Jedinstvena Bosna i Hercegovina

Dobrodošli na moj blog

01.10.2016.

MIRKO SIMIĆ: MEMORANDUM SANU, CRNA TAČKA SRPSKE ISTORIJE

Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije



Mirko Simić je zajedno sa još 17 akademika, napisao antimemorandum u kome se pobijaju teze o ugroženosti srpskog naroda

Mirko Simić je zajedno sa još 17 akademika, napisao antimemorandum u kome se pobijaju teze o ugroženosti srpskog naroda

//////////////////////////////

U intervjuu nedelje sagovornik RSE, profesor Mirko Simić govori o Memorandumu grupe članova Srpske akademije nauka i umetnosti, dokumentu koji je pre tačno 30 godina izazvao veliki politički skandal, koji se i danas različito vrednuje.

Memorandum se pojavio u javnosti 1986. godine kao „nedovršeni dokument“ grupe akademika. Doživeo je osudu tadašnjeg rukovodstva. Zatim je u Srbiji smenjen Ivan Stambolić i 1987. Slobodan Milošević je preuzeo vlast i na Gazimestanu svečano obećao rasplet oružjem. Prvo na redu je bilo Kosovo. Sa Kosovom se krvavi rat i raspad Jugoslavije i okončao.

Dok je i danas većinsko mišljenje da je taj doument koji je ukazao na krizu postitovskog socijalističkog društva doživeo nepravednu osudu tadašnjeg režima, drugi ukazuju da je to tekst koji je tvrdnjom da je srpski narod u tadašnjoj Jugoslaviji bio eksploatisan i politički obespravljen, otvorio put za bujanje srpskog nacionalizma i ratove 90-ih u kojima je pokušano ostvarivanje ideje Velike Srbije.

Jedan od tadašnjih dopisnih članova SANU, profesor Medicinskog fakulteta dr Miroslav (Mirko) Simić je zajedno sa još 17 akademika, napisao antimemorandum u kome se pobijaju teze o ugroženosti srpskog naroda.

Smena i preuzimanje vlasti: Ivan Stambolić i Slobodan Milošević 1987. godine

Smena i preuzimanje vlasti: Ivan Stambolić i Slobodan Milošević 1987. godine

To je naišlo na osudu vrha Akademije. Simić je potom napisao knjigu „Goodbuye SANU“ u kojoj je objasnio zašto napušta društvo srpskih akademika.

Profesor Simić je sada u dubokoj starosti ( rođen 1924.godine) i od 1993. živi u Engleskoj sa suprugom, takođe profesorkom Mediciskog fakulteta Radmilom Mileusnić.

Za RSE on se priseća kada je prvi put video tekst Memoranduma, koja pitanja je uputio tadašnjem Predsednišrvu SANU, i komentariše današnje pokušaje rehabilitacije tog dokumenta.

Simić: Prvi put sam video taj tekst Memoranduma uoči vanredne skupštine Srpske akademije nauka i umetnosti održane 18. decembra 1986. godine. Taj tekst je bio izložen na stolu u jednoj od prostorija SANU. Svaki akademik je mogao da prelista taj dokument. To je bio način kako je taj dokument u Akademiji došao na videlo.


RSE: Vi ste jedan od retkih akademika koji nije podržao Memorandum. Zašto ste se ogradili od tog dokumenta i na kraju 1995. godine izašli iz SANU?

Simić: Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“. Naime, smatrao sam da je to jedno konfuzno i sa naučne tačke gledišta, nedorađeno, bezvredno intelektualno nedonošče, ali koje je istovremeno i veoma opasno. Opasno zato što nacionalističkim raspamećivanjima Srba idejama „Velike Srbije“ i „svi Srbi u jednoj državi“, predstavlja tempiranu bombu za razaranje moje domovine Jugoslavije.

Svoju osudu Memoranduma iskazao sam kroz tri otvorena pitanja, koja sam na zvaničan način dostavio tadašnjem Predsedništvu SANU sa molbom da mi na ta pitanja odgovore, da bi se na bazi mojih pitanja razvila diskusija, koja bi onemogućila to raspamećivanje, koje je ta grupa, vrlo aktivna u Akademiji, činila. U svojoj kasnijoj ostavci sam hteo da se ogradim i nisam više hteo da budem u društvu takvih ljudi, niti da ponesem odgovornost za ono što se dešavalo.

Sa akademikom Ljubišom Rakićem sam bio dobar prijatelj. Imao sam običaj da svratim kod njega u kancelariju da porazgovaramo. Došavši kod njega 1991. godine, video sam da na stolu ima jednu veliku mapu Hrvatske i Krajine. Pitao sam ga šta to znači? Rekao je da je dobio zadatak da predloži bolnicu za 1.500 ranjenika.

To su već bile pripreme za rat.

RSE: Koja su tri pitanja koja ste uputili rukovodstvu Akademije?

Simić: Prvo pitanje je bilo zašto je Predsedništvo dozvolilo da SANU, kao vodeća naučna i kulturna institucija srpskog naroda, kao nacionalna savest koja bi trebalo da brižljivo čuva pamet, obraz i čast svog naroda, zataji. Da organizovanjem pisanja i potom objavljivanjem Memoranduma dovede do toga da na SANU, u našoj i svetskoj javnosti, padne ljaga, koja će se teško izbrisati.

Drugo pitanje je bilo zašto Predsedništvo SANU, umesto Memoranduma, nije pokretalo ama baš nikakve inicijative da se zaustavi rat. Rat, koji se ničim ne može opravdati i koji preti da nas za dugo vreme izbaci iz zajednice civilizovanih naroda.

I konačno, treće pitanje je bilo zašto Predsedništvo nije ništa učinilo da pravovremeno distancira SANU od ratoborne politike srpske vlasti i od rasplamsavanja mržnje koju je nacionalizam agresivnih ljudi, bez savesti i morala i ikakve duhovne vrednosti, stalno podsticao.

RSE: Da li ste dobili odgovor, bilo kakvu reakciju?

Simić: Odgovor na moja pitanja nikada nisam dobio, sem jednog kratkog pisamceta od Aleksandra Despića, tadašnjeg potpredsednika SANU, u kome mi poručuje: „Mirko, spusti loptu”. Naravno da nisam „spustio loptu” već sam podstakao i podržao inicijativu da se napiše i objavi „Apel SANU protiv rata”, koji je potpisalo 18 akademika.

Ovaj, u suštini anti-memorandumski tekst, napisan i objavljen u vreme kada je velika većina članova SANU bila zadojena nacionalističkim idejama iz Memoranduma, pokazuje da je u vreme žestokih rušilačkih ratnih dejstava u Jugoslaviji, u SANU ipak postojala šačica dovoljno hrabrih i pametnih članova, spremnih da javno digne svoj glas protiv tog strašnog rata. Da digne svoj glas u ime mirnog rešavanja sukoba.

