predizbornoj kampanji u BiH.

A evo kako su reagirali na vijest da je zapaljeno skladište.

Čavarkapa: Ovo je poruka da Srbi nisu poželjni u FBiH 

Milivoje Čavarkapa, predsjednik Udruženja “Povratak”, kazao je da je “ovaj čin paljenja nakon slave Svetog preobraženja veoma uzbudio građane srpske nacionalnosti”, te da su to učinili vandali.

-Ovaj čin nisu učinili nikako vjernici, jer ovo su ljudi koji pripadaju kriminalnom miljeu, političarima koji žele po svaku cijenu da dižu tenzije između naroda. U Sarajevu, u BiH, nema života bez tri zajednička naroda da žive. Ako neko misli da ovakvim činom stvara nešto drugo, onda će doći do, nažalost, velikih etničkih podjela ili ne daj Bože do nekog krvoprolića između tri naroda, poručio je Čavarkapa.

Rekao je da je ovo poruka da Srbi nisu poželjni u Sarajevu i FBiH kao konstitutivni narod te da ne treba zanemariti da su se slučajevi oštećenja, paljenja i pljački crkava desili i u Binježevu, Kaknju, Visokom i Blažuju.

Košarac: Politika koja je zapalila hram želi da ukine i RS 

Staša Košarac, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, smatra da ista politika koja je zapalila hram želi i da ukine Republiku Srpsku i da spriječi održavanje referenduma.

-Ukoliko napadači hitno ne budu otkriveni, Srbima će, po ko zna koji put, biti poslata poruka da im nije mjesto u Sarajevu. Pozivamo nadležne institucije da hitno reaguju i otkriju počinioce, kako bi Srbima u Sarajevu bila vraćena nada da u ovom gradu zaista ima mjesta i za njih, saopšteno je iz PDP-a.

Vulin: Napad na Srbe je poželjan i prolazi nekažnjeno 

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin najoštrije je osudio pokušaj paljenja pravoslavne crkve u Sarajevu i apelovao na vlast u BiH da brzo pronađe ko je to uradio i da primjerno bude kažnjen.

Prema njegovim riječima, pošto organi BiH nisu pronašli onog ko je prije godinu dana pokušao da ubije Aleksandra Vučića, sada je neko razumio poruku da je svaki napad na Srbe, njihovo naslijeđe, kulturu, zapravo nekažnjen, skoro poželjan.

-Onaj ko je ovo uradio, veliki je neprijatelj srpskog naroda, ali i bilo kog drugog naroda. Ne smijemo dozvoliti da takvi pobijede, da nasilje i mržnja pobijedi, rekao je Vulin.

(Kliker.info-NAP)

////////////////////////////////////////////////

IZETBEGOVIĆ PISAO USTAVNOM SUDU: Evo kako je obrazložio zahtjev za odgodu referenduma

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za rješavanje ustavnopravnog spora sa entitetom Republika Srpska zbog odluke o raspisivanju entitetskog referenduma koju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 15. jula 2016. godine.

IZETBEGOVIĆ PISAO USTAVNOM SUDU: Evo kako je obrazložio zahtjev za odgodu referenduma - 2

Bakir Izetbegović zatražio je od Ustavnog suda BiH da van snage stavi odluku NSRS-a o referendumu u RS-u

 

Spor je prouzrokovan kršenjem ustavnopravnih nadležnosti Bosne i Hercegovine, odnosno kršenjem obaveze entiteta Republika Srpska da poštuje Ustav BiH, u vezi sa konačnom i obavezujućom prirodom odluka Ustavnog suda BiH u smislu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine te princip pravne države i demokratskog poretka u smislu člana I/2. Ustava BiH.

 

Ustav Bosne i Hercegovine nadređen je svim pravnim aktima entiteta Republika Srpska u smislu člana III/3.b) Ustava BiH. Ustavni sud BiH je u svojoj konačnoj i obavezujućoj odluci broj U-3/13 zaključio da „9. januar“ ne može biti određen za Dan Republike Srpske. Samim tim, sporna odluka Narodne skupštine Republike Srpske i postupak njenog provođenja krše Ustav Bosne i Hercegovine i obavezujuće međunarodno pravo za Bosnu i Hercegovinu. Zaštita oba ova aspekta ustavno-pravnog sistema i poretka Bosne i Hercegovine prvenstvena je obaveza državnih institucija Bosne i Hercegovine.