RSE: Da li je na anti-memorandum bilo reakcija?

Simić: Naravno da jeste. SANU se odmah od Apela ogradila saopštenjem Dejana Medakovića, tadašnjeg generalnog sekretara SANU, da „izjava osamnaestorice članova SANU, predstavlja njihovo lično mišljenje i da se ono ne može smatrati kao zvanično mišljenje Akademije.”

RSE: Vi ste tada bili dopisni član SANU. Kada ste izašli iz SANU?

Simić: Jesam, bio sam dopisni član SANU. Nisu me predlagali za redovnog člana kao disidenta u odnosu na Akademiju. Bio sam dobar sa Gojkom Nikolišem, koji je bio otvoren sa mnom o koji mi je rekao: Mirko, Papo (Isidor) je protiv tebe do te mere, da te neće predložiti i da ne može da prođe tvoje unapređenje u redovnog člana. Ono što je navodno bila moja greška je to što sam osudio agresiju na Hrvatsku kad su tenkovi sa buketima cveća oduševljenih Srba vozili prema Vukovaru.

RSE: Prošlo je 30 godina od pojave Memoranduma. Da li je danas na delu rehabilitacija stavova iz tog dokumenta?

Simić: Mislim da jeste. Istovremeno smatram da je ta rehabilitacija stavova iz Memoranduma opasna rabota. Opasna, zato što su se pisci Memoranduma pozivali na mitove i na nacionalističke mantre kao na primer: „Svi Srbi u jednoj državi“ i što su koristiti laži, kao na primer da je Srbija u Titovoj Jugoslaviji ekonomski zloupotrebljavana. To će Memorandum uvek činiti opasnim političkim pamfletom.

Tekst Memoranduma je bio izložen na stolu u jednoj od prostorija SANU i svaki akademik mogao je da ga prelista

Tekst Memoranduma je bio izložen na stolu u jednoj od prostorija SANU i svaki akademik mogao je da ga prelista

RSE: Sadašnji predsednik Akademije je rekao da je Memorandum hipoteka koja je nametnuta Akademiji?

Simić: Vlada Kostića poznajem dugo godina. On jeste dobar naučnik i dobar lekar i dobar organizator. On ima sve kvalitete čoveka koji treba da bude na čelu jedne ustanove, kao što je Akademija nauka. Očekivao sam da će on u tom smislu govoriti i delovati. On, međutim,u svom intervjuu kaže da se Akademija nikada nije bavila politikom, što nije istina. Tadašnje rukovodstvo sa Dušanom Kanazirom, kao predsednikom, i Antonijem Isakovićem, kao potpredsednikom, itekako je sarađivalo sa Miloševićevom partijom i podržavalo Miloševića. To jeste bilo mešanje u politiku.

Istina je da nije Akademija, kao institucija, formirala taj stav, nego je u Akademiji bila grupa ljudi koja je plasirala takve ideje i raspamećivala srpski narod. Moje je ubeđenje bilo da je Akademija i njena reč od značaja za srpski narod. Akademija je neka vrsta ustanove koja treba da opamećuje srpski narod, a ne da ga gura u nacionalizam koji će dovesti do prljavog rata. Grupa ljudi u Akademiji, koja je vodila glavnu reč, kroz Memorandum, počela je raspamećivanje koje je dovelo do prljavog i suludog rata. Nisam se s time slagao.

RSE: Da li je bilo razloga da se u Jugoslaviji otvori srpsko nacionalno pitanje?

Simić: Teško je odgovoriti na tako postavljeno pitanje. U to vreme su Slovenci otvarali svoje pitanje, a i druge republike su bile na to spremne. Da je bilo problema, bilo je, ali su oni bili zajednički za celu tadašnju Jugoslaviju. Titov režim je dospeo u krizu i doživeo svoj kraj.

Teza da su da u tom propadanju Jugoslavije, Srbi bili u najgoroj situaciji, da su ekonomski eksploatisani i tako dalje, nije bila istina, a to je bila jedna od vrlo važnih teza za otvaranje srpskog pitanja. Mislim da je otvaranje bilo kojeg nacionalnog pitanja, bilo srpskog, bilo hrvatskog ili bosanskog ili albanskog, u vreme prljave politike koja se vodila na svim prostorima bivše Jugoslavije, bilo jako opasna. Otvaranje srpskog pitanja na način na koje je postavljeno u Memorandumu moglo se jedino protumačiti kao direktan poziv na razaranje Jugoslavije.

RSE: Da li je stav u Memorandumu da Beograd u tadašnjoj Jugoslaviji nije imao nikakvog uticaja na položaj Srba van Srbije, prikrivena ideja o Velikoj Srbiji?

Izbegli iz Srebrenice, jul 1995.

Izbegli iz Srebrenice, jul 1995.

Simić: U osnovi Memoranduma je ideja da treba ostvariti Veliku Srbiju: gde postoji srpska zajednica, ona treba da bude priključena Srbiji i da čini celinu u kojoj će svi Srbi biti u jednoj državi.

RSE: Nakon što je došao Slobodan Miloševiće na vlast, posle VIII sednice CK SKS 1987. godine, da li je Srbija krenula u politiku ostvarivanja Memoranduma?

Simić: Jeste.

RSE: Dok retki glasovi upozoravaju na to da je Memorandum otvorio Pandorinu kutiju takozvanog „srpskog nacionalnog pitanja” i pripremio krvavi raspad Jugoslavije, drugi smatraju da Memorandum nije razbijao, već hteo da očuva Jugoslaviju, kao što je rekao akademik Vasilije Krestić. Da li je preuveličan značaj Memoranduma?

Izbegli iz Hrvatske na ulazu u Banjaluku, avgust 1995.

Izbegli iz Hrvatske na ulazu u Banjaluku, avgust 1995.

Simić: Naravno da nije. Intuitivno osećam da je osnovno zlo koje je Memorandum naneo Srbima bilo u tome što je ta paškvila, i to pretežno kod tadašnje takozvane srpske intelektualne elite, svesrdno opravdavala, pomagala i podržavala politiku tadašnje ratoborne srpske vlasti, koja je, između ostalog, konačno dovela do čišćenja Hrvatske od Srba, proterivanjem 150.000 Srba sa svojih ognjišta, kao i do genocidnog pokolja Bošnjaka u Srebrenici i tragičnih događaja na Kosovu.

I zato smatram da Memorandum nikako nije „svetla tačka” srpske istorije, već više „crna mrlja”, koja će se teško izbrisati. Isto tako verujem da bi Srbija, bez te crne mrlje, već davno bila uvaženi i poštovani član Evropske unije.

//////////////////////

/////////////////////////////////////////
01.10.2016.

ANDREJ NIKOLAIDIS: GDJE JE NAJMOĆNIJI ĆOVJEK U BOSNI I HERCEGOVINI ?

Andrej Nikolaidis : Gdje je najmoćniji čovjek u Bosni?

Oktobar 01. 2016.

andrej-nikolaidis

Da bih ilustrovao šta je istinska moć, ispričaću vam vic koji govori o nekadašnjem gradonačelniku Podgorice. Vic kaže kako je gradonačelnik volio da gradi. I gradio je, i po gradu i oko njega – gdje je i šta je stigao: i tržne centre, i kružne tokove, i puteve… Ponekad bi se to što je odlučio sagraditi nalazilo na mjestu gdje je već nešto izgrađeno – porodična kuća u privatnom vlasništvu, na primjer.

Piše : Andrej Nikolaidis (Aljazeera)

U takvim situacijama velikaš bi, veli vic, otišao kod domaćina, popio kafu, onda pogledao u šolju i rekao: bogami, vidim ti put kroz kuću.

Valentin Inzko je u Bosni moć iznad svake druge moći. Sa ovlašćenjima koja ima, on je u toj zemlji – Obama. Šta Obama: Tito.

Njegov Ured Visokog predstavnika je neka verzija X-mena. Ili Avengersa. Ili bilo koje druge grupe marvelovsko-holivudskih superheroja. Jer to su ljudi iznad drugih ljudi u Bosni. Ljudi koji imaju posebne ovlasti: dakle posebne moći.

Kao što X-ljudi i Avengersi mogu pogledom topiti metal, gađati se tenkovima kao što se djeca gađaju grudvama, letjeti brže od interkontinentalnog projektila i isušiti jezera, tako i Visoki predstavnik i njegov ured mogu jednim pokretom olovke, migom tek, uklanjati lokalne funkcionere, policijske oficire, predsjednike, nametati budžet i, ako mu je baš merak, isušiti rijeku Bosnu.

Šta kaže statistika

Tu nije kraj sličnosti o kojoj je riječ. Avengersi postoje da bi čuvali mir na planeti Zemlji i odgovorni su Ujedinjenim nacijama. Visoki predstavnik i njegov ured tu su da bi čuvali ustavni poredak i mir u Bosni, a odgovorni su Vijeću za implementaciju mira (PIC), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija.

Gdje je onda najmoćniji čovjek u Bosni, njen omnipotentni zaštitinik, danas kada je Ustav zgažen, ustavni poredak napadnut a mir ugrožen kao nikada nakon Dejtona.

Da nije šta bolestan? Da nije sve pare propio pa ne smije Vijeću za implementaciju na oči? Nije valjda nešto depresivan? Nije, ne dao dobri Bog, izgubio svoje moći?

Kao što Supermenove moći leže u kriptonitu a Betmenove u pećini punoj slijepih miševa, Inzikove moći izviru iz bonskih ovlasti.

Što se rada Visokih predstavnika tiče, lako ti je znati: koji je najviše nervirao negativce, taj je bio najbolji. Ovako, odoka cijeneći, reklo bi se da je to bio Paddy Ashdown. On je najčešće upotrebljavao bonske ovlasti. Tokom četvorogodišnjeg mandata milom ili silom je nametnuo 430 odluka. To nipošto ne znači da su sve te odluke bile dobre. Jer ko radi, taj i griješi. Problem je kada, kao Valentin Inziko, Visoki predstavnik svoje ovlasti ne koristi, kada ne radi, kada ga ne možeš locirati ni uz pomoć CIA-e i NASA-e.

Statistika nam kaže da je Wolfgang Petritsch za bonskim ovlastima posegnuo  242 puta, Carlos Westendorp šakom o sto lupio 80 puta. Christian Schwartz Schilling je super-moći demonstrirao 66, a Valentin Inzko 50 puta. Najmanje se u svoj posao miješao Miroslav Lajčak. Upravo za njegovog mandata je, budući da je pušten da radi šta, kad i kako hoće, negativac u bosanskom filmu umislio da je križanac Godzile i Kim Il Sunga: neranjiva sila. On danas proglašava državnost RS-a, održava neustavni referendum, najavljuje još jedan, onaj veliki, o otcjepljenju, a usput udara čvoke Visokom predstavniku i ukida njegove odluke.

A nije da mu Visoki predstavnik i bonske ovlasti nisu valjali u životu. Visoki predstavnik Carlos Westendorp je, prisjetimo se, godine 1999. godine smijenio entitetskog predsjednika Nikolu Poplašena zbog odbijanja da njega imenuje mandatarom za sastav vlade. Budući da su ga oni doveli na vlast, da sam ja na njegovom mjestu, iz zahvalnosti bih svake godine i za Božić i za Prvi maj, sa bombonjerom i bocom pića odlazio na kafu kod Visokog predstavnika. A ne kao on: jednom mu ne valjaš, kao da mu nikad nisi valjao…

Naravno, ni super-heroji svoje moći ne mogu koristiti po čitav dan. Valja sa svom tom silom biti oprezan. Stoga je politika Vijeća za provedbu mira da se bonske ovlasti ne trebaju koristiti sve dok se politički problemi u državi mogu riješiti iznutra. Ali situacija u koju je vođstvo Republike Srpske dovelo Bosnu ne može biti riješena „iznutra“ ako Visoki predstavnik ne obavlja dužnost. Jer Visoki predstavnik nije spolja, nego sa obje noge unutra. Sistem je u Dejtonskoj Bosni postavljen upravo tako da su u njegovim rukama instrumenti koji obezbjeđuju funkcionisanje mehanizma. Takav sistem bez Visokog predstavnika, prosto, ne radi. Stoga Visoki predstavnik nije časovničar koji kroz lupu pokušava otkriti zašto je sat stao, nego najvažniji dio vrlo komplikovanog mehanizma.

Možda se i promijeni

Valentin Inzko je još u septembru poslao specijalni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je ustvrdio da RS krši Dejtonski sporazum. Za sada, toliko od njega.

Nakon usvajanja odluke o raspisivanju referenduma Inziko je podsjetio kako on još uvijek ima na raspolaganju bonske ovlasti.

“U prošlosti smo ih manje koristili. Ali možda se to promijeni”, kazao je.

Može bit bidne, a možda i ne bidne. Hoće li, znači, Inzko svoja ovlaštenja primijeniti, ne možemo znati ako nam neko ne pogleda u grah.

Ali to što mi ne znamo hoće li on raditi posao zbog kojega je tu i prima platu, tek je dio problema. To ne zna ni on, zato kaže „možda“. A možda da skokne do Banje Luke, popije kafu i pogleda u fildžan, hoće li kome vidjeti kakav put?

No najopasnija od svega je mogućnost da je Inziko pasivan zato što mu je tako naloženo. Zato što postoji visoka politička volja da se bonske ovlasti ne koriste.

Ali ne treba gubiti nadu. Jedne će se od ovih noći oglasiti sirena, na nebu nad Sarajevom će se pojaviti svijetleći znak, a Valentin će Inzko, u kostimu Betmena, neustrašivo jurnuti u mrak, da odbrani Ustav i sačuva mir.