 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je stoga zatražio od Ustavnog suda BiH da utvrdi da je sporna odluka Narodne skupštine Republike Srpske protivna članu I/2. i članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine te da istu stavi van snage, kao i da obaveže Narodnu skupštinu Republike Srpske da preduzme sve aktivnosti kojima će se anulirati sve odluke i aktivnosti koje su zasnovane na toj odluci Narodne skupštine Republike Srpske, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

 

Izetbegović je od Ustavnog suda BiH zatražio da donese privremenu mjeru obustavljanja primjene sporne odluke Narodne skupštine Republike Srpske do konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po njegovom zahtjevu.

////////////////////////

Amatrice321

Katastrofalan potres pogodio Italiju : Najmanje 39 ljudi je poginulo, od grada Amatrice bukvalno ostale samo ruševine (Video)

Najmanje 39 ljudi je poginulo u snažnom zemljotresu magnitude 6,2, koji je u ranim jutarnjim satima u srijedu pogodio centralni dio Italije.Potres je pogodio tromeđu regiona Umbria, Lazio i Marche,

///////////////////////////////// //////////////////////////

zalihe23

Kontroverzna preporuka njemačke vlade : Spremajmo se kao da će sutra biti rat…

Novi koncept civilne zaštite u Njemačkoj je preko noći postao jedna od glavnih tema političkih diskusija. Vlada je građanima preporučila da stvaraju zalihe hrane i vode... Imate li dovoljno konzervi u [...]

23.08.2016.

SUSJEDI ŠUTE JER SE SPREMA SCENARIO RAZLAZA ENTITETA

Smajić: Susjedi šute jer se sprema scenario razlaza entiteta

Zekerijah Smajić

Vijeće za provođenje mira u Bosni i Hercegovini, kako saznajemo, nema zajednički stav o održavanju referenduma u Republici Srpskoj o 9. januaru, danu tog bosanskohercegovačkog entiteta. Zekerijah Smajić, politički analitičar kaže za Radio Slobodna Evropa kako međunarodna zajednica nema konkretna rješenja, iako se ozbiljno treba zabrinuti, jer je ovo uvod u disoluciju Republike Srpske.

RSE: Kakva su Vaša saznanja o tome zbog čega je odgođena sjednica PIC-a?

Smajić: Zašto članice PIC-a nemaju jedinstven stav i zbog čega ga neće biti i nakon završetka godišnjih odmora u Briselu, kako saznajem od međunarodnih izvora, je da postoji podvojenost međunarodne zajednice o tome. Najveći stepen saglasnosti postoji oko formulacije da se osudi organizacija i provođenje referenduma. Međutim, ta formalna osuda nema nikakve posljedice po sam čin referenduma.

Dobar dio članica PIC-a, pa i Evropske unije, smatra da treba ići dalje od te formulacije, međutim, nemaju konkretna rješenja, jer nema pouzdane analize što bi se moglo dogoditi nakon oštrije intervencije OHR-a. Isto tako, ne zna se tačno kako bi reagovale vlasti u Republici Srpskoj, da li bi blokirale rad institucija u Sarajevu, da li bi povukle svoje političke i predstavnike u izvršnoj vlasti, kako bi reagovale u drugim modalitetima, a ima rezervnih varijanti koje sam Dodik priprema. Zbog svega toga sada je vakum.

Zekerijah Smajić

Zekerijah Smajić

RSE: Šta se zaista može kriti iza ovakvog „mlakog“ ili nikakvog stava međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, s obzirom da se radi o najgrubljem kršenju Dejtonskog sporazuma?

Smajić: Ovo je najeklatantnije kršenje ne samo Dejtonskog sporazuma, već i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. S druge strane, ovo je jedan lucidni dobro politički izrežiran scenario za konačni stav većine građana srpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini i regionu da će Republika Srpska jednog dana, kad-tad, donositi odluku i o svojoj nezavisnosti.

Prema tome, svako ko potcjenjuje ovaj čin o referendumu o Danu RS-a podcjenjuje njegovu suštinu da je proglašavanje 9. januara za Dan Republike Srpske inauguracija državnog praznika. Postoje ozbiljni razlozi za vrlo ozbiljnu zabrinutost i svako realan ko posmatra odnose u Bosni i Hercegovini, sa oba oka, mora biti zabrinut konačnim ishodom, a konačni ishod bi mogao biti disolucija Republike Srpske i stvaranje samostalne države.

RSE: Hrvatska i Srbija su garanti Dejtonskog sporazuma koji se krši činom referenduma. Zapadni susjed se o tome uopšte ne oglašava, a istočni kaže kako ne želi da se miješa u unutrašnje stvari Republike Srpske, uprkos tome da se Srbija mnogo puta do sada miješala. Kako to komentarištete?

Smajić: Što se tiče introvertnosti naših susjeda, oni odražavaju stanje duha u regionu i na široj globalnoj sceni. Bojim se da nije već odavno verificiran sccenario koji je desetljećima bio verificiran i prije raspada Jugoslavije u slučaju Kosova i da se jednom tihom kampanjom formalnom i neformalnom diplomatijom priprema scenario jednog pokušaja mirnog, uz međunarodni pritisak sa strane, razlaza između dva entiteta pod izgovorom da je to volja jednog suverenog naroda.

......................................................


////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////

////////////////////////////////
23.08.2016.

VIJEĆE MINISTARA BiH USVOJILO MEHANIZAM KOORDINACIJE

JEDNOGLASNA ODLUKA: Vijeće ministara BiH usvojilo mehanizam koordinacije

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici usvojilo Odluku o mehanizmu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini.


JEDNOGLASNA ODLUKA: Vijeće ministara BiH  usvojilo mehanizam koordinacije

Ovom odlukom definiraju se institucionalni i operativni sistem i način ostvarivanja koordinacije institucija u Bosni i Hercegovini na provođenju aktivnosti u vezi s procesom integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te zajednička tijela u okviru sistema koordinacije, njihov sastav, nadležnosti i međusobni odnosi.

 

Koordinacija procesa evropskih integracija podrazumijeva aktivnosti koje se provode s ciljem osiguranja što većeg stepena usklađenosti i koherentnosti u radu institucija svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini u vezi s izvršenjem ugovornih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine, kao i drugih obaveza iz procesa evropskih integracija. Sistemom koordinacije uređuje se i način ostvarivanja komunikacije između institucija u Bosni i Hercegovini, s ciljem osiguranja i iznošenja usaglašenog stava ispred Bosne i Hercegovine u komunikaciji s institucijama Evropske unije, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

 

Odlukom se uspostavlja sistem vertikalne koordinacije, odnosno koordinacije između različitih nivoa organizacije vlasti Bosne i Hercegovine, za čiju provedbu se uspostavljaju zajednička tijela za provođenje koja uključuju sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini.

////////////////

IZETBEGOVIĆ NAJAVIO: 'Danas  pokrećem spor između BiH i RS-a'

IZETBEGOVIĆ NAJAVIO: 'Danas pokrećem spor između BiH i RS-a ...

//////////////////////////

DORIS PACK: 'Vučić svom prijatelju Dodiku da kaže da je pretjerao'

DORIS PACK: "Vučić svom prijatelju Dodiku da kaže da je pretjerao"

////////////////////////////////

geto1

Miljenko Jergović : Ne vjerujem, ali sam uvjeren: na slici dječaka iz Alepa pojavio se Bog

Na dan kada je počeo ustanak u Varšavskom getu, 19. travnja 1943., snimljena je jedna od amblematskih fotografija povijesti Holokausta. Ispred grupe ljudi, uglavnom žena, koji dižu ruke na predaju


////////////////////////////////////////


////////////////////////


PIK

Nema konsenzusa : Odgođena sjednica PIC-a oko referenduma u RS

Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) neće biti održan sutra, kako je bilo najavljeno, potvrdili su iz Ureda visokog predstavnika za RSE.Ambasadori PIC-a trebali su da raspravljaju o [...]
22.08.2016.

TEATAR POD OPSADOM: PREDSTAVAMA PROTIV RATNIH STRAHOTA

Teatar pod opsadom: Predstavama protiv ratnih strahota



Izložba
Izložba u Mostaru, august 2016.
/////////////////////////////////

"Dobrodošli u Sarajevo – sarajevski teatri pod opsadom" naziv je izložbe o radu pozorišta Sarajeva tokom proteklog rata, koja je ovih dana po prvi put izašla iz glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Ta izložba, naime, predstavljena je i mostarskoj publici, u galeriji Centra za kulturu Grada Mostara, u okviru obnovljenog kulturnog festivala Mostarsko ljeto 2016.

Izložba je, inače, podsjećanje na duhovni otpor, kojeg su kroz brojne pozorišne predstave i u najgorim ratnim uslovima, građani Sarajeva pružili za skoro četiri godine opsade grada.

Oko 2.000 predstava, odigranih na scenama sarajevskih teatarskih ustanova u periodu od 1992. do 1995. godine, svjedočanstvo su o posebnom odgovoru Sarajeva na ratnu svakodnevicu i opsadu.