01.10.2016.

EVO U ČEMU JE BiH MEĐU NAJBOLjIM NA SVIJETU: JAVNI DUG DRŽAVE SVEGA 33 POSTO BDP-a!

EVO U ČEMU JE BIH MEĐU NAJBOLJIM NA SVIJETU: Javni dug države svega 33 posto BDP-a!

U najnovijem izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma objavljeni su i svježi podaci o zaduženosti država, izraženoj kao postotak BDP-a, a BiH je svrstana u grupi umjereno zaduženih država, i po tom kriteriju je najbolja u regiji.



EVO U ČEMU JE BIH MEĐU NAJBOLJIM NA SVIJETU: Javni dug države svega 33 posto BDP-a! - 1

Najgori je Japan s 248,1 posto duga u BDP-u, zbog vrlo sporog rasta ekonomije koju njihova centralna banka već godinama pokušava potaknuti niskim kamatama, a od prije nekoliko mjeseci i negativnom kamatom.

 

Slijedi Grčka čija je dužnička kriza skoro dovela do “Grexita” s 178,4 posto, a treći je Liban kome su interni sukobi i blizina Sirije uništili glavnu prihodovnu granu, turizam, i doveli ga do duga od 139,1 posto. U vrhu je i Italija, na četvrtoj poziciji, a u prvih deset su i Portugal, Kipar, ali i uređena Belgija, dok je SAD na 11. poziciji s dugom od 105,8 posto.

 

U prvih  20 nalaze se se i Španija, Francuska i Irska, koja je u samo godinu dana uspjela smanjiti dug sa 122,8 posto na 95,2 posto BDP-a.

 

Što se tiče regije, najzaduženija je Hrvatska (21. mjesto na svijetu), s 85 posto BDP-a, zatim  Slovenija sa 83,3 posto i Srbija sa 77,4 posto duga u BDP-u.

 

Bosna i Hercegovina umjereno je zadužena zemlja, što doprinosi njezinoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i uz ograničeni pristup vanjskom financiranju, može računati na daljnju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija, navodi se, među ostalim, u obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga.

 

Naime, nedavno je Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila kreditni rejting BiH -B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena”.

 

Prema podacima o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine, vanjski dug BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosi 8,4 milijarde KM, a unutarnji dug oko 3,5 mlrd. KM, tako da ukupna zaduženost BiH iznosi 11,9 milijardi KM.

 

Javni dug države BiH, vanjski i unutrašnji, trenutno iznosi tek trećinu bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s državama bivše Jugoslavije, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Primjerice, javni dug Srbije premašio je 25 milijardi eura, (74 posto BDP-a), što će reći da je Srbija po glavi stanovnika dvostruko zaduženija od BiH. Još bolje stoji u usporedbi s Hrvatskom čiji je javni dug skoro tri puta veći od javnog duga BiH.

 

Mjereno po glavi stanovnika, BiH spada u grupu najmanje zaduženih država u jugoistočnoj Evropi. Najzaduženija je Grčka, čiji javni vanjski dug premašuje 175 posto bruto domaćeg proizvoda, dok vanjski dug BiH iznosi svega 33 posto bruto domaćeg proizvoda. Po ovom kriteriju, Grčka je skoro šest puta zaduženija od BiH.

 

No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo su jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uvjete pod kojim je nastao i rokove dospijeća. U tom pogledu, BiH stoji neuporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, koje će BiH vraćati tokom idućih 20 i više godina.

 

Nasuprot tome, Hrvatska, a osobito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3 do 5 godina i visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5%. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti u tri puta kraćem roku.

 

A.M.

////////////////////

/////////////////////////

POMETNJA U REFERENDUMSKOM  ŠTABU: Dodika sluđuju najbliži saradnici, angažirao advokatski tim

POMETNJA U REFERENDUMSKOM ŠTABU: Dodika sluđuju najbliži saradnici, angažirao advokatski tim

////////////////////////////

IMA NEKA TAJNA VEZA: Na proslavi TV Pinka Vučić se nije odvajao od Arkanovog sina Veljka

IMA NEKA TAJNA VEZA: Na proslavi TV Pinka Vučić se nije odvajao ...

////////////////////////

LUKAČ DEMONSTRIRA SILU: Policija RS-a zaštitiće Dodika od hapšenja!

LUKAČ DEMONSTRIRA SILU: Policija RS-a zaštitiće Dodika od ...

///////////////////////

EKSPERTI FBI POTVRDILI: Gardiste na Topčideru ubila 'treća osoba'; razlog je Ratko Mladić!

EKSPERTI FBI POTVRDILI: Gardiste na Topčideru ubila 'treća osoba ...

////////////////////////////////////
30.09.2016.

TIHOMIR GLIGORIĆ: MILORAD DODIK JE VAN SEBE

GLIGORIĆ PORUČIO: "Dodik je toliko van sebe od straha da je natjerao saradnike da se samoprijave Tužilaštvu BiH"


-Nije moralno, ni jednog Predsjednika dostojno da se krije iza drugih. Pogotovo je degutantno da sada uvlačiš svih 677.721 ljudi koji su glasali na referendumu u svoj lični problem. Iz prostog razloga što ti oni, Mile, nisu trebali kada si sa svojim tajkunima krčmio budžet i resurse RS. kaže Gligorić.


Tihomir Gligorić's Profile Photo

Tihomir Gligorić, bivši direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, tvrdi da je Milorad Dodik kukavica i da se krije iza drugih kako bi pobjegao od vlastite odgovornosti za nedavno održani referendum u Republici Srpskoj.

 

Gligorić je na svom blogu objavio blanko dokument koji se juče pojavio na sjednicama Predsjedništva i Glavnog odbora SNSD, a kojim se članstvo te stranke "solidariše" sa predsjednikom Miloradom Dodikom zbog poziva na saslušanje u Tužilaštvu BiH zbog nedavno održanog referenduma o Danu RS.

-Stvarno mislim da niže ne može. Dodik je toliko van sebe od straha (kolika je kukavica imao sam priliku da se lično uvjerim), da ne preže ni od toga da natjera ljude oko sebe da se samoprijave Tužilaštvu BiH - samo da tamo ne ode sam. Eh, Mile, Mile, šta bi od onakvog Baje!-pita se Gligorić.

 

On poziva Dodika da se sabere i sačuva dostojanstvo.

 

-Nije moralno, ni jednog Predsjednika dostojno da se krije iza drugih. Pogotovo je degutantno da sada uvlačiš svih 677.721 ljudi koji su glasali na referendumu u svoj lični problem. Iz prostog razloga što ti oni, Mile, nisu trebali kada si sa svojim tajkunima krčmio budžet i resurse RS. Nisu ti oni Mile krivi što si sada tu gdje jesi. Oni su te, čovječe, podržali! Imaj bar toliko obraza -poručio je Gligorić Dodiku.