Izložba je rezultat istraživanja o radu sarajevskih pozorišta u ratu, što je predstavljalo specifičan oblik otpora i preživljavanja, naglašavaju organizatori, te saradnje Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Memorijalnog kompleksa Tunel spasa iz Sarajeva.

Mnogobrojna publika, uprkos granatama

Autorica izložbe, Amina Abdičević, muzejska savjetnica pri Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, podsjeća da je sve počelo 6. septembra 1992. godine.

"Rekla bih, zapravo, da je prvo teatarsko reagovanje na ratnu svakodnevicu bila drama 'Sklonište' Safeta Plakala, u okviru novoosnovanog Sarajevskog ratnog teatra – SARTR. Nekoliko dana kasnije, u atriju našeg muzeja, izveden je muzičko-scenski igrokaz 'S Dajenom', na tekst Marka Kovačevića, inspirisan špansko-sefardskim folklorom. Mogu da kažem, obje predstave su izvedene, iako je bilo najžešće granatiranje grada 1992. godine, pred mnogobrojnom publikom", kaže Abdičević.

Brojni eksponati vraćaju u vrijeme rata, skrećući pažnju na okolnosti u kojima su radili sarajevski teatri – ubijanje, ruševine, nestašice...

Izložba

Izložba

Abdičević ističe da ova izložba pomaže da se kroz mnogobrojne scenske eksponate – fotografije, arhivske dokumente, novinske članke i isječke, bh. društvo prisjeti brojnih scenskih izvedbi koje su tokom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva bile aktuelne u teatarskim ustanovama.

"Dakle, i u Kamernom teatru 55, gdje je samo na sceni Kamernog teatra izvedeno preko 30 premijernih scenskih izvedbi, potom festivalu MESS, Narodnom pozorištu Sarajevo, Pozorištu mladih...", navodi Abdičević.

UNHCR-folije

Organizatori izložbe podsjećaju da je duhovni otpor građana Sarajeva opsadi naišao na podršku širom svijeta, pa je Sarajevo tada proglašeno svjetskom kulturnom metropolom.

"Sarajevo je poznato po tome što je u njega u ratu, kroz tunel, prolazila Susan Sontag, što je Zubin Mehta držao koncert Simfonijskog orkestra, ali i po tome što je nevjerovatna posjećenost pozorišnih predstava u ratu. Pozorišne predstave održavale su se od podruma do zvaničnih zgrada pozorišta", govori Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Šehabović izdvaja jedan detalj koji savršeno opisuje uslove u kojima su u vrijeme opsade Sarajeva radili teatri u glavnom gradu BiH.

"To je dokument u kojem tek osnovani Sarajevski ratni teatar traži od neke humanitarne organizacije da im pošalju UNHCR-folije za prozore. Dakle, rade u uvjetima u kojima je puno pozorište svaki dan, a misao da biste mogli tražiti staklo, da ustaklite prozor, uopće ne postoji", objašnjava Šehabović.

Šejla Šehabović, govoreći o ratnoj pozorišnoj produkciji u Sarajevu, navodi da smo "na žalost, danas svjedoci da taj kvalitet pozorišnog života mi u Sarajevu još uvijek nismo ponovo uspjeli da oživimo".

Da ne padne u zaborav

Mostarska publika je izložbu o radu sarajevskih pozorišta u ratu imala priliku vidjeti zahvaljujući i Narodnom pozorištu Mostar.

"Motiv da mostarska publika vidi ovu izložbu je prije svega sam kvalitet i sadržaj, priča, koju ona ima. Čuli smo da je izložbu do sad vidjelo preko 14.000 ljudi u Sarajevu i ne postoji bolja preporuka da ista bude viđena u Mostaru", kaže Almir Mujkanović, direktor Narodnog pozorišta Mostar.

Izložba

Izložba

Vidjeti eksponate izložbe o sarajevskim teatrima u proteklom ratu važno je i zbog šireg, društvenog konteksta, slaže se Senad Suljić, direktor Centra za kulturu Grada Mostara, institucije koja je inicirala ponovno pokretanje kulturne manifestacije Mostarsko ljeto, u okviru koje je izložba i upriličena.

"Da ne bi palo u zaborav. Dvije decenije su prošle, više niko i ne priča o ovim stvarima", navodi Suljić.

Organizatori kažu kako im je želja da izložba "Welcome to Sarajevo – Sarajevski teatri pod opsadom", bude postavljena, osim u Mostaru, i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

/////////////////////////////////////////////

Bosna i Hercegovina


////////////////////////////////

/////////////////////////////////

Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 08/2016 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
31317615

Powered by Blogger.ba