 

Kaže da ga neće iznenaditi da Dodik ucjenama natjera svoje saradnike i članstvo da potpisuju "sramotan list papira".

 

Tihomir Gligorić je nedavno u Okružnom sudu u Banjaluci osuđen na godinu dana zatvora zbog zloupotreba službenog položaja, odnosno za nesavjestan rad u službi, jer je kako se navodi u presudi, oštetio RUGIP za 264.000 KM iznajmljivanjem stanova, na koje radnici nisu imali pravo.

//////////////////////////////////

Основни подаци о мени

Моја слика



//////////////////
////////////////////////
/////////////////////

DODIK 'REGRUTOVAO' I VETERANE RS-a: 'Podnijećemo prijave protiv sebe!' - 2

DODIK 'REGRUTOVAO' I VETERANE RS-a: 'Podnijećemo prijave ...

////////////////////////////////////////

"MALO JE RATKO POBIO": RTV Vojvodina negira genocid u Srebrenici!

“Ne može biti genocid, kada sad čak i u Haškom tribunalu kažu da to nije…”, kazala je ona a emitovala RTV Vojvodina.

'MALO JE RATKO POBIO': RTV Vojvodina negira genocid u Srebrenici! - 3

Radio-televizija Vojvodine vratila se svojim fašističkim korijenima iz ratnih devedesetih godina prošlog vijeka, a još jedna potvrda stigla nam je sinoć, kada je ova javna kuća emitovala prilog sa promocije knjige “Srebrenica: Laž i podvala srpskom narodu”.

 

Autorka Ljiljana Bulatović Medić, lična spisateljica zločinca Ratka Mladića koja je o ovom haškom optuženiku napisala gomilu sentimentalnog štiva, kazala je da je njena želja da „okupi one koji znaju istinu, da je poštuju i da je ističu”.

 

“Ne može biti genocid, kada sad čak i u Haškom tribunalu kažu da to nije…”, kazala je ona a emitovala RTV Vojvodina.

 

Odabranom društvu ljubitelja genocida pridružio se očekivano i od ranije poznati Momir Lazić, koji je rekao da mu je “ovo delo jedno od dražih, jer brani istinu o srpskom narodu”.

 

O najnovijem nedjelu Ljiljane Bulatović govorili su i saučesnici Drago Njegovan i Mladen Grujičić, kao i Žarko Dimić, direktor Arhiva SANU u Sremskim Karlovcima.

 

S.B./Autonomija





30.09.2016.

U POKOLjU BOŠNjAKA U MALEŠIĆI KOD ZVORNIKA 1992. GODINE, JEDINI PREŽIVJELI IZ DESETEROČLANE PORODICE RIBIĆ

Jedini preživjeli iz deseteročlane porodice Ribić : Zijad Identifikovao 2-godišnjeg brata i 3-godišnju sestru


Septembar 30. 2016.

ribic7

Zijad Ribić (32) danas je u Tuzli potpisao dokumentaciju o identifikaciji dvogodišnjeg brata Sabrije i trogodišnje sestre Ismete, koji su zajedno sa roditeljima i sestrama ubijeni u mjestu Malešići kod Zvornika u junu 1992. godine

Posmrtni ostaci sestre Zlate još uvijek nisu pronađeni, a Zijad, jedini preživjeli iz deseteročlane porodice Ribić, prethodnih je godina u rodnom mjestu Skočič, na području zvorničke općine, ukopao oca Ismeta, majku Šefku, te sestre Zlatiju, Suvadu, Almasu i Zijadu.

Ne mogu razumjeti ljude koji iz bijesa i mržnje mogu ubiti životinju, a kamoli čovjeka ili dijete. Meni su ubijeni otac, majka, šest sestara i brat. Ne mogu shvatiti šta je bilo u glavama pripadnika paravojne formacije Simini četnici, koji su upali u naše selo te junske noći, pokupili nas, pljačkali, razdvojili muškarce od žena i djece, silovali… Odvezli su nas u selo Malešići, gdje je unaprijed bila iskopana jedna jama. Jedno po jedno, izvodili su nas iz kamiona, strijeljali i bacali u tu jamu“, priča Zijad, dodajući da ni sam ne zna kako je jedini on od cijele porodice uspio preživjeti.

Bio je, priča, ranjen u lijevu ruku i nožem uboden u vrat, a kada su zločinci završili svoj krvavi pir i napustili mjesto zločina, on je krenuo po pomoć i putem je sreo muškarce odjevene u uniforme bivše Jugoslovenske narodne armije, koji su ga zaštitili od ubica koje ubrzo ponovo susreo u kozlučkoj ambulanti.

Pravda još uvijek nije zadovoljena u slučaju moje porodice, te prijatelja i komšija iz Skočića i okoline. Svjedočio sam u Beogradu, a svjedočile su i tri djevojke, koje su zaštićene svjedokinje, a koje su Simini četnici zarobili i držali od 1992. do 1995. godine. Sedam pripadnika Siminih četnika prvobitno je osuđeno na zatvorsku kaznu od 70 godina, no žalili su se i Apelacioni sud u Beogradu ih je oslobodio. I ja sam se žalio na tu presudu, pa početkom novembra ponovo idem na sud“, izjavio je Zijad, pojašnjavajući da je tokom suđenja u Beogradu prepoznao Simu četnika, koji je umro u pritvoru prije nego što je dočekao prvostepenu presudu, a drugostepenom presudom svi su oslobođeni jer je ocijenjeno da se Zijad, koji je u trenutku izvršenja zločina bio osmogodišnjak, ne može sjećati detalja ubistava i ne može prepoznati izvršitelje.

Nakon svega što je preživio, Zijad ističe da nikoga ne može mrziti.

“Šta bi mi donijelo to da nekog mrzim? Da li bi mi to vratilo oca, majku, sestre, mog Sabriju? Ne bi. Pričajmo o boljem životu. Nikada nikog neću i ne mogu mrziti isključivo iz razloga jer se zove Dragan ili Mujo”, zaključuje Zijad.

(Kliker.info-AA)













30.09.2016.

USTAVNI SUD BiH: DEVETI JANUAR KAO DAN ENTITETA RS-a ZAKONSKI PRESTAJE VAŽITI !!!

USTAVNI SUD BiH: Deveti januar kao Dan RS-a zakonski prestaje važiti!


Sve odluke o apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima apelacija u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.



USTAVNI SUD BiH: Deveti januar kao Dan RS-a zakonski prestaje važiti!

Ustavni sud BiH je na današnjoj sjednici utvrdio da Narodna skupština RS nije izvršila Odluku Ustavnog suda BiH broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine.

 

Shodno tome, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da odredba člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) prestaje važiti narednog dana od dana objave rješenja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

 

U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, rješenje će se dostaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i objaviti u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, “Službenom glasniku Republike Srpske” i „Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine“.

 

Naime, između ostalog, Ustavni sud je konstatirao da je rok za izvršenje Odluke broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine Narodnoj skupštini Republike Srpske istekao 25. juna 2016. godine.

 

Ustavni sud je konstatirao da Narodna skupština Republike Srpske nije preduzela konkretne mjere u cilju izvršenja Odluke o dopustivosti i meritumu broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine, odnosno da aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske, nisu rezultirale mjerama koje bi u konačnici dovele do usaglašavanja člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako je to naloženo u predmetnoj odluci Ustavnog suda.

 

Osim toga, Ustavni sud zapaža da je Narodna skupština Republike Srpske 17. juna 2016. godine podnijela zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine, o kojem je Ustavni sud odlučio na Plenarnoj sjednici održanoj 17. septembra 2016. godine.

 

Ustavni sud je zaključio da Narodna skupština Republike Srpske u svom zahtjevu za preispitivanje nije, u smislu člana 68. stav 1. Pravila Ustavnog suda, prezentirala nikakve nove činjenice koje bi mogle utjecati na drugačije odlučenje Ustavnog suda u predmetnom slučaju. Zbog toga je Ustavni sud zaključio da ne postoje opravdani razlozi za usvajanje zahtjeva za preispitivanje Odluke Ustavnog suda broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine, te je taj zahtjev odbijen.

 

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, kao i na osnovu uvida u odluke Narodne skupštine Republike Srpske objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“, Ustavni sud je zaključio da Narodna skupština Republike Srpske nije u ostavljenom roku usaglasila član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

 

Ustavni sud podsjeća da je svojom Odlukom broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine odredio način i rok za izvršenje odluke. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

 

Također, prema članu 72. stav (1) Pravila Ustavnog suda, svako fizičko i pravno lice dužno je poštovati konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, a prema stavu (2) istog člana, svi organi vlasti su dužni u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Ustavnog suda.

 

Također, Ustavni sud podsjeća da, u skladu sa članom 61. st. 4–6. Pravila Ustavnog suda, odlukom kojom utvrđuje nesaglasnost odredbi zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud može donosiocu zakona odrediti rok za usaglašavanje koji ne može biti duži od šest mjeseci, te će, ako se u ostavljenom roku ne otkloni utvrđena nesaglasnost, svojom odlukom utvrditi da nesaglasne odredbe zakona prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja te odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

 

S obzirom da Narodna skupština Republike Srpske nije izvršila konačnu i obavezujuću Odluku Ustavnog suda broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine u ostavljenom roku, Ustavni sud je na osnovu člana 57. stav (3), člana 61. st. (5) i (6) i člana 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda odlučio kako je navedeno.

 

Sve odluke o apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima apelacija u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

/////////////////////////////////////////
////////////////////////////////////


I SLUŽBENO POTVRĐENO: RS više nego dvostruko zaduženija od Federacije BiH!

I SLUŽBENO POTVRĐENO: RS više nego dvostruko zaduženija od ...


////////////////////////////////////
30.09.2016.

SVE DODIKOVE POLITIČKE TRANSFORMACIJE: OSAM GODINA ISKLjUČIVOST

Sve Dodikove političke transformacije: Osam godina isključivost



Image result for milorad dodik

Promjene ideološko-političkog identiteta možda su se još više očitovale u RS-u. U tome je prednjačio i prednjači SNSD Milorada Dodika: Miodrag Živanović

///////////////////////////////

Piše: Miodrag Živanović

U ovoj našoj maloj zemlji na kraju svijeta, decenijama se već politički odlučuje isključivo na etničkoj matrici. Dakako, na toj istoj matrici se i rađa, živi, pa i umire. Drugim riječima, taoci smo tog ekstremno suženog življenja samo na etnos, njegove mitove, simbole, raznorodne, manje ili više brutalne konstrukcije...

Pa, šta nam se to dogodilo, osobito u političkoj ravni?

Politika je kratkog pamćenja, tako da vrijedi podsjetiti na nekoliko, po mom sudu bitnih, činjenica. Naravno, ovo podsjećanje će biti sasvim pojednostavljeno. Dakle, ponajprije, neposredno nakon ovdašnjeg rata (ili ratova) politički milje je bio profiliran tako što smo imali preko 100 (slovima: stotinu) političkih partija, ali su iza njih stajale svega dvije i po ideologije.

Prva je bila ideologija nacionalizma, a druga se očitovala kao jedna balkanska varijanta socijal-demokratije. Ono pola ideologije, pripadalo je bivšim komunistima.

Uz dominantnu opciju koju su tada nudile Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i SDS (Srpska demokratska stranka) kao i njihovi sateliti, postojale su i političke stranke drugačije ideološko-političke provenijencije: Socijaldemokratska partija (SDP), socijalisti, liberali iz Republike Srpske (RS) i Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nekoliko manjih političkih partija iz hrvatskog nacionalnog korpusa itd.

'Šta nam se to dogodilo, osobito u političkoj ravni?': Miodrag Živanović

'Šta nam se to dogodilo, osobito u političkoj ravni?': Miodrag Živanović


Pored toga, dosta snažan je bio i uticaj različitih oblika i institucija demokratske alternative, poput Foruma građana Tuzla, Helsinškog parlamenta građana iz Banjaluke, Igmanske inicijative, Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, kao i Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine...

Postojao je i Građanski alternativni parlament BiH, te Alternativno ministarsko vijeće BiH (AMV). Ova potonja institucija, okupljala je predstavnike nekoliko političkih stranaka iz oba entiteta (SDP, SNSD, SLS RS i dr) kao i istaknute pojedince iz različitih područja društvenog rada i stvaranja.

Sa i bez etno prefiksa

Postojala je, dakle, ipak jedna šarolikost ideološko-političkih identiteta na javnoj sceni naše zemlje.

Ali, višegodišnje pogubno djelovanje dominacije isključivo etničke matrice, zasnovano na samozatvaranju u "svoje" etničke prostore, patološkom na strahu Jednih od Drugih, Drugih od Trećih, te na upravo palanačkom strahu od svega što je udaljeno i nepoznato - nagrizalo je i na kraju je potpuno razorilo kakvu takvu različitost, kako u politici tako i u društvu uopšte.

Političke partije su, unazad najmanje deset godina, podijeljene samo po pukom načelu etničke pripadnosti. One postoje i djeluju tek kao bošnjačke, srpske i hrvatske. Sve je apsolutno nivelirano, danas više nema ni nacionalista (jer, nacionalizam je postao prirodno stanje političke i ukupne društvene svijesti), ali nema ni socijal-demokrata, ni liberala, kao što nemamo ni rasista i fašista. Kao da nismo atraktivni čak ni za ove posljednje.

Riječ je o temeljnoj promjeni političkih identiteta u Bosni i Hercegovini. To se vidjelo, ponajprije, na političkim partijama i njihovim liderima. Neki su se personalno priključivali vodećim nacionalnim partijama, a ako su bili na čelu manjih stranaka, kolektivno su im prilazili.

Drugi su, pod okriljem svojih partija, u nazivu obično bez etno-prefiksa, vodili i vode uske nacionalne politike brutalnije i žešće nego oni kojima su te politike doista "izvorne".

Vrijedi pomenuti neke primjere. Recimo, neposredno prije prethodnih opštih izbora, tadašnji šef SDP BiH, drug Zlatko Lagumdžija, obznanio je da je njegova partija bošnjačka (!?).

Fahrudin Radončić i njegov Savez za bolju budućnost (SBB), mada često drugačije govore, suštinski je temeljna bošnjačka partija, koja nerijetko djeluje i kao desno krilo SDA.

Dvije vodeće partije u hrvatskom nacionalnom korpusu (HDZ i HDZ 1990) postoje i djeluju na istom fonu. Demokratska fronta (DF) Željka Komšića polučila je odličan rezultat na prošlim opštim izborima – uglavnom zahvaljujući dignitetu svog lidera – ali je odmah nakon toga prešla u opoziciju. Da li je riječ o tome da ova partija pokušava djelovati koliko toliko povrh etničke matrice ili se radi o nečemu drugom, o tome se može tek nagađati.

Demokratska fronta Željka Komšića polučila je odličan rezultat na prošlim opštim izborima, ali je odmah nakon toga prešla u opoziciju: Živanović

Demokratska fronta Željka Komšića polučila je odličan rezultat na prošlim opštim izborima, ali je odmah nakon toga prešla u opoziciju: Živanović


Pragmatična transformacija Milorada Dodika

Promjene ideološko-političkog identiteta možda su se još više očitovale u Republici Srpskoj. U tome je prednjačio i prednjači Savez nezavisnih socijaldemkrata Milorada Dodika. Oni već osam godina vode jednu politiku isključivosti i na izbornim kampanjama i u medijima zastupaju tvrde nacionalističke teze.

Otkuda taj i takav zaokret? Otkuda to da se Dodik, od svojevremenog angažmana u demokratskoj alternativi BiH (on je, recimo, bio i jedan od ministara u ovdje pominjanom AMV BiH), od angažmana na povezivanju, ratom i drugim razlozima, pokidanih niti ovdašjeg života, transformisao u nešto sasvim drugo?

Naravno, teško je jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje. No, koliko znam, vjerovatno postoje najmanje dvije grupe razloga. Prvo, čini mi se da je Dodik – daleko prije drugih političara – nekim svojim posebnim čulom – uvidio da etničke politike postaju i da će postajati ovdje jedini produktivni vid političkog praxisa. I onda je počeo, sa svom svojom enormnom energijom, graditi upravo takvu praksu.

Dodik – daleko prije drugih političara – uvidio etničke politike kao jedini produktivni vid političkog praxisa

Dodik – daleko prije drugih političara – uvidio etničke politike kao jedini produktivni vid političkog praxisa


Vjerovatno na tragu sopstvene spoznaje da je politički prostor u ovdašnjem društvu apsolutno popunjen i da jednostavno nema prostora za one prethodne, pa ni za neke nove politike. Pored toga, jedan od bitnih spoljašnjih poticaja tome bile su i svojevremene rasprave o "aprilskom paketu", kada je Haris Silajdžić tražio praktično ukidanje Republike Srpske.

Znamo, kako se to sve skupa završilo. A takođe znamo i da Dodik – kada govorimo o ideološko-političkom identitetu – nije nacionalista, ali nije ni socijaldemokrata, nije ni liberal, nije ni staljinista... On nije ništa od toga. On je, zapravo, tehnolog vlasti.

Protokom vremena, ali i uistinu predanim radom, Dodik i njegovi saborci su skoro dovršili nivelaciju političkih snaga u Republici Srpskoj. U političkoj utakmici i pozicija i opozicija u ovom entitetu igraju samo ne jednu kartu: da pokažu ko je veći Srbin i ko je veći čuvar RS-a.

Pošto su i SDS, pa i Partija demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića, te Narodni demokratski savez Dragana Čavića, progutali taj mamac, moram korigovati nešto šta sam izrekao mnogo ranije: tada sam, naime, tvrdio da je SNSD ništa drugo do desno krilo SDS-a. Danas, vjerovatno, stvari stoje sasvim obrnuto: izgleda da je SDS i koalicija koju on predvodi – ništa drugo do desno krilo SNSD-a.

Kada se tome doda i skoro već završen proces nivelacije političkih identiteta i u Federaciji BiH, sa nešto drugačijim predznacima, čini mi se da ovoj našoj maloj zemlji na kraju svijeta, nije potrebna nikakva politika.

Jer, apsolutna nivelacija nekada različitih političkih identiteta, sve je moguće. Pa, čak i to da ćemo, naprimjer, u Parlamentarnoj skupštini BiH imati dva Doma naroda. Prvi će biti onaj koji će samo formalno biti predstavnički, a suštinski će imati bošnjačke, srpske i hrvatske klubove poslanika, dok će se drugi zvati Dom naroda – sa identičnom strukturom kao i prvi dom.

A onda nam, dakako, izbori i ne trebaju.

*** Miodrag Živanović je profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci

//////////////////////
////////////////////////////
30.09.2016.

ILEGALNI REFERENDUM U ENTITETU RS-a: MILORAD DODIK ANGAŽIRAO ADVOKATSKI TIM, TRAŽE ODGODU SASLUŠANjA

SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja!

Tužilaštvo BiH uputilo je Miloradu Dodiku poziv na saslušanje 3. oktobra u Sarajevu u svojstvu osumnjičenog u predmetu u vezi s referendumom u RS.


SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja! - 1

SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja! - 2
SKOČIT ĆE MU REFERENDUM NA NOS: Dodik angažirao advokatski tim, traže odgodu saslušanja! - 3


U pozivu je navedeno da on treba da se javi u Sarajevo 3. oktobra u 11 sati, no Dodik je u više navrata  poručio da se ne osjeća odgovornim i krivim, ali da je spreman dati izjavu Tužilaštvu BiH u vezi s provođenjem referenduma u RS-u videolinkom ili u nekoj od pravosudnih institucija u RS-u, jer se u Sarajevu ne osjeća sigurnim.

 

U međuvremenu, Dodik je angažirao advokatski tim a prvi korak tog tima bio je zahtjev upućen Tužilaštvu BiH za odgodu saslušanja.

 

Nakon odluke Ustavnog suda BiH o zabrani referenduma, koja je konačna i obvezujuća, održani referendum u RS-u prestao je biti isključivo političko a postao je eminentno pravno pitanje.

 

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić ranije je kazao da nakon odluke Ustavnog suda  Republika Srpska više nema pravnih lijekova kojima bi mogla pobijati odluku Ustavnog suda. Drugim riječima, odluka je konačna i obvezujuća i ni na koji način se ne može dovesti u pitanje.

 

A to, po prirodi stvari, znači da svako kršenje odluke Ustavnog suda BiH, povlači za sobom primjenu krivičnih sankcija.

 

Situacija je precizno opisana u 239. članu Krivičnog zakona BiH koji doslovno glasi:

 

„Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“

 

Pod udar propisanog člana Krivičnog zakona mogu doći svi koji prekrše odluku Ustavnog suda BiH, no prije svih to se odnosi na neposredne organizatore referenduma, među kojima su predsjednik RS-a, predsjednika Skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović te predsjednika Komisije za provođenje referenduma Siniša Karan.

 

Prema saznanjima Slobodne Bosne, Dodik je krajnje ozbiljno shvatio istragu Tužilaštva BiH pa svoju odbranu razvija u dva smjera - uz angažman advokatskog tima koji će se baviti pravnim aspektom referenduma, naložio je stranačkim kolegama da pokrenu potpisivanje peticije kojom se traži obustava postupka.

 

Tako su članovi SNSD-a jučer počeli potpisivati prijavu kojom će sami sebe prijaviti za učešće u organizaciji i provođenju referenduma o Danu Republike.

 

U prijavi piše da su kao saučesnici i saradnici predsjednika RS Milorada Dodika učestvovali u organizaciji i provođenju referenduma o Danu RS. U SNSD-u su kazali da će prijave, koje ispunjava i narod, biti poslate poštom Tužilaštvu BiH.

 

S.B.

////////////////////////////////

/////////////////////////

IVICA DAČIĆ: 'Referendum u Vojvodini je 'neozbiljna' stvar'

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for IVICA DACIC I SLOBODAN MILOSEVIC

Image result for dacic i dodik na svadbi

IVICA DAČIĆ: "Referendum u Vojvodini je 'neozbiljna' stvar"

/////////////////////////

/////////////////////////

VinkoP12

Kardinal Puljić preporučuje Bosancima i Hercegovcima : U nedjelju ne glasajte za one kojima je koristoljublje važnije od čovjeka !

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić kazao je u Sarajevu da su svaki izbori, opći ili lokalni, šansa građanima da uzmu odgovornost u svoje ruke te izaberu odgovorne ljude. Dodao je


///////////////////////////
30.09.2016.

NENAD ČANAK: U KOLIKO JE REFERENDUM U ENTITETU RS-a LEGALAN ZA SRBIJU, HAJDE DA GA PROVEDEMO U VOJVODINI

ČANAK ODBRUSIO NIKOLIĆU: "Ukoliko je referendum u RS-u legalan, hajde da ga provedemo u Vojvodini"

Ako se takva praksa primjenjuje i hvali u susjednoj državi, LSV predlaže da ona bude uvedena i u Srbiji, rekao je Čanak i dodao da vjeruje da će Nikolić "s radošću dočekati" taj prijedlog.



Nenad Canak crop.jpg
/////////////////////////////




"Tvrdnjom da je referendum pokazao volju građana i da ne bi trebalo da ostane mrtvo slovo na papiru, Nikolić je još jednom Srbiju i njene građane osramotio i izložio ih riziku, pridružujući se svojim stavom najekstremnijim delovima našeg društva", ocijenio je Čanak u pisanoj izjavi.

 

On je poručio Nikoliću da, ako je legalne odluke najviših pravosudnih institucija jedne suverene države moguće rušiti na referendumima organizovanim na dijelu državne teritorije, onda LSV predlaže da slična praksa bude uvedena i u Srbiji.

 

"Predlažemo da se u Vojvodini raspiše referendum o tome da li građani prihvataju sramotnu odluku Ustavnog suda Srbije od pre dve godine, o ukidanju Statuta Vojvodine i o tome da Novi Sad ne može da bude naš glavni grad", kazao je Čanak.

 

Ako se takva praksa primjenjuje i hvali u susjednoj državi, LSV predlaže da ona bude uvedena i u Srbiji, rekao je Čanak i dodao da vjeruje da će Nikolić "s radošću dočekati" taj prijedlog.

 

On je dodao da LSV oštro osuđuje "ratnohuškačku retoriku Tomislava Nikolića", zbog toga što je susjedne i suverene države nazvao "srpskim zemljama".

 

"Naši susedi imaju svoja međunarodno priznata imena, a retorika o srpskim zemljama je bila deo ratne politike koju je Nikolić podržavao, u kojoj je učestvovao i koju ovakvim svojim izjavama ponovo priziva", rekao je Čanak.

 

S.B.

////////////////////////




29.09.2016.

VRIJEME JE ZA GRAĐANSKU BOSNU I HERCEGOVINU

IBRAHIM SPAHIĆ SA SEBILJA PORUČUJE: „Vrijeme je za građansku Bosnu i Hercegovinu“ (FOTO)

Predsjednik Građanske demokratske stranke (GDS) BiH Ibrahim Spahić pozvao je sve koji imaju pravo glasa da izađu na oktobarske izbore


IBRAHIM SPAHIĆ SA SEBILJA PORUČUJE: 'Vrijeme je za građansku Bosnu i Hercegovinu' (FOTO)

Novinarima je danas u Sarajevu kazao da svi građani trebaju izaći na izbore i da je njihov glas bitan te da ne smiju biti promatrači sa strane.

 

- Budite građanke i građani koji podržavaju izlazak na izbore svih stranaka i nezavisnih lista koje su spremne na suštinske promjene u politici razvoja u BiH - naveo je Spahić.

 

Poručio je da je vrijeme za građansku BiH, za izgradnju nove politike i novih odnosa na njenom putu u evroatlantske integracije.

 

- Vrijeme je za posao, snažne domaće i međunarodne investicije u privredu i poljoprivredu i IT tehnologije, obrazovanje koje je inovativno i kreativno i besplatno na svim nivoima, da bi bilo dostupno svima i pod jednakim uslovima - naglasio je Spahić.

 

Istakao je da će se GDS zalagati za siguran život i razvoj svih generacija u socijalnoj i pravednoj državi te ambijent u kojem će se moći ostvariti prava i slobode svakog državljanina BiH.

 

Osim toga, cilj će im biti općine koje će biti organizirane u skladu s najboljim standardima lokalne samouprave, središte ostvarivanja interesa civilnog društva i prvo mjesto za zaštitu zdravlja, svih društvenih, kulturnih, sportskih i drugih potreba stanovništva.

 

(Fena/SB)














Stariji postovi

Jedinstvena Bosna i Hercegovina
<< 10/2016 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

Brojač posjeta
34032902

Powered by Blogger.ba